lazna-uzbuna – Page 3

Prehrambene tvrdnje i tržišna dinamika: slučaj datulja

Analiza tvrdnje o nutritivnoj nadmoći datulja i njezinog utjecaja na potrošačko ponašanje i uvoz

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Utjecaj prehrambenih tvrdnji u medijima često nadilazi područje zdravlja, nutricionizma i prehrane te se dotiče sfere ekonomije. To se posebice odnosi na ekonomske aspekte kao što su ponašanje potrošača, tržišna dinamika i dinamika potražnje. Kada se određeni proizvod u javnosti percipira korisnim za zdravlje, s ekonomskog gledišta raste simbolička i tržišna vrijednost tog proizvoda, što može dovesti do naglog povećanja potrošnje i potražnje. U državama koje ne proizvode takve proizvode, navedene promjene često dovode do povećanja uvoza i stvaranja ovisnosti o dobavljačima izvan matične države, čime domaće tržište postaje osjetljivo na vanjske šokove i promjene cijena. Podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) (2), globalna trgovina hranom i promjene u prehrambenim navikama usko su povezane. Izvješće Organizacije naglašava da promjene u prehrambenim navikama, potaknute globalnim trendovima zdravlja i prehrane, imaju značajan utjecaj na međunarodne tokove trgovine te na stabilnost domaćih prehrambenih sustava. Trgovina je akcelerator „nutritivne tranzicije, utječući na dostupnost i raznolikost hrane te na ukupne nutritivne rezultate. Osim tržišnih posljedica, s ekonomskog gledišta postoji problem i informacijske asimetrije. Informacijska asimetrija označava situaciju u kojoj potrošači donose odluke koje se temelje na neprovjerenim ili preuveličanim informacijama (3). Zbog svega navedenoga, posebno je važno posjedovati i njegovati pristup prehrambenim člancima iz perspektive ekonomske analize zbog šireg uvida u to kako informacije oblikuju tržište, uvoznu politiku i dugoročne obrasce prehrambene potrošnje.

Tvrdnja iz članka

Slobodna Dalmacija je 11. srpnja objavila članak Najzdravije voće na svijetu kod nas se rijetko jede, a ima ga svaka trgovina. Evo recepta za sočan kolač koji se lako radi, u kojem se naglašava visoka nutritivna vrijednost datulja te ih se, već u naslovu, proglašava najzdravijim voćem na svijetu (4). U članku se ističe da su datulje bogate hranjivim tvarima, a osim nutricionističkog opisa, navodi se i recept za kolač, čime se dodatno nastoji potaknuti njihova konzumacija u svakodnevnoj prehrani.

Analiza podataka

Višestruki izvori potvrđuju da su datulje izuzetno hranjiv plod, bogat jednostavnim šećerima i korisnim mikronutrijentima.

Zaid i de Wt navode da su datulje vrlo hranjive, lako asimilirajuće i proizvode energiju (5).

Plod datulje, koji se često zove rudnikom jer je bogat mineralima, sastoji se od 70% ugljikohidrata (uglavnom šećer), što ga čini jednom od najhranjivijih prirodnih namirnica dostupnih čovjeku. Navode i da, u usporedbi s drugim voćem i namirnicama (marelica: 520 kalorija/kg; banana: 970 kalorija/kg; naranča: 480 kalorija/kg); kuhana riža: 1 800 kalorija/kg; pšenični kruh: 2 295 kalorija/kg; meso (bez masti) 2 245 kalorija/kg), datulje daju više od 3 000 kalorija po kilogramu. Nutritivne vrijednosti potvrđuje i University of Rochester Medical Center (6), koji navodi precizne nutritivne činjenice o datuljama, a prikazane su u Tablici 1. Tablica se odnosi na 1 datulju bez koštica. Posebno je bogata kalijem (167 mg), magnezijem, fosforom i manjim količinama željeza, što pridonosi prehrambenoj vrijednosti.

Ipak, potrebno je istaknuti da je udio šećera u jednoj datulji visok – skoro 16 grama. To je važno u kontekstu dijabetičke prehrane i glikemijskog opterećenja. Također, razine vitamina C, A i većine vitamina skupine B su niske, što ograničava raznolikost u pogledu vitamina. Iako se iz navedenog može zaključiti da su datulje energetski izdašna i mineralima bogata namirnica, povećana razina šećera i skroman vitaminski profil ukazuju na potrebu za uravnoteženom konzumacijom bez jednostavne interpretacije nutritivne vrijednosti.

Tablica 1. Nutritivni aspekt datulja

Izvor: (7)

ANDI (Aggregate Nutrient Density Index) je sustav ocjenjivanja koji hrani dodjeljuje bodove od 1 do 100 na temelju količine nutrijenata po kaloriji. Razvio ga je dr. Joel Fuhrman, a formula je: H = N / C (8)

To znači da hrana s više mikronutrijenata (vitamini, minerali, antioksidansi) i manje kalorija ima viši ANDI rezultat, odnosno smatra se zdravijom. Prema rang listi ANDI skale, u kategoriji voća, najbolje su rangirane svježe brusnice (207), jagode (182), kupine (171), maline (133), borovnice (132), guava (125), grejp (125), nar (119), dinja (118), šljive, naranče i marelice (106-98). Shodno ovoj ljestvici, datulje se ne spominju među najboljim/najzdravijim voćkama, što znači da se ne smatraju među najnutritivnijijm voćem po kaloriji.

Također, kriteriji za ocjenjivanje nutritivne vrijednosti voća obično uključuju raznolik spektar pokazatelja, uključujući sadržaj vitamina C i folata te minerala kao što su kalij, antioksidativni potencijal, niska energetska gustoća i količina prehrambenih vlakana. Znanstvene studije također pokazuju da bogatstvo fitokemikalija poput flavonoida i karotenoida, koji pridonose antioksidativnom učinku, dodatno podiže nutritivnu vrijednost voća, te ih stoga smatraju važnim dijelom zdrave prehrane (9).

Promatrajući datulje prema tim kriterijima, može se zaključiti da, iako su vrijedan izvor energije i minerala, one ne zadovoljavaju kriterije za univerzalno „najzdravije“ voće, čime se izbjegava pretjerana i netočna generalizacija njihove nutritivne vrijednosti.

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da su datulje najzdravije voće na svijetu ne nalazi potporu u znanstveno utemeljenim metodama ocjenjivanja nutritivne vrijednosti, kao što su ANDI skala ili usporedbe sadržaja vitamina, minerala i antioksidansa. Iako datulje imaju visoku energetsku i mineralnu vrijednost, njihov visok udio šećera i skroman vitaminski profil ukazuju na potrebu za umjerenom konzumacijom i izbjegavanje pojednostavljenih ocjena o njihovoj univerzalnoj zdravstvenoj nadmoći.

S ekonomskog gledišta, ovakve prehrambene tvrdnje mogu imati konkretne posljedice – potiču potrošnju i uvoz proizvoda koji nisu lokalno dostupni, čime se povećava ovisnost o vanjskim dobavljačima i izlaže domaće tržište oscilacijama cijena i dostupnosti. Također, kada su takve tvrdnje temeljene na nepotpunim informacijama, dolazi do informacijske asimetrije koja može utjecati na neracionalno ponašanje potrošača. Stoga je ključno prehrambene informacije analizirati ne samo nutricionistički, već i ekonomski jer oblikuju tržište jednako kao i prehrambene navike.

Na temelju svega, članku se daje sljedeća ocjena točnosti: NETOČNO.

Reference:

1. Vidi:https://chatgpt.com/

2. Vidi:https://openknowledge.fao.org/server/api/core/bitstreams/88632d14-1183-4e20-a5d4-604e5f9a76d6/content

3. Vidi:https://www.investopedia.com/terms/a/asymmetricinformation.asp

4. Vidi:https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/spiza/spiza-plus/najzdravije-voce-na-svijetu-kod-nas-se-rijetko-jede-a-ima-ga-svaka-trgovina-evo-recepta-za-socan-kolac-koji-se-lako-radi-1488598

5. Vidi:https://www.fao.org/4/y4360e/y4360e06.htm

6. Vidi:https://www.urmc.rochester.edu/encyclopedia/content?contenttypeid=76&contentid=09421-1

7. Vidi:https://www.urmc.rochester.edu/encyclopedia/content?contenttypeid=76&contentid=09421-1

8. Vidi:https://www.urmc.rochester.edu/encyclopedia/content?contenttypeid=76&contentid=09421-1

9. Vidi:https://www.frontiersin.org/journals/nutrition/articles/10.3389/fnut.2024.1386328/full

13. mirovina: Spasonosno obećanje ili financijski balon?

Nova mirovinska reforma donosi godišnji dodatak za sve s radnim stažem, ali bez jasnih brojki i fiskalne računice – koliku stvarnu korist mogu očekivati umirovljenici?

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku objavljenom 5. srpnja 2025. na portalu Cityportal.hr, autor Franjo Kompes izvještava pod naslovom: „Stiže 13. mirovina! Koliko će stvarno dobiti umirovljenici?“ U tekstu se najavljuje uvođenje trajnog godišnjeg dodatka za umirovljenike, tzv. „trinaeste mirovine“, koji bi se prema navodima trebao obračunavati ovisno o broju godina radnog staža, a ne o visini redovne mirovine. Iako autor ističe kako točan iznos još nije poznat, spominje se mogućnost da bi dodatak mogao biti vezan uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), odnosno oko 13 eura po godini staža.

Ova analiza ima za cilj provjeriti točnost i potpunost tvrdnje o „13. mirovini“, s fokusom na zakonodavne temelje mjere, realnu korist za umirovljenike i širi ekonomsko-fiskalni kontekst u kojem se ova reforma provodi.

1. Pravni i institucionalni okvir

Uvođenje „13. mirovine“ ili godišnjeg dodatka za umirovljenike temelji se na novom Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2025. Prema članku 95.a zakona, dodatak se isplaćuje godišnje, bez posebnog zahtjeva korisnika, i izračunava se kao umnožak broja godina staža i svote koju Vlada svake godine određuje uredbom najkasnije do 31. listopada.(1) Reforma uključuje i dodatne mjere: priznavanje dodatnog staža roditeljima i udomiteljima, redefiniciju penalizacija, dozvolu rada uz mirovinu u punom radnom vremenu, te novi omjer usklađivanja mirovina (85 % porasta plaća i 15 % inflacije), što dodatno utječe na visinu godišnjeg dodatka. Dakle, tvrdnja da „stiže 13. mirovina“ i da će njezina visina ovisiti o godinama staža utemeljena je na zakonskom dokumentu, čime je formalno – točna.

2. Kolika je stvarna korist za korisnike?

Cityportal navodi da iznos još nije određen, ali ne ulazi u detalje aktualnih izračuna koji su već dostupni u javnom prostoru. Također se navodi da „vlada nije propisala točan iznos“, iako je već poznato nekoliko ključnih prijedloga.

Raspon izračuna u javnosti:

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava sugeriralo je donju granicu od 5 € po godini staža.
Zastupnik Damir Bakić (Možemo!) u Saboru je izračunao da će stvarna vrijednost u 2025. biti bliža 4 €/godini, uz ukupan proračun dodatka od oko 175 milijuna €. (2)
Sindikat umirovljenika Hrvatske zagovara vezivanje iznosa uz AVM (~13,57 €), što bi za 40 godina staža donijelo ~540 € dodatka.

Međutim, najizgledniji je scenarij isplate između 120–180 € godišnje za umirovljenike s prosječnim stažem (30–35 godina). Ove brojke predstavljaju tek 20–30 % prosječne mirovine (oko 625–640 €), i to samo jednom godišnje.

Cityportal ne prikazuje ove izračune ni realna očekivanja, što ostavlja čitateljima nepotpunu sliku o stvarnoj materijalnoj koristi od reforme.

3. Fiskalni i ekonomski kontekst: kolika je cijena?

Ukupni fiskalni okvir mirovinske reforme (uključujući i 13. mirovinu) do 2028. iznosi oko 2 milijarde eura, prema procjenama Ministarstva rada i HZMO-a. (3)

Iz Zakona o izvršavanju državnog proračuna RH za 2025. vidljivo je da su rashodi za mirovine u stalnom porastu: za 2025. projicirani su na 8,8 milijardi €, a dodatni izdaci poput godišnjeg dodatka predstavljaju dodatan pritisak na rashodnu stranu. (4) (5) (7)

Strukturni izazovi:

Omjer osiguranika i korisnika je ~1,39:1 – ispod europskog prosjeka, i nepovoljan za sustav temeljno oslonjen na međugeneracijsku solidarnost.
Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti starijih radno sposobnih osoba (55–64 godine), pa rasterećenje sustava radom umirovljenika nije sistemski dovoljno.
Reproduktivni bazen radne snage pada: do 2040. predviđa se da će svaki treći stanovnik biti stariji od 65 godina. (6)

Cityportal potpuno zanemaruje ove ključne makroekonomske uvjete i dugoročne rizike. Članak se usredotočuje na benefite, bez ozbiljnog prikaza tereta koje te reforme nose.

Zaključak

Tvrdnja da „stiže 13. mirovina“ i da će iznos ovisiti o godinama staža je u osnovi točna, s pravnim uporištem u važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju. Međutim:

Iznosi se u članku prikazuju neodređeno, bez ikakve procjene ni granica (npr. 4 €, 5 €, 13 €/god.), iako su one već komunicirane u javnom diskursu.
Fiskalni i demografski kontekst je u potpunosti izostavljen, čime se stvaraju iluzije o financijskoj održivosti.
Čitatelj ostaje bez informacija o tome koliko mu ova mjera donosi u praksi – i zašto iznos ne može biti značajniji.

Stoga ocjenjujemo da je tvrdnja: VEĆINSKI TOČNA.

Zašto ne ,,točno”?

Jer iako se radi o stvarnoj, zakonski utemeljenoj mjeri, članak ne pojašnjava ni koliko će većina umirovljenika stvarno dobiti, ni kakav je fiskalni efekt reforme, što može ozbiljno utjecati na javno shvaćanje koristi od ove mjere.

Izvori:

fiskalna održivost mirovina mirovinska reforma pravna reforma trinaesta mirovina

„Strah od hrvatskog scenarija“ u Bugarskoj: stvarna opasnost ili medijska manipulacija?

Analiza pokazuje da navodi o panici uoči uvođenja eura u Bugarskoj nisu utemeljeni na realnim makroekonomskim pokazateljima, niti podržani institucionalnim izvorima. Hrvatski primjer se pogrešno interpretira i koristi u političke i senzacionalističke svrhe.

Autor: Josip Tomašković

Područje analize

Jutarnji list je 19. lipnja 2025. objavio članak pod naslovom: „Vrije u Bugarskoj: Svi se plaše hrvatskog scenarija, a sada kruže i glasine – EU će nam sjesti na osobnu ušteđevinu!“ (1). U tekstu se prenose navodni strahovi među građanima Bugarske da bi planirano uvođenje eura moglo rezultirati negativnim posljedicama sličnima onima koje su, prema tvrdnji, obilježile iskustvo Hrvatske: rast cijena, smanjenje kupovne moći te čak prijetnja zadiranja u privatne štedne depozite. Takve tvrdnje predstavljaju ozbiljnu optužbu ne samo prema europskim institucijama i nacionalnim vlastima, već i prema samom procesu uvođenja zajedničke valute.

Ovaj članak usmjeren je na analizu i provjeru te tvrdnje , takozvanog „hrvatskog scenarija“ , u javnom diskursu Bugarske, posebno u kontekstu njezine pripreme za pristupanje europodručju.

U tom cilju razmatramo četiri ključne komponente:

sadržaj i ton tvrdnji iznesenih u hrvatskom medijskom prostoru (Jutarnji list, 2025.),
makroekonomske pokazatelje Hrvatske i Bugarske iz 2024. godine (inflacija, rast BDP-a, depoziti, institucionalna povjerenja),
pravni i politički okvir Europske unije vezan uz zaštitu depozita i monetarnu konvergenciju,
interpretacije, strahove i dezinformacije prisutne u javnosti i medijima u obje zemlje

Analiza podataka

U nastavku donosimo komparativnu tablicu izabranih ekonomskih pokazatelja koji čine osnovu za razumijevanje percepcije i stvarnosti u obje zemlje:

Tablica 1: Djelo autora

Kao što je vidljivo, nijedan od osnovnih makroekonomskih pokazatelja ne upućuje na neposredni rizik ni u jednoj od zemalja. Hrvatska je, unatoč blažoj inflaciji, ostvarila veći rast BDP-a, a niti jedna država nije izvan okvira zaštite depozita propisane europskim zakonodavstvom. (2) (3) (6)

Što se zapravo dogodilo u Hrvatskoj?

Tvrdnja da je Hrvatska doživjela „scenarij“ koji bi trebao biti razlog straha nije poduprta stvarnim posljedicama uvođenja eura:

Rast cijena tijekom 2023. zabilježen je u pojedinim sektorima, ali se radi o korekcijama cijena usluga (npr. ugostiteljstva), a ne o monetarnoj nestabilnosti. (11)
Hrvatska nije doživjela gubitak štednje građana. Naprotiv, podaci HNB-a pokazuju kontinuirani rast depozita stanovništva.
Inflacija se postupno stabilizirala i vratila unutar ciljanih vrijednosti eurozone do kraja 2023. godine. (9)
Hrvatska je ostala unutar fiskalnih pravila EU i nije zabilježila gubitak monetarnog suvereniteta koji bi utjecao na prava štediša.

Drugim riječima, ne postoji konkretna negativna posljedica koja bi se mogla opravdano interpretirati kao “scenarij” kojem se Bugarska ima razloga bojati. (4) (5)

Kontekst u Bugarskoj

Strahovi u Bugarskoj najviše se oslanjaju na povijesno narušeno povjerenje u financijski sustav nakon sloma Corpbanke 2014., kada su građani doista bili privremeno lišeni pristupa svojim štednim računima (10). Međutim, taj se događaj dogodio pod domaćim regulatornim nadzorom, bez ikakve veze s europskim institucijama.

Trenutno nema nikakvih službenih izjava, dokumenata, nacrta zakona ili izjava predstavnika EU ili bugarskih vlasti koji bi sugerirali planirano „sjedanje“ na štednju. Direktiva o osiguranju depozita (Deposit Guarantee Schemes Directive) i dalje vrijedi u cijeloj EU, uključujući kandidate za eurozonu, te jamči 100.000 eura po osobi i banci. (7)

Ocjena točnosti i zaključak

Ovom članku dana je ocjena ,,netočan“ zbog više faktora:

Članak ne pruža nijedan podatak, studiju ili službeni dokument koji bi potvrdio da se u Bugarskoj doista „svi plaše“ scenarija sličnog Hrvatskoj. To se može shvatiti kao generalizacija.
„Hrvatski scenarij“ u ovom kontekstu ne znači gubitak štednje ili krizu – dapače, Hrvatska nije pretrpjela nikakvu financijsku destabilizaciju nakon uvođenja eura.
Tvrdnja da EU planira “sjesti na ušteđevinu” građana potpuno je neutemeljena – suprotna važećem zakonodavstvu EU i demantirana od strane svih mjerodavnih institucija.
Članak koristi izraze koji prenose paniku (npr. „vriju“, „glasine“, „plaše se“) bez analitičkog utemeljenja, što krši standarde odgovornog izvještavanja.

Drugim riječima, tvrdnje iz naslova i članka predstavljaju oblik senzacionalizma: one stvaraju osjećaj prijetnje na temelju neprovjerenih glasina, emocionalnih interpretacija i pogrešnog povezivanja dva konteksta, hrvatskog i bugarskog, koji su u stvarnosti prilično različiti.

Na temelju svega navedenog, članak ocjenjujemo kao: netočan – jer implicira postojanje ozbiljne prijetnje i panike u Bugarskoj, te negativnih posljedica u Hrvatskoj, bez ikakve stvarne osnove u dokumentiranim podacima, zakonodavstvu ili ekonomskoj dinamici.

Literatura:

banke Bugarska depoziti EU eurozona fact checking Hrvatska inflacija senzacionalizam uštede

Veliki prinosi u kriptovalutama?

Provjera tvrdnji o 100x prinosima u kriptotržištu

Autori: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.; Josip Tomašković

Područje analize

Kriptovalute predstavljaju ekvivalent elektroničkog novca. Temeljna su karakteristika kriptovaluta kriptografski mehanizmi koji se definiraju kao napredne metode kodiranja koje osiguravaju sigurnost, autentičnost i privatnost transakcija, koristeći par privatnih i javnih ključeva za bilježenje svake transakcije u javnoj knjizi. Kao najveća prednost takvog sustava ističe se jednostavnost prijenosa putem interneta (2). Kriptovalute su također digitalni sustav plaćanja koji se ne oslanja na banke za provjeru transakcija. Umjesto fizičkog novca, kriptovalute predstavljaju digitalni zapis o transakcijama koji je pohranjen u online bazi podataka. Kriptovalute su oblik digitalnog novca koji postoji isključivo online kao šifrirani zapis transakcija unutar decentralizirane baze podataka. Pojam ,,kriptovaluta” dolazi od riječi za enkripciju, naprednom kodiranju koje osigurava sigurnost i privatnost pri prijenosu podataka između novčanika i javnih knjiga. Svaka transakcija se bilježi u javnoj knjizi, a same se kriptovalute čuvaju u digitalnim novčanicima (3). Kriptovalute predstavljaju iznimno popularan oblik ulaganja. Iako se ulaganje u kriptovalute često uspoređuje s ulaganjem u dionice, postoje značajne razlike. Prilikom kupnje dionica, kupuje se udio u tvrtki koja podliježe strogim revizorskim standardima. Tržište dionica ima dugu povijest i jasno definirana pravila (4). U svijetu ulaganja često se koristi izraz bull run, koji označava razdoblje u kojem vrijednost neke imovine, poput kriptovaluta ili dionica, neprestano raste kroz dulje vremensko razdoblje. Taj rast obično prati snažan val optimizma, porast potražnje i uvjerenje ulagača da će cijene i dalje rasti. Kriptovalute su posebno sklone bull runovima jer je njihovo tržište još uvijek mlado, vrlo promjenjivo i stalno se razvija. Svakim novim valom interesa – bilo od strane malih ulagača, institucionalnih fondova ili tehnoloških entuzijasta – tržište dobiva novu likvidnost, odnosno veću količinu novca i sudionika spremnih na trgovanje.

Likvidnost, mogućnost da se neka imovina brzo i lako kupi ili proda bez velikog utjecaja na cijenu, ključna je za stabilan rast – što je više ljudi spremno kupiti i prodati, to je tržište zdravije. S druge strane, kod novih kripto projekata koji su još u razvoju – osobito onih u fazi presalea – likvidnost je često niska, što znači da je rizik od naglih oscilacija cijene znatno veći. Presale ili pretprodaja je faza u kojoj projekt nudi svoje tokene prvim investitorima po niskim cijenama, prije nego što budu javno izlistani na burzama, no takva ulaganja često su visoko rizična jer projekt još nije funkcionalan. Bull run može biti potaknut nizom čimbenika. Jedan od ključnih je tehnološka inovacija, primjerice razvoj bržih i sigurnijih blockchain mreža. Drugi je povećanje usvajanja, kada kriptovalute počnu koristiti velike tvrtke, financijske institucije ili čak države, čime dobivaju legitimitet. Važan je i širi ekonomski kontekst – primjerice, u razdobljima visoke inflacije ljudi često traže alternativne oblike ulaganja, što može preusmjeriti kapital prema kriptotržištu. Unutar samog kripto sustava postoje i specifični mehanizmi koji mogu pojačati rast. Jedan od njih je halving, koji se javlja kod Bitcoina i sličnih kriptovaluta – to je događaj u kojem se svake četiri godine prepolovi nagrada koju dobivaju rudari (sudionici koji koriste snažna računala kako bi provjerili i zapisali transakcije na blockchain te za to budu nagrađeni novim jedinicama valute). Time se smanjuje brzina kojom novi Bitcoini ulaze u opticaj, što može dovesti do nestašice ponude i povećanja cijene, ako potražnja ostane stabilna ili raste. Drugi važan pojam je staking, što znači da korisnici zaključavaju (ulože) svoje kriptovalute unutar određene mreže kako bi pomogli u njezinom funkcioniranju, a zauzvrat dobivaju nagrade; često u obliku dodatnih tokena. Ova praksa smanjuje broj tokena koji su dostupni za trgovanje na tržištu, što može dodatno potaknuti rast cijene, osobito u kombinaciji s povećanom potražnjom. U trenucima bull runa često se spominju impresivni prinosi – ponekad čak i 10x ili 100x – što znači da bi vrijednost određene kriptovalute mogla narasti deset ili sto puta. Iako se takve brojke povremeno i dogode, one su iznimke, a ne pravilo. Takva očekivanja često su rezultat marketinga, entuzijazma zajednice i špekulacija, a ne temelje se na dubinskoj tržišnoj analizi. Zato je važno da ulagači razumiju osnovne pojmove i mehanizme, kako bi znali prepoznati razliku između stvarnog potencijala i preuveličanih obećanja (5).

Analizirana tvrdnja

Večernji list je 02.06 objavio članak 4 kriptovalute koje imaju potencijal donijeti 100x dobitak tijekom bull runa, a kao autor se navodi Promo. Članak se bavi analizom četiri kriptovalute, Solaxy ($SOLX), XRP, BTC Bull Token ($BTCBULL) i Mind of Pepe ($SMIND), za koje se vjeruje da imaju potencijal za izuzetno visoke dobitke (do 100 x) tijekom aktualnog bull runa na tržištu. Članak ističe da se radi o različitim vrstama projekata, od Layer-2 rješenja i uspostavljenih altocina do inovativnih staking-projekata i AI projekata u pretprodaji. Naglašava se važnost rane investicije prije nego što cijene značajno porastu i bull run završi (6). Ova analiza bavi se tvrdnjom da četiri navedene kriptovalute imaju realnu mogućnost ostvarivanja 100x prinosa tijekom sljedećeg bull runa. Navedena tvrdnja prikazana je i na Slici 1.

Slika 1. Tvrdnja koja se analizira

Izvor: Večernji list (7)

Analiza podataka

Solaxy je novi kripto projekt u završnoj fazi pretprodaje, s impresivno prikupljenih preko 48 milijuna $, te se uskoro očekuje njegovo izlistavanje na burzama. Projekt se ističe kao prvo Layer-2 rješenje za Solanil, s već funkcionalnom testnom mrežom i ambicioznim planovima za razvoj ekosustava, uključujući decentraliziranu burzu. S cijenom od 0,001754 $ nudi privlačnu ulaznu točku, uz mogućnost stakinga s 85% APY i pojednostavljeno preuzimanje tokena putem aplikacije Best Wallet. Sudjelovanje u ovoj fazi može donijeti prednost prvog ulagača prije očekivanog porasta cijene nakon izlistavanja (8). Slika 2 prikazuje kretanje kriptovalute Solaxy-ja. Prikazani grafikon na slici izrazito silazni trend od trenutka listanja, uz pad cijene na oko 0,0035$. Početna volatilnost i veći obujam brzo su splasnuli, a trenutna likvidnost i trgovačka aktivnost ostaju vrlo niske. Razina podrške je otprilike oko 0,0021$, dok otpor nije testiran već tjednima. Navedeno upućuje na pad interesa tržišta i visoki rizik za investitore, posebice bez novih razvojnih vijesti ili partnerstava, stoga je opreznost nužna.

Slika 2. Kretanje kriptovalute Solaxy

Izvor: Dextools.io (9)

XRP predstavlja kriptovalutu i izvorni token otvorenog XRP Ledgera koji je osnovan 2012. godine. XRP ima ukupnu opskrbu od 100 milijardi tokena, isplativiji je, ima brže vrijeme transakcija i troši manje energije od popularne kriptovalute Bitcoina (10). Slika 3 prikazuje aktualnu dnevnu cijenu XRP u odnosu na američki dolar. Trenutna vrijednost valute je 2,2393 USD, uz blagu dnevnu korekciju od -1,36%, što je u okvirima tipične volatilnosti za tradicionalna financijska tržišta, ali daleko ispod razina volatilnosti koje su česte u kriptosvijetu, gdje cijene mogu varirati i za više desetaka posto dnevno – zbog čega su oprez i temeljita analiza nužni, osobito kada se spominju ciljevi rasta od 100x (10 000%). Cijena trgovanja se trenutno kreće oko 2-3$, no za 100x (do 200$), tržišna kapitalizacija bi trebala porasti na 10-20 milijarda $ (11). Stručnjaci poput BarriC i CrediBULL smatraju moguće ciljeve od 10-50$, ali 100x je pretjerano optimistično (12). Također, analiza tržišta poput Binance Square ističe nešto realističnije scenarije od 4,50$ do 25$, a tehnološki uzroci sugeriraju takve razine, ali ne i milijunske poraste (13).

Slika 3. Aktualna dnevna cijena XRP u odnosu na američki dolar

Izvor: Google Finance (14)

BTC Bull Token pozicionira se kao alternativno sredstvo za male ulagače koji možda neće moći iskoristiti nadolazeći tzv. Bitcoin supply shock, odnosno situaciju u kojoj bi se ponuda Bitcoina dodatno smanjila, dok potražnja raste. Projekt koristi narativ povezan s porastom vrijednosti Bitcoin nakon halvinga, a njegov presale trenutačno privlači pozornost zbog potencijalnog multiplikatora ulaganja. Također, token bi mogao pružiti posljednju priliku malim ulagačima da ostvare značajnije prinose, ali također je riječ o činjenici da je tržište visoko spekulativno i osjetljivo na makroekonomske utjecaje (15).

Prema podacima ICO Benc-a, presale za Mind of Pepe, AI-meme token, prikupio je između 9 i 11$ milijuna te se tzv. presale završava uskoro. U cijelom presaleu $MIND tokeni startaju oko 0,0031$, a ICO Bench predviđa da bi do kraja 2025. mogao dostići vršnu cijenu od 0,42$. To implicira mogućnost čak 140x porasta u odnosu na početnu cijenu. Međutim, treba napomenuti da su takva predviđanja spekulativna i usmjerena na optimističan scenarij te ne uzimaju u obzir mogućnost euroizacije, regulatorne prepreke ili razine usvajanja (16). Slika 4 prikazuje kretanje cijene kriptovalute Mind of Pepe u razdoblju od mjesec dana. Nakon početnog porasta cijene početkom lipnja (oko 0,0009$), token je vrlo brzo krenuo silaznim trendom. Trenutna cijena iznosi 0,000614$, što je pad od gotovo 18%, uz značajan pad tržišne kapitalizacije i obujma trgovanja. Ovakav slijed događaja uobičajen je za tzv. pump and dump projekte, gdje se cijena umjetno napuše u ranoj fazi, a zatim naglo sruši zbog nedostatka održive potražnje i špekulativne prirode ulaganja.

Slika 4. Kretanje Mind of Pepe kriptovalute u razdoblju od mjesec dana

Izvor: coingecko (17)

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja iz analiziranog članka temelji se većinom na marketinškim i promotivnim materijalima, a ne na neovisnim analitičkim ili znanstveno utemeljenim izvorima. Kriptovaluta Solaxy je tek u fazi prelaska iz presalea, a tržišni podaci pokazuju nizak obujam, nestabilnu cijenu i manjak konkretnih partnerstava. Očekivanja 100x prinosa nisu realno potkrijepljena. XRP je etabliraniji projekt, ali da bi se dosegao 100x dobit, tržišna kapitalizacija bi morala nadmašiti globalni BDP, što je ekonomski nevjerojatno prema relevantnim tržišnim analitičarima. BTC Bull Token nema dovoljno dostupnih tehničkih podataka ni analiza koje bi opravdale multiplikator od 100x. Mind of Pepe, kao meme-AI token, ima visoko spekulativni karakter. Iako postoje predviđanja s ICO Bencha o mogućem rastu od 140x, trenutačni tržišni pad i volatilnost ukazuju da se radi o visokorizičnom ulaganju s malom osnovom za dugoročni rast. Iako članak prepoznaje razlike među tokenima i navodi mogućnost velikih prinosa, navedeni ciljevi rasta od 100x nisu utemeljeni u realnim ekonomskim ili tržišnim analizama. Većina tvrdnji je zasnovana na sponzoriranim i entuzijastičnim izvorima, ali izostaje dubinska, sveobuhvatna i neovisna evaluacija. Na temelju svega navedenog, članku Večernjeg lista se daje ocjena djelomično netočno jer određeni tokeni imaju rastući potencijal, ali ciljani povrati od 100x predstavljaju spekulativnost i nisu podržani objektivnim podacima.

Reference

BTC bull run kriptovalute Mind of pepe solaxy tržište volatilnost XRP

“RAZOTKRIVANJE: Ema Branica protiv Nove TV – zašto je skandalozna epizoda “Provjereno” uništena?”

Društvenim mrežama se širi lažni članak s novinarkom Provjerenog Emom Branicom

Autor: Ema Tarabochia Veršić

Na društvenim mrežama, uglavnom na Facebooku, pojavio se članak u kojem se tvrdi da je novinarka emisije Provjereno Ema Branica otkrila da vlasti od građana skrivaju tajni investicijski fond putem kojeg se može zaraditi novac. Riječ je o lažnom članku s potpuno izmišljenim izjavama, koji u potpunosti imitira prave vijesti, uključujući vizualni identitet Jutarnjeg lista i imena stvarnih osoba kao što je ime novinarke Branice.

Tvrdnja iz članka:

Lažni članak pojavljuje se pod naslovom “RAZOTKRIVANJE: Ema Branica protiv Nove TV – zašto je skandalozna epizoda “Provjereno” uništena?”. U njemu se navodi kako je novinarka emisije Provjereno Ema Branica “otkrila tajni investicijski fond” koji, prema tvrdnjama iz teksta, građanima omogućuje da svakodnevno zarađuju stotine eura iz udobnosti vlastitog doma. Prema navodima “prijelomne vijesti”, ovaj investicijski fond navodno skrivaju političke i financijske elite, a Branica to “razotkriva” u suradnji s navodnim financijskim stručnjacima. Nadalje se tvrdi da je Nova TV zabranila emitiranje Braničinog priloga te da je ona “odlučila o svemu progovoriti” na portalu Jutarnjeg lista.

Riječ je o internetskoj prevari – tzv. phishingu

Ovaj konkretan članak u cijelosti je lažan, a izjave u njemu izmišljene. Novinarka Ema Branica nikada nije pisala o bilo kakvom investicijskom fondu, niti je autorica ikakvih tekstova o “skrivenim načinima zarade” (1). Njezino ime iskorišteno je bez dozvole, s ciljem zavaravanja čitatelja i poticanja na klikanje poveznice koja vodi prema financijskoj prijevari. Takav članak nikada nije objavljen na portalu Jutarnjeg lista (2).

Članak koristi jezik tipičan za lažne investicijske kampanje – uključuje senzacionalističke tvrdnje, navodne intervjue i svjedočanstva građana koji su se “obogatili preko noći”. Članak sadrži i “preslike dokumentacije” koja, tobože, razotkriva prevaru.

Cijeli sadržaj smješten je unutar stranice koja izgleda gotovo identično kao portal Jutarnji.hr. Sadrži isti logotip, dizajn i raspored elemenata. Ipak, članak ne nalazi na domeni jutarnji.hr, već na domenama koje nemaju nikakve veze s izdavačem portala Jutarnji.hr, Hanza Medijom. Riječ je o lažnim stranicama koje se često pojave iznenada, promoviraju se na društvenim mrežama putem oglasa, a zatim nestanu nakon nekoliko sati ili dana.

Izvor: Jutarnji list (screenshot)

Ovo je klasičan primjer phishinga (3) – oblika internetske prijevare u kojem prevaranti izrađuju lažnu internetsku stranicu ili obrazac s ciljem da od korisnika prikupe osjetljive osobne podatke poput korisničkih imena, lozinki, OIB-a, brojeva kreditnih kartica ili podataka o bankovnim računima. Takve stranice (članci) često izgledaju kao da dolaze od vjerodostojnih institucija, poput banaka, državnih agencija, poznatih medija ili drugih pouzdanih izvora.

U stvarnosti, korisnik se nalazi na lažnoj stranici, posebno osmišljenoj da izgleda uvjerljivo, a stvarni cilj je krađa podataka i njihova zloupotreba. U konkretnom slučaju koji analiziramo, osoba koja klikne na sponzoriranu objavu na Facebooku ne završava na portalu Jutarnjeg lista, već na prevarantskoj stranici koja sadržava phishing obrazac – u koji se od korisnika traži da unese svoje osobne i financijske podatke.

Ovim putem pozivamo građane da budu izrazito oprezni prema ovakvim objavama te da nipošto ne unose nikakve osobne ni financijske podatke. Osobito ako dolaze kao u formi sponzoriranih oglasa i vode na domene koje nisu službene adrese medija. Službene domene medija u Hrvatskoj gotovo uvijek sadrže skraćeno ili potpuno ime medija te se nalaze na hr domeni (primjer – index.hr, jutarnji.hr, vecernji.hr, tportal.hr itd). Preporučujemo da se ovakvi sadržaji prijave kao prijevara na samoj platformi (Facebooku ili drugima).

Ova lažna vijest nije samo oblik prevare, već i ozbiljno kršenje prava pojedinaca čije se ime i ugled iskorištavaju za manipulaciju i potencijalnu štetu građanima.

Izvori:

ema branica investicijski fond lažna vijest phishing provjereno

Jesu li cijene na koncertu Thompsona na Hipodromu previsoke?

Ovdje provjeravamo tvrdnje o tome kako su cijene pića na koncertu Thompsona na zagrebačkom Hipodromu „šokantne“, „čudne“, „zločin protiv čovječnosti“ itd.

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Tvrdnje na informativnim portalima su sljedeće: „Procurili cjenici: Šokirat će vas cijene hrane i pića na Thompsonovom koncertu“ (1), „Otkriveno što će se jesti i piti na Thompsonovom koncertu: Cijene bi vas mogle ostaviti u čudu“ (2), „Mnoge je šokiralo za koliko se jede i pije na Bundeku: ‘Cijena vode je zločin protiv čovječnosti’“ (3). Ovdje je nekoliko stvari važno.

Prvo, kolike su zaista cijene na Thompsonovom koncertu. Prema navedenim izvorima (vidi, 1, 2, 3) pola litre flaširane vode je 5 eura, Coca-Cola je 6 eura, a pola litre pive je 7 eura. Ova pića smo uzeli za primjer jer će se vjerojatno najviše kupovati.
Drugo, za poredbu pogledajmo kakve su cijene bile na nedavno održanom InMusic festivalu u Zagrebu. (4) Primjerice pivo je koštalo 5 eura, dakle, 2 eura jeftinije. Usporedimo to i s Ultra festivalom u Splitu 2023. godine. (5) Pola litre flaširane vode koštalo je 5 eura, dakle, isto kao i Thompsonovom koncertu na Hipodromu 2025.
Treće, na rock festivalima u Europi cijena pola litre (ili u Velikoj Britaniji 1 pinte) piva je otprilike 7 eura. (6) To znači da su cijene na Thompsonovom koncertu slične cijenama na sličnim događajima u Hrvatskoj pa čak i sličnim događajima u Europi. Dakle, u odnosu na cijene sličnih pića na sličnim događajima u Hrvatskoj i Europi, cijene na Thompsonovom koncertu u Zagrebu su prosječno slične, a negdje i doslovno iste.
Četvrto, cijene na Thompsonovom koncertu su nešto više nego prosječne cijene istih pića u kafićima u Zagrebu, iako treba uzeti u obzir da je raspon cijena u Zagrebu vrlo velik za slična ili ista pića ovisno o kafićima, klubovima itd. (7)
Konačno, cijene se mogu usporediti s kupovnom moći građana. Iako je prosječna kupovna moć građana niska (8), tj. većinu novca (skoro 50%) troše na dnevne i mjesečne potrepštine i plaćanje računa, ipak je u velikim gradovima kupovna moć veća, a skoro 41% posjetitelja koncerta dolazi iz Zagreba i ostalih velikih gradova (9), a također i dio iz Europe i Sjeverne Amerike gdje je kupovna moć kudikamo veća.

Dakle, nije točno da su cijene na Thompsonovom koncertu u Zagrebu 2025. previsoke, barem ne u odnosu na cijene na sličnim događajima u Hrvatskoj u tekućoj i prethodnim godinama, ali i u odnosu na cijene na sličnim događajima u Europi.

P.S.

Nasuprot rečenom, treba reći kako je skoro 33% posjetitelja koncerta izvan Zagreba i kako će na koncert potrošiti dosta novca, tj. najmanje: cijena ulaznice, cijena putovanja u Zagreb i povratak (karta, gorivo, cestarina, ostali troškovi), vjerojatno cijena najmanje jednog noćenja u Zagrebu, hrana dan prije i na dan koncerta i ostali troškovi. Tako se ukupna cijena po osobi za posjetitelje izvan Zagreba može popeti na par stotina eura (nema točnog izračuna). Ako znamo da 6% građana Hrvatske ne može zadovoljiti temeljne potrebe, da je oko 20% građana u riziku od siromaštva, a oko 30% blizu praga rizika itd. (10), onda proizlazi da je Thompsonov koncert za srednje i vrlo bogate stanovnike Hrvatske. Siromašni, oni blizu praga siromaštva, umirovljenici, mladi bez prihoda itd., osobito ako ne žive u Zagrebu ili okolicu, teško si mogu priuštiti koncert.

Izvori:

(1) URL: https://www.tportal.hr/showtime/clanak/procurili-cjenici-sokirat-ce-vas-cijene-hrane-i-pica-na-thompsonovom-koncertu-20250703(Pristupljeno: 04/07/2025).

(2) URL: https://www.poslovni.hr/hrvatska/koliko-bi-vas-mogla-kostati-okrjepa-na-thompsonovom-koncertu-evo-cijena-s-jednog-od-standova-4491262 (Pristupljeno: 04/07/2025).

(3) URL: https://www.vecernji.hr/vijesti/foto-pogledajte-cijene-na-bundeku-za-thompsona-kolike-su-onda-na-samom-koncertu-1873937(Pristupljeno: 04/07/2025).

(4) URL: https://www.vecernji.hr/vijesti/foto-pogledajte-cijene-na-inmusic-festivalu-kokice-4-eura-pivo-5-1871553?page=4 (Pristupljeno: 04/07/2025).

(5) URL: https://www.index.hr/magazin/clanak/pogledajte-cijene-na-ultri/2477794.aspx (Pristupljeno: 04/07/2025).

(6) URL: https://www.nottinghampost.com/whats-on/whats-on-news/download-festival-2025-drinks-prices-10261844?int_source=nba (Pristupljeno: 04/07/2025).

(7) URL: https://n1info.hr/biznis/rasle-place-ali-i-cijene/ (Pristupljeno: 04/07/2025).

(8) URL: https://balkans.aljazeera.net/news/economy/2024/12/17/hrvatska-na-dnu-eu-ljestvice-bdp-a-po-stanovniku (Pristupljeno: 04/07/2025).

(9) URL: https://www.index.hr/magazin/clanak/thompsonovi-fanovi-dolaze-iz-cak-45-zemalja-svijeta-i-vise-od-5000-gradova/2658489.aspx(Pristupljeno: 04/07/2025).

(10) URL: https://www.nhs.hr/novosti/zagrebacka_realnost_zabrinjavajuci_postotak_gradana_zivi_ispod_granice_siromastva_72784/ (Pristupljeno: 04/07/2025).

cijene koncert marko perković thompson thompson

Jesu li migranti iz trećih zemalja u Hrvatskoj brojčano dominantni i u većem udjelu nego u Njemačkoj i Sloveniji?

Koliko stranih radnika zaista radi u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj? Analizirali smo izjavu politologa i demografa dr. sc. Tade Jurića

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Migracije stanovništva uobičajena su pojava u 21. stoljeću. Prema Hrvatskoj enciklopediji (2), migracija se u najširem smislu može definirati kao prostorna pokretljivost stanovništva, a u užem smislu trajnija promjena mjesta stalnog boravka pojedinaca ili društvenih skupina. Migracije mogu biti stalne ili privremene, a one su „uzrokovane takozvanim pushfaktorima, odnosno razlozima zbog kojih ljudi napuštaju zemlju i pull faktorima, odnosno razlozima zbog kojih se odlučuju preseliti u određenu zemlju…“ (3). Kako bi se precizno razumio kontekst rasprave o stranim radnicima, ključno je objasniti tko su uopće državljani trećih zemalja i kakav je hrvatski zakonodavni okvir po time pitanju.

Kako ih definira službena stranica Ministarstva unutarnjih poslova RH (4), državljani trećih zemalja su „stranci koji nisu državljani članica Europskog gospodarskog prostora (Europske unije, Kneževine Lihtenštajn, Kraljevine Norveške, Republike Island) ili Švicarske Konfederacije, a imaju državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva.“ Zakonom o strancima propisani uvjeti kretanja i boravka, rad stranaca koji su državljani trećih zemalja u RH, a sve u skladu s propisima Europske unije. Službena stranica navodi neke od najvažnijih podataka o različitim vrstama boravka (privremeni, autonomni i sl.), a najvažnije informacije su sljedeće:

„Državljani trećih zemalja u Republici Hrvatskoj mogu boraviti na:

1. kratkotrajnom boravku (do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana)

2. privremenom boravku (do godine dana)

3. dugotrajnom boravku (neograničeno)

4. stalnom boravku (neograničeno)“ (5).

Posljednjih godina, RH bilježi značajan porast broja stranih radnika, što se detaljno analizira i raspravlja u relevantnim studijama. U knjizi Instituta za razvoj i međunarodne odnose (izdane još 2022. godine), (6) navodi se porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, osobito od 2019. godine, kada su kvote zamijenjene sustavom dozvola za boravak i rad. U 2022. godini izdano je više od 124.000 dozvola, a najviše stranih radnika dolazilo je iz Nepala, Indije, Bangladeša i Filipina, potom iz susjedne Srbije i Bosne i Hercegovine. Veliki broj stranih radnika dolazi izvan Europe, što potvrđuje da treće zemlje čine značajan dio migrantske radne snage, a zaposleni su u građevinarstvu i turizmu, kao dominantnim industrijama u kojima se strani radnici zapošljavaju. Institut navodi da Hrvatska nema još razvijen integracijski sustav za strane radnike, kao što je učenje hrvatskog jezika i pravna pomoć, a radna eksploatacija i posrednička zloupotreba predstavljaju ključne i rastuće izazove u pojedinim sektorima (7). EURES Croatia 2025 navodi i da državljani trećih zemalja, bez obzira trebaju li vizu ili ne, mogu boraviti u schengenskom području do 90 dana unutar svakog razdoblja od 180 dana (8). Situacija se nastavlja razvijati, a nove zakonske izmjene dodatno oblikuju hrvatsku imigracijsku politiku. Danas, tri godine nakon objave ove knjige, Hrvatska bilježi porast stranih radnika, a uvedene su i Promjene zakona kao izravan odgovor na rastuću potražnju za radnom snagom na hrvatskom tržištu (o ovome smo pisali u ožujku 2025. godine, (9)). Također, novi zakon stupio je na snagu 14. ožujka 2025. godine, a „nakon što stupe na snagu, Izmjene će preoblikovati način na koji državljani trećih zemalja mogu ulaziti, boraviti i raditi u Hrvatskoj, označavajući značajan pomak u hrvatskoj imigracijskoj politici.“

Analizirana tvrdnja

U emisiji Briefing Jutarnjeg lista, objavljenoj 4. lipnja 2025. godine, hrvatski politolog i demograf dr. sc. Tado Jurić iznio je nekoliko tvrdnji koje su vezane uz migracijske trendove u RH i regiji. U članku se navodi:

„A prednjačimo i po broju stranih radnika s drugih kontinenata kojih po glavi stanovnika uvozimo 25 puta više nego od Njemačke. Slovenija, ističe on, ima ukupno 150.000 stranih radnika, od čega samo 3 posto s drugih kontinenata, dok ih je kod nas polovica.“ (10)

S obzirom na to da je tema iznimno aktualna i važna za ekonomska kretanja RH u nastavku se donosi detaljna provjera točnosti ovog navoda.

Analiza podataka

Hrvatska

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u četvrtom tromjesečju 2024. godine u Hrvatskoj je bilo 1.670.000 zaposlenih osoba, što predstavlja rast od 1,8% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. U istom razdoblju, stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15-64 godine je bila 67,8%, dok je stopa nezaposlenosti bila 5,1%. Ovi podaci temelje se na Anketi o radnoj snazi koja je usklađena s metodologijom Eurostata (11).

Nadalje, relevantni neovisni portali pružaju konkretne podatke o broju izdanih radnih dozvola. ETIAS.com (ETIAS – European Travel Information and Authorisation System) je neovisna informativna platforma koja je posvećena Europskom sustavu za informacije i odobravanje putovanja. Prema službenim podacima ETIAS.com portala (ETIAS – European Travel Information and Authorisation System) (12) u Hrvatskoj je tijekom 2024. godine izdano sveukupno 206.529 radnih dozvola za državljane trećih zemalja, što predstavlja porast od oko 20% u odnosu na 2023. godinu. Ako se u obzir uzme ukupan broj zaposlenih (odnosno radno aktivnog stanovništva) u RH, procjena je da radnici iz trećih zemalja čine otprilike 12,3% svih zaposlenih u RH, a izračun je prikazan u nastavku:

1. Broj radnika iz trećih zemalja = 206.529

2. Ukupan broj zaposlenih osoba u RH = 1.670.000

3. Udio = (broj radnika iz trećih zemalja / ukupan broj zaposlenih) x 100

4. Udio = 12,37%

Tvrdnja da radnici trećih zemalja čine „polovicu“ radne snage navedenim izračunom nije poduprta te se ne može statistički potkrijepiti.

Slovenija

Kako bi se stekla potpuna slika analizirane tvrdnje, potrebno je usporediti situaciju u Hrvatskoj sa situacijom u susjednim zemljama (Slovenije i Njemačke). Prema podacima EURES – Labour Market Information, u Sloveniji, u kolovozu 2024. godine, bilo je 15,8% zaposlenih osoba koji su bili strani radnici. Od navedenog postotka 87% dolazilo je iz trećih zemalja (13). Dodatni podaci Eurostata također pružaju širi kontekst o prisutnosti stranaca u Sloveniji. Podaci na stranici Trading Economics (na temelju podataka Eurostata) (14) navode da je krajem 2024. godine broj stranih – rođenih izvan EU – stanovnika Slovenije iznosio 319.914 osoba. Ovi podaci opovrgavaju tvrdnju da je u Sloveniji samo 150.000 stranih radnika, od kojih su 3% iz zemalja izvan EU. Stvarni broj radno aktivnih osoba premašuje 15% ukupne radne snage, a oni dolaze iz zemalja koje nisu članice EU.

Njemačka

Njemačka je još jedna od zemalja koja se spominje u navedenoj izjavi Tade Jurića. Prema Eurostatovom izvještaju EU population diversity by citizenship and country of birth (15), na dan 1. siječnja 2024. godine, Njemačka je imala 12,1 milijuna ne-EU državljana. Dodatno, podaci Trading Economicsa (16) navode da je stopa zaposlenosti ne-EU državljana u dobnoj skupini 20-64 iznosila 62,7% u prosincu 2024. godine. To jasno pokazuje da značajan dio tog stanovništva aktivno participira na njemačkom tržištu rada. Još jedan izvještaj Eurostata, Migration and asylum in Europe 2024 (17), također ističe da je Njemačka zemlja EU koja bilježi najveći apsolutni broj ne-EU državljana među svim EU zemljama.

Zaključak i ocjena točnosti

Analiza svih dostupnih podataka pokazuje da su tvrdnje dr.sc. Tade Jurića o udjelu radnika iz trećih zemalja u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj neutemeljene. Tvrdnja da u Hrvatskoj polovicu radne snage čine radnici trećih zemalja je netočna. Udio radnika iznosi oko 12,3%, što je četiri puta manje od prvotne izjave. Također, tvrdnja da Slovenija ima samo 3% radnika iz trećih zemalja je također netočna. Prema službenim podacima EURES-a i Eurostata, udio stranih radnika iz trećih zemalja u Sloveniji je iznad 13%. Naposljetku, tvrdnja da Hrvatska uvozi 25 puta više radnika iz trećih zemalja po glavi stanovnika od Njemačke je statistički neutemeljena. Njemačka ima oko 12,1 milijuna ne-EU državljana i višu apsolutnu i relativnu zastupljenost u radnoj snazi (preko 62%), što ovu tvrdnju opovrgava te je ona netočna. U cijelosti se daje sljedeća ocjena točnosti: NETOČNO.

Reference

1. Vidi:https://industrialrelationsnews.ioe-emp.org/industrial-relations-and-labour-law-july-2024/news/article/european-union-corporate-sustainability-due-diligence-directive-csddd-approved

2. Vidi:https://www.enciklopedija.hr/clanak/migracija

3. Vidi:https://www.europarl.europa.eu/topics/hr/article/20200624STO81906/zasto-ljudi-migriraju

4. Vidi:https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/drzavljani-trecih-zemalja/281820

5. Vidi:https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/drzavljani-trecih-zemalja/281820

6. Vidi: https://irmo.hr/wp-content/uploads/2022/03/Strani-radnici-u-Hrvatskoj.pdf

7. Vidi: https://irmo.hr/wp-content/uploads/2022/03/Strani-radnici-u-Hrvatskoj.pdf

8. Vidi: https://www.eures.ee/sites/eures.ee/files/2025-04/EURES%20Croatia%202025.pdf

9. Vidi:https://www.tocnotako.hr/clanak/Je-li-tocna-izjava-Marije-Selak-Raspudic-da-ce-Hrvatska-uskoro-imati-pola-milijuna-stranih-radnika-za-koje-nemamo-nikakav-plan_LAZNA-UZBUNA/1450

10. Vidi:https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nismo-svjesni-sto-se-dogada-studenti-mi-se-zale-da-su-izgurani-s-trzista-rada-a-nisu-svi-oni-budisti-i-hinduisti-15591289

11. Vidi:https://podaci.dzs.hr/2024/hr/76778

12. Vidi:https://etias.com/articles/croatia-introduces-stricter-employment-rules-for-foreign-workers

13. Vidi:https://eures.europa.eu/living-and-working/labour-market-information-europe/labour-market-information-slovenia_en

14. Vidi:https://tradingeconomics.com/slovenia/foreign-born-population-eurostat-data.html

15. Vidi:https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=EU_population_diversity_by_citizenship_and_country_of_birth

16. Vidi:https://tradingeconomics.com/germany/employment-rate-of-non-eu-nationals-age-group-20-64-eurostat-data.html

17. Vidi:https://ec.europa.eu/eurostat/web/interactive-publications/migration-2024

Hrvatska migranti NJ Njemačka radna snaga Slovenija treće zemlje tržište rada

Donosi li poricanje znanosti, napose ljudski induciranih klimatskih promjena zaradu?

Može li se dobro živjeti od poricanja činjenica, znanosti i ljudski uzrokovanih klimatskih promjena?

Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač

To da i u Hrvatskoj kao i u svijetu postoje poricatelji znanosti više je nego očito. U novije vrijeme poricale su se mnoge stvari vezane uz Covid-19, rusku invaziju na Ukrajinu, uzroke požara i klimatske promjene. (1) Poricateljima klimatskih promjena čak se pruža i ravnopravno sudjelovanje u emisijama javne televizije koja tako emitira štetne sadržaje (što smo na ovom portalu već provjeravali). (2) Čak su i u Hrvatskom saboru održavani „simpoziji“ koji su poricali znanstvene i kliničke činjenice (3) Činjenica je da su poricatelji znanosti blisko povezani s konzervativnim političarima, radikalnim desničarima, nacionalistima, teoretičarima zavjere, itd.

U Hrvatskoj su poricatelji znanosti i klimatskih promjena obilno zastupljeni i na društvenim mrežama. Primjerice, stranica pod naslovom „Globalna klima i vrijeme kroz povijest i u novije vrijeme“ na Facebook-u ima čak 25.000 pratitelja, a otvoreno se tvrdi da su ljudski uzrokovane klimatske promjene „izmišljotina“. (4) Dakle, to da u Hrvatskoj ima prosječno visok udio poricatelja znanosti i primjerice klimatskih promjena vjerojatno je točno i iako to ovdje nije tema, važna je premisa analize.

Pitanje koje ovdje postavljamo je – koristi li se poricanje znanosti i posebno klimatskih promjena kako bi se ostvario neki dobitak različit od samog poricanja (tj. samog tvrđenja da je znanost u krivu), primjerice društveni, politički, financijski i sl.?

Ovdje nas zanima financijska korist. Nju je moguće ostvariti posredno, npr. putem postizanja društvenog ili političkog utjecaja, ali i neposredno putem doslovne zarade od poricanja znanosti. Također, moguće ju je ostvariti kao individualna fizička osoba, ali i kao medij ili druga vrsta profitne ili neprofitne organizacije.

2024. Emma L. Briant i Vian Bakir uredili su knjigu Routledge Handbook of the Influence Industry (London: Routledge). U knjizi je i poglavlje „Understanding Conspiracy Theories as a Business“ koje su napisali Alexander Beunder, Emma L. Briant (5) U tekstu autori ukazuju na to kako su teorije zavjere prije svega veliki biznis koji donosi veliku zaradu i mnogima omogućuje solidan život (zarada se ostvaruje događajima (konvencijama), tiskanim publikacijama, mrežnim publikacijama, Internetskim emisijama, nastupima u medijima, suradnjom s industrijom, suradnjom s političarima i strankama itd.).

Zanimljivo je da Briant i Bakir nude dokazni materijal za to da su pet svjetskih centara influenserske industrije SAD, UK, Izrael, Kina i Rusija što se dobrim dijelom preklapa s podacima o tome u kojim državama se objavljuje najveći broj dezinformacija (što su ponovno SAD, Indija, Rusija itd.).

Primjeri široko rasprostranjene financijske koristi korištenjem medija (televizija, Internet portali, YouTube kanali itd.)

Nemali je broj tzv. „influensera“, ljudi koji vode razne emisije na Internetu i društvenim mrežama pa čak i televizijskih postaja (npr. Fox News) koje na poricanju znanosti neposredno zarađuju temeljem velike gledanosti, velikog broja „klikova“ itd. (6) 2023. istraživanje YouTube sadržaja pokazalo je postojanje najmanje 200 sadržaja koji šire dezinformacije o klimatskim promjenama i najmanje 100 od tih 200 koji otvoreno poriču klimatske promjene. Ukupno su ti sadržaji do 2023. godine ostvarili 74.000.000 pregleda (treba uzeti u obzir da se po kliku, tj. pregledu sadržaja na YouTube-u zarađuje 1-3 centa). (7)

Primjer posrednog ostvarivanja profita pojedinca od poricanja znanosti putem postizanja političkog utjecaja: Donald Trump

Trenutačni Predsjednik SAD-a poznat je po tome da je poricao mnoge stvari; primjerice pandemiju Covid-19 (8) i ljudski uzrokovane klimatske promjene (9) čime je sigurno privukao dio izbornog tijela i ostvario izborne rezultate čime je dobio mandat za upravljanje jednim od najvećih i najuspješnijih gospodarstava svijeta.

Primjer neposrednog ostvarivanja profita pojedinca putem direktne zarade od poricanja znanosti: Steven Milloy

Primjer će nam ovdje biti i Steven Milloy. „Steven J. Milloy američki je odvjetnik, lobist, pisac i bivši komentator Fox Newsa. Milloy je osnivač i urednik bloga JunkScience.com na kojem objavljuje članke koji su kritični prema znanosti o okolišu i javnom zdravlju. Konzistentno osporava znanstveni konsenzus o klimatskim promjenama i zdravstvenim rizicima pasivnog pušenja, no njegova su stajališta bila predmet mnogih kritika zbog njegovih bliskih i dugotrajnih financijskih i organizacijskih veza s naftnim kompanijama i duhanskom industrijom.“ / „Milloy ima B.A. iz prirodnih znanosti na Sveučilištu Johns Hopkins, magisterij zdravstvenih znanosti u biostatistici sa Fakulteta za higijenu i javno zdravstvo Sveučilišta Johns Hopkins i doktorat prava sa Sveučilišta u Baltimoreu i magistar je prava na Pravnom centru Sveučilišta Georgetown.“ (10) 2023. samo kao tajnik udruge „Energy & Environment Legal Institute (E&E Legal)“ (11) od ugovornih je poslova s udrugom zaradio 501.000 američkih dolara. (12) (vidi Ilustraciju 1)

Ilustracija 1: Printscreen izvješća na neprofitnu organizaciju iz kojeg se vidi koliko je novca Milloy zaradio od ugovornih poslova s organizacijom tijekom 2023. URL: https://projects.propublica.org/nonprofits/organizations/264239065/202433189349303243/full (Pristupljeno: 23/06/2025).

Postoje i druge redovite profitabilne veze Milloya s industrijom čije je stavove branio, a koji su uključivali poricanje znanosti.

Milloy i naftna industrija. Slučaj s naftnom industrijom je među poznatijima. „2005. objavljeno je da su neprofitne organizacije koje djeluju iz Milloyeva doma, au nekim slučajevima ne zapošljavaju osoblje, primile velike isplate od ExxonMobila tijekom njegova mandata s Fox News. Glasnogovornik Fox Newsa izjavio je da je Milloy (…) povezan s nekoliko neprofitnih grupa koje bi mogle primati sredstva od Exxona, ali on sigurno ne prima sredstva izravno od Exxona.“ (13)
Milloy i duhanska industrija. Također, tu je poznat slučaj veze s duhanskom industrijom. „New Republic je izvijestio da je Milloy, kojeg Fox News predstavlja kao neovisnog novinara, imao ugovor za pružanje konzultantskih usluga Philip Morrisu do kraja 2005.. Na primjer, 2000. i 2001. Milloy je od Philip Morrisa primio ukupno 180.000 dolara za konzultantske usluge. Glasnogovornik Fox Newsa izjavio je: Fox News nije bio svjestan Milloyeve veze s Philip Morrisom. Svaka njegova povezanost trebala je biti otkrivena.“ (14)

Ovakvih primjera ima dosta na razini medija, pojedinaca na Internetu i društvenim mrežama, ali i u neprofitnim organizacijama koje su financirane od strane industrije kojoj je u interesu poricanje znanosti. Može se reći da je u SAD-u poricanje znanosti dobar biznis koji može donositi veliku zaradu pojedincima, udrugama, medijima pa i političarima i strankama.

Je li tako u EU i Hrvatskoj nismo uspjeli provjeriti. Svakako je činjenica da je dio hrvatskih političara poricao činjenice, širio dezinformacije i propagirao teorije zavjere i kako su time posredno, tj. preko političkog utjecaja, osvajanja mandata, pozicije i plaće, ostvarili posrednu zaradu i druge dobrobiti.

Izvori:

(1) URL: https://faktograf.hr/2024/06/07/neki-to-vole-vruce/ (Pristupljeno: 23/06/2025).

(2) URL: https://lazna-uzbuna.hr/569/569/ (Pristupljeno: 23/06/2025).

(3) URL: https://www.znanost-klima.org/tag/poricanje/ (Pristupljeno: 23/06/2025).

(4) URL: https://www.facebook.com/2345zoks/posts/da-je-djelovanje-co2-na-globalnu-klimu-izmi%C5%A1ljotina-pokazuje-i-dijagram-na-kojem/1607924139227952/ (Pristupljeno: 23/06/2025).

(5) URL: https://www.taylorfrancis.com/books/edit/10.4324/9781003256878/routledge-handbook-influence-industry-emma-briant-vian-bakir?refId=426dc821-b24b-48e0-99d7-2feda2f8cec6&context=ubx (Pristupljeno: 23/06/2025).

(6) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Fox_News_controversies (Pristupljeno: 23/06/2025).

(7) URL: https://www.euronews.com/green/2023/05/04/climate-change-denial-videos-are-raking-in-profits-for-youtube-research-reveals(Pristupljeno: 23/06/2025).

(8) URL: https://www.theatlantic.com/health/archive/2020/10/trump-covid-denial/616946/ (Pristupljeno: 23/06/2025).

(9) URL: https://www.nrdc.org/stories/how-trump-administration-bakes-climate-denial-us-policy (Pristupljeno: 23/06/2025).

(10) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Steven_Milloy (Pristupljeno: 23/06/2025).

(11) URL: https://www.desmog.com/energy-environment-legal-institute/ (Pristupljeno: 23/06/2025).

(12) URL: https://projects.propublica.org/nonprofits/organizations/264239065/202433189349303243/full (Pristupljeno: 23/06/2025).

(13) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Steven_Milloy#Books (Pristupljeno: 23/06/2025).

(14) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Steven_Milloy#Books (Pristupljeno: 23/06/2025).

poricanje činjenica poricanje klimatskih promjena poricanje znanosti zarada

Ruska federacija je na pragu recesije

Je li Rusija na pragu recesije kako tvrdi njezin ministar financija ili je već u recesiji kako tvrde zapadni ekonomski analitičari?

Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač

U članku „Ruski ministar financija zatekao moćnike na gospodarskom forumu: ‘Na rubu smo recesije‘“ objavljenom u Jutarnjem listu (20/06/2025) (prenosi između ostalog izvor Business Insider) piše sljedeće:

„Ruski ministar gospodarstva Maksim Rešetnjikov upozorio je kako se rusko gospodarstvo nalazi “na rubu” recesije, istaknuvši znakove značajnog usporavanja ekonomske aktivnosti. Izjava je dana tijekom Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, jednog od najvažnijih gospodarskih događaja u Rusiji, prenosi Business Insider. “Na temelju dostupnih podataka, čini se da smo na pragu recesije”, rekao je Rešetnjikov prema izvješću agencije Interfax, dodavši da konačan ishod ovisi o budućim političkim odlukama. Iako nije dao čvrstu prognozu, izjavu je ublažio pojasnivši kako se gospodarstvo nalazi na ključnoj prekretnici. Već ranije, u svibnju, Rešetnjikov je pred zastupnicima Dume upozorio da gospodarstvo ulazi u stanje naglog usporavanja.“ (1) Uz to V. Putin je komentirao tu izjavu i rekao (20/06/2025) „da se recesija ne smije dogoditi ni pod kakvim okolnostima“. (2)

Ruski državni službenici i mediji načelno su skloni ne samo laganju (3) nego i izmišljanju podataka za koje nemaju nikakvo uporište u činjenicama, tj. ono što je H. G. Frankfurt nazvao „preseravanjem“ (engl. bullshit). (4) Oko toga nema spora i o tome postoji ogromna količina dokaznog materijala. Ovdje se postavljaju dva pitanja: Što je istina o recesiji Ruske federacije i govore li službenici istinu ili lažu? Prvo pojasnimo što je recesija.

Recesija nema službenu i međunarodno prihvaćenu definiciju. U praksi se pod recesijom drži uglavnom negativan ekonomski rast najmanje dva kvartala u slijedu, tj. najmanje pola godine. Pod negativnim ekonomskim rastom podrazumijevaju se ponovno razne stvari, ali redovito sljedeće: realni BDP (bruto domaći proizvod), zapošljavanje, industrijska proizvodnja i prodaja. Uzroci negativnog ekonomskog rasta mogu biti prirodni i neprirodni; primjerice velike prirodne nepogode, epidemije i pandemije, negativan prirodni prirast, ratovi, nesreće i nepogode uzrokovane ljudskim nemarom, financijske krize, tržišne krize, krize ponude itd. (5)

Sad, je li Rusija u recesiji? Ovdje treba razlikovati podatke od procjena. Podaci sugeriraju da su za početak nekoliko vjerojatnih uzroka početka ili trajanja recesije u Rusiji zadovoljeni već najmanje dva kvartala, a vjerojatno i puno duže.

Prvo, zbog invazije na Ukrajinu Rusija ima prije svega demografski problem kojem je uzrok vojna strategija koja proizvodi ogroman broj ljudskih žrtava na ruskoj strani. Prema procjenama Ukrajine, a koje su vrlo konzervativne, Rusija je do 21/06/2026 izgubila najmanje 1.010.390 vojnika, dočasnika i časnika (6). To su dominantno radno sposobni muškarci (tome se može pridodati općepoznat podatak da Rusija ima jednu od većih stopa negativnog prirodnog prirasta, pobačaja kao i broja djece u obitelji).

Drugo, zbog neuspješnog prijelaza na ratnu industriju, sankcija Zapada, ogromnog pada prihoda od industrije plina, nafte i ugljena, uništavanja primarne i sekundarne ratne industrije Rusije od strane Ukrajine (rafinerije nafte i plinska postrojenja), ali i zbog rasprostranjene korupcije itd. Rusija ima značaja godišnji pad BDP-a za 2025., a predviđa se i za 2026. Vidi Ilustraciju 1. (7)

Treće, dijelom zbog gubitka ljudstva u Ukrajini, dijelom zbog negativnog prirodnog prirasta i iseljavanja Rusa iz Rusije od početka invazije na Ukrajinu (procjene govore o 900.000 do 3.000.000 Rusa koji su emigrirali) (8) dolazi do manjka radne snage koja je presudna prije svega za održavanje ratne industrije i energetskog sektora.

Četvrto, postoji cijeli niz pokazatelja poput stope inflacije, pada vrijednosti ruske Rublje, krize na određenim sektorima tržišta poput financijskog itd., manjka određenih vrsta roba, porasta troškova života (tj. povećanja siromaštva mjerenjem kupovne moći, stvarne kupovine, zaduživanjem za tekuće mjesečne potrebe stanovništva itd.), niza havarija infrastrukture (ceste, mostovi, civilna zrakoplovna flota) itd. Rusija ima ozbiljnih gospodarskih problema na državnoj razini i razini građana. (9)

Ilustracija 1: Trenutačno stanje za 2025. i predviđanje za 2026. pod vidom BDP-a Rusije. (Izvor: Fleck, A. (2025) „IMF: Russia’s Economic Growth Expected to Slow“, Statista, URL: https://www.statista.com/chart/34186/real-gdp-year-over-year-growth-estimates-projections-in-russia/, Pristupljeno 21/06/2025).

Iz svega rečenog može se sa sigurnošću reći da rusko gospodarstvo pada i da će vjerojatno nastaviti padati u idućim godinama. Problem s podacima je taj što je zapadnim analitičarima teško doći do stvarnih podataka, a mnogi slute da su podaci puno gori od onih koje službena Rusija prikazuje. (10), (11) Ukratko, velika većina zapadnih izvora koleba se oko toga je li Rusija već neko vrijeme u recesiji ili će uskoro biti. Ruski izvor već neko vrijeme javno govore o tome. (12) Primjerice, stopa inflacije je u konstantnom porastu (vidi Ilustraciju 2).

Ilustracija 2: Inflacija u Rusiji, 2025. Izvor: Trading Economics, URL: https://tradingeconomics.com/russia/inflation-cpi, Pristupljeno: 21/06/2025).

Dakako, prema nekoliko ruskih izvora, a i nagađanja sa zapadne strane, postoji konsenzus oko toga da je stopa inflacije u Rusiji ne 10% nego najmanje 30%. (13) Pitanje je zašto bi ruski državni službenici lagali po pitanju recesije ruskog gospodarstva? Naime, moguće je da Rusija uopće nije u recesiji i da ne ide prema recesiji. No, prema svim dostupnim pokazateljima i modelima to je vrlo malo vjerojatno. Vjerojatnije je da jest u recesiji ili da joj je vrlo blizu. Pojedinačni pokazatelji kolapsa određenih sektora gospodarstva bez naznaka brzog oporavka (primjerice plin, nafta, ugljen, vojna industrija koja ne prati gubitke, inflacija, porast troškova života, visine zaduživanja građana i kompanija itd.) sugeriraju ukupnu procjenu. Ta procjena zasad je takva da je Rusija zaista na pragu recesije.

No, kako državni službenici u pravilu umanjuju nedostatke, a preuveličavaju prednosti, nije nemoguće da ako se uopće javno govori o tome da je „Rusija na pragu recesije“ kako je već neko vrijeme u recesiji. Moguće je da je to standardna „priča“ samim građanima Rusije o tome kako kriza još uvijek nije počela čime ih se obmanjuje poznatom ruskom propagandom taktikom Potemkinovih sela, tj. pružanjem slike koja je puno bolja od stvarnosti i želi potaknuti na djelovanje. (14)

Izvori:

(1) URL: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ruski-ministar-financija-zaledio-mocnika-na-gospodarskom-forumu-na-rubu-smo-recesije-15596378?cx_linkref=jl_home_g2_g3 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(2) URL: https://www.aljazeera.com/news/2025/6/20/putin-says-russian-recession-must-not-happen-under-any-circumstances (Pristupljeno: 21/06/2025).

(3) URL: https://sciendo.com/article/10.2478/ppsr-2023-0015 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(4) URL: https://hrcak.srce.hr/file/6618 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(5) URL: https://www.imf.org/external/pubs/ft/fandd/2009/03/pdf/basics.pdf (Pristupljeno: 21/06/2025).

(6) URL: https://x.com/GeneralStaffUA/status/1936274860650479806 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(7) URL: https://www.statista.com/chart/34186/real-gdp-year-over-year-growth-estimates-projections-in-russia/ (Pristupljeno: 21/06/2025).

(8) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Russian_emigration_during_the_Russian_invasion_of_Ukraine (Pristupljeno: 21/06/2025).

(9) URL: https://ine.org.pl/en/what-lies-ahead-for-russia-in-2025/ (Pristupljeno: 21/06/2025).

(10) URL: https://www.thedrinksbusiness.com/2024/07/russia-expected-to-see-severe-recession-within-a-year/ (Pristupljeno: 21/06/2025).

(11) URL: https://cepa.org/article/how-russias-economic-retreat-could-become-a-rout/ (Pristupljeno: 21/06/2025).

(12) URL: https://www.dailysabah.com/business/economy/russian-govt-central-bank-spar-over-painful-economic-downturn (Pristupljeno: 21/06/2025).

(13) URL: https://www.themoscowtimes.com/2025/03/12/russian-inflation-hit-2-year-high-in-february-a88337 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(14) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Potemkin_village (Pristupljeno: 21/06/2025).

BDP recesija Rusija

Je li Mađarska postala najsiromašnija članica Europske unije?

Je li moguće da je jedna članica Europske unije – usred 2025. godine – pala na samo 72% prosjeka životnog standarda i time zauzela posljednje mjesto na ljestvici blagostanja?

Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Dosta europskih medija prenijelo je vijest o tome da je ove 2025. Mađarska i službeno postala najsiromašnija članica Europske unije (EU). Donosimo samo jedan primjer (Kyiv Independent 19/06/2025).

„Prema podacima Eurostata od 18. lipnja 2025., Mađarska je sada posljednja među državama članicama Europske unije prema vitalnoj mjeri blagostanja kućanstava, tj. stvarnoj individualnoj potrošnji (engl. AIC = actual individual consumption) po glavi stanovnika. Sa samo 72% prosjeka EU-a, Mađarska zaostaje za svih 26 drugih zemalja u pogledu onoga što obitelji zapravo troše, uključujući javne usluge poput zdravstva i obrazovanja. Za razliku od njih, Luksemburg vodi u izvješću sa 141%, dok Nizozemska i Njemačka imaju 120%, odnosno 118%. Čak i Poljska, srednjoeuropska vršnjakinja, dolazi na mnogo zdravijih 85% prosjeka EU, dramatično prestižući Mađarsku u stvarnom životnom standardu za oko 13 postotnih bodova.“ (1)

Ti su podaci zaista točno preneseni sa stranice Eurostata koji donosi statistiku za 2024. godinu.

Grafikon 1: Poredba BDP-a per capita za Mađarsku i Hrvatsku unutar EU za 2023. i 2024. (Izvor: Eurostat, vidi izvor 2, podatke istaknuo autor teksta).

„U 2024. godini 9 zemalja EU-a zabilježilo je AIC po stanovniku iznad prosjeka EU-a. Najviše razine zabilježene su u Luksemburgu (41% iznad prosjeka EU), Nizozemskoj (20%) i Njemačkoj (18%). U međuvremenu, 18 zemalja EU zabilježilo je AIC po stanovniku ispod prosjeka EU, a najniže razine zabilježene su u Mađarskoj (28% ispod prosjeka EU), Bugarskoj i Estoniji (26%).“ (2)

Dakle, vijest je načelno točna. Sad, potrebno je vidjeti na što se odnosi. Točnije, informacija se odnosi na bruto domaći proizvod (BDP) per capita (po glavi stanovnika) i na stvarnu osobnu potrošnju (AIC). Zaista, tu Mađarska prema podacima za 2024. stoje najgore među članicama EU. Za poredbu je u Grafikonu 1 istaknuto stanje Mađarske i Hrvatske. Mađarska je 2023. bila šesta od dna ljestvice, a 2024., tj. u samo godinu dana, je na dnu, dok je Hrvatska 2023. bila na petom mjestu od dna, a 2024. je na šestom mjestu. Ovo je zanimljivo za Hrvatsku jer su Mađari redovito značajan dio turista u Hrvatskoj tijekom ljetne sezone.

Iako je načelan podatak koji prenose europski informativni portali o Mađarskoj točan jer točno prenosi statistiku Eurostata i pojašnjenja statistike, ipak treba biti oprezan. Nekoliko je razloga od kojih ćemo navesti samo dva.

Ovi podaci mogu biti puno gori ako se uračunaju podaci poput stope indeksa korupcije pri čemu se stopa korupcije u Mađarskoj povećava (ne budi lijen i u Hrvatskoj) (3), udjela sive ekonomije (koja po definiciji ne može ući u službenu statistiku) itd. Primjerice, udio sive ekonomije u Mađarskoj i Hrvatskoj i općenito u 6-7 najslabijih članica EU čini između 25 i 32% za 2022. (4)

Naime, kad se situacija pogleda dugoročno, onda je jasno da se 6-7 najgorih članica EU tijekom godina često izmjenjuju na posljednjim i pretposljednjim mjestima raznih ekonomskih pokazatelja. One čine grupu najsiromašnijih tijekom dugih razdoblja i teško se izdižu iz te skupine prema primjerice skupini srednje bogatih (poput Poljske koja je usporediva u odnosu na Mađarsku i Hrvatsku).

P.S.

Dodatni problemi za Mađarsku mogu biti protu-demokratski pokazatelji koji idu prema smanjenju demokratizacije i transparentnosti u društvu (npr. rasprava o uvođenju zakona o stranim agentima po uzoru na sličan zakon koji je nedavno donijela Ruska Federacija koji dakako služi samo tome da se obilježe i kazne svi koji su aktivni protivnici režima).

Izvori:

(1) URL: https://kyivinsider.com/orbans-hungary-is-now-officially-the-poorest-nation-in-the-eu/ (Pristupljeno: 19/06/2025).

(2) URL: https://ec-europa-eu.translate.goog/eurostat/en/web/products-eurostat-news/w/ddn-20250618-1?_x_tr_sl=auto&_x_tr_tl=en&_x_tr_hl=en&_x_tr_pto=wapp, https://www.keeptalkinggreece.com/2024/03/27/shock-greece-is-the-2nd-poorest-country-in-europe/ (Pristupljeno: 19/06/2025).

(3) URL: https://www.transparency.org/en/cpi/2024 (Pristupljeno: 19/06/2025).

(4) URL: https://www.researchgate.net/publication/361775720_New_COVID-related_results_for_estimating_the_shadow_economy_in_the_global_economy_in_2021_and_2022/figures (Pristupljeno: 19/06/2025).

BDP europska unija mađarska siromaštvo

Prehrambene tvrdnje i tržišna dinamika: slučaj datulja

Analiza tvrdnje o nutritivnoj nadmoći datulja i njezinog utjecaja na potrošačko ponašanje i uvoz

13. mirovina: Spasonosno obećanje ili financijski balon?

Nova mirovinska reforma donosi godišnji dodatak za sve s radnim stažem, ali bez jasnih brojki i fiskalne računice – koliku stvarnu korist mogu očekivati umirovljenici?

„Strah od hrvatskog scenarija“ u Bugarskoj: stvarna opasnost ili medijska manipulacija?

Analiza pokazuje da navodi o panici uoči uvođenja eura u Bugarskoj nisu utemeljeni na realnim makroekonomskim pokazateljima, niti podržani institucionalnim izvorima. Hrvatski primjer se pogrešno interpretira i koristi u političke i senzacionalističke svrhe.

Veliki prinosi u kriptovalutama?

Provjera tvrdnji o 100x prinosima u kriptotržištu

“RAZOTKRIVANJE: Ema Branica protiv Nove TV – zašto je skandalozna epizoda “Provjereno” uništena?”

Društvenim mrežama se širi lažni članak s novinarkom Provjerenog Emom Branicom

Jesu li cijene na koncertu Thompsona na Hipodromu previsoke?

Ovdje provjeravamo tvrdnje o tome kako su cijene pića na koncertu Thompsona na zagrebačkom Hipodromu „šokantne“, „čudne“, „zločin protiv čovječnosti“ itd.

Jesu li migranti iz trećih zemalja u Hrvatskoj brojčano dominantni i u većem udjelu nego u Njemačkoj i Sloveniji?

Koliko stranih radnika zaista radi u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj? Analizirali smo izjavu politologa i demografa dr. sc. Tade Jurića

Donosi li poricanje znanosti, napose ljudski induciranih klimatskih promjena zaradu?

Može li se dobro živjeti od poricanja činjenica, znanosti i ljudski uzrokovanih klimatskih promjena?

Ruska federacija je na pragu recesije

Je li Rusija na pragu recesije kako tvrdi njezin ministar financija ili je već u recesiji kako tvrde zapadni ekonomski analitičari?

Je li Mađarska postala najsiromašnija članica Europske unije?

Je li moguće da je jedna članica Europske unije – usred 2025. godine – pala na samo 72% prosjeka životnog standarda i time zauzela posljednje mjesto na ljestvici blagostanja?

Site Map

NEws

Email Address:

Address: