Trump: „Rat je započeo jer je Biden rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu“

(Izvor: Wikipedia.com, slobodna upotreba, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Donald_Trump, pristupljeno: 18.02.2025.)

prof. dr. sc. Kristijan Krkač

19/02/2025 11:10 Zagreb

Trupova optužba Bidena da je rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu

Predsjednik SAD-a Trump rekao je 13.02.2025. u razgovoru u Ovalnom uredu (koji je prenosio FOX NEWS) da je „rat započeo jer je Biden rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu“. (1) Iako to zvuči moguće, provjerimo je li bivši predsjednik Biden zaista rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu?

Što je Biden zaista rekao o članstvu Ukrajine u NATO savezu?

Bivši predsjednik Biden zaista je rekao sljedeće i to u razdoblju od četiri godine (2021.-2024.). Ovo su najznačajnije Bidenove izjave o odnosu Ukrajine i NATO saveza pod vidom mogućeg članstva.

(2021.) „Biden je rekao da tek treba vidjeti hoće li Ukrajina biti primljena u NATO.“ (2)

(2021.) „Predsjednik SAD-a Joe Biden uvjerava Predsjednika Ukrajine Volodymyra Zelenskog da je nastojanje Kijiva da se priključi NATO savezu u rukama Ukrajine.“ (3)

(2022.) „NATO će biti uz Ukrajinu koliko god dugo treba.“ (4)

(2023.) „Budućnost Ukrajine je u NATO-u.“ (5)

(2023.) „Biden je izjavio za CNN da Ukrajina još nije spremna za članstvo u NATO

savezu i da rat treba završiti prije nego NATO počne razmišljati o primitku Ukrajine.“(6)

(2023.) „Ukrajina nije spremna za članstvo u NATO savezu i prerano je započeti

proces kojim bi se Ukrajini dopustio primitak u NATO usred rata.“ (7)

(2024.) „Mir u Ukrajini ne znači članstvo u NATO savezu.“ (8)

Je li itko relevantan rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu ili da je u procesu pristupanja?

Priču o tome da se Ukrajina sprema pristupiti NATO savezu i da je u procesu pristupanja de facto je ponavljala ruska propaganda pa čak i sam predsjednik Ruske federacije, optuženik za ratne zločine i to čak i prije potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine. (8)

Zaključak

Dakle, vrlo je vjerojatno ako ne i praktično sigurno da Biden nikad nije rekao da „Ukrajina može pristupiti NATO savezu“ pa čak niti to da može započeti proces pristupanja. Drugim riječima, nije točno ono što kaže Trump, tj. da je Biden rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu. Trump de facto ponavlja rusku propagandu.

To da Biden to nije rekao ne treba miješati s onime što je zaista rekao niti s onime što su činjenice o odnosu Ukrajine i NATO saveza. Naime, NATO savez ima redovite odnose s nizom država koje nisu članice NATO saveza niti su započele proces primitka u NATO savez. (9)

P.S.

Prvi dio Trumpove izjave ovdje nije bio predmet provjere, tj. da je „rat započeo jer je Biden to rekao“. Naime, za početak je pitanje što je započelo, tj. ruski napad na Ukrajinu, ruska opća invazija na Ukrajinu ili rusko-ukrajinski rat (pojam specijalne vojne operacije koji koristi službena Rusija je činjenično i kriterijski netočan i predstavlja potpuni politički cinizam)? Nadalje, pitanje je i kad je započelo to što je započelo, tj. rat, invazija ili sl., tj. je li započelo 2014. ili 2022. što su dvije najznačajnije godine. Konačno, ako početak ruskog napada na Ukrajinu računamo od 2014., onda Bidenova izjava nije mogla biti uzrok, razlog ili motiv za ruski napad. Naime, tad je predsjednik SAD-a bio Obama. No, može se reći da je Trumpova uporaba riječi „rat“, a ne „ruska invazija na Ukrajinu“ (što je presudan događaj za početak rata) također podjednako politički cinična koliko i ruska uporaba pojma „specijalne vojne operacije“.

Podnožne napomene:

(1) URL: https://www.foxnews.com/video/6368781779112 (Pristupljeno 18.02.2025.)

(2) URL: https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/biden-says-it-remains-be-seen-if-ukraine-will-be-n1270807 (Pristupljeno 18.02.2025.)

(3) URL: https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-zelenskiy-holding-talks-with-biden-adviser-says-2021-12-09/ (Pristupljeno 18.02.2025.)

(3) URL: https://www.theguardian.com/world/2022/jun/30/nato-will-stick-with-ukraine-as-long-as-it-takes-says-joe-biden (Pristupljeno 18.02.2025.)

(4) URL: https://www.defense.gov/News/News-Stories/Article/Article/3456385/biden-speaks-on-ukraines-future-with-nato-in-vilnius/ (Pristupljeno 18.02.2025.)

(5) URL: https://edition.cnn.com/2023/07/09/politics/joe-biden-ukraine-nato-russia-cnntv/index.html (Pristupljeno 18.02.2025.)

(6) URL: https://www.nytimes.com/2023/07/09/us/politics/biden-ukraine-nato.html (Pristupljeno 18.02.2025.)

(7) URL: https://kyivindependent.com/biden-2/ (Pristupljeno 18.02.2025.)

(8) URL: https://www.reuters.com/fact-check/putin-speech-about-ukraine-joining-nato-predates-invasion-2024-02-29/ (Pristupljeno 18.02.2025.)

(9) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Ukraine%E2%80%93NATO_relations (Pristupljeno 18.02.2025.)

Što se krije iza naslova vijesti: „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’?”

Višnja Kovačićek

02.02.2025.

Provjerili smo vijest objavljenu na portalu Dnevno.hr od 19. siječnja 2025., kataklizmičkog naslova „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’.” (1) Naslov dramatično aludira na odmazdu novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa i ugrozu stotina tisuća Hrvata.

(Izvor: Dnevno.hr, printscreen)

Tekst vijesti donosi i precizniju informaciju da je Trumpov bijes umjeren na Hrvate koji žive u Njemačkoj. Kontekst iz kojeg autor članka upozorava Hrvate na ugrozu je tumačenje izjave njemačkog ministra gospodarstva Roberta Habecka, koji je, kako autor navodi, izjavio: „Njemačka će biti glavna europska meta trgovinskih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što on stupi na dužnost” i kako autor navodi „tijekom govora na predizbornom skupu Zelenih u Münchenu, kazao da je zemlja Europske unije ‘s najvećim trgovinskim suficitom (sa SAD-om) Njemačka – a to je trn u oku Donaldu Trumpu’”.

Hans von der Burchard i Giovanna Coi u tekstu „Njemačka je glavna meta EU-a Trumpovih carina, upozorava ministar gospodarstva“ objavljenom na portalu Politico pišu sljedeće: „Njemačka će biti glavna europska meta trgovinskih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što on stupi na dužnost, rekao je u subotu njemački ministar gospodarstva Robert Habeck. Upozorenje Habecka, koji je vodeći kandidat Zelene stranke na izborima u Njemačkoj 23. veljače, stiglo je istog dana kad i nešto pozitivnija izjava njegovog protivnika desnog centra Friedricha Merza, koji je Trumpa nazvao vrlo predvidljivim. Govoreći na predizbornom skupu Zelenih u Münchenu, Habeck je rekao da je zemlja EU s najvećim trgovinskim suficitom [sa SAD-om] Njemačka – a to je trn u oku Donaldu Trumpu.“ (2) (prijevod autora)

Prema izvješću Središnjeg državnog uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske (3), u Njemačkoj živi oko 500.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Prema podacima njemačkog Destatisa, Saveznog zavoda za statistiku (4), u Njemačkoj živi 71.347.057 Nijemaca te 12.108.988 stranaca. U slučaju nametanja trgovinskih carina Njemačkoj, svi oni mogli bi osjetiti negativne efekte nametanja carina, a ne samo Hrvati koji žive u Njemačkoj. Iz teksta vijesti Dnevno.hr nejasno je kako i zašto autor vijesti, od 83,5 milijuna stanovnika Njemačke, izdvaja nekoliko stotina tisuća Hrvata te zaključuje da će upravo oni osjetiti Trumpov bijes i da su mu trn u oku.

Pitali smo Dnevno.hr za pojašnjenje naslova i teksta vijesti te nam je Bruno Herljević, glavni urednik portala Dnevno.hr, odgovorio: „Članak je u suštini prijevod teksta s portala Politico, a govori o Trumpovom navodnom ‘piku’ na Njemačku, Njemačka je država u kojoj imamo oko 500 tisuća Hrvata koji tamo žive, a Dnevno ima veliku čitalačku publiku upravo tamo, koja se smatra Hrvatima i redovno izvještavamo o stvarima koje se tiču njih. Naš portal, kao i gomila portala u Hrvatskoj i ostatku regije, koristi određen modus operandi kod obrade opreme, pritom mislim i na broj znakova u naslovu i na ‘teaser’ element (koji nije a priori clickbait, ali nešto mora sakriti) i na samu prezentaciju naslova. Kako je došlo do naslova. U našim člancima, nerijetko, zemlje u kojima živi puno dijaspore, Hrvata (Njemačka, Kanada, Australija), u naslove umjesto naziva tih zemalja, stavljamo formulaciju ‘Zemlja u kojoj žive tisuće Hrvata’ ili skraćeno ‘Brojni Hrvati ili Stotine tisuća Hrvata’ ovisno o broju znakova u naslovu koje možemo potrošiti (80-90 maksimalno)… Dakle, kada kažemo to “Hrvati” u naslovu u ovom slučaju, ne mislimo nužno na državljane Hrvatske, nego na nacionalnost, Hrvate u dijaspori koje će zakačiti ili neće ‘Trumpov bijes prema Njemačkoj’ ili koji će osjetiti posljedice nečega u toj zemlji, iako su Hrvati, jer tamo žive. U tekstu je to pojašnjeno odmah u drugom paragrafu, a čak ima i poveznica koja vodi na strancu na kojoj je taj podatak i objavljen. “No, nije jedino Kanada ta koja ima razloga za brigu. Među ostalim, ima i Njemačka gdje živi trenutačno oko 500 tisuća Hrvata i koja je jedan od najvećih trgovinskih partnera Hrvatske.”

Iako Dnevno.hr u odgovoru navodi da je riječ o naslovu koji u naslovu ima „teaser element“, riječ je o vijesti čiji je naslov dramatičan i senzacionalistički te pogrešno predstavlja članak radi privlačenja klikova tzv. clickbait. Naslov vijesti „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’“ dramatično aludira na odmazdu novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa i ugrozu stotina tisuća Hrvata. Sadržaj same vijesti nije u skladu s naslovom, koji je u ovom zavaravajući i usmjeren na podizanje panike i zabrinutosti.

 

(1) Vidi: A.P. (2025). „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’.“ Dnevno.hr.   Dostupno na: https://www.dnevno.hr/vijesti/stotine-tisuca-hrvata-osjetit-ce-trumpov-bijes-to-mu-je-trn-u-oku-2616890/ – google_vignette. (Pristupljeno: 28. 01 .2025.)

(2) Vidi: H. v. d. B. and G. C. (2025). “Germany is main EU target of Trump tariffs, warns economy minister“, Politico. Dostupno na: https://www.politico.eu/article/donald-trump-robert-habeck-germany-eu-target-tariffs-economy-minister/.(Pristupljeno: 02. 02. 2025.)

(3) Vidi: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, (n.d.). Hrvatski iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci. Dostupno na: https://hrvatiizvanrh.gov.hr/hrvati-izvan-rh/hrvatsko-iseljenistvo/hrvatski-iseljenici-u-prekomorskim-i-europskim-drzavama-i-njihovi-potomci/749

(4) Vidi: Statistisches Bundesamt (Destatis), (2023). Current population by sex and citizenship, 2023 (basis 2022). Dostupno na: https://www.destatis.de/EN/Themes/Society-Environment/Population/Current-Population/Tables/census-sex-and-citizenship-2023-basis-2022.html

Paar: „Nema globalnog zagrijavanja“

(Izvor: HRT, print screen) 

 

prof. dr. sc. Kristijan Krkač

01/01/2025 11:10 Zagreb

 

Je li Vladimir Paar [1], po struci fizičar s užom specijalizacijom iz atomske fizike (nije klimatolog po specijalizaciji) pri čemu mu je i najveći broj najcitiranijih znanstvenih radova u području uže specijalizacije [2], više puta dovodio u pitanje, kritizirao i poricao činjenicu globalnog zatopljenja i ljudski uzrokovanih klimatskih promjena te zagovarao globalno zahlađenje? Čini se da jest, no pogledajmo prvo pojmove, mjerila i dokazni materijal.

 

Definicije klimatskih promjena i njihovog poricanja

Klimatske promjene definira se na sljedeći način:

1. „Današnje klimatske promjene uključuju i globalno zagrijavanje — stalni porast globalne prosječne temperature — i njegove šire učinke na klimu na Zemlji. Klimatske promjene u širem smislu također uključuju prethodne dugoročne promjene klime na Zemlji. Trenutačni porast globalnih temperatura potaknut je ljudskim aktivnostima, posebice izgaranjem fosilnih goriva od industrijske revolucije. Upotreba fosilnih goriva, krčenje šuma i neke poljoprivredne i industrijske prakse oslobađaju stakleničke plinove. Ovi plinovi apsorbiraju dio topline koju Zemlja zrači nakon što se zagrije od sunčeve svjetlosti, zagrijavajući niže slojeve atmosfere. Ugljični dioksid, primarni staklenički plin koji pokreće globalno zatopljenje, porastao je za oko 50% i na razinama je koje nisu viđene milijunima godina.“ [3] O globalnom zatopljenju, klimatskim primjenama i značajnom ljudskom uzroku u tim promjenama postoji visok konsenzus među stručnjacima; prije svega klimatolozima, ali i ostalim znanstvenicima i koji je oko 98,7%. [4]

Poricatelj klimatskih promjena poriče klimatske promjene, a to poricanje opisuje se na sljedeći način:

2. „Poricanje klimatskih promjena (također poricanje globalnog zatopljenja) oblik je poricanja znanosti koji karakterizira odbacivanje, odbijanje priznavanja, osporavanje ili borba protiv znanstvenog konsenzusa o klimatskim promjenama. Oni koji promoviraju poricanje obično koriste retoričke taktike kako bi dali dojam znanstvene kontroverze tamo gdje je nema. Poricanje klimatskih promjena uključuje nerazumne sumnje o tome u kojoj su mjeri klimatske promjene uzrokovane ljudima, njihovim učincima na prirodu i ljudsko društvo te potencijalu prilagodbe globalnom zatopljenju ljudskim djelovanjem. U manjoj mjeri, poricanje klimatskih promjena također može biti implicitno kada ljudi prihvaćaju znanost, ali je ne uspijevaju pomiriti sa svojim uvjerenjima ili djelovanjem. Nekoliko je studija analiziralo ove pozicije kao oblike poricanja, pseudoznanosti ili propagande.“ [5]

Ukratko, poricatelj klimatskih promjena [6] je čovjek koji poriče znanstvene rezultate iz područja klimatologije, a koje se tiču rezultata o klimatskim promjenama i ljudski uzrokovanom globalnom zatopljenju. Poricatelj može pripadati krugu znanstvenika, ali i krugu teoretičara zavjere.

Što tvrdi Vladimir Paar?

Vladimir Paar u više je javnih nastupa u dužem vremenskom razdoblju (najmanje 10-ak godina, tj. od 2012. do 2024.), između ostalog i u javnim medijima  (npr. HRT) [7] iznosio stavove koji sigurno ne potvrđuju ljudski uzrokovano globalno zatopljenje i klimatske promjene nego ih je poricao. Što je zaista tvrdio tek treba analizirati. Neke od njegovih tvrdnji koje su u navedenom razdoblju prenosili privatni i javni mediji su sljedeće.

   3. Paar je 2012. godine tvrdio između ostalog sljedeće: „Paar: Nema globalnog zagrijavanja, to je pretjerivanje zbog financijskih interesa“, „Teorija o globalnom zatopljenju ne stoji. To je pojednostavljena slika stvari u kojoj su u obzir uzeti samo neki faktori“, tvrdi Vladimir Paar. „Zadnjih 14 godina srednja temperatura na Zemlji polako pada. Prije toga 20 godina je temperatura rasla. Da je teorija o globalnom zagrijavanju točna, temperatura bi rasla čitavo vrijeme. [8] Sve ovo vrijeme koncentracija ugljičnog dioksida raste pa bi prema teoriji globalnog zatopljenja i temperatura trebala rasti. No, ona pada.“ [9]

  4. Paar je 2014. godine tvrdio sljedeće u tekstu pod naslovom „Paar: Klimatski sustavi su složeni i kaotični“: „Najjednostavnije rečeno, akademik Paar, za razliku od većine klimatologa, ne zagovara opće poznato stajalište o globalnome zatopljenju kao posljedici ljudskoga faktora, već smatra da ljudski utjecaj na klimatske promjene, koji ne negira, nema odlučujuću ulogu. Za razliku od većine, Paar pripada skupini znanstvenika koji smatraju da postupno, iako to neće biti vidljivo u ovome stoljeću, ulazimo u razdoblje globalnoga zahlađenja. Tako je istaknuo da srednja globalna temperatura ne raste zadnjih 16 godina, iako u 21. stoljeću koncentracija ugljikovoga dioksida u atmosferi raste brže nego ikada u proteklome stoljeću što je, rekao je, jedno od pitanja na koje znanstvenici trebaju dati odgovor. Pri tomu, istaknuo je, nema napretka znanosti bez suprotstavljenih mišljenja.“ [10]

  • Ovdje je važno istaknuti da Paar ne negira ljudski utjecaj na klimatske promjene, ali drži ga samo jednim od više od desetak utjecaja.

5. 2023. godine Paar je tvrdio sljedeće: „Ukratko teze akademika Paara o problemu klimatskih promjena. Prema njima, na djelu nije globalno zatopljenje kao posljedica ljudskoga faktora, već svijet postepeno ulazi u razdoblje globalnoga zahlađenja, pri čemu ljudski utjecaj na klimatske promjene nema odlučujuću ulogu. U prilog teoriji koju zastupa on i dio svjetskih znanstvenika, akademik Paar iznio je podatak da srednja globalna temperatura ne raste zadnjih 16 godina, iako u 21. stoljeću koncentracija ugljikovoga dioksida u atmosferi raste brže nego ikada u proteklome stoljeću.“ [11]

  6. Paar je 2024. godine između ostalog tvrdio sljedeće u HRT-ovoj emisiji Otvoreno: „Kazao je kako je teza o povećanju temperature za 3 stupnja uslijed povećanja koncentracije CO2 za 50 posto – teza iz 19. stoljeća. Dodao je kako se svi slažu da se upotrebom fosilnih goriva atmosfera zagrijava. Ali, postoje prijepori oko toga da je to jedini ili glavni utjecaj. Prateći svjetsku literaturu, vidim različite mogućnosti. Drugi ključni efekt je astronomski utjecaj na klimu. Ostali planeti, najviše Jupiter – gravitacijskim djelovanjem mijenjaju oblik zemljine putanje i nagnutost Zemlje. To su Milankovićevi ciklusi, kazao je Paar.“ [12]

Navedena mjesta sasvim su dostatna kako bi se pokazalo sljedeće.

   7. Paar negira dugoročni porast temperature na Zemlji (ne u proteklih 16 godina pri čemu ne uzima u obzir činjenicu porasta temperature na Zemlji otkad je sustavnih mjerenja) i samim time negira globalno zatopljenje onako kako ga danas shvaćaju klimatolozi.

  • Ovo se naziva cherry picking pogreška ili selektivan odabir dokaznog materijala; tj. pogreška odabira samo onih argumenata i podataka koji podržavaju teoriju, a zanemarivanje ostalih koji su nerijetko većinski i podržani provjerljivim znanstvenim mjerenjima.

   8. Paar ne negira ljudski utjecaj na klimatske primjene ali ga drži jednim od njih 10-ak pri čemu to znači da ga de factonegira jer suvremeni klimatolozi pretpostavljaju kako je ljudski utjecaj sigurno veći udjelom od 10%, tj. da je dominantan (najmanje preko 50%). [13] Njegov pojam klimatskih promjena je onaj globalniji naveden na početku pod Pojmovima, a ne onaj vremenski ograničen, tj. od Industrijske revolucije do danas koji klimatolozi najčešće rabe.

  • Ova pogreška naziva se neopravdanim proširenjem pojma. Sastoji se u jednostavnom triku koji na pitanje – Što je A? odgovara – Ne možemo znati što je A ako u obzir ne uzmemo B, C, D, …

   9. Konačno, Paar nasuprot globalnom zatopljenju tvrdi teoriju o globalnom zahlađenju navodeći dokaze koje je vrlo teško povezati s današnjim klimatskim promjenama i prihvatiti nasuprot suvremenim mjerenjima i podacima klimatologije.

  • Ovo je pogreška zaključivanja na temelju nedostatne evidencije ili dokaznog materijala. [14]

Potpada li ono što tvrdi Vladimir Paar pod pojam ljudski uzrokovanog globalnog zatopljenja i klimatskih promjena?

Navedena mjesta, s napomenom da Vladimir Paar drži svoje mišljenje već više od 10 godina i da ga dosad nije promijenio nasuprot dostupnim znanstvenim podacima i zaključcima iz njih, sugeriraju da on čini se ne negira klimatske promjene pa čak niti globalno zatopljenje u širem značenju, ali negira ga u značenju u kojem ga danas shvaćaju suvremeni klimatolozi, tj. kao promjenu za koju je najzaslužniji ljudski utjecaj. Paar nasuprot ljudskom utjecaju navodi i druge utjecaje za koje ne pokazuje podatke mjerenja, koliko su relevantni i koji im je udio u suvremenim klimatskim promjenama. Na koncu, Paar nasuprot zaključku većine klimatologa danas o tome da se radi o globalnom zatopljenju zagovara teoriju o globalnom zahlađenju. [15]

   10. Ako se pod globalnim zatopljenjem i klimatskim promjenama podrazumijeva ono što tvrde suvremeni klimatolozi (vidi 1–2), onda navedeni stavovi Vladimira Paara (3–6) točno sažeti u stavovima (7) – (9) potpadaju pod poricanje globalnog zatopljenja i klimatskih promjena.

Ovdje se treba i ograditi.

   11.1. Paar sigurno ne podržava konsenzus velike većine klimatologa o postojanju ljudski uzrokovanog globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. Paar u određenom značenju ne negira klimatske promjene kao velike promjene u povijesti Zemlje i svemira. On ne negira niti to da postoji ljudski utjecaj u trenutačnim klimatskim promjenama.

   11.2. No, on tvrdi da je ljudski utjecaj zanemariv u odnosu na druge utjecaje. Dakle, de facto ga negira. Što se tiče globalnog zatopljenja, Paar negira globalni dugoročni porast temperature na Zemlji otkad je sustavnih mjerenja, a u obzir uzima samo kraće razdoblje koje odgovara njegovoj hipotezi za koji nema mjerenja koja bi ju potvrdila. Dakle, de facto negira globalno zatopljenje u značenju u kojem ga shvaćaju suvremeni klimatolozi. S obzirom da ključne elemente i njihovu količinu negira, njegovo je stajalište većinski netočno, tj. on je kritičan prema tvrdnjama većine klimatologa o ljudski uzrokovanom globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama, dovodi ih u pitanje, a neke i otvoreno djelomično poriče. [16]

   11.3. Možda ozbiljniji prigovor je taj da Paar pri svojim „alternativnim teorijama“, npr. o globalnom zahlađenju, u obzir uzima stajališta kojima u prilog nema nikakve kvantitativne pokazatelje, tj. mjerenja, što je srž znanosti pa je podosta upitno koliko su njegove „teorije“ uopće znanstvene. [17]

Temeljem rečenog, ako je to točno, onda se može reći kako je stajalište Vladimira Paara većinski netočno. [18]

 

Krajnje napomene i daljnji izvori:

[1] Vidi Wikipedija: https://hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Paar, (pristupljeno: 26/12/2024), vidi HAZU: https://www.info.hazu.hr/en/clanovi/paar-vladimir/, (pristupljeno: 26/12/2024), vidi Hrvatska enciklopedija: https://www.enciklopedija.hr/clanak/paar-vladimir (pristupljeno: 26/12/2024).

[2] Vidi Google Scholar: Vladimir Paar: https://scholar.google.hr/citations?user=pPGtTPsAAAAJ&hl=hr. Bibliografija Vladimira Paara: https://dizbi.hazu.hr/?pr=v.pdf&id=175656 (pristupljeno: 26/12/2024). Zamjetno je da nema znanstvenih radova iz područja klimatologije.

[3] Vidi: Lynas, Mark; Houlton, Benjamin Z.; Perry, Simon (19 October 2021). “Greater than 99% consensus on human caused climate change in the peer-reviewed scientific literature”. Environmental Research Letters. 16 (11): 114005; Viet Phuong La, Minh Hoang Nguyen, Quan Hoang Vuong (2024) Climate Change Denial Theories, Skeptical Arguments, and the Role of Science Communication, Qeios, 2024, URL: https://philarchive.org/archive/LACCDS-2.(pristupljeno: 26/12/2024)

[4] Cook, J., Oreskes, N., Doran, P. (2016) “Consensus on Consensus: A Synthesis of Consensus Estimates on Human-Caused Global Warming”, April 2016Environmental Research Letters 11(4):048002, DOI: 10.1088/1748-9326/11/4/048002; Wikipedia, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Scientific_consensus_on_climate_change. (pristupljeno: 26/12/2024) Vidi: Jarić Dauenhauer, N. (2023) “Ovo je godina u kojoj su svi mogli shvatiti da su klimatske promjene stvarne”, Index, URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/ovo-je-godina-u-kojoj-su-svi-mogli-shvatiti-da-su-klimatske-promjene-stvarne/2487823.aspx (pristupljeno: 01/01/2025)

[5] Vidi Diethelm, P.; McKee, M. (2008). “Denialism: what is it and how should scientists respond?”. The European Journal of Public Health. 19 (1): 2–4. doi:10.1093/eurpub/ckn139; Powell, James Lawrence (2011). The inquisition of climate science. New York: Columbia University press; Jacques, Peter J.; Dunlap, Riley E.; Freeman, Mark (2008). “The organisation of denial: Conservative think tanks and environmental scepticism”. Environmental Politics. 17 (3): 349–385. (pristupljeno: 26/12/2024)

[6] Poricatelji klimatskih promjena nisu skeptici jer je skepticizam sastavni dio znanstvene metode i znanstvene metodologije. Skeptici po pitanju globalnog zagrijavanja su velika manjina znanstvenika koji temeljem znanstvenih oruđa sumnjaju u stavove velike većine znanstvenika. Za razliku od njih, poricatelji globalnog zagrijavanja pozivaju se na teorije i modele koji su potpuno ne-znanstveni ili znanstveno odbačeni. Poricatelji rado koriste pojam skepticizam, a ne poricanje kako bi pružili znanstvenu težinu svojim pseudoznanstvenim teorijama. Vidi primjerice Seifter, Andrew; Strupp, Joe (22 June 2015). “NY Times Public Editor: We’re ‘Moving In A Good Direction’ On Properly Describing Climate Deniers”. Media Matters for America. Archived from the original on 23 April 2019. Retrieved 2 July 2015. URL: https://www.mediamatters.org/new-york-times/ny-times-public-editor-were-moving-good-direction-properly-describing-climate.(pristupljeno: 26/12/2024)

[7] Sama činjenica da V. Paar dobiva prostor na javnom televizijskom mediju, HRT-u, može poslužiti kao indicija za hipotezu da su uz privatne (uglavnom portali, ali i televizije) također i javni mediji širitelji lažnih vijesti i informacija, ali i promicatelji poricanja znanosti i teorija zavjere.

[8] Činjenica jest da površinska temperatura zraka na cijeloj Zemlji zaista sporije raste proteklih desetljeće i pol, ali isto tako je činjenica da konstantno raste (vidi “Global Surface Temperature“, Wikipedia entry, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Global_surface_temperature). (pristupljeno: 26/12/2024)

[9] Vidi: J. C. (2012) „Paar: Nema globalnog zagrijavanja, to je pretjerivanje zbog financijskih interesa“, Indeks, URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/Paar-Nema-globalnog-zagrijavanja-to-je-pretjerivanje-zbog-financijskih-interesa/623972.aspx. (pristupljeno: 26/12/2024)

[10] Vidi: HINA, Indeks (2014) „Paar: Klimatski sustavi su složeni i kaotični“, URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/Paar-Klimatski-sustavi-su-slozeni-i-kaoticni/726155.aspx. (pristupljeno: 26/12/2024)

[11] Vidi: Uredništvo (2023) „Akademik Vladimir Paar o klimatskim promjenama”, CRODEX, URL: https://crodex.net/akademik-vladimir-paar-o-klimatskim-promjenama/. Vidi i snimak na Youtube-u iz 2023. godine pod naslovom: [A]kademik Vladimir Paar: „Samo klimatske promjene su stalne“, URL: https://www.youtube.com/watch?v=Lr8QhCctcuo. (pristupljeno: 26/12/2024)

[12] Vidi: D. M. (2024) „Akademik Paar: Svejedno je vozimo li dizelaše ili električne automobile“, HRT, Vijesti, URL: https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/otvoreno-o-klimatskim-ekstremima-poplavama-i-stanju-nasipa-u-hrvatskoj-11775277. Zamjetno je da je naslov vijesti HRT-a clickbait jer tema emisije nije bio izbor između benzinskih i dizel osobnih automobila nego klimatske promjene. Vidi također snimak izjave iz emisije, URL: https://www.facebook.com/watch/?v=512223751524601. (pristupljeno: 26/12/2024)

[13] Vidi: EPA, United State Environmental Protection Agency (2025): (izvornik) „This record shows that the climate varies naturally over a wide range of time scales, but this variability does not explain the observed warming since the 1950s. Rather, it is extremely likely (> 95%) that human activities have been the dominant cause of that warming.” / (prijevod) „Ovaj zapis pokazuje da klima prirodno varira u širokom rasponu vremenskih skala, ali ta varijabilnost ne objašnjava uočeno zagrijavanje od 1950-ih. Umjesto toga, vrlo je vjerojatno (> 95%) da su ljudske aktivnosti bile dominantan uzrok tog zagrijavanja.“ URL: https://www.epa.gov/climatechange-science/causes-climate-change#:~:text=Human%20Versus%20Natural%20Causes,-Scientists%20have%20pieced&text=This%20record%20shows%20that%20the,dominant%20cause%20of%20that%20warming. Daljni izvori su: IPCC (2013). Climate change 2013: The physical science basis. Working Group I contribution to the fifth assessment report of the Intergovernmental Panel on Climate Change [Stocker, T.F., D. Qin, G.-K. Plattner, M. Tignor, S.K. Allen, J. Boschung, A. Nauels, Y. Xia, V. Bex & P.M. Midgley (eds.)]. Cambridge University Press, Cambridge, United Kingdom and New York, NY, p. 869.  i Marvel, K., W. Su, R. Delgado, S. Aarons, A. Chatterjee, M.E. Garcia, Z. Hausfather, K. Hayhoe, D.A. Hence, E.B. Jewett, A. Robel, D. Singh, A. Tripati, and R.S. Vose, 2023: Ch. 2: Climate Trends. In: Fifth National Climate Assessment. Crimmins, A.R., C.W. Avery, D.R. Easterling, K.E. Kunkel, B.C. Stewart, and T.K. Maycock, Eds. U.S. Global Change Research Program, Washington, DC, USA. p. 2-4. (pristupljeno: 22/01/2025)

[14] Vizualno prikazujući, pogreške V. Paara u njegovim stavovima mogu se prikazati na sljedeći način (izvor crteža Wikipedia, „Climate change denial“ (slobodna uporaba), URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Climate_change_denial#/media/File:5_characteristics_of_science_denial.svg). (pristupljeno: 26/12/2024)

[15] Vidi „Global Cooling“, Wikipedia, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Global_cooling. To je opovrgnuta znanstvena hipoteza. (pristupljeno: 26/12/2024)

[16] U Hrvatskoj ima još poricatelja klimatskih promjena, a neki od njih su 2017. godine predlagali da se pričeka jer „za par godina će isti ovi znanstvenici možda priznati i da globalno zagrijavanje neće potrajati tako dugo“, vidi: Nakić, M. (2017) „Klimatski katastrofičari priznali da su im predviđanja bila pogrešna“, Liberal.hr, URL: https://www.liberal.hr/klimatski-katastroficari-priznali-da-su-im-predvidjanja-bila-pogresna-563 (pristupljeno: 01/01/2025)

[17] A propos ismijavanja ovakvih poricanja znanosti i branjenja „alternativnih“ teorija nema konsenzusa oko toga kako razgovarati s poricateljima, ali jedan od zastupljenijih stavova je da in ne treba ismijavati. Vidi: Jarić Dauenhauer, N. (2024) „Fizičar rasprodao Lisinski. Za Index kaže: Teoretičare zavjera ne treba ismijavati“, Index, 16:24, 31. ožujka 2024., URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/fizicar-rasprodao-lisinski-za-index-kaze-teoreticare-zavjera-ne-treba-ismijavati/2551151.aspx (pristupljeno: 01/01/2025)

[18] (op.a.) Zahvaljujem se kolegi prof. dr. sc. Igoru Matutinoviću, stručnjaku za održivost, na recenziji teksta.

Radionica MediaNet

Stručnjaci iz tvrtke MediaNet su članovima našeg projektnog tima održali online radionicu o korisnom alatu Metricom koji omogućava praćenje i analizu objava prema temama od interesa i ključnim riječima. Metricom u realnom vremenu dostavlja objave s odabranih platformi,  a alat je temeljen na hrvatskom jezičnom modelu i samostalnom indeksiranju stranica koje se pretražuju, što korisnicima pruža veću točnost rezultata i brže izvještavanje.

Održana radionica Faktografa

Stručnjaci iz Faktografa su 23. i 24. rujna 2024. na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa održali radionicu pod nazivom “Jačanje kapaciteta neovisnog provjeravatelja točnosti činjenica”. U okviru radionice članovi projektnog tima su od članova prvog hrvatskog medija specijaliziranog za fact-checking imali priliku čuti o teorijskom okviru i osnovnim pojmovima, regulatornom okviru te međunarodnim i europskim samoregulacijskim standardima, izazovima fact-checkinga, osnovnim alatima te brojnim zanimljivim primjerima iz prakse.

Novinarka iz centra Oštro Žana Erznožnik održala dvodnevnu radionicu o fact checkingu

Novinarka Žana Erznožnik iz centra za istraživačko novinarstvo Oštro (Slovenija) članovima našeg projektnog tima održala je izuzetno zanimljivu i korisnu dvodnevnu radionicu o fact checkingu. Hvala vrijednim kolegicama i kolegama iz projektnog tima koji su aktivno sudjelovali u radionici . Veselimo se primjeni naučenog kao i novim projektnim aktivnostima. 

Održan kick off sastanak projektnog tima

Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) održan je kick off meeting u okviru EU projekta “Prepoznavanje i razotkrivanje dezinformacija – nove tehnologije, iskustvo i znanje kao alati“. Osim domaćina na sastanku su sudjelovali predstavnici partnera na projektu Radio808, Srednja.hr i TVZ. Projekt traje 2 godine, a vrijednost projekta je 196.949,15 EUR-a. Veselimo se zajedničkom radu na projektu, razmjeni iskustava i novim idejama.