Ruska federacija je na pragu recesije

Je li Rusija na pragu recesije kako tvrdi njezin ministar financija ili je već u recesiji kako tvrde zapadni ekonomski analitičari?

Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač

U članku „Ruski ministar financija zatekao moćnike na gospodarskom forumu: ‘Na rubu smo recesije‘“ objavljenom u Jutarnjem listu (20/06/2025) (prenosi između ostalog izvor Business Insider) piše sljedeće:

„Ruski ministar gospodarstva Maksim Rešetnjikov upozorio je kako se rusko gospodarstvo nalazi “na rubu” recesije, istaknuvši znakove značajnog usporavanja ekonomske aktivnosti. Izjava je dana tijekom Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, jednog od najvažnijih gospodarskih događaja u Rusiji, prenosi Business Insider. “Na temelju dostupnih podataka, čini se da smo na pragu recesije”, rekao je Rešetnjikov prema izvješću agencije Interfax, dodavši da konačan ishod ovisi o budućim političkim odlukama. Iako nije dao čvrstu prognozu, izjavu je ublažio pojasnivši kako se gospodarstvo nalazi na ključnoj prekretnici. Već ranije, u svibnju, Rešetnjikov je pred zastupnicima Dume upozorio da gospodarstvo ulazi u stanje naglog usporavanja.“ (1) Uz to V. Putin je komentirao tu izjavu i rekao (20/06/2025) „da se recesija ne smije dogoditi ni pod kakvim okolnostima“. (2)

Ruski državni službenici i mediji načelno su skloni ne samo laganju (3) nego i izmišljanju podataka za koje nemaju nikakvo uporište u činjenicama, tj. ono što je H. G. Frankfurt nazvao „preseravanjem“ (engl. bullshit). (4) Oko toga nema spora i o tome postoji ogromna količina dokaznog materijala. Ovdje se postavljaju dva pitanja: Što je istina o recesiji Ruske federacije i govore li službenici istinu ili lažu? Prvo pojasnimo što je recesija.

Recesija nema službenu i međunarodno prihvaćenu definiciju. U praksi se pod recesijom drži uglavnom negativan ekonomski rast najmanje dva kvartala u slijedu, tj. najmanje pola godine. Pod negativnim ekonomskim rastom podrazumijevaju se ponovno razne stvari, ali redovito sljedeće: realni BDP (bruto domaći proizvod), zapošljavanje, industrijska proizvodnja i prodaja. Uzroci negativnog ekonomskog rasta mogu biti prirodni i neprirodni; primjerice velike prirodne nepogode, epidemije i pandemije, negativan prirodni prirast, ratovi, nesreće i nepogode uzrokovane ljudskim nemarom, financijske krize, tržišne krize, krize ponude itd. (5)

Sad, je li Rusija u recesiji? Ovdje treba razlikovati podatke od procjena. Podaci sugeriraju da su za početak nekoliko vjerojatnih uzroka početka ili trajanja recesije u Rusiji zadovoljeni već najmanje dva kvartala, a vjerojatno i puno duže.

Prvo, zbog invazije na Ukrajinu Rusija ima prije svega demografski problem kojem je uzrok vojna strategija koja proizvodi ogroman broj ljudskih žrtava na ruskoj strani. Prema procjenama Ukrajine, a koje su vrlo konzervativne, Rusija je do 21/06/2026 izgubila najmanje 1.010.390 vojnika, dočasnika i časnika (6). To su dominantno radno sposobni muškarci (tome se može pridodati općepoznat podatak da Rusija ima jednu od većih stopa negativnog prirodnog prirasta, pobačaja kao i broja djece u obitelji).

Drugo, zbog neuspješnog prijelaza na ratnu industriju, sankcija Zapada, ogromnog pada prihoda od industrije plina, nafte i ugljena, uništavanja primarne i sekundarne ratne industrije Rusije od strane Ukrajine (rafinerije nafte i plinska postrojenja), ali i zbog rasprostranjene korupcije itd. Rusija ima značaja godišnji pad BDP-a za 2025., a predviđa se i za 2026. Vidi Ilustraciju 1. (7)

Treće, dijelom zbog gubitka ljudstva u Ukrajini, dijelom zbog negativnog prirodnog prirasta i iseljavanja Rusa iz Rusije od početka invazije na Ukrajinu (procjene govore o 900.000 do 3.000.000 Rusa koji su emigrirali) (8) dolazi do manjka radne snage koja je presudna prije svega za održavanje ratne industrije i energetskog sektora.

Četvrto, postoji cijeli niz pokazatelja poput stope inflacije, pada vrijednosti ruske Rublje, krize na određenim sektorima tržišta poput financijskog itd., manjka određenih vrsta roba, porasta troškova života (tj. povećanja siromaštva mjerenjem kupovne moći, stvarne kupovine, zaduživanjem za tekuće mjesečne potrebe stanovništva itd.), niza havarija infrastrukture (ceste, mostovi, civilna zrakoplovna flota) itd. Rusija ima ozbiljnih gospodarskih problema na državnoj razini i razini građana. (9)

Ilustracija 1: Trenutačno stanje za 2025. i predviđanje za 2026. pod vidom BDP-a Rusije. (Izvor: Fleck, A. (2025) „IMF: Russia’s Economic Growth Expected to Slow“, Statista, URL: https://www.statista.com/chart/34186/real-gdp-year-over-year-growth-estimates-projections-in-russia/, Pristupljeno 21/06/2025).

Iz svega rečenog može se sa sigurnošću reći da rusko gospodarstvo pada i da će vjerojatno nastaviti padati u idućim godinama. Problem s podacima je taj što je zapadnim analitičarima teško doći do stvarnih podataka, a mnogi slute da su podaci puno gori od onih koje službena Rusija prikazuje. (10), (11) Ukratko, velika većina zapadnih izvora koleba se oko toga je li Rusija već neko vrijeme u recesiji ili će uskoro biti. Ruski izvor već neko vrijeme javno govore o tome. (12) Primjerice, stopa inflacije je u konstantnom porastu (vidi Ilustraciju 2).

Ilustracija 2: Inflacija u Rusiji, 2025. Izvor: Trading Economics, URL: https://tradingeconomics.com/russia/inflation-cpi, Pristupljeno: 21/06/2025).

Dakako, prema nekoliko ruskih izvora, a i nagađanja sa zapadne strane, postoji konsenzus oko toga da je stopa inflacije u Rusiji ne 10% nego najmanje 30%. (13) Pitanje je zašto bi ruski državni službenici lagali po pitanju recesije ruskog gospodarstva? Naime, moguće je da Rusija uopće nije u recesiji i da ne ide prema recesiji. No, prema svim dostupnim pokazateljima i modelima to je vrlo malo vjerojatno. Vjerojatnije je da jest u recesiji ili da joj je vrlo blizu. Pojedinačni pokazatelji kolapsa određenih sektora gospodarstva bez naznaka brzog oporavka (primjerice plin, nafta, ugljen, vojna industrija koja ne prati gubitke, inflacija, porast troškova života, visine zaduživanja građana i kompanija itd.) sugeriraju ukupnu procjenu. Ta procjena zasad je takva da je Rusija zaista na pragu recesije.

No, kako državni službenici u pravilu umanjuju nedostatke, a preuveličavaju prednosti, nije nemoguće da ako se uopće javno govori o tome da je „Rusija na pragu recesije“ kako je već neko vrijeme u recesiji. Moguće je da je to standardna „priča“ samim građanima Rusije o tome kako kriza još uvijek nije počela čime ih se obmanjuje poznatom ruskom propagandom taktikom Potemkinovih sela, tj. pružanjem slike koja je puno bolja od stvarnosti i želi potaknuti na djelovanje. (14)

Izvori:

(1) URL: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ruski-ministar-financija-zaledio-mocnika-na-gospodarskom-forumu-na-rubu-smo-recesije-15596378?cx_linkref=jl_home_g2_g3 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(2) URL: https://www.aljazeera.com/news/2025/6/20/putin-says-russian-recession-must-not-happen-under-any-circumstances (Pristupljeno: 21/06/2025).

(3) URL: https://sciendo.com/article/10.2478/ppsr-2023-0015 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(4) URL: https://hrcak.srce.hr/file/6618 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(5) URL: https://www.imf.org/external/pubs/ft/fandd/2009/03/pdf/basics.pdf (Pristupljeno: 21/06/2025).

(6) URL: https://x.com/GeneralStaffUA/status/1936274860650479806 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(7) URL: https://www.statista.com/chart/34186/real-gdp-year-over-year-growth-estimates-projections-in-russia/ (Pristupljeno: 21/06/2025).

(8) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Russian_emigration_during_the_Russian_invasion_of_Ukraine (Pristupljeno: 21/06/2025).

(9) URL: https://ine.org.pl/en/what-lies-ahead-for-russia-in-2025/ (Pristupljeno: 21/06/2025).

(10) URL: https://www.thedrinksbusiness.com/2024/07/russia-expected-to-see-severe-recession-within-a-year/ (Pristupljeno: 21/06/2025).

(11) URL: https://cepa.org/article/how-russias-economic-retreat-could-become-a-rout/ (Pristupljeno: 21/06/2025).

(12) URL: https://www.dailysabah.com/business/economy/russian-govt-central-bank-spar-over-painful-economic-downturn (Pristupljeno: 21/06/2025).

(13) URL: https://www.themoscowtimes.com/2025/03/12/russian-inflation-hit-2-year-high-in-february-a88337 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(14) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Potemkin_village (Pristupljeno: 21/06/2025).

Jesu li Trumpove carine prekretnica ka recesiji?

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Trumpove nove carine izazvale su burne reakcije na financijskim tržištima, uz pad indeksa i nestabilnost cijena sirovina. Je li to dovoljan razlog za zaključak da svijet ide prema recesiji?

Područje analize

Nedavna zbivanja vezana uz carine koje je uveo američki predsjednik D. Trump političkog su i gospodarskog karaktera. Tematika je aktualna i najzastupljenija vijest, kako u Hrvatskim, tako i u stranim medijima. Portal Indeks.hr objavio je 7. travnja članak u kojem se raspravlja o mogućnosti da recesija zavlada svjetskim gospodarstvom, a bavi se i reakcijama dominantnih financijskih tržišta i posljedicama po globalnu ekonomiju (1).

Tvrdnja iz članka

Ključna tvrdnja iz članka je da „svijet ide prema recesiji“, a autor/autorica kao relevantne dokaze navodi potrese na burzama, veliki pad cijena sirovina i snažne udarce koje su banke pretrpjele. Svi navedeni dokazi zajedno vode na zaključak o posljedicama vezanim za svjetsku ekonomiju. Točnije, navedeni potezi dovode do reakcija na financijskim tržištima, a koje potom mogu uzrokovati širu destabilizaciju svjetskog gospodarstva.

Signali s tržišta i kretanja gospodarstva

Međuovisnost financijskih tržišta te političkih i trgovinskih promjena, ali i neizvjesnosti, je velika. Trgovinske mjere, poput spomenutog uvođenja carina, dovode do povećanja troškova uvoza dobara i usluga, čime njihova konačna cijena (cijena gotovih proizvoda) bude veća. Navedeno pokreće inflaciju i smanjuje profitabilnost aktera uključenih u proces, na što investitori reagiraju i upravo se to manifestira kroz pad dionica na tržištu. Pad dionica utječe na smanjenje povjerenja u poslovanju i smanjenje, odnosno povlačenje, kapitala iz sektora koji se percipiraju najrizičnijima. Konačno, tržišta su sve nestabilnija, očekivanja o slabijem gospodarskom rastu također rastu, a time se negativni trendovi pogoršavaju. Navedeno se najbolje može vidjeti i na Slici 1 koja prikazuje mjesečni pad ključnih američkih burzovnih indeksa (S&P 500, Dow Jones i Nasdaq Composite) u travnju. Nagli pad započinje upravo nakon najave oko uvođenja carina, a prikazano kretanje najbolji je pokazatelj brzine kojom tržište stvara reakciju na novonastalo povećanje rizika u gospodarstvu i očekivane procjene oko usporavanja svjetskog gospodarstva. Vidljivo je da je najveći pad imao indeks Nasdaq Composite, a riječ je o širokom indeksu s naglašenom zastupljenošću važnog tehnološkog sektora, jedan je od najpraćenijih tržišnih indeksa, neizostavan je dio financijskih izvještaja i analiza (2), a tradicionalno je osjetljiv na geopolitičku nesigurnost i poremećaje u lancima opskrbe.

 

Slika 1: Grafički prikaz mjesečnog pada američkih indeksa u travnju 2025. (3)

Reuters (4) navodi da su cijene nafte, ali i ostalih sirovina naglo porasle nakon što je Trump najavio 90-dnevno ukidanje dijela carina za brojne zemlje, dok je istovremeno povećao carine na kinesku robu na 125% (prethodnih 104%). To je označilo novu fazu eskalacije trgovinskog sukoba između dviju najvećih svjetskih ekonomija. Ubrzo nakon toga, tržišta su pokazala snažnu reakciju. Cijene nafte koje su ranije pale ispod 60 USD po barelu su naglo porasle. Sličan oporavak bilježi se i kod drugih roba; zlato je skočilo za više od 3% u najsnažnijem dnevnom rastu od listopada 2023., potaknuto povećanom potražnjom za sigurnim investicijama, što potvrđuje globalni porast nesigurnosti. Unatoč privremenom ublažavanju carinskih mjera, tržišta su ostala osjetljiva. Reuters prenosi da će zadržavanje carina između SAD-a i Kine i dalje predstavljati teret za globalnu trgovinu i potražnju. Takva kretanja potvrđuju koliko su tržišta roba izravno pogođena trgovinskom politikom i koliko brzo reflektiraju promjene u globalnom gospodarskom okruženju.

Makroekonomski kontekst i prognoze

Makroekonomski rizici koji proizlaze iz trgovinskih obračuna istaknuti su i u izjavi Kristaline Georgieve, direktorice Međunarodnog monetarnog fonda (IMF). Georgieva je izjavila (5) da povećane geopolitičke tenzije i fragmentacija u trgovini predstavljaju stvarnu prijetnju rastu i financijskoj stabilnosti na globalnoj razini. Navela je da, iako su globalna inflacija i kamatne stope u padu, neizvjesnost u vezi trgovinske politike (posebice SAD-a i Kine) povećava troškove zaduživanja i na taj način smanjuje investicije, te da IMF već primjećuje znakove slabije potražnje i osjetljivosti tržišta na političke odluke.

Može se zaključiti da su nedavno uvedene carine dio šireg trenda fragmentacije globalne ekonomije, a koji se negativno reflektira na investicije, trgovinu i produktivnost. Takva kretanja dovode do zabrinutosti zbog moguće recesije na globalnoj razini.

 

Ocjena točnosti tvrdnje i zaključak

Tvrdnja da „svijet ide prema recesiji“ temelji se na stvarnim tržišnim reakcijama i zabrinutosti vodećih stručnjaka područja. Međutim, ova tvrdnja ostaje samo u domeni procjene, odnosno predviđanja. Tehnička recesija, kako je IMF u svojoj publikaciji ‘Back to basics: What Is a Recession?’ (6) opisuje, predstavlja razdoblje pada gospodarske aktivnosti, a vrlo kratka razdoblja pada ne smatraju se recesijom. IMF navodi da većina komentatora i analitičara koristi praktičnu definiciju recesije kao dva uzastopna tromjesečja pada realnog (inflacijom prilagođenog) BDP-a (ukupna vrijednost svih dobara i usluga koje zemlja proizvede). Iako je ta definicija korisno pravilo, ima nedostatke, pa je često bolje razmotriti širi skup pokazatelja gospodarske aktivnosti kako bi se procijenilo je li zemlja doista u recesiji.

U trenutku pisanja ove analize, dostupni podaci ne potvrđuju dva uzastopna kvartala negativnog rasta BDP-a ni u jednoj od vodećih svjetskih ekonomija. Shodno tome, navedena tvrdnja ne može se smatrati u potpunosti točnom jer je temeljena na određenim pokazateljima s tržišta i zabrinutosti analitičara, no nema čvrste makroekonomske pokazatelje koji bi to i potvrdili.

 

Reference

  1. Vidi:https://www.index.hr/vijesti/clanak/ide-li-svijet-prema-recesiji/2659251.aspx
  2. Vidi:https://www.investopedia.com/terms/n/nasdaqcompositeindex.asp
  3. Vidi:https://www.google.com/finance/quote/.INX:INDEXSP?sa=X&sqi=2&ved=2ahUKEwiazPPE-dmMAxU_JBAIHR80LHYQ3ecFegQINRAX&window=1M&comparison=INDEXDJX%3A.DJI%2CINDEXNASDAQ%3A.IXIC
  4. Vidi:https://www.reuters.com/markets/commodities/commodities-oil-suffers-biggest-5-day-drop-since-2022-metals-plunge-trade-war-2025-04-09/
  5. Vidi:https://www.imf.org/en/News/Articles/2025/04/03/pr2587-statement-by-imf-managing-director-kristalina-georgieva
  6. Vidi: https://www.imf.org/external/pubs/ft/fandd/2009/03/pdf/basics.pdf