„Paar: Nema globalnog zagrijavanja“

(Izvor: HRT, print screen) 

 

prof. dr. sc. Kristijan Krkač

01/01/2025 11:10 Zagreb

 

Je li Vladimir Paar(1), po struci fizičar s užom specijalizacijom iz atomske fizike (nije klimatolog po specijalizaciji) pri čemu mu je i najveći broj najcitiranijih znanstvenih radova u području uže specijalizacije(2), više puta „dovodio u pitanje“, „kritizirao“ i „poricao“ globalno zatopljenje i ljudski uzrokovane klimatske promjene te „zagovarao“ globalno zahlađenje? Čini se da jest, no pogledajmo prvo pojmove, mjerila i dokazni materijal.

 

Definicije klimatskih promjena i njihovog poricanja

Klimatske promjene definira se na sljedeći način:

   1. „Današnje klimatske promjene uključuju i globalno zagrijavanje — stalni porast globalne prosječne temperature — i njegove šire učinke na klimu na Zemlji. Klimatske promjene u širem smislu također uključuju prethodne dugoročne promjene klime na Zemlji. Trenutačni porast globalnih temperatura potaknut je ljudskim aktivnostima, posebice izgaranjem fosilnih goriva od industrijske revolucije. Upotreba fosilnih goriva, krčenje šuma i neke poljoprivredne i industrijske prakse oslobađaju stakleničke plinove. Ovi plinovi apsorbiraju dio topline koju Zemlja zrači nakon što se zagrije od sunčeve svjetlosti, zagrijavajući niže slojeve atmosfere. Ugljični dioksid, primarni staklenički plin koji pokreće globalno zatopljenje, porastao je za oko 50% i na razinama je koje nisu viđene milijunima godina.“(3) O globalnom zatopljenju, klimatskim primjenama i značajnom ljudskom uzroku u tim promjenama postoji visok konsenzus među stručnjacima; prije svega klimatolozima, ali i ostalim znanstvenicima i koji je oko 98,7%.(4)

Poricatelj klimatskih promjena poriče klimatske promjene, a to poricanje opisuje se na sljedeći način:

   2. „Poricanje klimatskih promjena (također poricanje globalnog zatopljenja) oblik je poricanja znanosti koji karakterizira odbacivanje, odbijanje priznavanja, osporavanje ili borba protiv znanstvenog konsenzusa o klimatskim promjenama. Oni koji promoviraju poricanje obično koriste retoričke taktike kako bi dali dojam znanstvene kontroverze tamo gdje je nema. Poricanje klimatskih promjena uključuje nerazumne sumnje o tome u kojoj su mjeri klimatske promjene uzrokovane ljudima, njihovim učincima na prirodu i ljudsko društvo te potencijalu prilagodbe globalnom zatopljenju ljudskim djelovanjem. U manjoj mjeri, poricanje klimatskih promjena također može biti implicitno kada ljudi prihvaćaju znanost, ali je ne uspijevaju pomiriti sa svojim uvjerenjima ili djelovanjem. Nekoliko je studija analiziralo ove pozicije kao oblike poricanja, pseudoznanosti ili propagande.“(5)

Ukratko, poricatelj klimatskih promjena je čovjek koji poriče znanstvene rezultate iz područja klimatologije, a koje se tiču rezultata o klimatskim promjenama i ljudski uzrokovanom globalnom zatopljenju. Poricatelj može pripadati krugu znanstvenika, ali i krugu teoretičara zavjere.

 

Što tvrdi Vladimir Paar?

Vladimir Paar u više je javnih nastupa u dužem vremenskom razdoblju (najmanje 10-ak godina, tj. od 2012. do 2024.), između ostalog i u javnim medijima (npr. HRT)(7) iznosio stavove koji sigurno ne potvrđuju ljudski uzrokovano globalno zatopljenje i klimatske promjene. Što je zaista tvrdio tek treba analizirati. Neke od njegovih tvrdnji koje su u navedenom razdoblju prenosili privatni i javni mediji su sljedeće.

   3. Paar je 2012. godine tvrdio između ostalog sljedeće: „Paar: Nema globalnog zagrijavanja, to je pretjerivanje zbog financijskih interesa“, „Teorija o globalnom zatopljenju ne stoji. To je pojednostavljena slika stvari u kojoj su u obzir uzeti samo neki faktori“, tvrdi Vladimir Paar. „Zadnjih 14 godina srednja temperatura na Zemlji polako pada. Prije toga 20 godina je temperatura rasla. Da je teorija o globalnom zagrijavanju točna, temperatura bi rasla čitavo vrijeme.(8) Sve ovo vrijeme koncentracija ugljičnog dioksida raste pa bi prema teoriji globalnog zatopljenja i temperatura trebala rasti. No, ona pada.“.(9)

  4. Paar je 2014. godine tvrdio sljedeće u tekstu pod naslovom „Paar: Klimatski sustavi su složeni i kaotični“: „Najjednostavnije rečeno, akademik Paar, za razliku od većine klimatologa, ne zagovara opće poznato stajalište o globalnome zatopljenju kao posljedici ljudskoga faktora, već smatra da ljudski utjecaj na klimatske promjene, koji ne negira, nema odlučujuću ulogu. Za razliku od većine, Paar pripada skupini znanstvenika koji smatraju da postupno, iako to neće biti vidljivo u ovome stoljeću, ulazimo u razdoblje globalnoga zahlađenja. Tako je istaknuo da srednja globalna temperatura ne raste zadnjih 16 godina, iako u 21. stoljeću koncentracija ugljikovoga dioksida u atmosferi raste brže nego ikada u proteklome stoljeću što je, rekao je, jedno od pitanja na koje znanstvenici trebaju dati odgovor. Pri tomu, istaknuo je, nema napretka znanosti bez suprotstavljenih mišljenja.“(10)

• Ovdje je važno istaknuti da Paar ne negira ljudski utjecaj na klimatske promjene, ali drži ga samo jednim od više od desetak utjecaja.

5. 2023. godine Paar je tvrdio sljedeće: „Ukratko teze akademika Paara o problemu klimatskih promjena. Prema njima, na djelu nije globalno zatopljenje kao posljedica ljudskoga faktora, već svijet postepeno ulazi u razdoblje globalnoga zahlađenja, pri čemu ljudski utjecaj na klimatske promjene nema odlučujuću ulogu. U prilog teoriji koju zastupa on i dio svjetskih znanstvenika, akademik Paar iznio je podatak da srednja globalna temperatura ne raste zadnjih 16 godina, iako u 21. stoljeću koncentracija ugljikovoga dioksida u atmosferi raste brže nego ikada u proteklome stoljeću.“(11)

  6. Paar je 2024. godine između ostalog tvrdio sljedeće u HRT-ovoj emisiji „Otvoreno“: „Kazao je kako je teza o povećanju temperature za 3 stupnja uslijed povećanja koncentracije CO2 za 50 posto – teza iz 19. stoljeća. Dodao je kako se svi slažu da se upotrebom fosilnih goriva atmosfera zagrijava. Ali, postoje prijepori oko toga da je to jedini ili glavni utjecaj. Prateći svjetsku literaturu, vidim različite mogućnosti. Drugi ključni efekt je astronomski utjecaj na klimu. Ostali planeti, najviše Jupiter – gravitacijskim djelovanjem mijenjaju oblik zemljine putanje i nagnutost Zemlje. To su Milankovićevi ciklusi, kazao je Paar.“(12)

Navedena mjesta sasvim su dostatna kako bi se pokazalo sljedeće.

   7. Paar negira dugoročni porast temperature na Zemlji (ne u proteklih 16 godina pri čemu ne uzima u obzir činjenicu porasta temperature na Zemlji otkad je sustavnih mjerenja) i samim time negira globalno zatopljenje onako kako ga danas shvaćaju klimatolozi.

• Ovo se naziva cherry picking pogreška ili selektivan odabir dokaznog materijala; tj. pogreška odabira samo onih argumenata i podataka koji podržavaju teoriju, a zanemarivanje ostalih koji su nerijetko većinski i podržani provjerljivim znanstvenim mjerenjima.

   8. Paar ne negira ljudski utjecaj na klimatske primjene ali ga drži jednim od njih 10-ak pri čemu to znači da ga de facto negira jer suvremeni klimatolozi pretpostavljaju kako je ljudski utjecaj sigurno veći udjelom od 10%. Njegov pojam klimatskih promjena je onaj globalniji naveden na početku pod Pojmovima, a ne onaj vremenski ograničen, tj. od Industrijske revolucije do danas koji klimatolozi najčešće rabe.

• Ova pogreška naziva se neopravdanim proširenjem pojma. Sastoji se u jednostavnom triku koji na pitanje – Što je A? odgovara – Ne možemo znati što je A ako u obzir ne uzmemo B, C, D, …

   9. Konačno, Paar nasuprot globalnom zatopljenju tvrdi teoriju o globalnom zahlađenju navodeći dokaze koje je vrlo teško povezati s današnjim klimatskim promjenama i prihvatiti nasuprot suvremenim mjerenjima i podacima klimatologije.

• Ovo je pogreška zaključivanja na temelju nedostatne evidencije ili dokaznog materijala.(13)

Potpada li ono što tvrdi Vladimir Paar pod pojam ljudski uzrokovanog globalnog zatopljenja i klimatskih promjena?

Navedena mjesta, s napomenom da Vladimir Paar drži svoje mišljenje već više od 10 godina i da ga dosad nije promijenio nasuprot dostupnim znanstvenim podacima i zaključcima iz njih, sugeriraju da on čini se ne negira klimatske promjene pa čak niti globalno zatopljenje u širem značenju, ali negira ga u značenju u kojem ga danas shvaćaju suvremeni klimatolozi, tj. kao promjenu za koju je najzaslužniji ljudski utjecaj. Paar nasuprot ljudskom utjecaju navodi i druge utjecaje za koje ne pokazuje podatke mjerenja, koliko su relevantni i koji im je udio u suvremenim klimatskim promjenama. Na koncu, Paar nasuprot zaključku većine klimatologa danas o tome da se radi o globalnom zatopljenju zagovara teoriju o globalnom zahlađenju. (14)

   10. Ako se pod globalnim zatopljenjem i klimatskim promjenama podrazumijeva ono što tvrde suvremeni klimatolozi (vidi 1–2), onda navedeni stavovi Vladimira Paara (3–6) točno sažeti u stavovima (7) – (9) potpadaju pod poricanje globalnog zatopljenja i klimatskih promjena.

Ovdje se treba i ograditi.

   11.1. Paar sigurno ne podržava konsenzus velike većine klimatologa o postojanju ljudski uzrokovanog globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. Paar u određenom značenju ne negira klimatske promjene kao velike promjene u povijesti Zemlje i svemira. On ne negira niti to da postoji ljudski utjecaj u trenutačnim klimatskim promjenama.

   11.2. No, on tvrdi da je ljudski utjecaj zanemariv u odnosu na druge utjecaje. Dakle, de facto ga negira. Što se tiče globalnog zatopljenja, Paar negira globalni dugoročni porast temperature na Zemlji otkad je sustavnih mjerenja, a u obzir uzima samo kraće razdoblje koje odgovara njegovoj hipotezi za koji nema mjerenja koja bi ju potvrdila. Dakle, de facto negira globalno zatopljenje u značenju u kojem ga shvaćaju suvremeni klimatolozi. S obzirom da ključne elemente i njihovu količinu negira, njegovo je stajalište većinski netočno, tj. on je kritičan prema tvrdnjama većine klimatologa o ljudski uzrokovanom globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama, dovodi ih u pitanje, a neke i otvoreno djelomično poriče.(15)

   11.3. Možda ozbiljniji prigovor je taj da Paar pri svojim „alternativnim teorijama“, npr. o globalnom zahlađenju, u obzir uzima stajališta kojima u prilog nema nikakve kvantitativne pokazatelje, tj. mjerenja, što je srž znanosti pa je podosta upitno koliko su njegove „teorije“ uopće znanstvene.(16)

Temeljem rečenog, ako je to točno, onda se može reći kako je stajalište Vladimira Paara većinski netočno.(17)

 

[1] Vidi Wikipedija: https://hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Paar, (pristupljeno: 26/12/2024), vidi HAZU: https://www.info.hazu.hr/en/clanovi/paar-vladimir/, (pristupljeno: 26/12/2024), vidi Hrvatska enciklopedija: https://www.enciklopedija.hr/clanak/paar-vladimir(pristupljeno: 26/12/2024).

[2]  Vidi Google Scholar: Vladimir Paar: https://scholar.google.hr/citations?user=pPGtTPsAAAAJ&hl=hr. Bibliografija Vladimira Paara: https://dizbi.hazu.hr/?pr=v.pdf&id=175656 (pristupljeno: 26/12/2024). Zamjetno je da nema znanstvenih radova iz područja klimatologije.

[3] Vidi: Lynas, Mark; Houlton, Benjamin Z.; Perry, Simon (19 October 2021). “Greater than 99% consensus on human caused climate change in the peer-reviewed scientific literature”. Environmental Research Letters. 16 (11): 114005; Viet Phuong La, Minh Hoang Nguyen, Quan Hoang Vuong (2024) Climate Change Denial Theories, Skeptical Arguments, and the Role of Science Communication, Qeios, 2024, URL: https://philarchive.org/archive/LACCDS-2. (pristupljeno: 26/12/2024)

[4] Cook, J., Oreskes, N., Doran, P. (2016) “Consensus on Consensus: A Synthesis of Consensus Estimates on Human-Caused Global Warming”, April 2016Environmental Research Letters 11(4):048002, DOI: 10.1088/1748-9326/11/4/048002; Wikipedia, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Scientific_consensus_on_climate_change. (pristupljeno: 26/12/2024) Vidi: Jarić Dauenhauer, N. (2023) “Ovo je godina u kojoj su svi mogli shvatiti da su klimatske promjene stvarne”, Index, URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/ovo-je-godina-u-kojoj-su-svi-mogli-shvatiti-da-su-klimatske-promjene-stvarne/2487823.aspx (pristupljeno: 01/01/2025)

[5]  Vidi Diethelm, P.; McKee, M. (2008). “Denialism: what is it and how should scientists respond?”. The European Journal of Public Health. 19 (1): 2–4. doi:10.1093/eurpub/ckn139; Powell, James Lawrence (2011). The inquisition of climate science. New York: Columbia University press; Jacques, Peter J.; Dunlap, Riley E.; Freeman, Mark (2008). “The organisation of denial: Conservative think tanks and environmental scepticism”. Environmental Politics. 17 (3): 349–385. (pristupljeno: 26/12/2024)

[6]  Poricatelji klimatskih promjena nisu skeptici jer je skepticizam sastavni dio znanstvene metode i znanstvene metodologije. Skeptici po pitanju globalnog zagrijavanja su velika manjina znanstvenika koji temeljem znanstvenih oruđa sumnjaju u stavove velike većine znanstvenika. Za razliku od njih, poricatelji globalnog zagrijavanja pozivaju se na teorije i modele koji su potpuno ne-znanstveni ili znanstveno odbačeni. Poricatelji rado koriste pojam skepticizam, a ne poricanje kako bi pružili znanstvenu težinu svojim pseudoznanstvenim teorijama. Vidi primjerice Seifter, Andrew; Strupp, Joe (22 June 2015). “NY Times Public Editor: We’re ‘Moving In A Good Direction’ On Properly Describing Climate Deniers”. Media Matters for America. Archived from the original on 23 April 2019. Retrieved 2 July 2015. URL: https://www.mediamatters.org/new-york-times/ny-times-public-editor-were-moving-good-direction-properly-describing-climate. (pristupljeno: 26/12/2024)

[7]  Sama činjenica da V. Paar dobiva prostor na javnom televizijskom mediju, HRT-u, može poslužiti kao indicija za hipotezu da su uz privatne (uglavnom portali, ali i televizije) također i javni mediji širitelji lažnih vijesti i informacija, ali i promicatelji poricanja znanosti i teorija zavjere.

[8] Činjenica jest da površinska temperatura zraka na cijeloj Zemlji zaista sporije raste proteklih desetljeće i pol, ali isto tako je činjenica da konstantno raste (vidi „Global Surface Temperature“, Wikipedia entry, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Global_surface_temperature).(pristupljeno: 26/12/2024)

[9] Vidi: J. C. (2012) „Paar: Nema globalnog zagrijavanja, to je pretjerivanje zbog financijskih interesa“, Indeks, URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/Paar-Nema-globalnog-zagrijavanja-to-je-pretjerivanje-zbog-financijskih-interesa/623972.aspx.(pristupljeno: 26/12/2024)

[10]  Vidi: HINA, Indeks (2014) „Paar: Klimatski sustavi su složeni i kaotični“, URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/Paar-Klimatski-sustavi-su-slozeni-i-kaoticni/726155.aspx.

[11] Vidi: Uredništvo (2023) „Akademik Vladimir Paar o ”klimatskim promjenama”, CRODEX, URL: https://crodex.net/akademik-vladimir-paar-o-klimatskim-promjenama/. Vidi i snimak na Youtube-u iz 2023. godine pod naslovom: [A]kademik Vladimir Paar: „Samo klimatske promjene su stalne“, URL: https://www.youtube.com/watch?v=Lr8QhCctcuo. (pristupljeno: 26/12/2024)

[12]  Vidi: D. M. (2024) „Akademik Paar: Svejedno je vozimo li dizelaše ili električne automobile“, HRT, Vijesti, URL: https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/otvoreno-o-klimatskim-ekstremima-poplavama-i-stanju-nasipa-u-hrvatskoj-11775277. Zamjetno je da je naslov vijesti HRT-a clickbait jer tema emisije nije bio izbor između benzinskih i dizel osobnih automobila nego klimatske promjene. Vidi također snimak izjave iz emisije, URL: https://www.facebook.com/watch/?v=512223751524601. (pristupljeno: 26/12/2024)

[13]  Vizualno prikazujući, pogreške V. Paara u njegovim stavovima mogu se prikazati na sljedeći način (izvor crteža Wikipedia, „Climate change denial“, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Climate_change_denial#/media/File:5_characteristics_of_science_denial.svg).(pristupljeno: 26/12/2024)

[14] Vidi „Global Cooling“, Wikipedia, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Global_cooling. To je opovrgnuta znanstvena hipoteza. (pristupljeno: 26/12/2024)

[15] U Hrvatskoj ima još poricatelja klimatskih promjena, a neki od njih su 2017. godine predlagali da se pričeka jer „za par godina će isti ovi znanstvenici možda priznati i da globalno zagrijavanje neće potrajati tako dugo“, vidi: Nakić, M. (2017) „Klimatski katastrofičari priznali da su im predviđanja bila pogrešna“, Liberal.hr, URL: https://www.liberal.hr/klimatski-katastroficari-priznali-da-su-im-predvidjanja-bila-pogresna-563 (pristupljeno: 01/01/2025)

[16] A propos ismijavanja ovakvih poricanja znanosti i branjenja „alternativnih“ teorija nema konsenzusa oko toga kako razgovarati s poricateljima, ali jedan od zastupljenijih stavova je da in ne treba ismijavati. Vidi: Jarić Dauenhauer, N. (2024) „Fizičar rasprodao Lisinski. Za Index kaže: Teoretičare zavjera ne treba ismijavati“, Index, 16:24, 31. ožujka 2024., URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/fizicar-rasprodao-lisinski-za-index-kaze-teoreticare-zavjera-ne-treba-ismijavati/2551151.aspx (pristupljeno: 01/01/2025)

[17] (op.a.) Zahvaljujem se kolegi prof. dr. sc. Igoru Matutinoviću, stručnjaku za održivost, na recenziji teksta.