Indexovih ‘117%’ za uskrsne košarice potvrđeno; u sindikalnom izračunu najveći rast iznosi 11,7 %“

Indexov tekst, Hinin izvor i sindikalno priopćenje navode isti najveći godišnji rast od 11,7 % za bogatiju uskrsnu košaricu.

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Tvrdnja koja se analizira

U članku koji je Index.hr objavio 31. ožujka 2026. s potpisom Hina prenosi se izvještaj o izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata, NHS, prema kojem bogatija uskrsna košarica za tročlanu obitelj ove godine stoji 486,05 eura i skuplja je za 11,7 % nego lani, srednja stoji 282,11 eura i skuplja je za 10 %, a skromna košta 129,01 euro i skuplja je 5,09 %. U istom tekstu navodi se i da je godišnja stopa inflacije u veljači 2026. iznosila 3,8 %, da su cijene hrane rasle 2,9 % te da je inflacija u ožujku porasla na 4,8 %. Godišnja stopa inflacije označava postotnu promjenu opće razine cijena u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Provjera pokazuje da su brojke u tekstu usklađene s izvornim sindikalnim izračunom, pri čemu se u članku i u usporednim izvorima dosljedno navodi podatak da najveće poskupljenje iznosi 11,7 %. (1) (2)

Područje analize

U ovoj provjeri razdvaja se ono što članak stvarno tvrdi od dojma koji može proizvesti broj 117 u naslovnom prikazu članka. Ključno je prvo utvrditi prenosi li Index točno sindikalni izračun, zatim provjeriti što je točno NHS mjerio i kako je definirao uskrsnu košaricu, te naposljetku testirati sporedne brojčane tvrdnje o inflaciji. Uskrsna košarica koju je izradio NHS nije službeni statistički indikator Državnog zavoda za statistiku, DZS, nego sindikalni model blagdanske potrošnje za tročlanu obitelj, s tri razine potrošnje, pri čemu su cijene bilježene u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama, a u obradi su korišteni prosjek i mod, odnosno najčešća cijena. Prosjek je aritmetička sredina svih zabilježenih cijena, dok je mod statistička mjera koja označava vrijednost koja se najčešće pojavljuje u skupu podataka. S druge strane, indeks potrošačkih cijena koji objavljuje DZS službena je opća mjera inflacije i odražava promjene cijena dobara i usluga koje privatna kućanstva nabavljaju za osobnu potrošnju. Indeks potrošačkih cijena, često označen i kraticom CPI, službeni je statistički pokazatelj kojim se prati prosječna promjena cijena košarice dobara i usluga koje kućanstva kupuju. Zbog toga usporedba mora biti vođena tako da se ne miješaju dva različita indikatora, jedan sindikalni i jedan službeni statistički. Drugim riječima, uskrsna košarica koju je izradio NHS parcijalni je pokazatelj specifične blagdanske potrošnje, dok je CPI opći makroekonomski indikator kretanja potrošačkih cijena u cijelom gospodarstvu. (2) (3)

Graf 1: Grafikon ili infografika prikazuje koliko stoje bogatija, srednja i skromna uskrsna košarica za tročlanu obitelj te koliko su skuplje nego lani. Široj publici taj vizual odmah pokazuje da nisu sve košarice poskupjele jednako. Najveći rast ima bogatija košarica, zatim srednja, dok je skromna rasla sporije. (2)

Analiza

Iznosi i postoci iz članka podudaraju se sa sindikalnim izvornikom

Index u središnjoj rečenici članka navodi tri iznosa i tri godišnje stope promjene, odnosno 486,05 eura i 11,7 % za bogatiju košaricu, 282,11 eura i 10 % za srednju, te 129,01 euro i 5,09 % za skromnu. U izvornom priopćenju Nezavisnih hrvatskih sindikata objavljene su iste brojke, uz iste prošlogodišnje usporedne vrijednosti od 435,12 eura, 256,47 eura i 122,76 eura. To znači da Index nije promijenio ni indikator, ni razdoblje, ni jedinicu mjere. Riječ je o nominalnim iznosima u eurima i o godišnjoj usporedbi Uskrsa 2026. prema Uskrsu 2025., a ne o realnim serijama, indeksnim bodovima ili službenom CPI pokazatelju. Nominalni iznosi izraženi su u tekućim cijenama, bez prilagodbe za inflaciju, dok realni iznosi uzimaju u obzir promjenu kupovne moći novca. (1) (2) Provjera računa potvrđuje da su i postoci točni. Kod bogatije košarice razlika između 486,05 i 435,12 eura iznosi 50,93 eura. Kada se 50,93 podijeli s 435,12, dobiva se 11,7048 %, što se pravilno zaokružuje na 11,7 %. Kod srednje košarice razlika između 282,11 i 256,47 eura iznosi 25,64 eura, a 25,64 podijeljeno s 256,47 daje 9,997 %, što je praktično 10 %. Kod skromne košarice razlika između 129,01 i 122,76 eura iznosi 6,25 eura, a 6,25 podijeljeno s 122,76 daje 5,091 %, odnosno 5,09 %. Riječ je o standardnom izračunu stope rasta, u kojem se promjena u odnosu na prethodno razdoblje dijeli s početnom vrijednošću i zatim izražava u postotku. Drugim riječima, članak prenosi isti indikator i isti obračun koji je objavio NHS, bez matematičke pogreške. (2) Važno je i to da se u članku ne tvrdi ništa šire od onoga što stoji u sindikalnom izračunu. Nema tvrdnje da je riječ o službenom državnom pokazatelju, nema zamjene godišnje i mjesečne promjene, niti se postotak prikazuje kao apsolutna vrijednost bez baze. U tom smislu jezgra vijesti jest činjenično provjerljiva i potvrđena. Članak prenosi da je najveći godišnji rast među tri promatrane košarice 11,7 %, i to je točno. (1) (2)

Uskrsna košarica koju je izradio NHS jest sindikalni model, a broj 117 ne ruši točnost članka

NHS u svojem priopćenju jasno opisuje metodologiju. Uskrsna košarica odnosi se na tročlanu obitelj i obuhvaća razdoblje od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka. Košarica je podijeljena na skromnu, srednju i bogatiju varijantu kako bi se prikazale razlike u potrošačkim mogućnostima. Cijene su bilježene u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama, korištena je prosječna cijena za proizvode različitih i istih proizvođača, a kada se jednaka cijena ponavljala na više mjesta, kao pokazatelj je korišten mod, odnosno najčešća cijena. To je metodološki važno jer pokazuje da se ne radi o impresiji ili anegdotalnom uzorku, nego o unaprijed opisanom sindikalnom modelu, premda ne i o službenom DZS ovu indeksu. Index to u članku i navodi. (1) (2) (3)

Graf 2: Grafikon prikazuje da je ukupna godišnja inflacija u veljači 2026. iznosila 3,8 %, dok su cijene skupine hrana i bezalkoholna pića rasle 2,9 %. Široj publici ovaj vizual pomaže razumjeti da službeni rast cijena hrane i poskupljenje uskrsne košarice nisu isto. Uskrsna košarica prati konkretne blagdanske proizvode, pa zato može rasti brže od općeg prosjeka. (3)

Broj 117 treba čitati u tom kontekstu. Sam članak na Indexu, Hinin izvorni sažetak dostupne jezgre vijesti, kao i preuzimanja iste vijesti u drugim medijima, svi redom navode 11,7 % kao najveće godišnje poskupljenje bogatije košarice. Nigdje u sadržaju tih izvora ne pojavljuje se tvrdnja da je rast 117 %. Zato broj 117 u naslovnom prikazu nije zasebna statistička tvrdnja o sto sedamnaest posto, nego tehnički skraćen prikaz istog podatka koji je u članku zapisan kao 11,7 %. U provjeri činjenica relevantan je sadržaj tvrdnje koju medij stvarno iznosi, a taj sadržaj je u ovom slučaju ujednačen i precizan. (1) (5) (6) (7) Dodatno, ista jezgra tvrdnje prenesena je i u drugim medijima. Hina u vijesti od 31. ožujka 2026. navodi iste iznose i iste postotke. Tportal i Dnevnik također objavljuju isti skup brojki, uz praktično istu formulaciju o 486,05 eura, 282,11 eura i 129,01 euro te o rastovima od 11,7 %, 10 % i 5,09 %. To je relevantno jer pokazuje da nije riječ o izoliranoj numeričkoj interpretaciji Indexa, nego o konzistentno prenesenom sindikalnom izračunu. (5) (6) (7)

Sporedne tvrdnje o inflaciji i cijenama hrane također odgovaraju službenim podacima

Index u istom tekstu navodi da je godišnja stopa inflacije u veljači 2026. iznosila 3,8 % te da su cijene hrane rasle 2,9 %. DZS u priopćenju za veljaču 2026. objavljuje da je indeks potrošačkih cijena ukupno bio viši 3,8 % nego u veljači 2025. U istoj tablici skupina “Hrana i bezalkoholna pića” pokazuje godišnji rast od 2,9 %. To znači da ni ovdje nema brojčane pogreške. Brojka 2,9 ne odnosi se na širi agregat “Hrana, piće i duhan”, nego na užu potrošačku skupinu “Hrana i bezalkoholna pića”, i upravo je tako zapisana u službenom priopćenju DZS a. (1) (3) Jednako vrijedi i za tvrdnju da je inflacija u ožujku porasla na 4,8 %. DZS je 31. ožujka 2026. u prvoj procjeni za ožujak objavio da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, na godišnjoj razini više za 4,8 %. Članak dakle korektno razlikuje konačne podatke za veljaču i prvu procjenu za ožujak. Prva procjena preliminarni je statistički podatak koji može biti naknadno revidiran kada se obrada svih podataka dovrši. U metodološkom smislu to je važno, jer prva procjena nije isto što i konačni podatak, ali je službeni statistički podatak koji se smije koristiti ako je tako i označen. U članku nema naznake da je riječ o nečem drugom. (1) (4) Ono što ostaje izvan strogo provjerljive jezgre jest tumačenje uzroka. Kada sindikalna predstavnica kaže da je rast ožujske inflacije očekivan zbog rasta cijena energenata koji izazivaju lančanu reakciju, to je interpretacija ekonomskog mehanizma, a ne zasebna numerička tvrdnja na kojoj stoji ili pada ocjena članka. Ova provjera zato ocjenjuje provjerljive brojke i njihovu vjernost izvornim objavama, a one su usklađene s priopćenjem koje je objavio NHS i sa službenim objavama DZS a. (1) (4)

Zaključak

Zbog podudarnosti svih ključnih iznosa s priopćenjem koje je objavio NHS i podudarnosti sporednih inflacijskih brojki sa službenim objavama DZS a, ocjena ovog članka je “točno”. Kriterij za ovu ocjenu nije dojam koji može ostaviti broj 117 u naslovnom prikazu, nego sadržaj tvrdnje koju medij stvarno iznosi u tekstu. U ovom slučaju isti iznosi, isti postoci i isti vremenski okvir pojavljuju se u Indexovu članku, u sindikalnom izvorniku i u dodatnim medijskim preuzimanjima. Nema zamjene indikatora, nema matematičke pogreške i nema sukoba sa službenim podacima o inflaciji. (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Ispravna i precizna formulacija glasila bi ovako: prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata za 2026., bogatija uskrsna košarica za tročlanu obitelj iznosi 486,05 eura i skuplja je 11,7 % nego 2025., srednja iznosi 282,11 eura i skuplja je 10 %, a skromna 129,01 euro i skuplja je 5,09 %. Broj 117 ne predstavlja tvrdnju o 117 %, nego skraćeni prikaz istoga podatka koji je u članku zapisan kao 11,7 %. (1) (2) (5) (6) (7)

Vidi:

  1. Index.hr. Uskrsne košarice skuplje su i do 11,7 %. 31. ožujka 2026. https://www.index.hr/vijesti/clanak/uskrsne-kosarice-skuplje-su-i-do-117/2777101.aspx?index_ref=clanak_procitaj_jos_d
  2. Nezavisni hrvatski sindikati. Uskrsna košarica za tročlanu obitelj za 2026. godinu. 31. ožujka 2026. https://www.nhs.hr/novosti/uskrsna_kosarica_za_troclanu_obitelj_za_2026_godinu_73214/
  3. Državni zavod za statistiku. Indeksi potrošačkih cijena u veljači 2026. 17. ožujka 2026. https://podaci.dzs.hr/2026/hr/121361
  4. Državni zavod za statistiku. Indeksi potrošačkih cijena u ožujku 2026., prva procjena. 31. ožujka 2026. https://podaci.dzs.hr/2026/hr/121417
  5. Hina. NHS: Uskrsne košarice i ove godine značajno skuplje. 31. ožujka 2026. https://www.hina.hr/vijest/12293474
  6. tportal. NZS: Uskrsne košarice i ove godine značajno skuplje, evo izračuna. 31. ožujka 2026. https://www.tportal.hr/biznis/clanak/nzs-uskrsne-kosarice-i-ove-godine-znacajno-skuplje-evo-izracuna-20260331
  7. Dnevnik.hr. Bogatija uskrsna košarica gotovo 500 eura, sindikati poručuju: “Počnite sa značajnim povećanjem plaća”. 31. ožujka 2026. https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/nhs-uskrsne-kosarice-i-ove-godine-znacajno-skuplje—972146.html

Nacional je pogodio smjer poskupljenja goriva, ali ne i cijene koje je Vlada doista donijela

Nacional je prije sjednice Vlade objavio procjene kao sutrašnje cijene, a službena odluka nekoliko sati poslije pokazala je drukčije iznose.

Autori: Dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Članak “KAOS NA PUMPAMA Sutra drastično rastu cijene goriva. Počele se zatvarati male benzinske postaje”, Nacional.hr, 23. 3. 2026., autor Dubravko Miličić, tvrdi da će “cijena goriva porast će na 1,71 euro po litri, dok će dizel dosegnuti 1,84 eura”, te da će vozači “za puni spremnik dizela izdvajati i do 14,50 eura više nego dosad”. (1)

Područje analize

U ovoj provjeri najprije se utvrđuje što je 23. ožujka 2026. bilo službeno najavljeno, a što je istoga dana doista usvojeno na sjednici Vlade. Zatim se provjerava odgovara li Nacionalova kombinacija cijena, 1,71 euro za benzin i 1,84 eura za dizel, ijednom službenom scenariju. Treće, reproducira se računica za puni spremnik od 50 litara, jer je upravo taj broj u članku pretvoren u glavni efekt na kućni budžet. Četvrto, provjerava se tvrdnja da su se “počele zatvarati male benzinske postaje” i mehanizam kojim se međunarodni rast cijena nafte pretvara u lokalni problem malih distributera. U važećem režimu ograničavanja cijena najviše maloprodajne cijene računaju se prema formuli koja polazi od osnovne cijene goriva u prethodnom četrnaestodnevnom obračunskom razdoblju, uz propisanu maksimalnu premiju energetskog subjekta, trošarinu i PDV, a novi režim vrijedi za sljedeće 14 dana. (2) (3) (4) (5)

Analiza

Što je Vlada doista donijela 23. ožujka 2026.

Nacionalov tekst objavljen je 23. ožujka u 9:55. Istoga dana za 11 sati bila je najavljena 155. sjednica Vlade, a na dnevnom redu bile su upravo uredba o najvišim maloprodajnim cijenama naftnih derivata i izmjena uredbe o trošarinama. To je važan vremenski podatak jer pokazuje da članak nije nastao nakon službene odluke, nego prije nje. (1) (2) Nakon sjednice Ministarstvo gospodarstva i materijal Vlade objavili su službene brojke. Cijene uz Vladine mjere određene su na 1,62 EUR/l za benzinsko gorivo i 1,73 EUR/l za dizelsko gorivo. U istim dokumentima navodi se i scenarij bez Vladinih mjera, 1,71 EUR/l za benzin i 1,86 EUR/l za dizel. To znači da Nacionalova kombinacija od 1,71 euro za benzin i 1,84 eura za dizel ne odgovara nijednom službenom paru cijena. Benzin u članku odgovara scenariju bez intervencije, dok dizel ne odgovara ni službenoj cijeni uz mjere ni službenoj cijeni bez mjera. (3) (4) Drugim riječima, temeljna poruka da gorivo poskupljuje jest točna, ali Nacional je brojke koje su bile u opticaju prije odluke predstavio kao da su to cijene koje će doista važiti od sutra. Službeno donesena odluka bila je uža i blaža od scenarija koji članak sugerira. U takvim situacijama razlika od nekoliko centi po litri nije mala urednička nijansa, nego mijenja stvarni trošak za vozače i smisao cijelog naslova. (1) (3) (4)

Provjera brojki i kratka reprodukcija izračuna

Službeni Vladin materijal pokazuje da je prije novog paketa cijena benzina bila 1,50 eura, a cijena dizela 1,55 eura. Nakon intervencije Vlade benzin raste na 1,62 eura, a dizel na 1,73 eura. To znači da benzin poskupljuje za 0,12 eura po litri, a dizel za 0,18 eura po litri. Kad se ta promjena izrazi relativno, benzin raste približno 8 posto, jer je 0,12 podijeljeno s 1,50 jednako 0,08, a dizel približno 11,6 posto, jer je 0,18 podijeljeno s 1,55 približno 0,116. (3) (4) Iz iste baze proizlazi i računica za spremnik. Ako je dizel rastao s 1,55 na 1,73 eura, razlika je 0,18 eura po litri. Za spremnik od 50 litara to je 9 eura više, a ne 14,50 eura. Broj od 14,50 eura dobiva se samo ako se uzme Nacionalova cijena od 1,84 eura, pa je razlika 0,29 eura po litri puta 50 litara. No upravo taj iznos nije službeno usvojen. Da se primijenio službeni scenarij bez Vladinih mjera, s cijenom dizela od 1,86 eura, poskupljenje spremnika bilo bi 15,50 eura. Prema tome, iznos od 14,50 eura nije izveden iz konačno donesene cijene, ali nije ni točna reprodukcija službenog scenarija bez mjera. (3) (4) I na strani benzina Nacionalov članak pretjeruje ako ga se čita kao opis stvarnih reguliranih cijena od utorka. Službena cijena uz mjere iznosi 1,62 eura, pa je poskupljenje spremnika od 50 litara 6 eura. Nacionalovih 1,71 euro za benzin jest broj koji se u Vladinim dokumentima pojavljuje, ali samo kao cijena bez intervencije. To je bitna metodološka razlika, jer članak ne razdvaja scenarij bez mjera od cijene koja je stvarno donesena uredbom. (3) (4) Usporedba s Bosnom i Hercegovinom u članku je djelomično točna, ali ni ondje nije precizna kao glavni domaći dio priče. Mediji u Bosni i Hercegovini 23. ožujka, pozivajući se na podatke Federalnog ministarstva trgovine, navode prosječnu cijenu bezolovnog benzina 95 od 2,57 KM po litri i dizela od 3,23 KM po litri. To je približno 1,31 euro za benzin i 1,65 eura za dizel, pa je Nacionalova brojka za benzin praktično pogođena, dok je dizel u BiH blago podcijenjen za oko jedan do dva centa po litri. To, međutim, nije središnja netočnost članka. Središnja netočnost ostaje hrvatska cijena koja je predstavljena kao da je sigurna i konačna. (10)

“Kaos”, zatvaranje pumpi i pogrešno sklopljen uzrok

Nacional u uvodu tvrdi da na hrvatskim benzinskim crpkama vlada “neviđen kaos” i da su “svi pohitali” natočiti gorivo. To je opisna i apsolutna formulacija za koju članak ne nudi nikakav mjerljiv dokaz, nema podataka o redovima, nema brojki o prodaji ni službenih informacija o nestašici. Ono što je provjerljivo jest da je jedna postaja u Udbini doista prestala prodavati gorivo i da je njezin vlasnik to obrazložio neisplativošću pri tadašnjem odnosu nabavne i prodajne cijene. RTL Danas, koji je bio na terenu, prenosi da je u Udbini ostala samo jedna benzinska postaja, a vlasnik zatvorene postaje Amir Veladžić tvrdi da su plavi dizel i obični dizel bili ispod nabavne cijene. Index je istoga dana, pozivajući se na HRT, prenio i upozorenje ekonomista Paška Burnaća da bi se trend mogao nastaviti. (1) (6) (7) Međutim, iz jedne potvrđene obustave prodaje ne slijedi automatski tvrdnja da su se “počele zatvarati male benzinske postaje” u množini kao već utvrđen i raširen proces. Preciznije bi bilo reći da je jedna mala postaja zatvorena i da su se pojavila javna upozorenja da bi takvih slučajeva moglo biti više. I Nacionalova rečenica da je riječ o “prvoj postaji koja je postala žrtva sukoba na Bliskom Istoku” skraćuje cijeli uzročni lanac. Vladin paket doista izrijekom povezuje rast cijena nafte s ratom u Iranu i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ali lokalno zatvaranje pumpne postaje ne proizlazi iz rata neposredno, nego posredno, preko rasta međunarodne cijene derivata, domaćeg režima ograničavanja cijena i marži malih distributera. To je važna razlika između političkog okvira i dokazane neposredne uzročnosti u jednom konkretnom poslovnom slučaju. (4) (6) (7) Vrijedi dodati da Nacional nije bio usamljen. Istoga jutra istu jezgru tvrdnje prenijeli su i Slobodna Dalmacija i N1, oba s istim brojkama od 1,71 euro za benzin i 1,84 eura za dizel, te s istom računicom da bi spremnik dizela mogao biti skuplji 14,50 eura. To pokazuje da se pogrešna ili nedovoljno razdvojena pretpostavka brzo širila između medija. No činjenica da je istu pogrešku prenijelo više redakcija ne pretvara je u točan podatak. (8) (9)

Zaključak

Zbog pogrešnih ključnih brojki o cijeni benzina i dizela te pogrešne računice o poskupljenju punog spremnika, ocjena ovog članka je “većinski netočno”. (1) (3) (4) Nacional je točno uhvatio opći smjer događaja, gorivo je od utorka doista poskupjelo, a slučaj zatvorene postaje u Udbini također je stvaran. No članak nije razlikovao procjenu prije odluke od cijene koja je stvarno donesena, a u takvoj temi upravo je ta razlika presudna. Dodatno, množina u tvrdnji o zatvaranju malih postaja i formulacije poput “neviđen kaos” ostaju nedokazane i prenapuhane. (1) (2) (3) (6) (7) Ispravnija formulacija glasila bi ovako: 23. ožujka 2026. prije sjednice Vlade u javnosti su kružile procjene da bi gorivo bez državne intervencije moglo osjetno poskupjeti, ali je Vlada istoga dana donijela uredbu po kojoj od 24. ožujka cijena benzina uz mjere iznosi 1,62 eura, a cijena dizela 1,73 eura. U tom službeno usvojenom scenariju spremnik od 50 litara dizela poskupljuje 9 eura, a ne 14,50 eura. (3) (4)

Vidi:

  1. Miličić D. KAOS NA PUMPAMA Sutra drastično rastu cijene goriva. Počele se zatvarati male benzinske postaje. Nacional.hr. 23. 3. 2026.
  2. https://www.nacional.hr/kaos-na-pumpama-sutra-drasticno-rastu-cijene-goriva-evo-za-koliko-ce-poskupjeti-puni-spremnik/
  3. Vlada Republike Hrvatske. 155. sjednica Vlade. 23. 3. 2026.
  4. https://vlada.gov.hr/155-sjednica-vlade-46393/46393
  5. Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske. Snažan paket mjera Vlade za ublažavanje rasta cijena energenata i zaštitu gospodarstva: produljene mjere za električnu energiju, ograničene cijene goriva i dodatna likvidnost kroz moratorije. 23. 3. 2026.
  6. https://mingo.gov.hr/vijesti/snazan-paket-mjera-vlade-za-ublazavanje-rasta-cijena-energenata-i-zastitu-gospodarstva-produljene-mjere-za-elektricnu-energiju-ogranicene-cijene-goriva-i-dodatna-likvidnost-kroz-moratorije/10292
  7. Vlada Republike Hrvatske. 10. paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva [PDF]. 23. 3. 2026.
  8. https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/2016/Sjednice/2026/Ozujak/155_sjednica_VRH/10_paket_mjera.pdf
  9. Narodne novine. NN 24/2026, Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. 9. 3. 2026.
  10. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_03_24_273.html
  11. Šiljeg L. Bili smo na prvoj benzinskoj u RH koja je prestala prodavati gorivo: ‘Radnika treba platiti, a nemamo odakle’. Net.hr / RTL Danas. 22. 3. 2026.
  12. https://net.hr/danas/rtl-danas/prva-benzinska-postaja-koja-je-prestala-prodavati-gorivo-je-u-udbini-4465e84c-2616-11f1-936f-9600040c8f8e
  13. Index Vijesti. Zatvorena benzinska u Udbini. Vlasnik: Radnike treba platiti, a odakle da platim? Index.hr. 23. 3. 2026.
  14. https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/zatvorena-benzinska-u-udbini-vlasnik-odakle-da-platim-radnike/2774066.aspx
  15. Soldo S. Panika na benzinskim postajama, cijene skaču već sutra, a ovdje možete uštedjeti 20 eura po rezervoaru. Slobodna Dalmacija. 23. 3. 2026.
  16. https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/s-mora-i-kraja/panika-na-benzinskim-postajama-cijene-skacu-vec-sutra-a-ovdje-mozete-ustedjeti-20-eura-po-rezervoaru-1545425
  17. N1 Info. Od sutra skuplje gorivo: Ovdje po spremniku možete uštedjeti i 20 eura. N1 Hrvatska. 23. 3. 2026.
  18. https://n1info.hr/vijesti/od-sutra-skuplje-gorivo-ovdje-po-spremniku-mozete-ustedjeti-i-20-eura/
  19. Fena. Cijene goriva nastavljaju rasti: Dizel se popeo na 3,23 KM, benzin također skuplji. Fokus.ba. 23. 3. 2026.
  20. https://www.fokus.ba/biznis/cijene-goriva-nastavljaju-r

“Luksuzno meso”? Što tvrdnje o skoku cijena zapravo znače

Članak Dnevno.hr o mesu koje “uskoro postaje luksuz” temelji se na stvarnim brojkama za njemačku govedinu, ali ih pogrešno generalizira na cijelo meso, cijelu Europu i Hrvatsku. Provjerili smo sve navode.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

1. “Prema podacima Udruge proizvođačkih zajednica za stoku i meso (VEZG) iz Oldenburga, otkupne cijene su nedavno prešle 7 eura po kilogramu, što je više od 50% više nego ljeti 2023., znatno iznad prosječne stope inflacije.”

2. “U mesnicama i supermarketima kilogram junećeg odreska više klase doseže 40–50 eura, što sve češće postaje pravilo, a ne izuzetak.”

3. “Stručnjaci kažu da je glavni razlog stalno smanjenje stočnog fonda.”

4. “Broj goveda svake godine pada za dva do četiri posto. Mnoge farme zatvaraju vrata…”

5. “Statistika potvrđuje ove tvrdnje: u svibnju 2015. u Njemačkoj je bilo 12,6 milijuna goveda, dok ih je u svibnju ove godine ostalo samo 10,3 milijuna.”

6. “Poznato je da zeleni aktivisti i političari u Europi kritiziraju stočne farme… a sada se čini da njihove ideje dolaze do izražaja.”

7. “Ovo meso uskoro postaje luksuz: Cijena leti u nebo.”

Dnevno.hr, 29. rujna 2025. (1)

Područje analize

Ovaj članak tvrdi da su cijene mesa u Europi dosegle razine koje prijete pretvoriti ga u luksuznu namirnicu. Ključne brojke preuzete su iz njemačkog izvora VEZG (krovna udruga proizvođačkih zajednica za stoku i meso), a narativ se gradi kroz tri linije: prvo, cijene u otkupu i maloprodaji snažno rastu; drugo, uzrok je sustavno smanjenje stočnog fonda; treće, politički pritisci i “zeleni aktivisti” ubrzavaju taj trend. Da bismo procijenili točnost ovih tvrdnji, potrebno je odvojiti što se odnosi na Njemačku, što na globalna tržišta, a što na Hrvatsku. Također je nužno razlikovati otkupne cijene od maloprodajnih te provjeriti kako se trendovi uistinu reflektiraju na potrošače u EU i Hrvatskoj. U nastavku prilažemo tablicu VEZG-a.

Analiza

Otkupne cijene: “7 €/kg”

Tvrdnja da je cijena mesa u otkupu prešla 7 €/kg djelomično je točna, ali samo kada se precizira da se radi o govedini u Njemačkoj, točnije o klasi junadi R3 prema VEZG podacima. U rujnu 2025. ta je cijena doista dosegnula oko 7 €/kg trupne mase. Međutim, isti izvori pokazuju da je otkupna cijena svinja u istom razdoblju bila oko 1,85 €/kg, a peradi još niža. Dakle, 7 €/kg ne predstavlja “cijenu mesa” uopće, nego samo specifičan segment tržišta. Kada se to prešuti, stvara se lažan dojam da sve vrste mesa poskupljuju jednako dramatično. (2)

Usporedba s 2023.: “više od 50%”

Članak tvrdi da je cijena narasla više od 50% u odnosu na ljeto 2023. Podaci pokazuju da su u ljetu 2023. cijene junadi znale pasti do 4,40 €/kg, a prosjek cijele godine bio je bliže 4,96 €/kg. U usporedbi s najnižom vrijednošću rast na 7 €/kg doista znači +59%, dok u usporedbi s prosjekom znači oko +41%. Odabir “baze” odlučuje hoće li rast izgledati dramatičniji. Članak ne objašnjava na što se točno referira, što ukazuje na selektivno prikazivanje. (4)

Maloprodajne cijene: “40–50 €/kg”

Istina je da u njemačkim mesnicama i supermarketima postoje premium odresci koji dosežu cijenu od 40–50 €/kg. No to se odnosi na luksuzne rezove i specifične segmente, a ne na prosječnu cijenu mesa. Prosječna maloprodajna cijena govedine u Njemačkoj znatno je niža, dok svinjetina i perad ostaju dostupne većini kućanstava. U Hrvatskoj, pak, takve cijene nisu zabilježene, a prosječne cijene mesa kreću se u okvirima regionalnih standarda. Članak time anegdotalni primjer predstavlja kao “pravilo”, što je pogrešno. (6) (7) (10)

Uzrok: pad stočnog fonda

Podaci njemačkog statističkog ureda potvrđuju pad broja goveda s 12,6 milijuna (2015.) na 10,3 milijuna (2025.). To jest važan strukturni trend i on doista potiče rast cijena govedine. Međutim, članak ignorira druge važne uzroke: rast cijena stočne hrane i gnojiva, energenata, utjecaj globalne potražnje, kao i sanitarne krize poput afričke svinjske kuge u nekim državama. FAO-ov (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) indeks mesa pokazuje da globalni rekordi dolaze prvenstveno od govedine, dok su svinjetina i perad stabilnije ili čak pojeftinile. Pad stočnog fonda jest relevantan, ali nije jedini ni dovoljan razlog. (3) (5) (8) (9)

Politički okvir: “zeleni aktivisti”

Tvrdnja da su “zeleni aktivisti” i političari ključan uzrok poskupljenja mesa spada u ideološko objašnjenje bez potkrepljenih dokaza. Nigdje u članku nisu navedeni konkretni zakonski propisi ili mjere koje bi izravno podigle cijene na 7 €/kg. Iako rasprave o smanjenju emisija i utjecaju stočarstva na klimu postoje, nema dokaza da su one uzrok aktualnog rasta cijena. Empirijski podaci upućuju na tržišne uzroke: pad stada, rast inputa i potražnju, a ne na aktivizam ili politiku.

Krovna tvrdnja: “meso uskoro postaje luksuz”

Naslov je najdramatičniji element teksta. No kada se pogleda Eurostatov indikator materijalne deprivacije, vidi se da je udio stanovništva EU koje si ne može priuštiti meso ili ribu svaki drugi dan pao s 9,5% (2023.) na 8,5% (2024.). Dakle, priuštivost mesa se poboljšava, a ne pogoršava. U Hrvatskoj, Harmonizirani indeks potrošačkih cijena za meso pokazuje rast u skladu s inflacijom, ali ne razine koje bi meso pretvorile u luksuznu robu. Tvrdnja da meso općenito “uskoro postaje luksuz” nema uporišta u statistikama.

Zaključak

Članak Dnevno.hr temelji se na stvarnim podacima o govedini u Njemačkoj, ali ih prezentira na senzacionalistički način. Točno je da je otkupna cijena junadi R3 dosegla 7 €/kg i da su pojedini premium odresci u Njemačkoj doista vrlo skupi. Međutim, netočno je govoriti o “cijeni mesa” uopće, netočno je sugerirati da su svi rezovi poskupjeli jednakim tempom i netočno je tvrditi da meso u Europi ili Hrvatskoj postaje luksuzna roba. Uzroci su kompleksni, a ne svedeni na pad stočnog fonda ili politički aktivizam. Članak koristi realne brojke, ali ih izdvaja iz konteksta i generalizira, dok krovna tvrdnja o “luksuzu” nema empirijsku potvrdu. Time ovom članku dajemo ocjenu ,,većinski netočno”.

Vidi:

  1. https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/ovo-meso-uskoro-postaje-luksuz-cijena-leti-u-nebo-3074111,
  2. (izvor na njemačkom jeziku, vidi tablicu u članku) https://www.vezg.de/preisinfo-rinder.html
  3. https://www.destatis.de/EN/Themes/Economic-Sectors-Enterprises/Agriculture-Forestry-Fisheries/Animals-Animal-Production/Tables/5-holdings-with-cattle-and-stock-of-cattle.html
  4. https://www.bordbia.ie/farmers-growers/prices-markets/cattle-trade-prices/cattle-selected-eu-prices/
  5. https://agriculture.ec.europa.eu/data-and-analysis/markets/overviews/market-observatories/meat/beef-statistics_en?prefLang=hr
  6. https://fred.stlouisfed.org/series/CP0112HRM086NEST
  7. https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20250828-1
  8. https://www.fao.org/worldfoodsituation/foodpricesindex/en
  9. https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Material_deprivation_statistics_-_early_results
  10. https://blogs.worldbank.org/en/opendata/fertilizer-prices-gain-momentum-amid-strong-demand-and-geopoliti

Amerikanci bijesni na Trumpa? Najjeftiniji automobil u SAD-u poskupio?

Što stoji iza poskupljenja električnih vozila? Propitujemo zakon, tržište i medijski diskurs.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Najjeftiniji električni model u SAD-u je poskupio za 7500 dolara jer više ne ispunjava uvjete za federalne porezne olakšice zbog Trumpovog zakona.”

— Index.hr, 9. srpnja 2025. (3)

Područje analize

Analiza se temelji na tri ključna aspekta:

  1. Zakonodavni okvir: Što je točno Inflation Reduction Act i tko ga je donio?
  2. Ekonomski učinci na tržište električnih vozila: Je li došlo do realnog poskupljenja?
  3. Politički i medijski kontekst: Prenosi li Index.hr objektivno informacije ili koristi manipulativne formulacije?

 

1. Što je zapravo Inflation Reduction Act (IRA)?

Tvrdnja Indexa da je električno vozilo „poskupjelo zbog Trumpovog zakona“ temelji se na ozbiljnoj pogrešci: ne postoji nikakav “Trumpov zakon” koji bi trenutno imao učinak na porezne olakšice za električna vozila. Pravi zakon koji definira uvjete za ostvarivanje federalnih poticaja je Inflation Reduction Act (IRA) – sveobuhvatan zakon o klimatskoj, poreznoj i energetskoj politici, donijet 16. kolovoza 2022. za vrijeme predsjednika Joea Bidena, u trenutku kad su i Zastupnički dom i Senat bili pod demokratskom kontrolom.

IRA je najveći klimatski zakon u povijesti SAD-a i sadrži 369 milijardi dolara namijenjenih:

  • smanjenju emisija stakleničkih plinova,
  • poticanju domaće proizvodnje energije,
  • razvoju „čiste“ tehnologije (uključujući električna vozila i baterije),
  • fiskalnoj konsolidaciji kroz porezne reforme (1)

Jedan od ključnih mehanizama zakona odnosi se na subvencije za kupnju električnih vozila (EV). IRA je promijenio dotadašnji režim i postavio mnogo strože uvjete za stjecanje federalnog poreznog kredita od 7.500 dolara, uključujući:

  • Finalna montaža vozila mora biti u Sjevernoj Americi (SAD, Kanada ili Meksiko),
  • Minimalni udio kritičnih sirovina u bateriji mora dolaziti iz SAD-a ili savezničkih zemalja,
  • Komponente baterije ne smiju dolaziti iz “zabrinjavajućih država” poput Kine,
  • Vozilo ne smije premašivati određenu cijenu (55.000 $ za limuzine, 80.000 $ za SUV i pickup vozila),
  • Kupac mora biti ispod limita prihoda (150.000 $ pojedinac / 300.000 $ par).

Od 2024. godine na snagu su stupile nove faze implementacije IRA-a koje dodatno ograničavaju porezne kredite za vozila čiji dijelovi baterija dolaze iz Kine. Time su neki modeli, poput Tesla Model 3 RWD i Chevrolet Bolt EV, privremeno izgubili pravo na poticaj, iako se cijena vozila nominalno nije promijenila (2) (4).

 

2. Je li došlo do stvarnog poskupljenja?

Index.hr piše da je „najjeftiniji EV u SAD-u poskupio za 7500 dolara“, implicirajući da je došlo do izravnog skoka cijene. Međutim, stvarnost je složenija. Chevrolet Bolt, koji je godinama slovio za najjeftinije električno vozilo na tržištu, više ne ispunjava uvjete za subvenciju, ali njegova maloprodajna cijena nije narasla – cijena je ostala oko 26.500 USD, samo što kupci više ne mogu ostvariti poreznu olakšicu, pa vozilo realno postaje skuplje za 7.500 dolara. Drugim riječima, nije riječ o poskupljenju, nego o gubitku porezne povlastice.

Za razliku od Bolta, neki drugi modeli i dalje ispunjavaju uvjete. Tesla Model Y i dalje ostvaruje puni poticaj u izvedbama koje koriste američke baterije, dok su druge izvedbe (s baterijama iz Kine) izgubile kredit. Isto vrijedi i za Ford F-150 Lightning, Rivian R1T i druge domaće modele. Gubitak prava na poticaj nije rezultat promjene tržišne cijene, niti proizvoljne odluke proizvođača, već posljedica strože primjene IRA zakona. Zakon se fazno primjenjuje i predviđa sve rigoroznija pravila do 2027. godine. (4) (5)

 

3. Manipulacija ili nesporazum? Medijski prikaz i politička atribucija

Najproblematičniji aspekt članka Index.hr leži u atribuciji gubitka poticaja bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu. Nigdje u tekstu nije ponuđen dokaz da je Trump donio zakon koji bi doveo do promjene cijena električnih vozila, niti je Index pojasnio koje zakonske odredbe točno dovode do “poskupljenja”. Nema ni izvora koji bi ukazivao na to da je Trump imao ikakvu izravnu ulogu.

Iako je točno da je Trump u svojoj predizbornoj kampanji najavio ukidanje zelenih subvencija ako pobijedi 2024., on još uvijek nije na vlasti, a zakon koji je uzrokovao gubitak subvencije je isključivo rezultat politike Bidenove administracije.

Upotreba izraza „Trumpov zakon“ je u ovom kontekstu retorička manipulacija. Ne samo da se temelji na nepostojećem zakonskom aktu, već se i stilski koristi kao alat za političko označavanje krivca – bez oslonca u činjenicama.

 

Zaključak

Tvrdnja da je “najjeftiniji električni automobil u SAD-u poskupio za 7500 dolara zbog Trumpovog zakona” je činjenično netočna i politički manipulativna.

Zakon koji definira kriterije za federalnu poreznu olakšicu je Inflation Reduction Act (IRA), donesen 2022. pod Bidenovom administracijom. Taj zakon uvodi strože kriterije za porezne olakšice za električna vozila s ciljem smanjenja ovisnosti o kineskim baterijama i poticanja domaće proizvodnje. Gubitak poticaja nije rezultat “Trumpovog zakona”, jer takav ne postoji. Također, nije došlo do izravnog povećanja cijene vozila – već do ukidanja porezne olakšice, što povećava neto cijenu za kupce.

Uzimajući u obzir sve izložene činjenice, zaključujemo da je tvrdnja: NETOČNA.

 

Reference:

(1) https://bidenwhitehouse.archives.gov/briefing-room/statements-releases/2024/08/16/fact-sheet-two-years-in-the-inflation-reduction-act-is-lowering-costs-for-millions-of-americans-tackling-the-climate-crisis-and-creating-jobs/

(2) https://www.nerdwallet.com/article/taxes/ev-tax-credit-electric-vehicle-tax-credit

(3) https://www.index.hr/auto/clanak/ameri-bijesni-na-trumpa-najjeftiniji-elektricni-model-je-poskupio-zbog-novog-zakona/2687981.aspx

(4) https://www.irs.gov/credits-deductions/credits-for-new-clean-vehicles-purchased-in-2023-or-after

(5) https://afdc.energy.gov/laws/409

Jesu li cijene na koncertu Thompsona na Hipodromu previsoke?

Ovdje provjeravamo tvrdnje o tome kako su cijene pića na koncertu Thompsona na zagrebačkom Hipodromu „šokantne“, „čudne“, „zločin protiv čovječnosti“ itd.

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Tvrdnje na informativnim portalima su sljedeće: „Procurili cjenici: Šokirat će vas cijene hrane i pića na Thompsonovom koncertu“ (1), „Otkriveno što će se jesti i piti na Thompsonovom koncertu: Cijene bi vas mogle ostaviti u čudu“ (2), „Mnoge je šokiralo za koliko se jede i pije na Bundeku: ‘Cijena vode je zločin protiv čovječnosti’“ (3). Ovdje je nekoliko stvari važno.

  • Prvo, kolike su zaista cijene na Thompsonovom koncertu. Prema navedenim izvorima (vidi, 1, 2, 3) pola litre flaširane vode je 5 eura, Coca-Cola je 6 eura, a pola litre pive je 7 eura. Ova pića smo uzeli za primjer jer će se vjerojatno najviše kupovati.
  • Drugo, za poredbu pogledajmo kakve su cijene bile na nedavno održanom InMusic festivalu u Zagrebu. (4) Primjerice pivo je koštalo 5 eura, dakle, 2 eura jeftinije. Usporedimo to i s Ultra festivalom u Splitu 2023. godine. (5) Pola litre flaširane vode koštalo je 5 eura, dakle, isto kao i Thompsonovom koncertu na Hipodromu 2025.
  • Treće, na rock festivalima u Europi cijena pola litre (ili u Velikoj Britaniji 1 pinte) piva je otprilike 7 eura. (6) To znači da su cijene na Thompsonovom koncertu slične cijenama na sličnim događajima u Hrvatskoj pa čak i sličnim događajima u Europi. Dakle, u odnosu na cijene sličnih pića na sličnim događajima u Hrvatskoj i Europi, cijene na Thompsonovom koncertu u Zagrebu su prosječno slične, a negdje i doslovno iste.
  • Četvrto, cijene na Thompsonovom koncertu su nešto više nego prosječne cijene istih pića u kafićima u Zagrebu, iako treba uzeti u obzir da je raspon cijena u Zagrebu vrlo velik za slična ili ista pića ovisno o kafićima, klubovima itd. (7)
  • Konačno, cijene se mogu usporediti s kupovnom moći građana. Iako je prosječna kupovna moć građana niska (8), tj. većinu novca (skoro 50%) troše na dnevne i mjesečne potrepštine i plaćanje računa, ipak je u velikim gradovima kupovna moć veća, a skoro 41% posjetitelja koncerta dolazi iz Zagreba i ostalih velikih gradova (9), a također i dio iz Europe i Sjeverne Amerike gdje je kupovna moć kudikamo veća.

Dakle, nije točno da su cijene na Thompsonovom koncertu u Zagrebu 2025. previsoke, barem ne u odnosu na cijene na sličnim događajima u Hrvatskoj u tekućoj i prethodnim godinama, ali i u odnosu na cijene na sličnim događajima u Europi.

P.S.

Nasuprot rečenom, treba reći kako je skoro 33% posjetitelja koncerta izvan Zagreba i kako će na koncert potrošiti dosta novca, tj. najmanje: cijena ulaznice, cijena putovanja u Zagreb i povratak (karta, gorivo, cestarina, ostali troškovi), vjerojatno cijena najmanje jednog noćenja u Zagrebu, hrana dan prije i na dan koncerta i ostali troškovi. Tako se ukupna cijena po osobi za posjetitelje izvan Zagreba može popeti na par stotina eura (nema točnog izračuna). Ako znamo da 6% građana Hrvatske ne može zadovoljiti temeljne potrebe, da je oko 20% građana u riziku od siromaštva, a oko 30% blizu praga rizika itd. (10), onda proizlazi da je Thompsonov koncert za srednje i vrlo bogate stanovnike Hrvatske. Siromašni, oni blizu praga siromaštva, umirovljenici, mladi bez prihoda itd., osobito ako ne žive u Zagrebu ili okolicu, teško si mogu priuštiti koncert.

Izvori:

(1) URL: https://www.tportal.hr/showtime/clanak/procurili-cjenici-sokirat-ce-vas-cijene-hrane-i-pica-na-thompsonovom-koncertu-20250703(Pristupljeno: 04/07/2025).

(2) URL: https://www.poslovni.hr/hrvatska/koliko-bi-vas-mogla-kostati-okrjepa-na-thompsonovom-koncertu-evo-cijena-s-jednog-od-standova-4491262 (Pristupljeno: 04/07/2025).

(3) URL: https://www.vecernji.hr/vijesti/foto-pogledajte-cijene-na-bundeku-za-thompsona-kolike-su-onda-na-samom-koncertu-1873937(Pristupljeno: 04/07/2025).

(4) URL: https://www.vecernji.hr/vijesti/foto-pogledajte-cijene-na-inmusic-festivalu-kokice-4-eura-pivo-5-1871553?page=4 (Pristupljeno: 04/07/2025).

(5) URL: https://www.index.hr/magazin/clanak/pogledajte-cijene-na-ultri/2477794.aspx (Pristupljeno: 04/07/2025).

(6) URL: https://www.nottinghampost.com/whats-on/whats-on-news/download-festival-2025-drinks-prices-10261844?int_source=nba (Pristupljeno: 04/07/2025).

(7) URL: https://n1info.hr/biznis/rasle-place-ali-i-cijene/ (Pristupljeno: 04/07/2025).

(8) URL: https://balkans.aljazeera.net/news/economy/2024/12/17/hrvatska-na-dnu-eu-ljestvice-bdp-a-po-stanovniku (Pristupljeno: 04/07/2025).

(9) URL: https://www.index.hr/magazin/clanak/thompsonovi-fanovi-dolaze-iz-cak-45-zemalja-svijeta-i-vise-od-5000-gradova/2658489.aspx(Pristupljeno: 04/07/2025).

(10) URL: https://www.nhs.hr/novosti/zagrebacka_realnost_zabrinjavajuci_postotak_gradana_zivi_ispod_granice_siromastva_72784/ (Pristupljeno: 04/07/2025).

Je li Hrvatska u 2024. godini „pretjerala“ s turističkim cijenama?

Provjera izjave Borisa Žgombe o prošlogodišnjem pretjerivanju u vanpansionskoj ponudi.

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Turizam je od iznimne važnosti za hrvatsko gospodarstvo. Osim izravnih učinaka na bruto domaći proizvod (BDP), dodanu vrijednost i zaposlenost, postoje neizravni i inducirani učinci turizma na gospodarstvo. Neizravnim učincima turizam doprinosi rastu aktivnosti i zapošljavanju u ostalim sektorima poput trgovine, transporta, građevinarstva, proizvodnje namještaja, proizvodnje transportnih sredstava i dr. (1), pa se, shodno tome, turizam nameće kao gospodarska grana čije je novosti, trendove, ali i izjave njegovih dionika vrijedno analizirati. Radi ilustracije važnosti ove gospodarske grane, Slika 1 i 2 prikazuju udio turizma u bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske.

Slika 1. Prihodi od turizma te BDP i prihodi od turizma 2022. (2021.) godine

Izvor: https://www.htz.hr/sites/default/files/2024-08/HTZ%20TUB%20HR_%202023_1.pdf

 

Slika 2. Udio prihoda od turizma u BDP-u Hrvatske za razdoblje 2018. do 2023.

Izvor: https://hrcak.srce.hr/file/472824

Predmet analize

Članak objavljen na HRT-u 21.03., čiji su autori Ivica Đuzel, Marko Pecan, M.M., P.F., Dnevnik i HRT, bavi se temom pripreme za nadolazeću turističku sezonu u Republici Hrvatskoj, kao i izazovima kojima je prošlogodišnja sezona bila obilježena. U fokusu članka su informacije o stanju bukinga (za Uskrs, Praznik rada i sl.), investicije u smještajne kapacitete, i komentari stručnjaka o cijenama koje se formiraju (2). Predmet analize ove provjere je izjava Borisa Žgombe, predsjednika udruženja putničkih agencija pri HGK i suvlasnika turističke agencije Uniline.

Tvrdnja iz članka

Na pitanje je li Hrvatska skupa, u kontekstu turizma, i hoće li se cijene trebati korigirati u svrhu ostanka konkurentnom turističkom destinacijom, Boris Žgomba odgovorio je sljedeće: „Tržište će odrediti jesmo li skupi ili nismo. Činjenica je da se prošle godine u nekim stvarima pretjeralo, naročito u vanpansionskoj ponudi. Hoće li ove godine do toga doći, ne znam, ali vjerujem da su svi naučili lekciju od prošle godine jer bilo je onih koji su imali problema. Cijena će se regulirati prema onome što je kvaliteta i prema vrijednosti koju dajemo.“ (3).

Analiza podataka

U 2024. godini hrvatski turistički sektor bio je obilježen porastom cijena dok su istovremeno rasli dolasci i prihod. Indeks potrošačkih cijena (IPC) koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje (4). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, iskazane indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2024., narasle su za 2,2% u odnosu na isti mjesec 2023. godine (dok su u odnosu na lipanj ostale na istoj razini). Najveći godišnji porast cijena zabilježen je u skupini ‘Restorani i hoteli’ u kojoj su cijene porasle za 9.5%, dok je zabilježeno da je to na mjesečnoj razini 3.8% (5). Usporedno s navedenim porastom, zabilježeno je i da su u trećem tromjesečju 2024. godine prihodi stranih turista iznosili 9 milijardi i 58 milijuna eura što predstavlja smanjenje od 0.7% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine (6). Tada je ministar turizma i sporta, Tonči Glavina, izjavio sljedeće:

„Dok smo u prvih 6 mjeseci ostvarili rekordan rast prihoda od stranih turista, podaci za glavni dio sezone nešto su niži, što nam potvrđuje ono što cijelo vrijeme naglašavamo, a to je da u tom dijelu godine, osim na kontinentu, nemamo više prostora za rast, da moramo racionalno formirati cijene te da daljnji nekontrolirani rast privatnog smještaja nije opcija, jer ponuda raste, a ostvarujemo manje…“ (7)

Prema izvješću Ministarstva turizma i sporta, kako je prenio Reuters, u 2024. godini zabilježeno je više od 21.3 milijuna dolazaka turista, što je porast od 4% u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj noćenja porastao za 1%, dosegnuvši više od 108.7 milijuna noćenja (8). Iako su navedeni pokazatelji pozitivnog karaktera, pad prihoda u glavnom dijelu sezone upućuje na potencijalne promjene u potrošačkom ponašanju turista, što je Ministar neizravno potvrdio naglaskom na potrebu racionalnijeg formiranja cijena.

Podaci i izjava

Navedena izjava Borisa Žgombe nalazi uporište u cjelokupno prezentiranoj ekonomskoj slici za sezonu 2024. Iako je zabilježen porast broja dolazaka i noćenja, istovremeno je zabilježen i pad prihoda koji se ostvario u glavnom dijelu turističke sezone. Ta nepodudarnost između količinskih i financijskih pokazatelja može ukazivati na promjenu ponašanja turista, odnosno veću opreznost prilikom potrošnje, posebice u segmentima izvan osnovnog smještaja. Tvrdnja predsjednika udruženja putničkih agencija pri HGK nije precizno definirala na koje se segmente ili regije odnosi, nije potkrijepljena preciznim brojkama, ali njezin sadržaj je u korespondenciji s analiziranim ekonomskim pokazateljima i izjavama relevantnih osoba iz sektora. S obzirom na to, može se zaključiti da je navedena izjava opravdana i utemeljena, no u formulaciji općenita. Zbog navedenog razloga tvrdnja se ocjenjuje kao većinski točna.

 

Reference:

  1. Vidi:https://eizg.hr/userdocsimages/publikacije/serijske-publikacije/sektorske-analize/sa_turizam_2024.pdf
  2. Vidi:https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/na-jadranu-u-punom-jeku-pripreme-za-turisticku-sezonu-12071741
  3. Vidi:https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/na-jadranu-u-punom-jeku-pripreme-za-turisticku-sezonu-12071741
  4. Vidi:https://www.hnb.hr/statistika/statisticki-podaci/odabrane-nefinancijske-statistike/indeksi-cijena
  5. Vidi:https://podaci.dzs.hr/2024/hr/76985
  6. Vidi: https://mint.gov.hr/vijesti/prihodi-od-stranih-turista-za-prvih-devet-mjeseci-2024-godine-13-milijardi-i-188-7-milijuna-eura/24030
  7. Vidi: https://mint.gov.hr/vijesti/prihodi-od-stranih-turista-za-prvih-devet-mjeseci-2024-godine-13-milijardi-i-188-7-milijuna-eura/24030
  8. Vidi:https://www.reuters.com/world/europe/croatias-tourist-arrivals-rise-4-2024-ministry-says-2025-01-03/#:~:text=SARAJEVO%2C%20Jan%203%20(Reuters),and%20Sports%20reported%20on%20Friday.