Spor Zagreba i Budimpešte oko nafte jest stvaran, ali Index prečvrsto tretira nedostupan zapisnik i nedokazanu punu zamjenu za rusku naftu

Formalne pritužbe MOL-a, briselski briefinzi i izjave hrvatskih vlasti potvrđuju sukob oko Janafa, no puni sadržaj zatvorenog zapisnika i konačni godišnji kapacitet još nisu javno dokazani.

Autori: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač; Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Index Vijesti, “Politico dobio uvid u tajni zapisnik: ‘Eskalira svađa Mađarske i Hrvatske’”, 11. travnja 2026. Ključna jezgra teksta glasi da Hrvatska preko Janafa nudi realnu i dovoljnu alternativu ruskoj nafti za Mađarsku i Slovačku, ali da Budimpešta to politički odbija, iako Janaf već isporučuje znatne količine. U tekstu se dodatno navodi da je mađarska ovisnost o ruskoj nafti 2025. narasla na 93%, sa 61% u 2021. godini. (1)

Područje analize

Provjerljivo je nekoliko zasebnih elemenata. Prvo, može se provjeriti postoji li stvarna institucionalna svađa između MOL-a, Janafa, Hrvatske, Mađarske i Europske komisije, ili je riječ samo o medijskom dramatiziranju. Drugo, može se provjeriti kako pravo EU definira uvoz ruske nafte u ovoj situaciji. Komisija je 17. veljače 2026. pojasnila da članak 3m stavak 4 Uredbe 833/2014 dopušta privremenu iznimku od zabrane uvoza ako je opskrba ruskom naftom cjevovodom prema zemlji bez izlaza na more prekinuta iz razloga izvan njezine kontrole. To znači da se mora razlikovati opća zabrana od privremene derogacije, pa izraz poput “sankcionirana ruska nafta” traži pravnu nijansu. Treće, može se provjeriti jesu li brojke o kapacitetu i isporukama dostatne za tvrdnju o trajnoj alternativi. Četvrto, za brojčanu tvrdnju koja se odnosi na 2025. godinu, onih 93% naspram 61%, potrebno je tražiti primarni izvor i objasniti metodologiju. Ako se isti omjer ne može reproducirati iz javno dostupne primarne tablice, tu brojku treba posebno kvalificirati. (4) (5)

Analiza

Spor je stvaran i dokumentiran, ali “tajni zapisnik” nije javno provjerljiv

Indexov naslovni okvir o “eskalaciji svađe” nije izmišljen. Već 20. veljače Reuters izvještava da MOL traži da JANAF dopusti prolaz ruske nafte morskim putem prema Mađarskoj i Slovačkoj nakon prekida na Družbi 27. siječnja, te navodi da su Hrvatska, Mađarska, Slovačka i Europska komisija dogovorile testove kapaciteta. Potom 4. ožujka MOL i Slovnaft formalno prijavljuju JANAF Glavnoj upravi za tržišno natjecanje Europske komisije zbog navodne zlouporabe monopolskog položaja, a 13. ožujka Reuters dodatno bilježi i drugu pritužbu, sada zbog cjenovne politike. To više nije samo verbalni sukob, nego regulatorni i tržišni spor s formalnim koracima prema Bruxellesu. (6) (7) (8) Europska komisija je u briefingima 17. i 19. veljače potvrdila da je bila obaviještena o mađarskoj namjeri da aktivira privremenu iznimku za seaborne isporuke ruske nafte preko Hrvatske, da je u stalnom kontaktu s Mađarskom, Slovačkom, Hrvatskom i Ukrajinom, te da joj je prioritet sigurnost opskrbe. Komisija je istodobno rekla da ne vidi kratkoročni rizik za opskrbu jer obje države imaju zalihe za 90 dana. Drugim riječima, službeni Bruxelles potvrđuje i spor i njegov pravni okvir, ali ne potvrđuje alarmističku sliku neposrednog kolapsa opskrbe. (4) (5) I dvije druge medijske kuće prenijele su istu jezgru tvrdnje. Jutarnji list je 11. travnja objavio tekst o “političkoj drami” između Hrvata i Mađara na temelju Politicova uvida u zapisnik, a Rijeka Danas istoga dana prenosi gotovo istu priču o “tajnom zapisniku” i mađarskom opiranju hrvatskoj alternativi. To znači da jezgra priče nije ostala usamljena samo na Indexu. (2) (3) Ono što ipak ostaje slaba točka naslova jest sam “tajni zapisnik”. Taj dokument nije javno objavljen, pa njegov puni sadržaj nije moguće izravno provjeriti iz primarnog materijala dostupnog javnosti. Zbog toga formulacija da je Politico “dobio uvid” ne može biti neovisno potvrđena u strogom dokumentarnom smislu. Može se potvrditi da se tvrdnje koje mu se pripisuju velikim dijelom preklapaju s javnim izjavama Komisije, MOL-a i hrvatskih vlasti, ali ne i da svaka pojedina rečenica doista stoji u tom zapisniku. Za taj uski dio tvrdnje treba reći da se ne može pouzdano potvrditi. (1) (2) (3)

Hrvatska alternativa postoji, ali puni i trajni doseg još nije konačno dokazan

Hrvatska tvrdnja da Janaf može preuzeti veliku, pa i potpunu ulogu u opskrbi nije nastala u ovom članku. Vlada Republike Hrvatske 8. travnja navodi da MOL već naručuje petnaestak tankera s neruskom naftom preko Omišlja te da JANAF “u praksi potvrđuje” kako može u 100%-tnom iznosu osigurati potrebe rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj. S druge strane, MOL u svojoj objavi od 9. ožujka ne priznaje da je ta rasprava zatvorena, nego upravo zato pokreće desetomjesečnu seriju testova kapaciteta od 11. ožujka. MOL pritom podsjeća da su hrvatske javne procjene kapaciteta od 2023. do 2026. varirale između 11 i 15 milijuna tona godišnje. (9) (10) Upravo zato je važno reproducirati brojke, a ne samo prenositi političke poruke. Index prenosi da je između 26. veljače i 25. ožujka izvezeno 800.000 tona nafte prema MOL-u. Kada se ta količina grubo godišnje ekstrapolira, dobiva se oko 10,43 milijuna tona na godinu. To je približno 74,5% ako se usporedi s donjom procjenom zajedničke prerade od 14 milijuna tona, odnosno oko 69,5% ako se usporedi s gornjom procjenom od 15 milijuna tona. Drugim riječima, iz same te brojke doista proizlazi red veličine “oko dvije trećine”, pa taj dio članka nije proizvoljan. (1) (2) (9) Dodatno, u MOL-ovoj objavi od 9. ožujka prenesene su ranije Janafove izjave prema kojima je sustav bio testiran na 11,8 milijuna tona godišnje, odnosno do 14,3 milijuna tona godišnje uz dodatke koji smanjuju trenje. Index također prenosi Janafovu procjenu od oko 280.000 barela dnevno za Mađarsku i Slovačku. Kada se to prevede u godišnji tok, dobiva se približno 13,94 milijuna tona godišnje, što je vrlo blizu rasponu koji hrvatska strana ističe i koji se već približava punim potrebama dviju rafinerija. Ni taj red veličine zato nije očito nevjerojatan. (1) (9) Ali iz toga ipak ne slijedi da je tvrdnja o “trajnom okončanju ovisnosti” već dokazana. Sama činjenica da su testovi pokrenuti 11. ožujka na rok od deset mjeseci pokazuje da dugoročna, stabilna i sezonski provjerena sposobnost cijelog lanca još nije zatvoreno pitanje. MOL izrijekom navodi da puni test dnevnog vrha od 40.000 tona neće biti moguć kontinuirano sve dok se ne obnovi proizvodna jedinica u Danube rafineriji, što prema njihovoj procjeni dolazi tek u jesen. To znači da postoji razlika između toga da je Janaf važna i stvarna alternativa i toga da je već definitivno dokazano potpuno trajno rješenje za cijelu mađarsko slovačku preradu. Prvo je potvrđeno. Drugo ostaje djelomično otvoreno. (9) (10) Tu dolazi i pravna nijansa koju članak ne objašnjava dovoljno jasno. Index piše da Mađarska traži i “sankcioniranu rusku naftu”, ali Komisija je 17. veljače pojasnila da članak 3m stavak 4 dopušta privremenu iznimku upravo kad je opskrba cjevovodom prekinuta iz razloga izvan kontrole pogođene zemlje. Zato je preciznije reći da Mađarska traži korištenje privremene derogacije za rusku naftu koja je inače obuhvaćena zabranom, a ne jednostavno da traži “sankcioniranu” naftu kao da za nju u ovoj situaciji ne postoji nikakav iznimni pravni režim. To ne mijenja sukob, ali mijenja pravnu preciznost. (4) (5) (7)

Brojka 93% za 2025. prati CSD, ali strogo primarno ne može se ovdje reproducirati

Index navodi da je mađarska ovisnost o ruskoj nafti 2025. dosegla 93% ukupnog uvoza, naspram 61% 2021., pozivajući se na sofijsku istraživačku organizaciju CSD. CSD-ov izvještaj doista navodi upravo taj omjer i pritom izričito kaže da je riječ o analizi temeljenoj na Eurostatovim podacima. U izvještaju stoji i grafički prikaz godišnjeg kretanja, uz oznaku da je izvor “CSD based on Eurostat data”. U smislu vjernosti prenesenom izvoru, Index tu brojku nije izmislio. (1) (11) Međutim, za brojčanu tvrdnju koja se odnosi na 2025. godinu stroži standard traži primarni izvor i metodologiju. Primarni izvor ovdje bi morao biti izravna Eurostatova tablica ili baza iz koje se može reproducirati isti omjer ruskog udjela u mađarskom uvozu sirove nafte za 2025. U ovoj provjeri javno dostupni i dohvatljivi službeni Eurostatovi sažeci potvrđuju širi europski trend snažnog pada udjela Rusije u ukupnom uvozu nafte u EU, ali ne iznose istu mađarsku nacionalnu tablicu ni isti omjer 93 prema 61. Zbog toga se taj egzaktni par postotaka ne može neovisno ponovno izračunati iz javno citirane primarne tablice u okviru ove provjere. Za tu usku brojku treba zato napisati da se ne može pouzdano potvrditi i to ne zato što je nužno netočna, nego zato što ovdje nije izravno reproducirana iz primarnog službenog prikaza. (11) Ipak, šira slika koju članak gradi oko te brojke ostaje vjerodostojna. Komisija u veljači govori o potrebi alternativnih pravaca i o tome da nema kratkoročnog rizika opskrbe upravo zato što postoje zalihe i alternativni tokovi, dok hrvatska Vlada u travnju tvrdi da je Janaf već u realnoj upotrebi za mađarsku opskrbu. To potvrđuje da spor nije izmišljen, da se ne vodi oko hipotetske infrastrukture, nego oko stvarnog kanala opskrbe, cijene, prava pristupa i političke volje za odmak od ruske nafte. (4) (5) (10)

Zaključak

Zbog višestruko potvrđenog postojanja spora i stvarnih isporuka preko Janafa, ocjena ovog članka je “većinski točno”. Index točno prenosi da između Hrvatske i Mađarske postoji ozbiljan energetski spor, da je Janaf već uključen u opskrbu, te da se Budimpešta i MOL opiru hrvatskoj varijanti iz komercijalnih, tehničkih i političkih razloga. Ono što sprječava ocjenu “točno”jest činjenica da sam zatvoreni zapisnik nije javno dostupan, da je teza o potpunom i trajnom rješenju još predmet spora i testiranja, te da egzaktna brojka 93% za 2025. nije ovdje bila izravno reproducibilna iz javno citirane primarne Eurostatove tablice. (1) (4) (9) (11) Ispravnija i preciznija formulacija glasila bi ovako: između Hrvatske i Mađarske stvarno se vodi dokumentiran spor oko toga može li i pod kojim uvjetima Janaf dugoročno zamijeniti rusku naftu za Mađarsku i Slovačku. Hrvatska strana tvrdi da kapacitet postoji i da je alternativa već u funkciji, dok MOL i Budimpešta traže dodatna testiranja i širi pravni prostor za privremene ruske isporuke.

Vidi:

  1. Index Vijesti. Politico dobio uvid u tajni zapisnik: “Eskalira svađa Mađarske i Hrvatske”. Dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/politico-dobio-uvid-u-tajni-zapisnik-eskalira-svadja-madjarske-i-hrvatske/2780794.aspx.
  2. Jutarnji list. POLITICO ima uvid u tajni zapisnik: Politička drama između Hrvata i Mađara prelila se na razinu Europske unije. Dostupno na: https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/hrvatska-janaf-alternativa-madjarska-odbijanje-ovisnost-ruska-nafta-adria-15697834.
  3. Rijeka Danas. TAJNI ZAPISNIK: Eksplodirala svađa Hrvatske i Mađarske. Dostupno na: https://www.rijekadanas.com/tajni-zapisnik-eksplodirala-svada-hrvatske-i-madarske/.
  4. European Commission Audiovisual Service. Midday press briefing from 17/02/2026. ENERGY / INTERNAL MARKET – EU sanctions against Russia / Import of Russian oil / Hungary / Croatia / Adria oil pipeline: Q&A. Dostupno na: https://audiovisual.ec.europa.eu/en/media/video/I-285163.
  5. European Commission Audiovisual Service. Midday press briefing from 19/02/2026. ENERGY – Security of oil supply / Ukraine / Hungary / Slovakia / Croatia / Import of Russian oil / Druzhba and Adria oil pipelines: Q&A. Dostupno na: https://audiovisual.ec.europa.eu/en/media/video/I-285269.
  6. MOL Group. MOL and Slovnaft filed a formal complaint with the Directorate-General for Competition of the European Commission over alleged abuse of monopoly position by JANAF. Dostupno na: https://molgroup.info/en/media-centre/press-releases/mol-and-slovnaft-filed-a-formal-complaint-with-the-directorate-general-for-competition-of-the-european-commission-over-alleged-abuse-of-monopoly-position-by-janaf.
  7. Reuters. Croatia must allow Russian oil flows to Hungary and Slovakia, MOL says. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/energy/croatia-must-allow-russian-oil-flows-hungary-slovakia-mol-says-2026-02-20/.
  8. Reuters. Refiner MOL complains to EU over Croatian pipeline fees. Dostupno na: https://www.reuters.com/sustainability/boards-policy-regulation/refiner-mol-complains-eu-over-croatian-pipeline-fees-2026-03-13/.
  9. MOL Group. 10-month series of capacity tests on the Adria pipeline begin on March 11. Dostupno na: https://molgroup.info/en/media-centre/press-releases/10-month-series-of-capacity-tests-on-the-adria-pipeline-begin-on-march-11.
  10. Vlada Republike Hrvatske. Nacionalnim mjerama i zajedničkim europskim alatima jačamo našu otpornost na krize, gospodarsku snagu i političku težinu. Dostupno na: https://vlada.gov.hr/nacionalnim-mjerama-i-zajednickim-europskim-alatima-jacamo-nasu-otpornost-na-krize-gospodarsku-snagu-i-politicku-tezinu/46491.
  11. Center for the Study of Democracy. The Last Stronghold: Hungary Can Complete Europe’s Energy Decoupling from Russia. Dostupno na: https://csd.eu/fileadmin/user_upload/publications_library/files/2026_03/The_Last_Stronghold_WEB.pdf.

Indexovih ‘117%’ za uskrsne košarice potvrđeno; u sindikalnom izračunu najveći rast iznosi 11,7 %“

Indexov tekst, Hinin izvor i sindikalno priopćenje navode isti najveći godišnji rast od 11,7 % za bogatiju uskrsnu košaricu.

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Tvrdnja koja se analizira

U članku koji je Index.hr objavio 31. ožujka 2026. s potpisom Hina prenosi se izvještaj o izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata, NHS, prema kojem bogatija uskrsna košarica za tročlanu obitelj ove godine stoji 486,05 eura i skuplja je za 11,7 % nego lani, srednja stoji 282,11 eura i skuplja je za 10 %, a skromna košta 129,01 euro i skuplja je 5,09 %. U istom tekstu navodi se i da je godišnja stopa inflacije u veljači 2026. iznosila 3,8 %, da su cijene hrane rasle 2,9 % te da je inflacija u ožujku porasla na 4,8 %. Godišnja stopa inflacije označava postotnu promjenu opće razine cijena u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Provjera pokazuje da su brojke u tekstu usklađene s izvornim sindikalnim izračunom, pri čemu se u članku i u usporednim izvorima dosljedno navodi podatak da najveće poskupljenje iznosi 11,7 %. (1) (2)

Područje analize

U ovoj provjeri razdvaja se ono što članak stvarno tvrdi od dojma koji može proizvesti broj 117 u naslovnom prikazu članka. Ključno je prvo utvrditi prenosi li Index točno sindikalni izračun, zatim provjeriti što je točno NHS mjerio i kako je definirao uskrsnu košaricu, te naposljetku testirati sporedne brojčane tvrdnje o inflaciji. Uskrsna košarica koju je izradio NHS nije službeni statistički indikator Državnog zavoda za statistiku, DZS, nego sindikalni model blagdanske potrošnje za tročlanu obitelj, s tri razine potrošnje, pri čemu su cijene bilježene u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama, a u obradi su korišteni prosjek i mod, odnosno najčešća cijena. Prosjek je aritmetička sredina svih zabilježenih cijena, dok je mod statistička mjera koja označava vrijednost koja se najčešće pojavljuje u skupu podataka. S druge strane, indeks potrošačkih cijena koji objavljuje DZS službena je opća mjera inflacije i odražava promjene cijena dobara i usluga koje privatna kućanstva nabavljaju za osobnu potrošnju. Indeks potrošačkih cijena, često označen i kraticom CPI, službeni je statistički pokazatelj kojim se prati prosječna promjena cijena košarice dobara i usluga koje kućanstva kupuju. Zbog toga usporedba mora biti vođena tako da se ne miješaju dva različita indikatora, jedan sindikalni i jedan službeni statistički. Drugim riječima, uskrsna košarica koju je izradio NHS parcijalni je pokazatelj specifične blagdanske potrošnje, dok je CPI opći makroekonomski indikator kretanja potrošačkih cijena u cijelom gospodarstvu. (2) (3)

Graf 1: Grafikon ili infografika prikazuje koliko stoje bogatija, srednja i skromna uskrsna košarica za tročlanu obitelj te koliko su skuplje nego lani. Široj publici taj vizual odmah pokazuje da nisu sve košarice poskupjele jednako. Najveći rast ima bogatija košarica, zatim srednja, dok je skromna rasla sporije. (2)

Analiza

Iznosi i postoci iz članka podudaraju se sa sindikalnim izvornikom

Index u središnjoj rečenici članka navodi tri iznosa i tri godišnje stope promjene, odnosno 486,05 eura i 11,7 % za bogatiju košaricu, 282,11 eura i 10 % za srednju, te 129,01 euro i 5,09 % za skromnu. U izvornom priopćenju Nezavisnih hrvatskih sindikata objavljene su iste brojke, uz iste prošlogodišnje usporedne vrijednosti od 435,12 eura, 256,47 eura i 122,76 eura. To znači da Index nije promijenio ni indikator, ni razdoblje, ni jedinicu mjere. Riječ je o nominalnim iznosima u eurima i o godišnjoj usporedbi Uskrsa 2026. prema Uskrsu 2025., a ne o realnim serijama, indeksnim bodovima ili službenom CPI pokazatelju. Nominalni iznosi izraženi su u tekućim cijenama, bez prilagodbe za inflaciju, dok realni iznosi uzimaju u obzir promjenu kupovne moći novca. (1) (2) Provjera računa potvrđuje da su i postoci točni. Kod bogatije košarice razlika između 486,05 i 435,12 eura iznosi 50,93 eura. Kada se 50,93 podijeli s 435,12, dobiva se 11,7048 %, što se pravilno zaokružuje na 11,7 %. Kod srednje košarice razlika između 282,11 i 256,47 eura iznosi 25,64 eura, a 25,64 podijeljeno s 256,47 daje 9,997 %, što je praktično 10 %. Kod skromne košarice razlika između 129,01 i 122,76 eura iznosi 6,25 eura, a 6,25 podijeljeno s 122,76 daje 5,091 %, odnosno 5,09 %. Riječ je o standardnom izračunu stope rasta, u kojem se promjena u odnosu na prethodno razdoblje dijeli s početnom vrijednošću i zatim izražava u postotku. Drugim riječima, članak prenosi isti indikator i isti obračun koji je objavio NHS, bez matematičke pogreške. (2) Važno je i to da se u članku ne tvrdi ništa šire od onoga što stoji u sindikalnom izračunu. Nema tvrdnje da je riječ o službenom državnom pokazatelju, nema zamjene godišnje i mjesečne promjene, niti se postotak prikazuje kao apsolutna vrijednost bez baze. U tom smislu jezgra vijesti jest činjenično provjerljiva i potvrđena. Članak prenosi da je najveći godišnji rast među tri promatrane košarice 11,7 %, i to je točno. (1) (2)

Uskrsna košarica koju je izradio NHS jest sindikalni model, a broj 117 ne ruši točnost članka

NHS u svojem priopćenju jasno opisuje metodologiju. Uskrsna košarica odnosi se na tročlanu obitelj i obuhvaća razdoblje od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka. Košarica je podijeljena na skromnu, srednju i bogatiju varijantu kako bi se prikazale razlike u potrošačkim mogućnostima. Cijene su bilježene u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama, korištena je prosječna cijena za proizvode različitih i istih proizvođača, a kada se jednaka cijena ponavljala na više mjesta, kao pokazatelj je korišten mod, odnosno najčešća cijena. To je metodološki važno jer pokazuje da se ne radi o impresiji ili anegdotalnom uzorku, nego o unaprijed opisanom sindikalnom modelu, premda ne i o službenom DZS ovu indeksu. Index to u članku i navodi. (1) (2) (3)

Graf 2: Grafikon prikazuje da je ukupna godišnja inflacija u veljači 2026. iznosila 3,8 %, dok su cijene skupine hrana i bezalkoholna pića rasle 2,9 %. Široj publici ovaj vizual pomaže razumjeti da službeni rast cijena hrane i poskupljenje uskrsne košarice nisu isto. Uskrsna košarica prati konkretne blagdanske proizvode, pa zato može rasti brže od općeg prosjeka. (3)

Broj 117 treba čitati u tom kontekstu. Sam članak na Indexu, Hinin izvorni sažetak dostupne jezgre vijesti, kao i preuzimanja iste vijesti u drugim medijima, svi redom navode 11,7 % kao najveće godišnje poskupljenje bogatije košarice. Nigdje u sadržaju tih izvora ne pojavljuje se tvrdnja da je rast 117 %. Zato broj 117 u naslovnom prikazu nije zasebna statistička tvrdnja o sto sedamnaest posto, nego tehnički skraćen prikaz istog podatka koji je u članku zapisan kao 11,7 %. U provjeri činjenica relevantan je sadržaj tvrdnje koju medij stvarno iznosi, a taj sadržaj je u ovom slučaju ujednačen i precizan. (1) (5) (6) (7) Dodatno, ista jezgra tvrdnje prenesena je i u drugim medijima. Hina u vijesti od 31. ožujka 2026. navodi iste iznose i iste postotke. Tportal i Dnevnik također objavljuju isti skup brojki, uz praktično istu formulaciju o 486,05 eura, 282,11 eura i 129,01 euro te o rastovima od 11,7 %, 10 % i 5,09 %. To je relevantno jer pokazuje da nije riječ o izoliranoj numeričkoj interpretaciji Indexa, nego o konzistentno prenesenom sindikalnom izračunu. (5) (6) (7)

Sporedne tvrdnje o inflaciji i cijenama hrane također odgovaraju službenim podacima

Index u istom tekstu navodi da je godišnja stopa inflacije u veljači 2026. iznosila 3,8 % te da su cijene hrane rasle 2,9 %. DZS u priopćenju za veljaču 2026. objavljuje da je indeks potrošačkih cijena ukupno bio viši 3,8 % nego u veljači 2025. U istoj tablici skupina “Hrana i bezalkoholna pića” pokazuje godišnji rast od 2,9 %. To znači da ni ovdje nema brojčane pogreške. Brojka 2,9 ne odnosi se na širi agregat “Hrana, piće i duhan”, nego na užu potrošačku skupinu “Hrana i bezalkoholna pića”, i upravo je tako zapisana u službenom priopćenju DZS a. (1) (3) Jednako vrijedi i za tvrdnju da je inflacija u ožujku porasla na 4,8 %. DZS je 31. ožujka 2026. u prvoj procjeni za ožujak objavio da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, na godišnjoj razini više za 4,8 %. Članak dakle korektno razlikuje konačne podatke za veljaču i prvu procjenu za ožujak. Prva procjena preliminarni je statistički podatak koji može biti naknadno revidiran kada se obrada svih podataka dovrši. U metodološkom smislu to je važno, jer prva procjena nije isto što i konačni podatak, ali je službeni statistički podatak koji se smije koristiti ako je tako i označen. U članku nema naznake da je riječ o nečem drugom. (1) (4) Ono što ostaje izvan strogo provjerljive jezgre jest tumačenje uzroka. Kada sindikalna predstavnica kaže da je rast ožujske inflacije očekivan zbog rasta cijena energenata koji izazivaju lančanu reakciju, to je interpretacija ekonomskog mehanizma, a ne zasebna numerička tvrdnja na kojoj stoji ili pada ocjena članka. Ova provjera zato ocjenjuje provjerljive brojke i njihovu vjernost izvornim objavama, a one su usklađene s priopćenjem koje je objavio NHS i sa službenim objavama DZS a. (1) (4)

Zaključak

Zbog podudarnosti svih ključnih iznosa s priopćenjem koje je objavio NHS i podudarnosti sporednih inflacijskih brojki sa službenim objavama DZS a, ocjena ovog članka je “točno”. Kriterij za ovu ocjenu nije dojam koji može ostaviti broj 117 u naslovnom prikazu, nego sadržaj tvrdnje koju medij stvarno iznosi u tekstu. U ovom slučaju isti iznosi, isti postoci i isti vremenski okvir pojavljuju se u Indexovu članku, u sindikalnom izvorniku i u dodatnim medijskim preuzimanjima. Nema zamjene indikatora, nema matematičke pogreške i nema sukoba sa službenim podacima o inflaciji. (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Ispravna i precizna formulacija glasila bi ovako: prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata za 2026., bogatija uskrsna košarica za tročlanu obitelj iznosi 486,05 eura i skuplja je 11,7 % nego 2025., srednja iznosi 282,11 eura i skuplja je 10 %, a skromna 129,01 euro i skuplja je 5,09 %. Broj 117 ne predstavlja tvrdnju o 117 %, nego skraćeni prikaz istoga podatka koji je u članku zapisan kao 11,7 %. (1) (2) (5) (6) (7)

Vidi:

  1. Index.hr. Uskrsne košarice skuplje su i do 11,7 %. 31. ožujka 2026. https://www.index.hr/vijesti/clanak/uskrsne-kosarice-skuplje-su-i-do-117/2777101.aspx?index_ref=clanak_procitaj_jos_d
  2. Nezavisni hrvatski sindikati. Uskrsna košarica za tročlanu obitelj za 2026. godinu. 31. ožujka 2026. https://www.nhs.hr/novosti/uskrsna_kosarica_za_troclanu_obitelj_za_2026_godinu_73214/
  3. Državni zavod za statistiku. Indeksi potrošačkih cijena u veljači 2026. 17. ožujka 2026. https://podaci.dzs.hr/2026/hr/121361
  4. Državni zavod za statistiku. Indeksi potrošačkih cijena u ožujku 2026., prva procjena. 31. ožujka 2026. https://podaci.dzs.hr/2026/hr/121417
  5. Hina. NHS: Uskrsne košarice i ove godine značajno skuplje. 31. ožujka 2026. https://www.hina.hr/vijest/12293474
  6. tportal. NZS: Uskrsne košarice i ove godine značajno skuplje, evo izračuna. 31. ožujka 2026. https://www.tportal.hr/biznis/clanak/nzs-uskrsne-kosarice-i-ove-godine-znacajno-skuplje-evo-izracuna-20260331
  7. Dnevnik.hr. Bogatija uskrsna košarica gotovo 500 eura, sindikati poručuju: “Počnite sa značajnim povećanjem plaća”. 31. ožujka 2026. https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/nhs-uskrsne-kosarice-i-ove-godine-znacajno-skuplje—972146.html

Uvozno trajno mlijeko za 51 cent ne dokazuje da je jeftinije od domaćeg otkupa niti da su ga srušili viškovi iz Europske unije

Članak uspoređuje cijene koje nisu iz iste kategorije i bez dovoljno dokaza povezuje pojeftinjenje s viškovima mlijeka u prahu u Europskoj uniji (EU) i carinama (uvoznim pristojbama) drugih država.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Jutarnji list je 28. ožujka 2026. objavio tekst „Jedna hrvatska industrija pred potpunim slomom, bizarne scene na policama dućana: ‘I njih ćemo poklati…’”, potpisan kao Igor Lasić/Deutsche Welle. Glavna tvrdnja tog teksta jest da su „značajni skladišni viškovi mlijeka u prahu” u Europskoj uniji (EU, politička i gospodarska zajednica europskih država) doveli do toga da se u Hrvatskoj pojavilo uvozno trajno mlijeko za 51 cent po litri, dok je domaćim proizvođačima ugovorena otkupna vrijednost 53 centa. U tekstu se tvrdi i da je to pojeftinjenje nastalo ponajviše zbog carinskih ograničenja (dodatnih uvoznih troškova i prepreka trgovini) koje su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Kina uvele prema Europskoj uniji. U istom članku navodi se i da je broj proizvođača mlijeka pao s 2674 na 2403. (1)

Područje analize

U ovoj analizi treba provjeriti nekoliko stvari. Prvo, treba utvrditi uspoređuje li članak uopće iste vrste cijena kada suprotstavlja maloprodajnu cijenu trajnog mlijeka u trgovini i otkupnu cijenu sirovog mlijeka od proizvođača. TISUP (Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi, službeni sustav za praćenje cijena u poljoprivredi) objavljuje prosječnu otkupnu cijenu sirovog kravljeg mlijeka realne kvalitete (stvarne izmjerene kvalitete mlijeka) u eurima po kilogramu. To je, dakle, cijena sirovine kod proizvođača, a ne cijena gotovog proizvoda na polici u trgovini. HAPIH (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu) preko svojeg Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka dodatno objašnjava da se cijena proizvođačima određuje na temelju laboratorijskih ispitivanja uzoraka svježeg sirovog mlijeka. (2) (3) Drugo, treba razlikovati obično trajno mlijeko od rekonstituiranog mlijeka (mlijeka dobivenog iz mlijeka u prahu ili kondenziranog mlijeka uz dodavanje vode) i miješanog mlijeka (proizvoda koji kombinira obično i rekonstituirano mlijeko). Hrvatski pravilnik (službeni propis) jasno određuje da takvi proizvodi moraju biti posebno označeni. (4) Treće, treba provjeriti broj proizvođača i kretanja u 2024. i 2025. godini. HAPIH i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u Programu razvoja sektora mljekarstva prate broj isporučitelja (gospodarstava i proizvođača koji predaju mlijeko otkupljivačima) i količinu otkupljenog mlijeka po godinama, dok DZS (Državni zavod za statistiku) za 2024. navodi da je ukupna prikupljena količina kravljeg mlijeka ipak blago porasla. (5) (6) (7) Četvrto, za tvrdnju o uzroku treba pronaći primarni izvor (izvor koji izravno donosi podatke ili službeni dokument), koji bi pokazao da je baš promotivna cijena od 51 centa u Hrvatskoj posljedica skladišnih viškova mlijeka u prahu u Europskoj uniji i carinskih ograničenja SAD-a i Kine. Ako takav dokazni lanac ne postoji, onda se radi o pretpostavci o uzroku, a ne o potvrđenoj činjenici. (8) (9)

Analiza

1. Akcijska cijena u trgovini i otkupna cijena sirovog mlijeka nisu ista stvar

U članku objavljenom u Jutarnjem listu glavni argument glasi da se uvozno trajno mlijeko prodavalo za 51 cent po litri, dok se domaće sirovo mlijeko otkupljuje po 53 centa. Time se stvara dojam tržišnog apsurda i dubokog poremećaja. No problem je u tome što se ne uspoređuju iste vrste cijena. TISUP (Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi) u izvješću za ožujak 2026. navodi prosječnu otkupnu cijenu sirovog kravljeg mlijeka realne kvalitete za veljaču 2026. od 0,49660 eura po kilogramu, a procjena za ožujak iznosi 0,49297 eura po kilogramu. HAPIH-ov (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu) laboratorij objašnjava da se proizvođačima cijena određuje prema kvaliteti svježeg sirovog mlijeka nakon laboratorijske analize. To znači da je riječ o službenom pokazatelju za sirovinu kod proizvođača, a ne o cijeni gotovog proizvoda u trgovini. (2) (3) Drugim riječima, članak uspoređuje cijenu sirovog mlijeka na farmi s cijenom prerađenog i pakiranog proizvoda na polici. To nije ista razina tržišta i zato takva usporedba može biti zavaravajuća. Osim toga, članak ne navodi o kojem se točno proizvodu radi: iz koje je države došao, kako je bio deklariran, je li riječ o običnom trajnom mlijeku ili možda o rekonstituiranom mlijeku (proizvodu dobivenom iz mlijeka u prahu uz dodatak vode) ili miješanom mlijeku (kombinaciji običnog i rekonstituiranog mlijeka). To nije nevažan detalj. Pravilnik o mlijeku i mliječnim proizvodima izričito razlikuje te kategorije i propisuje da rekonstituirano ili miješano mlijeko mora biti jasno označeno. Bez deklaracije konkretnog proizvoda ne može se sa sigurnošću zaključiti što je zapravo bilo na akciji. (4) Čak ni brojke u članku ne izgledaju toliko dramatično koliko se sugerira. Ako se uzmu same brojke iz članka, 51 cent nasuprot 53 centa, razlika iznosi 0,02 eura. Kada se 0,02 podijeli s 0,53, dobiva se približno 3,77 posto. To znači da je razlika mala i više podsjeća na kratkotrajnu akcijsku cijenu nego na dokaz velikog tržišnog sloma. Štoviše, službeni prosjek TISUP-a za veljaču 2026. iznosi 49,66 eurocenti po kilogramu, pa člankovih 53 centa nije potvrđeno kao prosječna službena otkupna cijena cijelog sektora. To može biti pojedinačna ugovorena cijena za dio proizvođača, ali ne i reprezentativan prosjek za sve. Razlika između 53 centa i službenog prosjeka od 49,66 centi iznosi oko 6,73 posto. To dodatno pokazuje da članak ne polazi od službenog prosjeka za sektor. (1) (2) Ista tvrdnja pojavila se i u drugim medijima. Večernji list je početkom ožujka objavio gotovo istu usporedbu između trajnog mlijeka za 51 cent i domaćeg otkupa od 53 centa, a Index.hr je dva dana nakon Jutarnjeg prenio gotovo istu priču o skladišnim viškovima i cijeni od 51 centa. No to što se neka tvrdnja više puta ponavlja ne znači da je time postala dokazana. (10) (12)

2. Pad broja proizvođača jest stvaran, ali broj 2403 nije potvrđen javno dostupnim glavnim izvorom

Članak je uvjerljiviji kada govori o dugoročnom slabljenju domaćeg sektora mlijeka. Program razvoja sektora mljekarstva koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva navodi da je 2022. bilo 3480 isporučitelja mlijeka, što je pad od 76,6 posto u odnosu na 2012. godinu. U istom dokumentu navodi se i da je otkupljena količina pala sa 602 tisuće tona u 2012. na 405 tisuća tona u 2022. godini. To pokazuje da domaće mljekarstvo već godinama slabi. (5) Iz tog službenog postotka može se izračunati da je 2012. godine bilo približno 14,9 tisuća isporučitelja, jer 3480 podijeljeno s 0,234 daje oko 14.872. Zbog toga je člankov povijesni navod o 14.874 proizvođača vrlo blizu onome što proizlazi iz službenog programa. (5) (16) No kod novijih brojki pojavljuje se problem. Članak navodi da je broj proizvođača pao s 2674 na 2403. HAPIH-ov podlistak (stručni prilog) objavljen u studenome 2025. za 2024. godinu doista navodi 2674 obiteljska gospodarstva i velike farme, pa je prvi broj potvrđen. Međutim, HAPIH-ov podlistak iz ožujka 2026. za 2025. godinu navodi 2440 gospodarstava i velikih farmi, a ne 2403. U istom izvoru piše i da je broj proizvođača u odnosu na 2024. manji za 9,86 posto, dok je količina isporučenog mlijeka veća za 1,02 posto. (6) (7) Jednostavan izračun pokazuje sljedeće: kada se od 2674 oduzme 2440, dobiva se 234 manje proizvođača. Kada se 234 podijeli s 2674, dobiva se približno 8,75 posto. HAPIH u tekstu navodi 9,86 posto, što može značiti da se taj postotak temelji na detaljnijoj internoj evidenciji ili drukčijem presjeku podataka. No ono što je važno jest da javno dostupni godišnji izvor za 2025. ne potvrđuje broj 2403. Zbog toga je ta konkretna brojka u članku netočna ili barem nedovoljno potkrijepljena. (6) (16) S druge strane, nije točno reći da članak izmišlja opći trend pada. DZS (Državni zavod za statistiku) za 2024. navodi da je ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka u odnosu na 2023. porasla za 0,5 posto. To znači da je moguće da broj proizvođača pada, a da ukupna količina mlijeka blago raste. Takva pojava naziva se koncentracija proizvodnje, odnosno proces u kojem ostaje manje proizvođača, ali oni u prosjeku proizvode više. Članak prepoznaje taj širi trend, ali brojku za 2025. nije potkrijepio točnim javnim izvorom. (6) (7)

3. Tvrdnja da su baš viškovi u Europskoj uniji i carine srušili cijenu na 51 cent ne može se pouzdano potvrditi

Najslabiji dio članka jest tvrdnja o uzroku. U tekstu se tvrdi da su „značajni skladišni viškovi mlijeka u prahu” u Europskoj uniji i carinska ograničenja SAD-a i Kine ponajviše doveli do naglog pojeftinjenja trajnog mlijeka u Hrvatskoj. Da bi se takva tvrdnja mogla potvrditi, trebalo bi imati jasan niz dokaza: koji je točno proizvod bio na hrvatskoj polici, iz koje države je uvezen, po kojoj ulaznoj cijeni, preko kojeg trgovačkog ili prerađivačkog lanca i kako je točno povezan s viškovima mlijeka u prahu ili s preusmjeravanjem izvoza zbog carina. Članak takve dokaze ne nudi. Zato za ovaj dio vrijedi zaključak da se ne može pouzdano provjeriti. (1) Najvažniji europski izvor za ovu temu jest mjesečni pregled tržišta mlijeka Europske komisije (izvršnog tijela Europske unije), ažuriran 27. ožujka 2026. Taj dokument ne opisuje tržište kao slomljeno zbog golemih neprodanih zaliha mlijeka u prahu koje se zatim izravno prelijevaju na hrvatske police. Europska komisija navodi da je prosječna farm gate cijena (cijena koju proizvođač dobiva na farmi, prije prerade i trgovine) mlijeka u Europskoj uniji u siječnju 2026. pala na 45,22 centa po kilogramu, uz procjenu daljnjeg pada u veljači na 44,35 centi. To pokazuje silazni cjenovni ciklus, ali ne potvrđuje tvrdnju da je promotivna cijena od 51 centa u Hrvatskoj izravna posljedica skladišnih viškova mlijeka u prahu. (8) Isti pregled Komisije dodatno slabi tu uzročnu konstrukciju. U dokumentu stoji da su izvozi mliječnih proizvoda iz Europske unije u razdoblju od siječnja do studenoga 2025. porasli za maslac, sirutku i sireve, dok su ukupni izvozi mliječnih proizvoda, izraženi u ekvivalentu mlijeka (način usporedbe različitih mliječnih proizvoda tako da se preračunaju na količinu mlijeka potrebnu za njihovu proizvodnju), bili viši za 0,5 posto, a vrijednost izvoza viša za 6,1 posto nego godinu prije. Za SMP (skimmed milk powder, odnosno obrano mlijeko u prahu) Komisija navodi rast izvoza prema Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Indoneziji, Filipinima, Vijetnamu, Maleziji, Nigeriji i Maroku, uz pad prema Kini i Alžiru. To znači da na razini Europske unije postoje promjene u trgovinskim tokovima, ali ne i dokaz da su se zalihe upravo zato prelile u hrvatske trgovine i srušile cijenu trajnog mlijeka. (8) Postoje i kineske mjere kao širi trgovinski kontekst. MOFCOM (Ministry of Commerce of the People’s Republic of China, odnosno Ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine) objavio je da je 12. veljače 2026. donio konačnu odluku o kompenzacijskim carinama (dodatnim uvoznim pristojbama uvedenima radi zaštite domaće proizvodnje) na određene mliječne proizvode iz Europske unije, u rasponu od 7,4 do 11,7 posto, za razdoblje od pet godina počevši od 13. veljače 2026. Taj dokument potvrđuje da trgovačka prepreka postoji. No sam po sebi ne dokazuje da je upravo ta odluka spustila cijenu trajnog mlijeka u hrvatskim trgovinama krajem ožujka. Još manje članak pokazuje kako bi američka ograničenja djelovala na isti način. Bez podataka o robi, deklaraciji, uvoznom kanalu i nabavnoj cijeni, objašnjenje uzroka ostaje pretpostavka. (9) Postoje i dodatni pokazatelji da je cijena od 0,51 eura vjerojatno bila jednostavno promotivna maloprodajna cijena. MojKatalog, internetska stranica koja prati akcijske ponude trgovina, tih je dana bilježio da se „trajno mlijeko” može kupiti po 0,51 eura u više trgovina od 25. do 31. ožujka 2026., a Večernji list je istu brojku navodio još početkom ožujka. To više upućuje na trgovačku akciju nego na dokaz jednog velikog europskog skladišnog šoka. Bez dodatnih dokaza ne može se tvrditi da je članak točno pogodio glavni uzrok. Može se reći tek da je opisao stvaran signal s tržišta, ali ga je previše samouvjereno objasnio. (10) (11)

Zaključak

Zbog toga što uspoređuje dvije neusporedive cijene, maloprodajnu cijenu trajnog mlijeka u trgovini i otkupnu cijenu sirovog mlijeka od proizvođača, te zbog toga što bez dovoljno dokaza povezuje cijenu s viškovima mlijeka u prahu u Europskoj uniji i carinama, ocjena ovog članka je “većinski netočno”. Članak ispravno upućuje na dugotrajan pad broja domaćih proizvođača i na stvarne pritiske u sektoru mljekarstva, ali svoju glavnu poantu gradi na miješanju različitih pokazatelja i na uzroku koji nije dokazao primarnim izvorima. Dodatno, broj od 2403 proizvođača za 2025. godinu ne odgovara javno dostupnom HAPIH-ovu godišnjem pregledu, koji navodi 2440. Preciznije bi bilo reći sljedeće: u hrvatskoj maloprodaji su se u ožujku 2026. pojavile promotivne cijene trajnog mlijeka od 0,51 eura, dok službeni pokazatelji za sirovo kravlje mlijeko u otkupu bilježe prosjek od oko 0,50 eura po kilogramu, ali te dvije cijene nisu izravno usporedive. Također, domaći sektor mlijeka bilježi dugoročan pad broja proizvođača, no nije pouzdano dokazano da su baš viškovi mlijeka u prahu u Europskoj uniji te američka i kineska carinska ograničenja proizveli konkretnu akcijsku cijenu na hrvatskim policama. (2) (5) (6) (8) (9)

Vidi:

  1. Jutarnji list. Jedna hrvatska industrija pred potpunim slomom, bizarne scene na policama dućana: ‘I njih ćemo poklati…’. 28. ožujka 2026. https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/uvozno-trajno-mlijeko-jeftinije-od-otkupa-hrvatska-eu-viskovi-15693520
  2. TISUP (Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi). Sirovo mlijeko i mliječni proizvodi, ožujak 2026. https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivredna_politika/poljoprivredno_trziste/Sirovo_mlijeko_i_mlijecni_proizvodi2023_11.pdf 
  3. HAPIH (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu). Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka, Godišnje izvješće 2023. https://www.hapih.hr/wp-content/uploads/2025/04/SLKM-izvjesce-2024-za-web.pdf 
  4. Narodne novine (službeni list Republike Hrvatske). Pravilnik o mlijeku i mliječnim proizvodima. NN 64/2017  https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_07_64_1470.html
  5. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Program razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine. https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivreda/program%20mljekarstva/1%20Program%20razvoja%20sektora%20mljekarstva%20u%20Republici%20Hrvatskoj%20do%202030.%20godine.pdf 
  6. HAPIH (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu). Podlistak HAPIH-a u Mljekarskom listu, ožujak 2026.  https://www.hapih.hr/cs/publikacije/podlistak-mljekarski-list/podlistak-hapih-a-u-mljekarskom-listu-2026/ 
  7. DZS (Državni zavod za statistiku). Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda u 2024. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97341 
  8. European Commission (Europska komisija). Milk market situation, March 2026 factsheet. https://agriculture.ec.europa.eu/data-and-analysis/markets/overviews/market-observatories/milk_en 
  9. MOFCOM (Ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine). Spokesperson’s Remarks on the Final Determination on the Countervailing Investigation into Certain Dairy Products Originating in the European Union. 14. veljače 2026. https://english.mofcom.gov.cn/News/SpokesmansRemarks/art/2026/art_5e279f14e6664fbc9118d66741a8be67.html
  10. Večernji list. Litra trajnog mlijeka na polici 51 cent, a farmer za svježe dobije 53. 6. ožujka 2026. https://www.vecernji.hr/barkod/litra-trajnog-mlijeka-na-polici-51-cent-a-farmer-za-svjeze-dobije-53-1940019
  11. MojKatalog. Trajno mlijeko, akcijska cijena 0,51 €. https://mojkatalog.hr/proizvodi/trajno-mlijeko 
  12. Index.hr. U deset godina nestalo više od 12 tisuća proizvođača mlijeka. 29. ožujka 2026. https://www.index.hr/vijesti/clanak/eu-trziste-i-uvoz-slomili-domace-mljekarstvo/2776224.aspx

Rješenja o porezu na nekretnine doista su stizala i onima koji nisu trebali platiti, ali tportal previše pojednostavljuje uzrok problema

Porezna uprava priznala je pogrešno izdana rješenja, no službeni propisi i vodiči pokazuju da problem nije bio samo u dvije baze podataka.

Autori: Dr.sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira:

Tportal.hr je 23. ožujka 2026. objavio članak Milana Dalmacije pod naslovom „Dobili ste rješenje o porezu na nekretnine, a niste trebali? Poreznici objasnili u čemu je problem”, u kojem se navodi da je Porezna uprava „koristeći samo dvije od čak šest evidencija” izdavala rješenja, da je do prošlog ponedjeljka bilo „čak 36.000 prigovora”, te da su rješenja dobivali i oni koji prema propisima ne bi trebali platiti porez, primjerice vlasnici nekretnina u kojima žive ili ih dugoročno iznajmljuju. (1)

Područje analize:

Porez na nekretnine uveden je od 1. siječnja 2025. kao zamjena za porez na kuće za odmor, a porezno tijelo donosi rješenje prema stanju, namjeni i vlasništvu nekretnine na dan 31. ožujka godine za koju se porez utvrđuje. Zakon istodobno propisuje da se rješenje ne donosi kada je porezni obveznik oslobođen plaćanja poreza. Nekretnine koje služe za stalno stanovanje i one koje su iznajmljene za stalno stanovanje najmanje deset mjeseci oslobođene su poreza, ali sama prijava prebivališta nije automatski dokaz stalnog stanovanja. Zato je u ovoj provjeri bilo potrebno razdvojiti četiri pitanja: jesu li pogrešna rješenja stvarno slana, koje su nekretnine doista izuzete, na kojim je podacima Porezna uprava formalno smjela i trebala temeljiti rješenja, te jesu li brojke iz članka dovoljno precizno prikazane. Istu jezgru tvrdnje prenijeli su i drugi mediji, među njima HRT i Večernji list, dok je Dnevnik Nove TV objavio i izjavu ravnatelja Božidara Kutleše o tome da prisilne naplate neće biti dok se ne utvrdi činjenično stanje. (2) (3) (5) (6) (9) (10) (12)

Analiza:

1) Pogrešna rješenja jesu potvrđena, a zakon jasno pokazuje tko ne bi smio biti oporezovan

Središnja tvrdnja tportalova teksta, da su neka rješenja poslana i onima koji nisu trebali biti obveznici poreza, potvrđena je službenim objavama Porezne uprave. U priopćenju od 3. ožujka Porezna uprava navodi da će „bez odgode ispraviti sva pogrešna rješenja o porezu na nekretnine”, a 19. ožujka dodatno objavljuje da je „tijekom redovne obrade i razmjene podataka” uočen dio slučajeva koji traže dodatnu provjeru i usklađivanje. HRT je istu poruku prenio preko Hine, a Dnevnik.hr objavio je Kutlešinu izjavu da do utvrđivanja stvarnog stanja neće biti ovrha ni prisilne naplate. To znači da jezgra tportalove vijesti nije senzacionalistička izmišljotina, nego opis stvarnog administrativnog problema koji je sama Porezna uprava priznala. (4) (5) (9) (10) Točnost te jezgre dodatno potvrđuje sam zakonski okvir. Izmjene Zakona o lokalnim porezima iz prosinca 2024. propisuju da porezno tijelo neće donositi rješenje kada se porezni obveznik oslobađa obveze poreza na nekretnine. Službena pitanja i odgovori Porezne uprave navode da se porez ne plaća na nekretninu koja služi za stalno stanovanje vlasnika, djeteta ili druge fizičke osobe koja u njoj stalno stanuje, kao ni na nekretninu koja je iznajmljena na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje od najmanje deset mjeseci. Službeni pregled slučajeva primjene poreza izrijekom navodi da se u takvim slučajevima rješenje ne donosi jer se porez ne utvrđuje. Zato je tvrdnja da su neka rješenja stigla i osobama koje su trebale biti izuzete od poreza u osnovi točna. (2) (3) (8) Ipak, tportalov tekst ostavlja dojam kao da je svako rješenje poslano na adresu stalnog stanovanja automatski nezakonito. To je pojednostavljenje. Zakon i službeni vodiči Porezne uprave naglašavaju da prijava prebivališta sama po sebi nije dovoljan dokaz stalnog stanovanja. Porezno tijelo može tražiti dodatne dokaze, a za dugoročni najam ugovor mora biti prijavljen Poreznoj upravi. Drugim riječima, nije svaka žalba nužno osnovana, pa broj prigovora nije isto što i broj potvrđenih pogrešaka. Ta nijansa u članku nije dovoljno jasno razdvojena. (3) (6) (8)

2) Uzrok nije moguće svesti samo na “dvije od čak šest evidencija”

Najproblematičniji dio tportalova članka nije tvrdnja da je grešaka bilo, nego objašnjenje da je Porezna uprava problem proizvela zato što je koristila „samo dvije od čak šest evidencija”. Takva formulacija zvuči čvrsto, ali službeni izvori pokazuju širu i složeniju sliku. Već u obavijesti od 23. veljače 2026. Porezna uprava navodi da se rješenja donose na temelju podataka kojima raspolaže, podataka iz evidencija komunalne naknade, te ostalih podataka koji su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze, a koje su dostavila upravna tijela jedinica lokalne samouprave i sami porezni obveznici. Zakon također ne propisuje popis od „šest obveznih evidencija”, nego razmjenu podataka između Porezne uprave i jedinica lokalne samouprave, uz evidenciju komunalne naknade i druge podatke koji mogu utjecati na utvrđivanje poreza. To znači da je tportalova formulacija više novinarska konstrukcija nego zakonska ili službena kategorija. (2) (6) (7) Službeni pregled slučajeva primjene poreza dodatno pokazuje da postupak nije zamišljen samo kroz dvije baze. Za vlasnika koji živi u svojoj jedinoj nekretnini Porezna uprava navodi da porezno tijelo postojanje nekretnine i uvjete za oslobođenje utvrđuje iz podataka komunalne naknade i OIB sustava. Za dugoročni najam dodaje i Informacijski sustav Porezne uprave, odnosno podatke relevantne za porez na dohodak od najma. To znači da su u formalnom modelu već ugrađena najmanje tri izvora podataka, a ne samo dva. Tportal je, dakle, zahvatio jedan stvarni operativni problem, ali ga je pretvorio u previše linearnu priču. (8) Da je problem bio u neusklađenosti više registara, a ne u „tehničkoj grešci” jedne ili dvije baze, vidi se i iz demantija koji je Porezna uprava poslala Jutarnjem listu 2. ožujka. U tom demantiju stoji da nema govora o promjeni poreznog statusa nekretnina za trajno stanovanje, nego o potrebi dodatnog usklađivanja podataka iz više službenih registara na razini gradova, općina i Porezne uprave. Slično je formulirano i u službenoj objavi od 19. ožujka, gdje se govori o redovnoj obradi i razmjeni podataka, a ne o jednoj jedinoj pogrešnoj bazi. Zato je preciznije reći da je prvi masovni val rješenja očito bio snažno oslonjen na evidenciju komunalne naknade i MUP-ove podatke o prebivalištu i boravištu, što Večernji list istoga dana i navodi, ali nije dovoljno utemeljeno tvrditi da je cijeli sustav odlučivanja bio sveden samo na te dvije baze. (5) (11) (12) Tportal je pritom točno zahvatio još jednu važnu okolnost, a to je da Porezna uprava ima problem s povezivanjem članova obitelji i pojedinih stambenih jedinica. Večernji list navodi da među žalbama dominiraju upravo slučajevi stanova u kojima žive članovi obitelji, primjerice djeca, a Porezna uprava na svojim stranicama o Središnjem registru stanovništva navodi da od 1. lipnja 2026. slijedi puna operativnost registra s podacima o srodstvu, prebivalištu i stambenim jedinicama. Zakon o Središnjem registru stanovništva potvrđuje da će se u registru povezivati roditelji i djeca, prebivalište i boravište te podaci o stambenoj jedinici. Drugim riječima, članak je točan kada sugerira da bi buduća integracija registara mogla smanjiti broj pogrešnih rješenja, ali nije dovoljno precizan u opisivanju postojećeg pravnog i tehničkog okvira. (12) (13) (14)

3) Brojke iz članka uglavnom stoje, ali nisu sve jednako čvrsto potvrđene

Brojčani dio tportalova članka djelomično je potvrdiv, a djelomično je prikazan kao čvršći nego što ga primarni izvori dopuštaju. Tportal navodi oko 278.000 rješenja za oko 290.000 nekretnina od ukupno 1,3 milijuna analiziranih. Večernji list istoga dana piše o oko 86 tisuća rješenja u prvom krugu i oko 192 tisuće u drugom, što daje približno 278 do 280 tisuća rješenja, pa je red veličine usklađen. Također se u više medija pojavljuje podatak da je Porezna uprava nadležna za 386 općina i gradova, dok njih 170 porez naplaćuje samostalno, što objašnjava zašto Porezna ne barata potpunom slikom za sve jedinice lokalne samouprave u državi. (10) (12) Međutim, točan zbroj od 36.000 prigovora kao zasebna službeno objavljena statistika ne može se pouzdano potvrditi iz primarnih dokumenata Porezne uprave dostupnih na dan provjere. Službeno priopćenje od 19. ožujka govori da će svi zaprimljeni prigovori biti riješeni u roku od dva mjeseca, ali ne objavljuje broj. Taj broj od 36.000 istoga dana prenose tportal i Večernji list kao podatak dobiven u razgovoru s poreznicima. Zato je razumno reći da je broj medijski dosljedno prenesen, ali nije jednako čvrsto dokumentiran kao, primjerice, zakonska izuzeća ili službeno obećanje o poništavanju pogrešnih rješenja. (1) (5) (12) Tportalove postotke ipak je moguće matematički provjeriti. Ako se uzme 36.000 prigovora na 1,3 milijuna nekretnina za koje su povučeni podaci, dobiva se približno 2,77 posto, što se zaokružuje na 2,8 posto. Ako se isti broj usporedi s 290.000 nekretnina za koje je rješenje izdano, dobiva se oko 12,41 posto, što odgovara navodu od 12,4 posto. U tom uskom računskom smislu brojke stoje. Ali metodološki je važno naglasiti da je riječ o udjelu prigovora, a ne o udjelu potvrđeno pogrešnih rješenja. Upravo tu članak prelazi iz administrativne statistike u novinarski dojam. (1) (12) Isti obrazac vidi se i u tvrdnji da je riječ o nekretninama koje se koriste za kratkoročni najam ili su prazne. To je u praktičnom smislu uglavnom točno jer su to glavne skupine koje ne ostvaruju oslobođenje, ali zakonski gledano porez zahvaća šire sve stambene nekretnine koje ne ispunjavaju uvjete za oslobođenje. Porezna uprava u svojim vodičima posebno navodi i druge situacije, poput nekretnina koje služe članu obitelji, nekretnina koje se koriste za poslovnu djelatnost ili nekretnina neprikladnih za stanovanje. Tportal, dakle, ne ulazi u činjeničnu pogrešku, ali čitatelju daje užu sliku stvarnog normativnog okvira. (3) (7) (8)

Zaključak

Zbog toga što Porezna uprava sama potvrđuje pogrešno izdana rješenja i jer zakon stvarno oslobađa stalno stanovanje i dugoročni najam od poreza, ali i zato što tekst previše pojednostavljuje uzrok na „dvije od šest evidencija” te broj prigovora implicitno približava broju potvrđenih pogrešaka, ocjena ovog članka je “većinski točno”. (2) (4) (5) (8) (12) Ova ocjena nije “točno” jer službeni izvori pokazuju širi pravni i podatkovni okvir od onoga kako ga članak opisuje. Nije ni niža od toga jer je glavna vijest, da su rješenja stvarno stizala i onima koji nisu trebali platiti porez te da će se takva rješenja poništavati, potvrđena u više neovisnih izvora. (4) (5) (9) (10) Preciznija formulacija glasila bi ovako: Porezna uprava doista je poslala dio rješenja i građanima koji prema pravilima o stalnom stanovanju, članu obitelji u nekretnini ili dugoročnom najmu nisu trebali biti oporezovani. Uzrok nije moguće svesti samo na dvije baze podataka, nego na širu neusklađenost službenih evidencija, oslanjanje na pojedine početne izvore podataka i potrebu naknadne provjere konkretnih slučajeva. (5) (8) (11) (13) (14)

Vidi:

  1. Tportal.hr. Dobili ste rješenje o porezu na nekretnine, a niste trebali? Poreznici objasnili u čemu je problem. 23. ožujka 2026.https://www.tportal.hr/biznis/clanak/dobili-ste-rjesenje-o-porezu-na-nekretnine-a-niste-trebali-poreznici-objasnili-u-cemu-je-problem-20260323,
  2. Narodne novine. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima. NN 152/2024, 24. prosinca 2024., https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_12_152_2504.html,
  3. Porezna uprava. Porez na nekretnine.https://porezna-uprava.gov.hr/hr/porez-na-nekretnine-4814/4814
  4. Porezna uprava. PRIOPĆENJE ZA JAVNOST, porez na nekretnine. 3. ožujka 2026, https://porezna-uprava.gov.hr/hr/priopcenje-za-javnost-porez-na-nekretnine/8382
  5. Porezna uprava. Porez na nekretnine, postupanje po prigovorima. 19. ožujka 2026., https://porezna-uprava.gov.hr/hr/porez-na-nekretnine-postupanje-po-prigovorima/8409
  6. Porezna uprava. Rješenja o utvrđivanju obveze poreza na nekretnine za 2025. godinu. 23. veljače 2026., https://porezna-uprava.gov.hr/hr/rjesenja-o-utvrdjivanju-obveze-poreza-na-nekretnine-za-2025-godinu/8359
  7. Porezna uprava. Porez na nekretnine, prijava podataka bitnih za oporezivanje. 17. ožujka 2025., https://porezna-uprava.gov.hr/hr/porez-na-nekretnine-prijava-podataka-bitnih-za-oporezivanje/7575
  8. Porezna uprava. Pregled slučajeva primjene poreza na nekretnine od 2025. [PDF]., https://porezna-uprava.gov.hr/UserDocsImages/Arhiva/Dokumenti%20razno/Pregled%20slu%C4%8Dajeva%20primjene%20poreza%20na%20nekretnine%20od%202025.pdf?vel=175886
  9. HRT. Porezna uprava o postupanju po prigovorima na rješenja o porezu na nekretnine. 19. ožujka 2026. https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/porezna-uprava-o-postupanju-po-prigovorima-na-rjesenja-o-porezu-na-nekretnine-12627630
  10. Dnevnik.hr. Ravnatelj Porezne uprave o kaosu s rješenjima: “Neće biti prisilne naplate, ovo trebate učiniti”. 2. ožujka 2026., https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ravnatelj-porezne-uprave-bozidar-kutlesa-u-studiju-dnevnika-nove-tv—966764.html
  11. Jutarnji list. Stanare Španskog preplašila porezna rješenja, iz Porezne sve objasnili: “Evo što morate učiniti”. 2. ožujka 2026., https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/porezna-uprava-objasnila-sporna-rjesenja-za-porez-na-nekretnine-2025-15684874
  12. Večernji list. Nakon 36.000 žalbi na naplatu poreza na nekretnine, stiglo novo važno upozorenje građanima. 23. ožujka 2026., https://www.vecernji.hr/vijesti/porezna-ce-u-iduca-dva-mjeseca-odgovoriti-na-zalbe-vlasnici-nekretnina-ne-trebaju-platiti-porez-dok-ne-dobiju-odgovor-1944961
  13. Porezna uprava. Središnji registar stanovništva, sve na jednom mjestu za bržu i sigurniju javnu uslugu., https://porezna-uprava.gov.hr/hr/sredisnji-registar-stanovnistva/7896
  14. Narodne novine. Zakon o Središnjem registru stanovništva. NN 67/2025, 9. travnja 2025., https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_04_67_856.html



Nacional je pogodio smjer poskupljenja goriva, ali ne i cijene koje je Vlada doista donijela

Nacional je prije sjednice Vlade objavio procjene kao sutrašnje cijene, a službena odluka nekoliko sati poslije pokazala je drukčije iznose.

Autori: Dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Članak “KAOS NA PUMPAMA Sutra drastično rastu cijene goriva. Počele se zatvarati male benzinske postaje”, Nacional.hr, 23. 3. 2026., autor Dubravko Miličić, tvrdi da će “cijena goriva porast će na 1,71 euro po litri, dok će dizel dosegnuti 1,84 eura”, te da će vozači “za puni spremnik dizela izdvajati i do 14,50 eura više nego dosad”. (1)

Područje analize

U ovoj provjeri najprije se utvrđuje što je 23. ožujka 2026. bilo službeno najavljeno, a što je istoga dana doista usvojeno na sjednici Vlade. Zatim se provjerava odgovara li Nacionalova kombinacija cijena, 1,71 euro za benzin i 1,84 eura za dizel, ijednom službenom scenariju. Treće, reproducira se računica za puni spremnik od 50 litara, jer je upravo taj broj u članku pretvoren u glavni efekt na kućni budžet. Četvrto, provjerava se tvrdnja da su se “počele zatvarati male benzinske postaje” i mehanizam kojim se međunarodni rast cijena nafte pretvara u lokalni problem malih distributera. U važećem režimu ograničavanja cijena najviše maloprodajne cijene računaju se prema formuli koja polazi od osnovne cijene goriva u prethodnom četrnaestodnevnom obračunskom razdoblju, uz propisanu maksimalnu premiju energetskog subjekta, trošarinu i PDV, a novi režim vrijedi za sljedeće 14 dana. (2) (3) (4) (5)

Analiza

Što je Vlada doista donijela 23. ožujka 2026.

Nacionalov tekst objavljen je 23. ožujka u 9:55. Istoga dana za 11 sati bila je najavljena 155. sjednica Vlade, a na dnevnom redu bile su upravo uredba o najvišim maloprodajnim cijenama naftnih derivata i izmjena uredbe o trošarinama. To je važan vremenski podatak jer pokazuje da članak nije nastao nakon službene odluke, nego prije nje. (1) (2) Nakon sjednice Ministarstvo gospodarstva i materijal Vlade objavili su službene brojke. Cijene uz Vladine mjere određene su na 1,62 EUR/l za benzinsko gorivo i 1,73 EUR/l za dizelsko gorivo. U istim dokumentima navodi se i scenarij bez Vladinih mjera, 1,71 EUR/l za benzin i 1,86 EUR/l za dizel. To znači da Nacionalova kombinacija od 1,71 euro za benzin i 1,84 eura za dizel ne odgovara nijednom službenom paru cijena. Benzin u članku odgovara scenariju bez intervencije, dok dizel ne odgovara ni službenoj cijeni uz mjere ni službenoj cijeni bez mjera. (3) (4) Drugim riječima, temeljna poruka da gorivo poskupljuje jest točna, ali Nacional je brojke koje su bile u opticaju prije odluke predstavio kao da su to cijene koje će doista važiti od sutra. Službeno donesena odluka bila je uža i blaža od scenarija koji članak sugerira. U takvim situacijama razlika od nekoliko centi po litri nije mala urednička nijansa, nego mijenja stvarni trošak za vozače i smisao cijelog naslova. (1) (3) (4)

Provjera brojki i kratka reprodukcija izračuna

Službeni Vladin materijal pokazuje da je prije novog paketa cijena benzina bila 1,50 eura, a cijena dizela 1,55 eura. Nakon intervencije Vlade benzin raste na 1,62 eura, a dizel na 1,73 eura. To znači da benzin poskupljuje za 0,12 eura po litri, a dizel za 0,18 eura po litri. Kad se ta promjena izrazi relativno, benzin raste približno 8 posto, jer je 0,12 podijeljeno s 1,50 jednako 0,08, a dizel približno 11,6 posto, jer je 0,18 podijeljeno s 1,55 približno 0,116. (3) (4) Iz iste baze proizlazi i računica za spremnik. Ako je dizel rastao s 1,55 na 1,73 eura, razlika je 0,18 eura po litri. Za spremnik od 50 litara to je 9 eura više, a ne 14,50 eura. Broj od 14,50 eura dobiva se samo ako se uzme Nacionalova cijena od 1,84 eura, pa je razlika 0,29 eura po litri puta 50 litara. No upravo taj iznos nije službeno usvojen. Da se primijenio službeni scenarij bez Vladinih mjera, s cijenom dizela od 1,86 eura, poskupljenje spremnika bilo bi 15,50 eura. Prema tome, iznos od 14,50 eura nije izveden iz konačno donesene cijene, ali nije ni točna reprodukcija službenog scenarija bez mjera. (3) (4) I na strani benzina Nacionalov članak pretjeruje ako ga se čita kao opis stvarnih reguliranih cijena od utorka. Službena cijena uz mjere iznosi 1,62 eura, pa je poskupljenje spremnika od 50 litara 6 eura. Nacionalovih 1,71 euro za benzin jest broj koji se u Vladinim dokumentima pojavljuje, ali samo kao cijena bez intervencije. To je bitna metodološka razlika, jer članak ne razdvaja scenarij bez mjera od cijene koja je stvarno donesena uredbom. (3) (4) Usporedba s Bosnom i Hercegovinom u članku je djelomično točna, ali ni ondje nije precizna kao glavni domaći dio priče. Mediji u Bosni i Hercegovini 23. ožujka, pozivajući se na podatke Federalnog ministarstva trgovine, navode prosječnu cijenu bezolovnog benzina 95 od 2,57 KM po litri i dizela od 3,23 KM po litri. To je približno 1,31 euro za benzin i 1,65 eura za dizel, pa je Nacionalova brojka za benzin praktično pogođena, dok je dizel u BiH blago podcijenjen za oko jedan do dva centa po litri. To, međutim, nije središnja netočnost članka. Središnja netočnost ostaje hrvatska cijena koja je predstavljena kao da je sigurna i konačna. (10)

“Kaos”, zatvaranje pumpi i pogrešno sklopljen uzrok

Nacional u uvodu tvrdi da na hrvatskim benzinskim crpkama vlada “neviđen kaos” i da su “svi pohitali” natočiti gorivo. To je opisna i apsolutna formulacija za koju članak ne nudi nikakav mjerljiv dokaz, nema podataka o redovima, nema brojki o prodaji ni službenih informacija o nestašici. Ono što je provjerljivo jest da je jedna postaja u Udbini doista prestala prodavati gorivo i da je njezin vlasnik to obrazložio neisplativošću pri tadašnjem odnosu nabavne i prodajne cijene. RTL Danas, koji je bio na terenu, prenosi da je u Udbini ostala samo jedna benzinska postaja, a vlasnik zatvorene postaje Amir Veladžić tvrdi da su plavi dizel i obični dizel bili ispod nabavne cijene. Index je istoga dana, pozivajući se na HRT, prenio i upozorenje ekonomista Paška Burnaća da bi se trend mogao nastaviti. (1) (6) (7) Međutim, iz jedne potvrđene obustave prodaje ne slijedi automatski tvrdnja da su se “počele zatvarati male benzinske postaje” u množini kao već utvrđen i raširen proces. Preciznije bi bilo reći da je jedna mala postaja zatvorena i da su se pojavila javna upozorenja da bi takvih slučajeva moglo biti više. I Nacionalova rečenica da je riječ o “prvoj postaji koja je postala žrtva sukoba na Bliskom Istoku” skraćuje cijeli uzročni lanac. Vladin paket doista izrijekom povezuje rast cijena nafte s ratom u Iranu i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ali lokalno zatvaranje pumpne postaje ne proizlazi iz rata neposredno, nego posredno, preko rasta međunarodne cijene derivata, domaćeg režima ograničavanja cijena i marži malih distributera. To je važna razlika između političkog okvira i dokazane neposredne uzročnosti u jednom konkretnom poslovnom slučaju. (4) (6) (7) Vrijedi dodati da Nacional nije bio usamljen. Istoga jutra istu jezgru tvrdnje prenijeli su i Slobodna Dalmacija i N1, oba s istim brojkama od 1,71 euro za benzin i 1,84 eura za dizel, te s istom računicom da bi spremnik dizela mogao biti skuplji 14,50 eura. To pokazuje da se pogrešna ili nedovoljno razdvojena pretpostavka brzo širila između medija. No činjenica da je istu pogrešku prenijelo više redakcija ne pretvara je u točan podatak. (8) (9)

Zaključak

Zbog pogrešnih ključnih brojki o cijeni benzina i dizela te pogrešne računice o poskupljenju punog spremnika, ocjena ovog članka je “većinski netočno”. (1) (3) (4) Nacional je točno uhvatio opći smjer događaja, gorivo je od utorka doista poskupjelo, a slučaj zatvorene postaje u Udbini također je stvaran. No članak nije razlikovao procjenu prije odluke od cijene koja je stvarno donesena, a u takvoj temi upravo je ta razlika presudna. Dodatno, množina u tvrdnji o zatvaranju malih postaja i formulacije poput “neviđen kaos” ostaju nedokazane i prenapuhane. (1) (2) (3) (6) (7) Ispravnija formulacija glasila bi ovako: 23. ožujka 2026. prije sjednice Vlade u javnosti su kružile procjene da bi gorivo bez državne intervencije moglo osjetno poskupjeti, ali je Vlada istoga dana donijela uredbu po kojoj od 24. ožujka cijena benzina uz mjere iznosi 1,62 eura, a cijena dizela 1,73 eura. U tom službeno usvojenom scenariju spremnik od 50 litara dizela poskupljuje 9 eura, a ne 14,50 eura. (3) (4)

Vidi:

  1. Miličić D. KAOS NA PUMPAMA Sutra drastično rastu cijene goriva. Počele se zatvarati male benzinske postaje. Nacional.hr. 23. 3. 2026.
  2. https://www.nacional.hr/kaos-na-pumpama-sutra-drasticno-rastu-cijene-goriva-evo-za-koliko-ce-poskupjeti-puni-spremnik/
  3. Vlada Republike Hrvatske. 155. sjednica Vlade. 23. 3. 2026.
  4. https://vlada.gov.hr/155-sjednica-vlade-46393/46393
  5. Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske. Snažan paket mjera Vlade za ublažavanje rasta cijena energenata i zaštitu gospodarstva: produljene mjere za električnu energiju, ograničene cijene goriva i dodatna likvidnost kroz moratorije. 23. 3. 2026.
  6. https://mingo.gov.hr/vijesti/snazan-paket-mjera-vlade-za-ublazavanje-rasta-cijena-energenata-i-zastitu-gospodarstva-produljene-mjere-za-elektricnu-energiju-ogranicene-cijene-goriva-i-dodatna-likvidnost-kroz-moratorije/10292
  7. Vlada Republike Hrvatske. 10. paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva [PDF]. 23. 3. 2026.
  8. https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/2016/Sjednice/2026/Ozujak/155_sjednica_VRH/10_paket_mjera.pdf
  9. Narodne novine. NN 24/2026, Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. 9. 3. 2026.
  10. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_03_24_273.html
  11. Šiljeg L. Bili smo na prvoj benzinskoj u RH koja je prestala prodavati gorivo: ‘Radnika treba platiti, a nemamo odakle’. Net.hr / RTL Danas. 22. 3. 2026.
  12. https://net.hr/danas/rtl-danas/prva-benzinska-postaja-koja-je-prestala-prodavati-gorivo-je-u-udbini-4465e84c-2616-11f1-936f-9600040c8f8e
  13. Index Vijesti. Zatvorena benzinska u Udbini. Vlasnik: Radnike treba platiti, a odakle da platim? Index.hr. 23. 3. 2026.
  14. https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/zatvorena-benzinska-u-udbini-vlasnik-odakle-da-platim-radnike/2774066.aspx
  15. Soldo S. Panika na benzinskim postajama, cijene skaču već sutra, a ovdje možete uštedjeti 20 eura po rezervoaru. Slobodna Dalmacija. 23. 3. 2026.
  16. https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/s-mora-i-kraja/panika-na-benzinskim-postajama-cijene-skacu-vec-sutra-a-ovdje-mozete-ustedjeti-20-eura-po-rezervoaru-1545425
  17. N1 Info. Od sutra skuplje gorivo: Ovdje po spremniku možete uštedjeti i 20 eura. N1 Hrvatska. 23. 3. 2026.
  18. https://n1info.hr/vijesti/od-sutra-skuplje-gorivo-ovdje-po-spremniku-mozete-ustedjeti-i-20-eura/
  19. Fena. Cijene goriva nastavljaju rasti: Dizel se popeo na 3,23 KM, benzin također skuplji. Fokus.ba. 23. 3. 2026.
  20. https://www.fokus.ba/biznis/cijene-goriva-nastavljaju-r

Rat i gnojiva: jezgra Indexove tvrdnje stoji, ali naslov je širi od onoga što primarni izvori nedvojbeno potvrđuju

Hormuški tjesnac jest kritičan za svjetski tok uree, amonijaka, fosfata i sumpora, ali dostupni izvori ne potvrđuju jednaku razinu poremećaja na svim tržištima.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Članak “Rat na Bliskom istoku ozbiljno ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima”, objavljen na Indexu 16. ožujka 2026. kao Hinin prijenos, navodi da je rat poremetio opskrbu energentima iz Perzijskog zaljeva i time zasjenio prijetnju opskrbi hranom zbog obustave pošiljki umjetnih gnojiva. Na Hininoj stranici ista je vijest objavljena pod naslovom “Rat na Bliskom istoku ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima”, uz potpis autorice Marije Bakule. Ključna rečenica u Indexovu članku glasi da je prije rata Hormuškim tjesnacem prolazilo više od 30 posto svjetskih isporuka uree i oko 20 posto isporuka dušičnih gnojiva i fosfata, te da su poremećaji u tranzitu dodatno zaoštrili ionako tijesnu opskrbu umjetnim gnojivima. (1) (2)

Područje analize

Provjera se ovdje ne svodi samo na pitanje je li u regiji došlo do rata, nego na nekoliko užih i provjerljivih elemenata. Prvo treba utvrditi što točno kroz Hormuški tjesnac prolazi i kojim se pokazateljem to mjeri. IEA (International Energy Agency, Međunarodna agencija za energiju) govori o udjelu u svjetskoj trgovini uree, amonijaka i fosfata, a ne o ukupnoj fizičkoj potrošnji svijeta. UNCTAD (United Nations Conference on Trade and Development, Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju) prati pomorsku trgovinu i jasno navodi da se za gnojiva oslanja na Kpler (komercijalna platforma za praćenje trgovinskih i transportnih tokova)ove podatke za 2025. i detaljnu UNCTAD-ovu bazu pomorske trgovine, pri čemu “fertilizer” definira kao robnu skupinu HS 31 (Harmonized System, harmonizirani sustav carinske klasifikacije robe, skupina 31 za gnojiva). To znači da se primarno dokazuju izloženost trgovačkih tokova, pad tranzita i rizik za cijene i dostupnost, a tek zatim, i ne svugdje jednako, stvarna nestašica. WFP (World Food Programme, Svjetski program za hranu) dodatno govori o učinku tih poremećaja na prehrambenu sigurnost, dok Fertilizers Europe (europska udruga proizvođača gnojiva) daje regionalnu procjenu za tržište EU, ali kao industrijska udruga, ne kao službena statistička ustanova. (3) (4) (5) (8)

Analiza:

Što točno potvrđuju IEA i UNCTAD

Na najužoj i najvažnijoj razini članka, a to je važnost Hormuškog tjesnaca za globalni lanac opskrbe gnojivima, tvrdnja stoji. Međunarodna agencija za energiju izričito navodi da kroz tjesnac prolazi više od 30 posto svjetske trgovine ureom, te oko 20 posto trgovine amonijakom i fosfatom. IEA pritom ne piše općenito o “svim dušičnim gnojivima”, nego precizno o urei, amonijaku i fosfatu, te odmah dodaje da takva izloženost stvara rizike za cijene hrane i prehrambenu sigurnost. IEA također navodi da kroz isti prolaz ide oko polovice svjetske pomorske trgovine sumporom, važnim ulazom za proizvodnju fosfatnih gnojiva. Ta formulacija je uža i preciznija od one u članku. Indexov prijenos zato nije bez temelja, ali jest mrvicu širi od IEA-ine doslovne formulacije kada “ammonia and phosphate” prepričava kao “dušična gnojiva i fosfati”. (1) (3) UNCTAD-ov brzi pregled dodatno učvršćuje jezgru tvrdnje. Ta organizacija navodi da kroz Hormuški tjesnac prolazi trećina svjetske pomorske trgovine gnojivima, odnosno oko 16 milijuna tona godišnje iz regije Perzijskog zaljeva. U istoj analizi stoji da je od tog volumena 67 posto urea, 20 posto diamonijev fosfat, 9 posto monoamonijev fosfat, a ostatak otpada na druge vrste gnojiva. Drugim riječima, nije riječ o usputnom logističkom pravcu, nego o središnjoj arteriji za jedan velik dio globalne pomorske trgovine gnojivima. UNCTAD pritom metodološki jasno navodi odakle dolaze podaci i koju robnu skupinu promatra, što ovu brojku čini uporabljivom za provjeru članka. (4) Jednako je važan i podatak o samom tranzitu. UNCTAD pokazuje da je prosječan dnevni broj prolazaka brodova kroz tjesnac u razdoblju od 1. do 27. veljače iznosio 141, a da je nakon izbijanja sukoba pao gotovo na nulu, uz pad od 97 posto. Taj se pad može jednostavno reproducirati. Ako se uzme razlika između 141 i 4 dnevna prolaska, dobije se 137 manje prolazaka. Kada se 137 podijeli sa 141, rezultat je približno 97,2 posto. To znači da je članak imao čvrst temelj kada je govorio o ozbiljnom poremećaju tranzita. Pritom se ne radi o dojmu ni o političkoj interpretaciji, nego o mjerljivom padu brodskog prometa na jednoj od ključnih globalnih ruta. (4)

Tu se već vidi i prva važna nijansa. Primarni izvori najčvršće potvrđuju da je ozbiljno ugrožen globalni trgovački tok gnojiva kroz jedan ključni pravac. To još nije potpuno isto što i tvrdnja da je jednako ozbiljno ugrožena fizička opskrba svakog tržišta u svakom trenutku. Između te dvije razine stoje zalihe, alternativni dobavni pravci, domaća proizvodnja, sezonski ritam potražnje i mogućnost da bogatija tržišta preplate robu koja nedostaje drugdje. Zato je već na razini definicije važno razlikovati “poremećaj globalnog toka” od “opće nestašice”. (3) (4) (5)

Što se već vidi na tržištu i u pojedinim regijama

Na tržištu već postoje mjerljive posljedice koje idu u prilog Indexovoj tezi da problem nije samo teorijski. Reuters 13. ožujka piše da su cijene raspoložive uree porasle za više od trećine i da je američko tržište oko 25 posto ispod uobičajenih proljetnih zaliha koje farmeri kupuju za sjetvu. U istom tekstu navodi se da se u maloprodajnim centrima roba ili više ne nudi ili se nudi po cijenama koje su za neke kupce nedostižne. To je već konkretan dokaz da se na dijelu tržišta pojam “ugrožena opskrba” više ne svodi samo na rizik, nego uključuje i stvarnu nestašicu u sezoni kada je vrijeme presudno. (6) Reutersov raniji tekst od 5. ožujka pokazuje i cjenovni udar. Uvozna cijena u New Orleansu porasla je sa 516 na 683 dolara po metričkoj toni. Razlika iznosi 167 dolara, a kada se 167 podijeli s 516 dobije se približno 32,4 posto. U istom tekstu Reuters navodi da su u Zaljevu zatvarani ili usporavani pojedini pogoni i da je tržište već prije sukoba bilo tijesno zbog rezova proizvodnje u Europi i kineskih izvoznih ograničenja. Taj je dio važan jer pokazuje i uzročnost. Rat nije jedini razlog ranjivosti, ali je djelovao kao šok na već osjetljiv sustav s malo viška ponude. (7) Sličan obrazac vidi se i izvan Sjeverne Amerike. Reuters za Brazil piše da bi eskalacija sukoba mogla ugroziti uvoz gnojiva i izvoz žitarica, uz upozorenja analitičara da će opskrba ureom kratkoročno biti restriktivnija i skuplja. Reuters za Australiju prenosi da je jedan od najvećih dobavljača gnojiva u Zapadnoj Australiji hitno procjenjivao zalihe i alternativne opcije, uz očekivanje kašnjenja isporuka fosfata, uree i drugih proizvoda. To su dva dodatna tržišna primjera koji podupiru istu jezgru tvrdnje, i to na različitim kontinentima. (10) (11) WFP ide korak dalje i objašnjava zašto se ova tema ne može svesti samo na robu i brodove. Ta organizacija upozorava da sukob već proizvodi ozbiljne globalne poremećaje opskrbnih lanaca te da znatan dio svjetske opskrbe gnojivima prolazi kroz Hormuz, pa svaki poremećaj nosi rizik smanjene dostupnosti, nižih prinosa i viših cijena hrane. Taj mehanizam je logičan i dobro poznat. Urea i druga mineralna gnojiva ulazni su trošak za poljoprivredu. Kada njihova cijena naglo raste ili fizička dostupnost kasni, dio proizvođača smanjuje dozu, mijenja kulturu ili odgađa kupnju, a to se kasnije može preliti na prinos i cijene hrane. WFP pritom ne tvrdi da je svugdje već nastupila ista nestašica hrane, nego govori o riziku i prelijevanju šoka. Upravo je to precizniji jezik od onog koji sugerira naslov. (5) Treba pritom registrirati i jednu važnu regionalnu korekciju. Fertilizers Europe 11. ožujka navodi da na tržištu EU trenutačno nema neposrednih problema s dostupnošću gnojiva, ponajprije zbog relativno visoke proizvodnje europskih proizvođača i visokog uvoza krajem 2025. Ta izjava nije isto što i službena europska statistika bilance tržišta, ali jest relevantan indikator da se učinak krize razlikuje po regijama. Drugim riječima, globalni šok i europska situacija nisu automatski ista stvar. Europa može trpjeti rast troškova i neizravne poremećaje, a da istodobno u tom trenutku još nema opću i neposrednu nestašicu. (8)

Gdje članak prelazi iz potvrđenog podatka u širi naslov

Najveća slabost članka nije u središnjim brojkama, nego u širini formulacije. Primarni izvori vrlo dobro potvrđuju da je Hormuz kritičan za globalnu trgovinu gnojivima, da je tranzit gotovo stao i da su cijene i dostupnost na nekim velikim tržištima već ozbiljno pogođeni. Ono što ne potvrđuju jednako čvrsto jest tvrdnja da je opskrba umjetnim gnojivima već sada i podjednako “ozbiljno ugrožena” svugdje. IEA govori o izloženosti i rizicima za cijene hrane i sigurnost opskrbe. UNCTAD govori o trećini pomorske trgovine gnojivima kroz tjesnac i o ranjivosti osobito siromašnijih uvozno ovisnih gospodarstava. WFP govori o riziku niže dostupnosti i viših cijena hrane. To je ozbiljno, ali je i preciznije od univerzalne formulacije naslova. (3) (4) (5) Druga nijansa odnosi se na sadržaj same brojke iz članka. Index, slijedeći Hinu, piše o “oko 20 posto isporuka dušičnih gnojiva i fosfata”. IEA, međutim, piše “about 20% of trade of ammonia and phosphate”. Amonijak jest temeljni ulaz za velik dio dušičnih gnojiva, ali nije isto što i ukupna kategorija svih dušičnih gnojiva. U ovom slučaju to ne ruši osnovnu poantu članka, ali jest terminološka ekstenzija koju je trebalo ostaviti užom i preciznijom. U strožoj verziji tvrdnje trebalo je reći da kroz Hormuz prolazi više od 30 posto trgovine ureom te oko 20 posto trgovine amonijakom i fosfatom. (1) (3) Tu se vidi i kako je vijest putovala kroz medije. Istu jezgru tvrdnje prenijeli su Hina u izvornom tekstu, Novi list u vlastitom prijenosu, Reuters kroz više tržišnih izvještaja o SAD-u, Brazilu i Australiji, te The Guardian kroz razgovor s čelnikom Yare koji je upozorio na mogući udar na prinose i opskrbu hranom ako poremećaj potraje. To govori da osnovna teza nije izolirana ni rubna. Istodobno, upravo dodatni medijski izvještaji pokazuju i važnu nijansu. Neki od njih govore o stvarnim regionalnim nestašicama i kašnjenjima, a neki o riziku i cjenovnom šoku. To opet vodi prema zaključku da je Indexov naslov bliži snažnoj sažetoj novinskoj formulaciji nego najpreciznijem opisu onoga što se zasad može globalno dokazati. (2) (6) (9) (10) (11) (12) The Guardian pritom donosi i korisnu brojčanu provjeru tržišnog skoka uree. Prema izjavi čelnika Yare, cijena se podigla s 487 na 700 dolara po toni, što je rast od oko 43,7 posto. Razlika je 213 dolara, a 213 podijeljeno s 487 daje približno 0,437. Taj podatak ne dokazuje sam po sebi univerzalnu nestašicu, ali potvrđuje da je riječ o vrlo snažnom tržišnom šoku koji se iz logistike prelio u cijene. Kada se takav cjenovni skok spoji s UNCTAD-ovim padom tranzita i Reutersovim izvještajima o manjku ponude u SAD-u, tvrdnja o ozbiljnom problemu ostaje održiva. Ono što traži korekciju jest opseg tvrdnje i razlikovanje između globalnog rizika, regionalne nestašice i već potvrđenog poremećaja trgovinskog toka. (4) (6) (7) (9)

Zaključak

Zbog toga što primarni izvori potvrđuju kritičnu ulogu Hormuškog tjesnaca u svjetskoj trgovini gnojivima i već vidljive tržišne poremećaje, ali ne potvrđuju opću i jednako jaku nestašicu na svim tržištima i u svim regijama, ocjena ovog članka je “većinski točno”. Članak se oslanja na stvarne i važne brojke IEA-e i dobro pogađa činjenicu da rat nije samo energetski, nego i poljoprivredno prehrambeni problem. Međutim, naslov je širi od najuže provjerljive tvrdnje, a dio formulacije o “dušičnim gnojivima” preciznije je trebalo vezati uz amonijak, kako stoji u IEA-inu izvorniku. (1) (3) (4) Ispravnija formulacija tvrdnje glasila bi da je rat na Bliskom istoku ozbiljno poremetio globalne opskrbne tokove umjetnih gnojiva i povećao rizik nestašica, rasta cijena i poskupljenja hrane. Na nekim tržištima, osobito onima koja ovise o uvozu i ulaze u sezonu sjetve, posljedice su već mjerljive kroz manju dostupnost i više cijene. Za druga tržišta, uključujući dio Europe, u dostupnim izvorima zasad je čvršće potvrđen troškovni i logistički šok nego opća neposredna nestašica. (5) (6) (8)

Vidi:

  1. Index.hr. Rat na Bliskom istoku ozbiljno ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima. 16. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/rat-na-bliskom-istoku-ozbiljno-ugrozio-opskrbu-umjetnim-gnojivima/2771709.aspx
  2. Hina. Rat na Bliskom istoku ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima. 16. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.hina.hr/vijest/12274245.
  3. International Energy Agency. The Middle East and Global Energy Markets. 2026. Dostupno na: https://www.iea.org/topics/the-middle-east-and-global-energy-markets.
  4. UN Trade and Development. Strait of Hormuz disruptions: Implications for Global Trade and Development. 10. ožujka 2026. Dostupno na: https://unctad.org/system/files/official-document/osgttinf2026d1_en.pdf.
  5. World Food Programme. WFP warns rising food and fuel prices risk pushing global hunger higher as humanitarian needs grow. 8. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.wfp.org/news/wfp-warns-rising-food-and-fuel-prices-risk-pushing-global-hunger-higher-humanitarian-needs.
  6. Reuters. Iran war deprives US farmers of affordable fertilizer as spring planting looms. 13. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/iran-war-deprives-us-farmers-affordable-fertilizer-spring-planting-looms-2026-03-13/
  7. Reuters. Farmers see fertiliser price surge as Iran war blocks exports, threatening losses. 5. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/energy/iran-war-threatens-asia-fertiliser-supplies-ahead-planting-season-2026-03-05/.
  8. Fertilizers Europe. Statement on the impact of the war in the Middle East on the EU fertilizer market. 11. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.fertilizerseurope.com/wp-content/uploads/2026/03/Fertilizers-Europe-statement-on-the-impact-of-the-war-in-the-Middle-East-on-the-EU-fertilizer-market.pdf.
  9. The Guardian. Global food supplies could be badly hit if Iran war drags on, says fertiliser boss. 14. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.theguardian.com/world/2026/mar/14/global-food-supplies-iran-war-fertiliser-yara-svein-tore-holsether.
  10. Reuters. Expanding Iran conflict threatens Brazil grain exports, fertilizer supplies. 5. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.reuters.com/world/middle-east/expanding-iran-conflict-threatens-brazil-grain-exports-fertilizer-supplies-2026-03-05/.
  11. Reuters. Australian fertiliser firm sees delays in feedstock delivery on Iran war. 5. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/australian-fertiliser-firm-sees-delays-feedstock-delivery-iran-war-2026-03-05/.
  12. Novi list. Rat na Bliskom istoku ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima, alternative ipak ima. 16. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.novilist.hr/novosti/rat-na-bliskom-istoku-ugrozio-otezava-umjetnim-gnojivima-alternative-ipak-ima/.

Josip je bio prvi na upisnoj listi, a ispričao nam je kako se snašao na studiju, o profesorima i praksi

Od znatiželjnog gimnazijalca do studenta s međunarodnim iskustvom i konkretnim projektima iza sebe, Josip Tomašković svoj je akademski put gradio promišljeno. Kad je birao studij, znao je da ga zanima područje ekonomije, ali tražio je više od klasičnog studija. Upisao je ZŠEM kao prvi na upisnoj listi, a njegova priča pokazuje kako izbor studija može postati prvi korak prema ozbiljnoj, globalnoj karijeri još za vrijeme studiranja.

Josip Tomašković, student ZŠEM-a | Foto: Privatna arhiva

– Iznimno je teško napraviti korak naprijed, ali ne možete ostati na mjestu – morate donijeti odluku.

Ova misao možda najbolje opisuje put Josipa Tomaškovića – studenta koji je vrlo rano shvatio da znanje ima najveću vrijednost onda kada je povezano sa svijetom, ljudima i stvarnim problemima.

Josip je završio II. gimnaziju, poznatu kao Križanićevu gimnaziju. Već u srednjoškolskim danima pokazivao je izražen interes za društvene teme, javne politike i ekonomiju. Sudjelovao je u natjecanjima iz poznavanja Ustava i Sabora Republike Hrvatske, isticao se u društvenim predmetima te se aktivno uključivao u projekte Crvenog križa i Građanskog odgoja. Kao gimnazijalac sudjelovao je i na prvoj sjednici Zajednice aktivnih građana (ZAG), što je dodatno učvrstilo njegov interes za ulogu pojedinca u društvu.

– Često sam se pitao – mogu li promjene koje želim vidjeti u društvu ostvariti samo kao promatrač ili kao aktivan sudionik, prisjeća se Josip.

ZŠEM kao svjesna odluka

Nakon mature Josip je znao da želi postati ekonomist. No bio je svjestan i realnosti tržišta rada – Hrvatska svake godine dobiva tisuće novodiplomiranih ekonomista. Upravo zato, kako sam ističe, tražio je nešto više od klasičnog studija.

– ZŠEM sam prepoznao kao rijetkost – mjesto koje studentima daje priliku da globaliziraju svoju edukaciju, kaže Josip.

Zagrebačku školu ekonomije i managementa (ZŠEM) je upisao kao najbolje rangirani student na upisnoj listi. Od samog početka studija tražio je prilike za praktično iskustvo, međunarodnu izloženost i osobni razvoj. Već nakon prve godine studija proveo je četiri mjeseca radeći u zagrebačkoj IT kompaniji Intellexi, gdje se bavio B2B prodajom na engleskom jeziku, s fokusom na nizozemsko tržište.

– Taj posao mi je vrlo rano pokazao kako izgleda stvarna poslovna komunikacija s klijentima, unutar tima i prema ciljevima koje morate ostvariti, ističe Josip.

Na drugoj godini studija bio je član tima koji je osvojio ZŠEM-ovu nagradu za najbolju marketinšku kampanju na temu destinacijskih vjenčanja u Hrvatskoj, čime je dodatno potvrdio sposobnost primjene teorije u stvarnom kontekstu.

Josip Tomašković ZŠEM

Josip Tomašković, student ZŠEM-a | Foto: Privatna arhiva

Akademska izvrsnost i međunarodno iskustvo

Iste godine Josip postaje suradnik ZŠEM-a na projektu ekonomske i medijske pismenosti „Lažna uzbuna“. U okviru projekta, samostalno i u suautorstvu s profesorima i asistentima, napisao je čak 46 od ukupno 92 fact-checking članka o ekonomskim temama u hrvatskim medijima tijekom 2025. godine.

– Profesori su prepoznali moj interes za komentiranje ekonomskih vijesti i pozvali me u projekt u njegovim začecima. To je bio trenutak u kojem sam osjetio da fakultet zaista vidi studenta kao osobu, kaže Josip.

Na trećoj godini studija Josip je proveo semestar na ESSEC Business Schoolu, jednoj od vodećih europskih poslovnih škola. Ondje je stekao i niz Bloomberg certifikata, uključujući Bloomberg Market Concepts, Bloomberg Spreadsheet Analysis i Bloomberg Finance Fundamentals. Iskustvo studiranja u Francuskoj dodatno je potvrdilo njegovu odluku o izboru ZŠEM-a.

– Nakon razgovora s kolegama koji su studirali na školama poput IE Universityja, NOVA SBE-a ili ICN-a, shvatio sam da studenti ZŠEM-a imaju vrlo slično iskustvo studiranja kao studenti vodećih europskih poslovnih škola, ističe Josip.

Posebno ističe da su gradivo, način ocjenjivanja i zahtjevi vrlo usporedivi, dok je prednost ZŠEM-a upravo blizak i izravan odnos profesora prema studentima.

Razvoj vještina koje čine razliku

Josip je dobitnik dviju nagrada Dekanove liste za odlične studente te je bio aktivan član Debatnog i Financijskog kluba na ZŠEM-u. No jednako važnim smatra i razvoj „mekih“ vještina koje su ključne u poslovnom svijetu. Kroz brojne kolegije studenti uče poslovnu komunikaciju, javne nastupe, pisanje životopisa i motivacijskih pisama, ali i dublje razumijevanje liderstva, menadžmenta i korporativne kulture.

Posebno iskustvo za Josipa bilo je sudjelovanje u speed networkingu, gdje je u kratkim razgovorima s predstavnicima domaćih i međunarodnih kompanija dobio jasnu povratnu informaciju o vlastitim prednostima i područjima za daljnji razvoj.

– Student tada vrlo brzo shvati po čemu je poseban i što još može unaprijediti, smatra Josip.

Josip Tomašković ZŠEM

Josip Tomašković, student ZŠEM-a | Foto: Privatna arhiva

Profesori koji ostavljaju trag

Među kolegijima koji su mu posebno ostali u sjećanju ističe Javne financije profesorice Dine Dogan, koje su mu omogućile da apstraktna pravila i definicije vidi kroz konkretne domaće primjere.

– Tijekom tih predavanja često sam maštao o promjenama u mjestima koja poznajem – što bih ja napravio da sam državnik i mogu li to napraviti kao građanin, prisjeća se Josip.

Kolegij Upravljanje marketingom profesorice Matee Hanžek opisuje kao dinamičan, natjecateljski i izrazito praktičan, dok je profesorica Zdravka Biočina imala snažan utjecaj na njegov osobni i profesionalni razvoj.

– Naučila me kako prezentirati, voditi sastanak, održati govor i business pitch – kako ‘prodati’ ideju. Njezin topao, ali profesionalan pristup nešto je što svaki mladi poslovni čovjek treba, kaže Josip.

Zanimljivo, slične savjete čuo je i u karijernom centru ESSEC-a – godinu dana kasnije i u drugoj državi što mu je dodatno potvrdilo kvalitetu znanja stečenog na ZŠEM-u.

Pogled prema budućnosti

Danas, uz studij, Josip obnaša funkciju nominatora u programu 7 Most Endangered organizacije Europa Nostra, u sklopu kojeg je predložio ekonomski plan za zapostavljenu kulturnu baštinu iz razdoblja Hladnog rata u Hrvatskoj. Također ima savjetodavnu ulogu u njemačkom startupu Nexus Politics. U slobodno vrijeme ide u teretanu i amaterski se bavi slikanjem.

Svojim budućim kolegama poručuje da je odluka o studiju teška, ali nužna.

– ZŠEM gledajte kao investiciju u budućnost – investiciju kojom dobivate priliku biti povezani sa svijetom, svojim znanjem i vještinama, kaže Josip.

Iz osobnog iskustva ističe da upravo takav način studiranja omogućuje studentima da s vremenom, s osmijehom, govore o svom obrazovanju kao o iskustvu koje je prepoznato, cijenjeno i relevantno, u Hrvatskoj i izvan nje.

Članak preuzet sa Srednja.hr

Novi udar na Rusiju? U EU raste otpor oko luka i pomorskih usluga

Najavljeni paket odgovara javno iznesenim elementima 20. paketa, ali dio navoda o „pobuni” i pojedinim motivima država počiva na neprovjerljivim diplomatskim curenjima.

Autori: Dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„EU priprema novi ekonomski udar na Rusiju. Izbila pobuna”, Index.hr, 17. veljače 2026., Navedena je ključna tvrdnja da pokušaj EU-a da sankcionira strane luke i banke koje Rusija koristi za zaobilaženje sankcija i prodaju nafte nailazi na otpor dijela država članica, uz navode o spornim lukama u Gruziji i Indoneziji, prijedlogu zabrane pomorskih usluga te mjerama prema Kirgistanu.  (1)

Područje analize

Provjerljivo je postoji li uopće nacrt novog paketa i koji su njegovi javno potvrđeni elementi, uključujući prijedlog  „potpunog” ograničenja pomorskih usluga za rusku sirovu naftu, proširenje popisa subjekata te nove mjere protiv zaobilaženja sankcija. U ovom kontekstu „sankcije” su „restriktivne mjere” koje Vijeće Europske unije donosi jednoglasno, a obvezuju unutar nadležnosti EU-a te se primjenjuju na državljane EU-a i tvrtke osnovane u državama članicama. (5) Također je provjerljivo da se u okviru pripreme paketa raspravlja o mjerama koje zahvaćaju treće države, poput zabrane transakcija s određenim lukama ili zabrane izvoza određene opreme u treću državu kao „alat protiv zaobilaženja” sankcija. Manje poznato je tko se točno protivi kojim stavkama i iz kojih razloga, jer se radi o zatvorenim diplomatskim raspravama u Coreperu (Odbor stalnih predstavnika država članica pri Vijeću Europske unije) i radnim skupinama, gdje se dio informacija temelji na izvorima „upućenima u pregovore”. (1)

Analiza:

1) Postoji li „novi paket” i koje su mjere javno potkrijepljene

Index.hr piše da je Europska komisija „ranije ovog mjeseca” predstavila novi paket s ciljem smanjenja ruskih prihoda od nafte i jačanja pritiska na Moskvu. (1) Taj okvir je sukladan javnim izjavama i medijskim uvidima u nacrt 20. paketa sankcija: Reuters je 6. veljače 2026. izvijestio da Komisija predlaže vrlo široku zabranu usluga koje podupiru pomorski izvoz ruske sirove nafte, što bi značilo zabranu osiguranja, financiranja i prijevoza u EU jurisdikciji neovisno o cijeni po kojoj se nafta prodaje, a mjera je predstavljena kao pooštravanje u odnosu na mehanizam gornje granice cijene koji je ranije koristila skupina G7. (3) Dodatno, Reuters je 9. veljače 2026. objavio da nacrt 20. paketa prvi put predviđa sankcioniranje luka u trećim državama, konkretno Kulevi u Gruziji i Karimun u Indoneziji, uz zabranu transakcija EU subjekata s tim lukama. (2) Opis iz Indexova članka da paket obuhvaća i šire elemente, poput „proširenja crne liste brodova flote u sjeni”, novih trgovinskih restrikcija te mjera prema kripto-operaterima i stranim bankama, podudara se s općim okvirom koji je Komisija komunicirala o 20. paketu, uključujući naglasak na energiji, financijskim uslugama i trgovini te potrebu otežavanja zaobilaženja sankcija. (4) Drugim riječima, središnja informacija da „novi paket postoji” i da je fokus na ruskim prihodima od nafte i logistici izvoza ima čvrstu potporu u neovisnim izvještajima (Reuters) i javnim izjavama Komisije. (3) (4) U tom smislu, naslovna formulacija Indexa o „novom ekonomskom udaru” predstavlja novinarsko stiliziranje, dok je sadržajni dio o vrsti mjera u velikoj mjeri u skladu s javno dostupnim opisima 20. paketa i nacrtima viđenima od strane velikih međunarodnih redakcija. (2) (3) Medijsko preuzimanje jezgre tvrdnje je vidljivo i iz drugih objava, primjerice Euronews je 17. veljače 2026. također pisao o planu da se 20. paket izglasa do 24. veljače i o mogućem prelasku na zabranu pomorskih usluga umjesto cjenovnog limita. (7)

2) „Izbila pobuna”: što se može potvrditi o otporu i rokovima

Index.hr navodi da je „otpor dijela država članica” već vidljiv i da bi mogao „bitno oslabiti” sadržaj paketa, uz tvrdnju da su veleposlanici „jučer” raspravljali o prijedlozima te da Bruxelles želi paket usvojiti „do kraja mjeseca”, uz napomenu da je potrebna jednoglasnost svih članica. (1) Proceduralni dio je provjerljiv i točan: Vijeće EU-a usvaja odluke i uredbe o restriktivnim mjerama jednoglasno, što znači da svaka država članica može blokirati paket ili uvjetovati kompromis. (5) Što se tiče roka, izjava visoke predstavnice EU-a Kaje Kallas s tiskovne konferencije nakon Vijeća za vanjske poslove 29. siječnja 2026. izravno potvrđuje cilj da se „izađe” s 20. paketom 24. veljače, na godišnjicu početka invazije u punom opsegu, uz napomenu da su „različite stvari na stolu”, uključujući zabranu pomorskih usluga. (6) To je precizniji i konkretniji datum od Indexove formulacije „do kraja mjeseca”, ali je suštinski kompatibilan s ambicijom da se paket zaključi prije 24. veljače ili do tada. (1) (6) Međutim, dio Indexove priče o tome tko se točno protivi kojim stavkama i s kojim argumentima počiva na anonimnim izvorima koji opisuju „povjerljive rasprave”. (1) Takve tvrdnje se mogu usporediti s drugim izvještajima koji navode zabrinutost pojedinih članica, ali bez službenih zapisnika ili javnih stavova vlada taj dio ostaje slabije provjerljiv. Primjerice, Euronews ističe da odluka o potpunoj zabrani pomorskih usluga ima međunarodnu dimenziju jer se preklapa s mehanizmom G7, pa se politička izvedivost veže i uz koordinaciju sa saveznicima. (7) Kallas je u kasnijim izjavama također naglasila da je „rad na 20. paketu u tijeku” i da neće komentirati pojedinačne prijedloge dok se ne postigne cjelina, što je tipičan obrazac kod osjetljivih pregovora. (13) Upravo tu nastaje razlika između provjerljivog i sugeriranog: provjerljivo je da je paket u proceduri i da zahtijeva jednoglasnost, a manje je provjerljivo da je „pobuna” već u mjeri koja „prijeti slabljenju” paketa, jer to podrazumijeva ishod pregovora koji još traje. (1) (5) Ipak, tvrdnja da postoje dvojbe oko prelaska s cjenovnog limita na zabranu pomorskih usluga logički se uklapa u činjenicu da je dio država članica izrazito izložen pomorskoj industriji, a Bloomberg je u zasebnom tekstu opisao zabrinutost Grčke i Malte oko takvog poteza, također pozivajući se na osobe upoznate s raspravama. (14) Budući da se radi o curenjima iz diplomatskih sastanaka, taj segment treba čitati kao informaciju o pregovaračkim pozicijama, a ne kao službeno utvrđenu odluku.

3) Kirgistan, „osam puta” i „1000%”: što je dokumentirano, a što nije

Index.hr piše da Komisija predlaže zabranu izvoza alatnih strojeva i određene radijske opreme u Kirgistan, uz tvrdnju da bi proizvodi mogli pomagati ruskim ratnim naporima, te navodi brojke da je izvoz sankcioniranih tehnologija iz EU-a u Kirgistan „porastao osam puta” od 2022., dok su pošiljke istih proizvoda iz Kirgistana u Rusiju „porasle za 1000%”. (1) Postojanje prijedloga za ciljane izvozne zabrane prema Kirgistanu može se potvrditi neovisno: Reuters je 9. veljače 2026. naveo da nacrt prvi put koristi „alat protiv zaobilaženja” te da bi nove restrikcije zabranile prodaju metaloreznih strojeva i komunikacijskih uređaja za prijenos glasa, slike i podataka, poput modema i usmjerivača, prema Kirgistanu. (2) Radio Slobodna Europa je 6. veljače 2026. također opisao nacrt prema kojem EU razmatra izvozne zabrane za CNC strojeve i „radio opremu”, upravo zbog sumnje u reeksport u Rusiju. (10)

Potvrđeno je da je kirgistanska strana reagirala i tražila razgovore: Reuters je 3. veljače 2026. izvijestio da će EU posebni izaslanik za sankcije David O’Sullivan posjetiti Kirgistan 26. veljače radi razgovora nakon medijskih navoda o mogućim restrikcijama, što potvrđuje da je tema otvorena na političkoj razini. (9) Reuters je 2. veljače 2026. dodatno naveo da je kirgistanski zamjenik premijera Daniyar Amangeldiyev najavio razgovor s O’Sullivanom nakon izvještaja o planiranim mjerama. (8) S druge strane, konkretne brojke „osam puta” i „1000%” u Indexovu članku pripisane su „jednom od izvora”, bez navođenja službene baze podataka, carinskih tarifnih oznaka, obuhvata robe, valute i metodologije. (1) Zbog toga se te brojke u ovom obliku ne mogu potvrditi. Za provjeru bi bilo nužno znati na koje točno kategorije „sankcioniranih tehnologija” se misli, jesu li podaci u vrijednosti ili količini, je li riječ o nominalnim ili realnim iznosima, te odnose li se na izravni izvoz ili i na reeksport preko posrednika. (1) Ipak, moguće je razjasniti što te formulacije matematički znače, jer upravo to utječe na percepciju razmjera. Ako je izvoz „porastao osam puta”, to znači da je nova razina osam puta veća od početne, a relativni rast iznosi (8 minus 1) podijeljeno s 1, odnosno 7, što je 700%. (1) Ako su pošiljke „porasle za 1000%”, to u standardnoj definiciji znači da je (novo minus staro) podijeljeno sa starim jednako 10, pa je novo jednako 11 puta staro, iako se u medijima ponekad kolokvijalno koristi i za „deseterostruko” povećanje, što stvara dodatnu nejasnoću. (1) Upravo zbog takvih dvosmislenosti bez izvornog seta podataka tvrdnja ostaje na razini indikativnog signala, a ne provjerene statistike. U istom dijelu Index navodi da Italija oklijeva oko sankcioniranja luke Kulevi jer se „preko nje doprema i plin iz Azerbajdžana”. (1) Javne informacije o samoj luci Kulevi uglavnom je opisuju kao terminal za pretovar ugljikovodika i petrokemijskih proizvoda, uključujući sirovu naftu, naftne derivate i ukapljeni naftni plin, a ne kao standardnu rutu opskrbe prirodnim plinom za Europu. (11) Dodatno, službena stranica azerbajdžanskog ministarstva energetike opisuje „Baku–Kulevi” kao rutu za transport naftnih proizvoda i nafte do crnomorske luke Kulevi. (12) Zbog toga formulaciju o „plinu” treba smatrati najmanje nepreciznom bez dodatnog objašnjenja misli li se na ukapljeni naftni plin ili na projekte koji nisu dio glavnih europskih dobavnih pravaca prirodnog plina. (1) (11) (12)

Zaključak

Zbog toga što je postojanje i sadržaj ključnih elemenata predloženog 20. paketa sankcija potvrđen neovisnim izvještajima i javnim izjavama, ali i zato što su pojedine tvrdnje o razlozima protivljenja te konkretne brojke o trgovinskim tokovima iznesene bez provjerljive metodologije, ocjena ovog članka je „većinski točan”. Jezgra priče da EU priprema paket koji zahvaća naftne prihode, pomorske usluge, treće zemlje i mjere protiv zaobilaženja sankcija stoji na čvrstim izvorima. Slabija točka teksta je opis „pobune” kao već formiranog ishoda pregovora, uz dodatne motive pojedinih država i brojke o izvozu i reeksportu koje su pripisane anonimnim izvorima bez podatkovnog traga. Preciznija formulacija bila bi da EU raspravlja o 20. paketu s ambicijom odluke oko 24. veljače te da su u igri mjere poput zabrane pomorskih usluga, sankcioniranja određenih luka u trećim državama i izvozne zabrane specifične opreme prema Kirgistanu, pri čemu pojedine stavke nailaze na rezerviranost dijela članica, ali bez javno potvrđenih detalja o pregovaračkim pozicijama.

Vidi:

  1. Index Vijesti. EU priprema novi ekonomski udar na Rusiju. Izbila pobuna. Index.hr. 17. veljače 2026 https://www.index.hr/vijesti/clanak/eu-priprema-novi-ekonomski-udar-na-rusiju-izbila-pobuna/2761812.aspx
  2. Reuters. EU proposes sanctions on Georgian, Indonesian ports for handling Russian oil. Reuters. 9. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/eu-proposes-add-two-third-country-oil-ports-new-sanctions-package-2026-02-09/
  3. Reuters. EU targets Russian crude anew with far broader sanctions plan Reuters. 6. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/eu-proposes-add-two-third-country-oil-ports-new-sanctions-package-2026-02-09/
  4. European Commission. Statement by President von der Leyen on the 20th package of sanctions. European Commission Presscorner. 2026. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/statement_26_318
  5. Council of the European Union. How the EU adopts and reviews sanctions. Consilium.europa.eu. 2026. Dostupno na: https://www.consilium.europa.eu/en/policies/sanctions-adoption-review-procedure/
  6. European External Action Service. Foreign Affairs Council: press conference by High Representative Kaja Kallas. EEAS. 29. siječnja 2026. Dostupno na: https://www.eeas.europa.eu/eeas/foreign-affairs-council-press-conference-high-representative-kaja-kallas-1_en
  7. Euronews. EU won’t ‘shy away’ from new sanctions on Russia if G7 allies fail to reach deal. Euronews. 17. veljače 2026. https://www.euronews.com/my-europe/2026/02/17/eu-wont-shy-away-from-new-sanctions-on-russia-if-g7-allies-fail-to-reach-deal
  8. Reuters. Kyrgyzstan seeks talks with EU over report that bloc considers sanctions over Russia links. Reuters. 2. veljače 2026.  https://www.reuters.com/world/asia-pacific/kyrgyzstan-seeks-talks-with-eu-over-report-that-bloc-considers-sanctions-over-2026-02-02/
  9. Reuters. Top EU diplomat to visit Kyrgyzstan for talks on sanctions. Reuters. 3. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/asia-pacific/top-eu-diplomat-visit-kyrgyzstan-talks-sanctions-2026-02-03/
  10. Radio Free Europe/Radio Liberty. Kyrgyzstan May Be First State Targeted Under EU Anti-Sanctions Evasion Tool. RFE/RL. 6. veljače 2026. https://www.rferl.org/a/kyrgyzstan-eu-sanctions-russia-circumvention/33671180.html
  11. SOCAR/Black Sea Terminal LLC. Terminal. Kulevi Oil Terminal. https://kulevioilterminal.com/terminal/
  12. Ministry of Energy of Azerbaijan. The Baku-Kulevi route (transportation of oil). Ministry of Energy of Azerbaijan. 21. listopada 2025. https://minenergy.gov.az/en/neft/baki-novorossiysk-neft-kemeri
  13. European External Action Service. Foreign Affairs Council Defence: press remarks by High Representative Kaja Kallas upon arrival. EEAS. 2026. https://www.eeas.europa.eu/eeas/foreign-affairs-council-defence-press-remarks-high-representative-kaja-kallas-upon-arrival-0_en Bloomberg. Greece and Malta Hesitate Over EU’s Russia Oil Services Ban.
  14. Bloomberg. 10. veljače 2026. https://www.bloomberg.com/news/articles/2026-02-10/greece-and-malta-hesitate-over-eu-s-russia-oil-services-ban

20 milijuna eura u telefonskim prijevarama: koliko je u tvrdnji provjerljivo, a što ostaje bez javne metodologije

Dnevnik.hr prenosi procjenu policije o šteti u 2025., ali dio brojčanih navoda nije moguće neovisno rekonstruirati iz javno dostupnih izvora.

Autori: dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„Prevaranti izvukli milijune od Hrvata: -Toliko su bili uvjerljivi, dali smo im novac-’“, Dnevnik.hr, 13. siječnja 2026., autor nije jasno istaknut u izvatku dostupnom pri pretraživanju; ključni navod je da su građani u 2025. dali kriminalcima „više od 20 milijuna eura“ te da je zabilježeno „preko 1850 oblika različitih kibernetičkih napada“, uz usporedbu da je to „10% manje nego 2024.“, ali uz „20% više novca“ u odnosu na prethodnu godinu. (1) U dostupnom izvatku kroz pretraživanje nije bilo moguće pouzdano utvrditi je li izvor fotografije označen.

Područje analize

Provjerava se nekoliko slojeva iste priče, jer se u javnom govoru često miješaju pojmovi „napad“, „incident“, „prijava“ i „kazneno djelo“. Nacionalni CERT definira kibernetički incident kao događaj koji ugrožava dostupnost, autentičnost, cjelovitost ili povjerljivost podataka ili usluga mrežnih i informacijskih sustava, što je šire od policijske statistike kaznenih djela. (4) ENISA u terminološkom pregledu dodatno razdvaja incident od kibernetičkog napada, pri čemu napad opisuje kao podskup incidenata potaknut zlonamjernom namjerom i s posljedicama poput štete ili poremećaja. (5) U hrvatskom kaznenopravnom okviru, dio onoga što mediji nazivaju „online prijevarama“ ulazi u kaznena djela poput računalne prijevare, koja je u Kaznenom zakonu definirana kroz manipulaciju računalnim podacima ili ometanje rada sustava s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi i prouzročenja štete. (6) U ovom tekstu provjerava se i što policija javno komunicira kao preventivnu poruku o telefonskim prijevarama te što se može potvrditi iz otvorenih statističkih podataka MUP-a za 2025. (2) (3)

Analiza:

1) Pojmovi u članku i službene definicije: „napad“ nije isto što i „kazneno djelo“

Dnevnik.hr koristi izraz „kibernetički napadi“ za ukupni broj pojava koje opisuje brojkom, ali bez preciziranja radi li se o prijavama građana, incidentima koje zaprima CERT, policijskim zaprimljenim događajima ili o evidentiranim kaznenim djelima u službenoj statistici. (1) To je važno jer se iste pojave mogu brojati na različitim mjestima i s različitim kriterijima. Nacionalni CERT, primjerice, polazi od koncepta incidenta u mrežnim i informacijskim sustavima, što obuhvaća i situacije koje ne moraju završiti kaznenopravnom kvalifikacijom, a prijavljuju se u pravilu kao značajniji incidenti koji nisu riješeni na razini pružatelja usluga. (4) ENISA pak u terminologiji naglašava da je „cyber attack“ uži pojam od „cyber incident“, jer napad podrazumijeva zlonamjernu namjeru i štetne posljedice, dok incident može obuhvatiti i šire sigurnosne događaje. (5) Kada se u medijskom tekstu broj incidenta ili prijava izjednači s brojem „napada“ ili „kaznenih djela“, čitatelj dobiva dojam jedinstvene i čvrsto mjerene veličine, iako se u praksi radi o različitim sustavima evidencije i različitim pragovima uključivanja u statistiku. U kontekstu prijevara dodatno je relevantno da policija na svojim preventivnim stranicama govori o „internet prijevarama“ kao o nizu tipologija čiji je cilj izvući novac ili financijske podatke, bez tvrdnje da svaka pojedinačna prijevara nužno ulazi u jednu jedinu statističku kategoriju. (8) Zbog toga je dio novinarskih opisa metoda prijevare moguće potvrditi kroz službene preventivne upute, ali brojčane tvrdnje treba vezati uz točno određenu evidenciju, što članak ne čini. (1) (8) (7)

2) Što pokazuju javno dostupni podaci MUP-a o 2025.: trend se može provjeriti za usporediva razdoblja

Dnevnik.hr ističe da je broj „kibernetičkih napada“ u 2025. manji nego u 2024., uz konkretan postotak pada. (1) Javna statistika MUP-a u otvorenim podacima sadrži agregatnu kategoriju „kriminalitet kibernetičke sigurnosti“ i daje usporedbe po razdobljima unutar godine. (3) U tablici za razdoblje siječanj do rujan 2025. evidentirano je 1523 kaznena djela u toj kategoriji, dok je za usporedivo razdoblje siječanj do rujan 2024. evidentirano 1817 kaznenih djela. (3) To znači da je u prvih devet mjeseci 2025. zabilježen pad u odnosu na isto razdoblje 2024. od približno 16,2%, jer je (1523 minus 1817) podijeljeno s 1817 jednako oko minus 16,2 posto. (3) Takav smjer promjene u javnim podacima podudara se s općom porukom članka da je broj pojava u 2025. niži nego u 2024., iako se postotak pada koji se može izračunati iz javno objavljenih brojki za usporedivo razdoblje razlikuje od navoda „10%“. (1) (3) Za potrebe čitatelja bitno je i da se MUP-ova kategorija odnosi na evidentirana kaznena djela, dakle na događaje koji su prošli minimalni prag kvalifikacije u kaznenopravnom smislu, dok medijski izraz „kibernetički napadi“ može obuhvatiti i širi spektar sigurnosnih događaja, uključujući pokušaje ili prijave koje nisu rezultirale utvrđenim kaznenim djelom. (1) (4) Zbog toga je dio članka koji govori o trendu u 2025. moguće provjeriti u smjeru i približnom redu veličine, ali se preciznost postotka ne može potvrditi bez točno navedenog izvora i metodologije brojanja koju je autor teksta koristio. (1) (3)

3) „Više od 20 milijuna eura“ i „20% više novca“: ključna brojka nije javno rekonstruirana, pa ostaje bez neovisne provjere

Središnji medijski naglasak u članku Dnevnik.hr jest iznos od „više od 20 milijuna eura“ koje su građani navodno predali kriminalcima u 2025., uz dodatni navod da je riječ o „20% više novca“ nego godinu ranije. (1) Za ovakvu tvrdnju, koja je brojčana i odnosi se na 2025., u idealnom slučaju potreban je primarni izvor koji je proizveo taj podatak, odnosno javno dostupno izvješće, baza ili metodološki dokument koji objašnjava obuhvat štete, način prikupljanja podataka i granice mjerenja. (1) U dostupnim otvorenim podacima MUP-a, koji se odnose na evidentirana kaznena djela po kategorijama i usporedbama razdoblja, ne nalazi se javno objavljena metodologija koja bi omogućila da se ukupan iznos štete iz telefonskih i internetskih prijevara zbroji na način koji bi izravno potvrdio navod od 20 milijuna eura za cijelu 2025. (3) Drugim riječima, iako MUP-ovi javni podaci omogućuju provjeru trenda broja evidentiranih kaznenih djela u kategoriji kibernetičke sigurnosti, oni u ovom obliku ne omogućuju neovisnu reprodukciju ukupne novčane štete koju članak ističe kao glavnu brojku. (1) (3) Dodatno, policija u preventivnim objavama naglašava tipologije prijevara u kojima se počinitelji predstavljaju kao liječnici, bankari ili službene osobe te ciljaju na to da žrtva preda novac ili otkrije financijske podatke, što je sadržajno usklađeno s opisom metoda u članku. (2) (8) No preventivna poruka sama po sebi ne sadrži nužno i metodološki razrađen zbroj štete na nacionalnoj razini. (2) Zbog izostanka javno dostupnog primarnog izvora za iznos „više od 20 milijuna eura“ i postotnu usporedbu „20% više novca“, taj dio tvrdnje se ne može pouzdano potvrditi neovisnim izračunom iz objavljenih baza ili izvješća. (1) (3) Posljedično, članak je u većem dijelu činjenično usklađen s javno dostupnim službenim informacijama kada opisuje obrasce prijevara i kada govori o smjeru promjene u broju kibernetičkih kaznenih djela, ali ostaje manjkav u najistaknutijoj brojci, jer ne daje provjerljiv javni temelj za ukupnu štetu.(1) (2) (3)

Zaključak

Zbog toga što je opis tipologija telefonskih i internetskih prijevara usklađen sa službenim preventivnim upozorenjima i zato što javni podaci potvrđuju pad broja evidentiranih kibernetičkih kaznenih djela u 2025. u odnosu na usporedivo razdoblje 2024., ocjena ovog članka je ,,većinski točno”. Istodobno, najistaknutiji brojčani navod o „više od 20 milijuna eura“ te tvrdnja o „20% više novca“ ne mogu se pouzdano potvrditi iz javno dostupnih primarnih izvora s jasnom metodologijom, pa taj dio ostaje bez neovisne provjere. Ispravno i precizno formulirana tvrdnja, u skladu s dostupnim dokazima, glasi da su telefonske i internetske prijevare raširene te da policija i preventivni kanali upozoravaju na modele lažnog predstavljanja radi iznude novca, dok dostupni MUP-ovi podaci za siječanj do rujan 2025. pokazuju manji broj evidentiranih kaznenih djela u kategoriji kibernetičke sigurnosti nego u istom razdoblju 2024. (2) (3) Tvrdnja o ukupnoj šteti za cijelu 2025. može se iznijeti kao procjena nadležnih tijela tek kada je popraćena javno objavljenim izvorom i metodologijom koja omogućuje provjeru. (1) (3)

Vidi:

  1. Dnevnik.hr. Prevaranti izvukli milijune od Hrvata: “Toliko su bili uvjerljivi, dali smo im novac”. 13. siječnja 2026. https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sve-cesce-prevare-u-hrvatskoj-drzavne-institucije-nikada-ne-traze-novac-telefonom—959706.html
  2. Ravnateljstvo policije. UPOZORENJE GRAĐANIMA: Porast prijevara u kojima se počinitelji lažno predstavljaju kao liječnici. Objavljeno: 23.01.2026.  https://policija.gov.hr/vijesti/upozorenje-gradjanima-porast-prijevara-u-kojima-se-pocinitelji-lazno-predstavljaju-kao-lijecnici/10440
  3. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Otvoreni podaci: Pregled osnovnih sigurnosnih pokazatelja, usporedba I IX 2025. i I IX 2024., kategorija “Kriminalitet kibernetičke sigurnosti”. 2025. https://www.google.com/url?q=https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2025/10/web_podaci_HRV-%2520do%2520rujna2025.xlsx?utm_source%3Dchatgpt.com&sa=D&source=docs&ust=1770199256965275&usg=AOvVaw2owAdHPRh2JoNnWN0xtTE1
  4. Nacionalni CERT (CERT.hr). O incidentu. https://www.cert.hr/oincidentu/
  5. ENISA. Overview of cybersecurity and related terminology. 2017. https://www.enisa.europa.eu/sites/default/files/all_files/2017-09-07-ENISAoverviewOfCybersecurityAndRelatedTechnology.pdf
  6. Narodne novine. Kazneni zakon, članak 271. Računalna prijevara. 2011. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_125_2498.html
  7. Zakon.hr. Zakon o kibernetičkoj sigurnosti. https://www.zakon.hr/z/3718/zakon-o-kibernetickoj-sigurnosti
  8. Policija.gov.hr. Internet prijevare. https://policija.gov.hr/prevencija/racunalna-sigurnost/internet-prijevare/456

Potpisivanje vlasničkog lista ne postoji: provjera pravnih koraka u tekstu Večernjeg lista o kupnji nekretnine

Tekst Večernjeg lista od 29. siječnja 2026. donosi savjete o provjeri vlasništva i dokumentacije pri kupnji nekretnine, uz naslovnu formulaciju koja je pravno neprecizna.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„Kupujete nekretninu? Evo što sve morate znati prije kupnje“, Večernji list, 29. siječnja 2026., autor potpisan kao Native tim VL; u tekstu se navodi da prije odluke treba provjeriti vlasničke odnose, terete i dokumentaciju nekretnine, dok naslov sugerira radnju „potpisivanja vlasničkog lista“. (1)

Područje analize

U ovom članku provjeravamo kako se u hrvatskom pravnom sustavu koristi izraz „vlasnički list“, što je zemljišnoknjižni izvadak i koje se informacije iz njega mogu pouzdano utvrditi, te kojim se ispravama i postupcima uobičajeno prenosi vlasništvo na nekretnini. Ministarstvo pravosuđa u javnim objašnjenjima koristi naziv zemljišnoknjižni izvadak i navodi da se izvadak sastoji od posjedovnice, vlastovnice i teretovnice, dok se izraz „vlasnički list“ u praksi često koristi kao kolokvijalni naziv za izvadak ili njegov dio, a ne kao dokument koji se potpisuje poput ugovora. (2) Portal gov.hr isti sadržaj tumači kroz navedene dijelove i ističe da se u izvatku vide upisani vlasnici i tereti. (3) U ovoj provjeri razdvajaju se provjerljive pravne činjenice od procjena iz članka koje su opisne ili vrijednosne, poput ocjena isplativosti ili tržišnih kretanja. Pravne tvrdnje provjeravaju se usporedbom s odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o zemljišnim knjigama te sa službenim uputama portala gov.hr i nadležnih institucija. (5) (9)

Analiza:

1) Vlasnički list nije isprava koja se potpisuje, a vlasništvo se ne stječe samim ugovorom

 U naslovu članka koristi se formulacija koja upućuje na „potpisivanje vlasničkog lista“, što nije precizan opis pravne radnje u postupku kupnje nekretnine. U uobičajenom govoru „vlasnički list“ se često koristi kao naziv za zemljišnoknjižni izvadak ili njegov dio, a izvadak je javna isprava koja se pribavlja radi uvida u upisano stanje, ne potpisuje se kao sporazum stranaka. Ministarstvo pravosuđa objašnjava da izvadak obuhvaća posjedovnicu, vlastovnicu i teretovnicu, čime potvrđuje da je riječ o prikazu evidencije upisa, a ne o ugovornoj ispravi. (2) Ključno pitanje u prijenosu vlasništva nije potpis izvatka, nego stjecanje vlasništva upisom u zemljišne knjige na temelju valjane isprave. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje da se vlasništvo nekretnine stječe upisom u zemljišnu knjigu na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika, odnosno uknjižbom kada zakon ne dopušta drugi upis. (5) gov.hr u praktičnim uputama navodi da se pravo vlasništva na temelju kupoprodajnog ugovora ne stječe automatski, nego upisom u zemljišne knjige. (6) Zbog toga nije odlučujuće „potpisati vlasnički list“, nego sklopiti ugovor koji sadržava odgovarajuću tabularnu izjavu ili pribaviti tabularnu ispravu, te podnijeti prijedlog za upis. gov.hr na stranici o prodaji nekretnine opisuje da se nakon isplate cijene ovjerava tabularna isprava kojom prodavatelj omogućuje kupcu upis prava vlasništva. (7) U tekstu Večernjeg lista ispravno se naglašava potreba provjere vlasničkih odnosa prije donošenja odluke, ali formulacija iz naslova može navesti čitatelja na pogrešan zaključak da se kupnja „zaključuje“ potpisom dokumenta koji je zapravo izvadak iz evidencije. U praksi se potpisuju predugovor i ugovor, a zatim se provodi upis, što je vidljivo i iz zakonskog okvira i iz službenih uputa. (5) (6) (7) (8)

2) Što se iz zemljišnoknjižnog izvatka provjerava i zašto ne postoji kriterij „potpune čistoće“

U članku se navodi da su vlasnički odnosi i tereti među temeljnim stvarima koje treba provjeriti, što je u skladu s informacijama koje se nalaze u zemljišnoknjižnom izvatku. gov.hr opisuje izvadak kroz tri dijela, pri čemu se u vlasovnici vidi vlasnik, a u teretovnici prava i ograničenja koja terete nekretninu, uključujući hipoteke i druga upisana prava. (3) Ministarstvo pravosuđa jednako opisuje strukturu izvatka i svrhu uvida u upisano stanje. (2)

Poteškoća nastaje kada se savjet o provjeri tereta prevede u apsolutnu i neodređenu formulaciju, primjerice da nekretnina „mora biti potpuno čista“. Takav izraz nije pravni kriterij, nego neformalni opis razine rizika. Pravno su relevantni konkretni upisi, osobito tko je upisan kao vlasnik, postoje li hipoteke i pod kojim uvjetima se mogu brisati, postoji li zabilježba spora ili drugih postupaka, te postoji li plomba koja upućuje na neriješeni prijedlog za upis ili promjenu upisanog stanja. U tom dijelu okvir daje Zakon o zemljišnim knjigama, koji razrađuje postupovna pravila i učinke upisa. (9) Službene upute ujedno upozoravaju na čestu pogrešku, a to je poistovjećivanje katastra i zemljišnih knjiga. U brošuri o katastru i zemljišnim knjigama navodi se da je riječ o dvjema odvojenim evidencijama, pri čemu katastar primarno opisuje čestice i zgrade, a zemljišne knjige bilježe pravni status i prava na nekretnini. (4) To je važan element provjere jer preporuka o „provjeri dokumentacije“ ima smisla tek ako kupac provjerava identitet nekretnine kroz usklađene podatke, umjesto da se oslanja na samo jednu evidenciju. (4) U praksi, zemljišnoknjižni izvadak jest početna točka provjere, ali zahtijeva čitanje sva tri dijela i povezivanje s identitetom nekretnine i s ugovorom. Članak je u tom okviru većinski usmjeren na ispravan cilj, ali ostaje nedovoljno precizan o standardu identifikacije nekretnine, osobito kada je riječ o stanovima i posebnim dijelovima. gov.hr u uputama o predugovoru navodi da se nekretnina identificira zemljišnoknjižnim podacima kao što su katastarska općina, broj čestice i zemljišnoknjižni uložak, što predstavlja minimalni standard preciznosti koji se u naslovnoj formulaciji ne prepoznaje. (7)

3) Dokumentacija izvan izvatka, troškovi i izračuni koje članak ne operacionalizira

Članak navodi da se ne smije zanemariti tehnička dokumentacija i pitanje legalnosti, uz spominjanje uporabne dozvole i pravne sigurnosti, što je u skladu s općom logikom službenih uputa, ali bez jasne razrade koraka i obveza. gov.hr izričito navodi da se pri kupnji očekuje predaja energetskog certifikata ili kopije, te postupak povezuje s upisom vlasništva i poreznom prijavom. (6) Taj element je provjerljiv, jer energetski certifikat u tipičnim okolnostima nije preporuka, nego zakonska obveza. Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu propisuje obvezu vlasnika da prije prodaje pribavi energetski certifikat i predoči ga kupcu te navodi da certifikat vrijedi deset godina od izdavanja. (11) Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u javnim uputama dodatno navodi obvezu navođenja energetskog razreda u oglasu za prodaju kada se oglas objavljuje u medijima. (12) Porezni dio u članku ostaje općenit, iako su osnovna pravila jednostavno provjerljiva. gov.hr navodi rok od 30 dana za prijavu poreza na promet nekretnina i stopu od tri posto od tržišne vrijednosti u trenutku stjecanja, uz napomenu da porez plaća kupac. (6) Porezna uprava potvrđuje stopu od 3 posto i opisuje postupovna pravila utvrđivanja osnovice i prijave. (10) Ako je tržišna vrijednost nekretnine 200.000 eura, izračun je 200.000 pomnoženo s 0,03, što iznosi 6.000 eura. Ako je vrijednost 350.000 eura, tada 350.000 pomnoženo s 0,03 iznosi 10.500 eura. (6) (10) Slično vrijedi za kaparu, koju članak spominje kao dio procesa. gov.hr navodi da se kapara ugovara kao odustatnina, da je uobičajen iznos deset posto od vrijednosti nekretnine te da kupac gubi kaparu ako odustane, dok prodavatelj vraća dvostruki iznos ako odustane on. (7) Ako je vrijednost 200.000 eura, deset posto iznosi 20.000 eura, a dvostruki iznos iznosi 40.000 eura. (7) Dio teksta koji se odnosi na gotovo sigurno povećanje vrijednosti zbog određenih renovacija ili na „realan okvir“ povrata ulaganja ostaje izvan provjerljivog okvira jer u članku nisu navedeni podaci, metodologija, mjerna jedinica vrijednosti ni razdoblje. Takve formulacije funkcioniraju kao opće tržišno mišljenje, a ne kao tvrdnje koje se mogu potvrditi na isti način kao stopa poreza ili pravila upisa. (1) (6) (10)

Zaključak

Zbog neprecizne formulacije u naslovu o „potpisivanju vlasničkog lista“ i zbog niza općih tržišnih tvrdnji bez izvora i metodologije, ocjena ovog članka je ,,većinski točno”. Presudno je da tekst čitatelja opravdano usmjerava na provjeru vlasništva, tereta i dokumentacije, ali istodobno ne razjašnjava dovoljno jasno da se vlasništvo stječe upisom u zemljišne knjige na temelju valjane isprave, a ne potpisom izvatka. U skladu s izvorima, precizna formulacija bila bi da kupac prije sklapanja ugovora treba pribaviti i analizirati zemljišnoknjižni izvadak, provjeriti upisane terete i identitet nekretnine prema zemljišnoknjižnim podacima, a nakon ovjere ugovora i tabularne isprave podnijeti prijedlog za upis vlasništva te izvršiti porezne i druge zakonske obveze. (5) (6) (7) (11)

Vidi:

  1. Večernji list, Native tim VL. Kupujete nekretninu? Evo što sve morate znati prije kupnje. Večernji.hr. 29. siječnja 2026. https://www.vecernji.hr/vijesti/kupujete-nekretninu-evo-sto-sve-morate-znati-prije-potpisivanja-vlasnickog-lista-1929179
  2. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Zemljišne knjige. Pravosuđe.gov.hr. https://mpudt.gov.hr/UserDocsImages/6668
  3. Vlada Republike Hrvatske. Zemljišnoknjižni izvadak. gov.hr. https://gov.hr/hr/zemljisnoknjizni-izvadak/1308?lang=hr
  4. Vlada Republike Hrvatske. O katastru i zemljišnim knjigama: brošura. gov.hr. https://gov.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Zemlji%C5%A1noknji%C5%BEni%20izvadak//Uredjena_brosura_final_web.pdf
  5. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Narodne novine. 1996;91. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_10_91_1596.html
  6. Vlada Republike Hrvatske. Kupnja nekretnine. gov.hr. https://gov.hr/hr/kupnja-nekretnine/1282
  7. Vlada Republike Hrvatske. Prodaja nekretnine. gov.hr. https://gov.hr/hr/prodaja-nekretnine/1288?lang=hr
  8. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Upis prava vlasništva. Pravosuđe.gov.hr. https://mpudt.gov.hr/gradjani-21417/katastar-i-zemljisne-knjige-22616/zemljisne-knjige-22617/upis-prava-vlasnistva/22657
  9. Zakon o zemljišnim knjigama. Narodne novine. 2019;63. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_06_63_1234.html
  10. Porezna uprava. Porez na promet nekretnina. Porezna-uprava.hr.  https://porezna-uprava.gov.hr/hr/porez-na-promet-nekretnina/3945
  11. Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Narodne novine. 2025;155:2317. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_12_155_2317.html
  12. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Energetsko certificiranje zgrada. Mpgi.gov.hr. https://mpgi.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-50/energetsko-certificiranje-zgrada-8304/8304