Blickovi čitatelji opisali su pritisak troškova u Švicarskoj, ali to ne dokazuje da je zemlja “na koljenima”

Večernji list točno prenosi Blickove citate i rezultate ankete, no naslov i zaključci nereprezentativnu anketu šire na cijelu Švicarsku.

Autori: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku “Jedna od najbogatijih europskih zemalja na koljenima: ‘Preskupo mi je s mirovinom od oko 2000 eura’”, objavljenom u Večernjem listu 26. travnja 2026., autorica Maša Ilotić Šuvalić navodi da “sve više građana Švicarske jedva spaja kraj s krajem”. Članak se poziva na istraživanje među čitateljima švicarskog medija Blick, u kojem je sudjelovalo više od 7000 ljudi. Prema prenesenim podacima, situacija je “alarmantna”: gotovo trećina ispitanika nakon plaćanja fiksnih troškova ima manje od 500 franaka mjesečno, dok 13 % nema ništa viška. U tekstu se navodi i primjer umirovljenika koji se s mirovinom od 1900 franaka preselio u Španjolsku jer mu je život u Švicarskoj postao preskup (1).

Područje analize

U ovoj provjeri moguće je razdvojiti nekoliko razina tvrdnje. Prva je vjernost prijenosa Blickova teksta i ankete čitatelja. Važno je utvrditi jesu li postoci i citati koje prenosi Večernji list doista preuzeti iz Blickova članka, ali i naglasiti da se radi o anketi čitatelja, a ne o službenom reprezentativnom istraživanju švicarske populacije. Druga je makroekonomski kontekst. Švicarska jest jedna od najbogatijih europskih zemalja prema BDP-u po stanovniku, no to ne znači da u njoj ne postoje kućanstva s niskim dohotkom, dugovima ili izrazito visokim fiksnim troškovima. Treća je troškovna logika. Stanarine, premije obveznog zdravstvenog osiguranja i mirovine mogu se uspoređivati prema dostupnim iznosima, ali pritom treba razlikovati prosjek, pojedinačni slučaj i zaključke koji vrijede za cijelu populaciju. U analizi se koriste službeni podaci švicarskog Saveznog statističkog ureda, Savezne porezne uprave, Saveznog ureda za javno zdravstvo, portala ch.ch, Europske središnje banke i Svjetske banke. Blick se koristi kao neposredni medijski izvor tvrdnji koje je preuzeo Večernji list (2) (3) (4) (5)(6) (7) (8) (9).

Analiza

Večernji list uglavnom vjerno prenosi Blick, ali ne razdvaja dovoljno anketu čitatelja od reprezentativnog istraživanja

Blick je 23. travnja 2026. objavio tekst pod naslovom “Ich kann mir die Schweiz nicht mehr leisten”. U njemu se navodi da rastući fiksni troškovi sve snažnije opterećuju stanovništvo te da se dio čitatelja bori za “crnu nulu” na kraju mjeseca (2). Večernji list točno navodi da je riječ o istraživanju među čitateljima u kojem je sudjelovalo više od 7000 ljudi. Blick u istom tekstu piše da 13 % sudionika nakon odbitka fiksnih troškova nema nikakav preostali mjesečni budžet, 18 % ima manje od 500 franaka, 23 % između 500 i 1500 franaka, 19 % između 1500 i 3000 franaka, a 27 % više od 3000 franaka mjesečnog viška (2). Večernjakova formulacija da “gotovo trećina” ispitanika ima manje od 500 franaka mjesečno točna je jer zbroj 13 % i 18 % iznosi 31 %. Točna je i tvrdnja da “samo nešto više od četvrtine” uspijeva imati više od 3000 franaka mjesečno, budući da Blick navodi udio od 27 % (1) (2). Problem, dakle, nije u samom prijenosu brojki, nego u njihovu tumačenju i opsegu. Blick ih opisuje kao Leserumfrage, odnosno anketu čitatelja, a Večernji list također navodi da je riječ o istraživanju čitatelja Blicka (1) (2). Takva anketa može biti korisna za prikaz osobnih iskustava i novinarski “vox populi”, ali bez objavljene metode uzorkovanja, ponderiranja i kontrole strukture uzorka ne može dokazati stanje cijele švicarske populacije. Drugim riječima, anketa može pokazati da je među sudionicima znatan udio financijski pritisnut, ali sama po sebi ne dokazuje da “sve više građana Švicarske” općenito jedva preživljava. Večernji list vjerno prenosi i pojedinačne citate iz Blickova teksta. U oba se članka pojavljuju primjeri čitatelja koji govore o dodatnom poslu, preskakanju obroka, invalidskoj mirovini i iseljavanju (1) (2). Međutim, pojedinačna svjedočanstva nisu statistički dokaz trenda. Ona mogu ilustrirati životne situacije u zemlji s visokim troškovima, ali ne mogu sama nositi zaključak da je “Švicarska na koljenima”.

Službeni podaci potvrđuju pritisak troškova, ali ne potvrđuju sliku općeg sloma

Tvrdnja da je Švicarska jedna od najbogatijih europskih zemalja ima čvrstu osnovu. Svjetska banka za 2024. navodi da je švicarski BDP po stanovniku iznosio 103.998,2 američka dolara, što zemlju svrstava u sam europski i OECD-ov vrh prema toj mjeri (8). OECD u ekonomskom pregledu također opisuje Švicarsku kao jednu od najuspješnijih članica OECD-a prema BDP-u po stanovniku (9). Naslovni kontrast između bogate zemlje i teškoća dijela stanovnika zato je novinarski razumljiv. No službeni socijalni pokazatelji ne potvrđuju izraz “na koljenima” ako se on čita kao tvrdnja o općem društvenom ili ekonomskom slomu. Savezni statistički ured navodi da je 2024. u dohodovnom siromaštvu bilo 8,4 % švicarske populacije, odnosno oko 743.000 ljudi (3). To je ozbiljan broj, ali ne znači da većina stanovništva “jedva preživljava”. Podaci o zakašnjelim plaćanjima također pokazuju pogoršanje. Blick se poziva na podatak Saveznog statističkog ureda prema kojem je 2024. u kućanstvu sa zakašnjelim plaćanjima živjelo 15,4 % stanovništva, dok je 2022. taj udio iznosio 12,1 % (10). Taj indikator podupire tvrdnju da se financijski pritisak kod dijela kućanstava povećao, ali ne potvrđuje dramatičnu sliku zemlje “na koljenima”. Tvrdnja o gotovo tri milijuna poreznih obveznika s nikakvom ili vrlo malom imovinom može se provjeriti kroz podatke švicarske Savezne porezne uprave. U najnovijoj objavljenoj statistici oporezive imovine za 2022. navodi se 1.258.692 poreznih obveznika s nultom neto imovinom te 1.703.168 poreznih obveznika u razredu iznad nule do 50.000 franaka (4). Zbroj ta dva razreda iznosi 2.961.860, što opravdava medijsku formulaciju “gotovo tri milijuna” ako se “vrlo mala imovina” tumači kao neto imovina do 50.000 franaka. Udio tih poreznih obveznika iznosi oko 52,5 %, jer se 2.961.860 dijeli s ukupno 5.637.827 poreznih obveznika. No metodološki je važno naglasiti da je riječ o poreznim obveznicima, odnosno poreznim jedinicama u statistici imovine, a ne nužno o pojedinačnim stanovnicima. Ta razlika u medijskim tekstovima nije dovoljno objašnjena. Troškovi koje članak ističe imaju službenu podlogu. Savezni statistički ured navodi da je prosječna neto najamnina u Švicarskoj 2024. iznosila 1485 franaka mjesečno (5). Savezni ured za javno zdravstvo za 2026. navodi da premije obveznog zdravstvenog osiguranja rastu prosječno 4,4 % te da prosječna premija iznosi 393,30 franaka mjesečno (6). Ako se taj iznos ilustrativno usporedi s mirovinom od 1900 franaka, prosječna premija zdravstvenog osiguranja sama čini oko 20,7 % mjesečne mirovine. Ako se zbroje prosječna neto najamnina od 1485 franaka i prosječna premija od 393,30 franaka, dobiva se 1878,30 franaka; gotovo cijela mirovina od 1900 franaka. Taj izračun ne dokazuje pojedinačni slučaj jer stvarna najamnina, subvencije premija, dopunske naknade i sastav kućanstva ovise o kantonu i osobnim okolnostima. Ipak, pokazuje zašto priča o umirovljeniku s 1900 franaka mjesečno nije sama po sebi nelogična.

Mirovina od 1900 franaka i tvrdnja o stagnirajućim plaćama traže više konteksta

Večernji list navodi primjer umirovljenika s mirovinom od 1900 franaka, odnosno “oko 2000 eura” (1). To je približno točno preračunavanje. Europska središnja banka za 24. travnja 2026. navodi tečaj prema kojem je 1 euro iznosio 0,9199 franaka (7). Prema tom tečaju, 1900 franaka iznosi oko 2065 eura. Formulacija “oko 2000 eura” zato je prihvatljivo zaokruživanje, iako bi preciznije bilo “oko 2060 eura”. Švicarski javni portal ch.ch navodi da se državna starosna mirovina prvog stupa za samca trenutačno kreće od 1260 do 2520 franaka mjesečno, ovisno o doprinosima i drugim faktorima, te da prvi stup služi pokrivanju osnovnih potreba (11). Iznos od 1900 franaka stoga je unutar mogućeg raspona državne mirovine. Međutim, članak ne razjašnjava govori li se o ukupnim primanjima umirovljenika, samo o prvom stupu ili o kombinaciji više izvora. To je važno jer švicarski mirovinski sustav ima tri stupa: državnu mirovinu, profesionalnu mirovinu i privatnu štednju (11). Bez te razlike čitatelj može steći dojam da je svaki švicarski umirovljenik s mirovinom od oko 2000 eura u istoj situaciji, što nije dokazano. Najslabija činjenična formulacija u Večernjakovu tekstu odnosi se na “stagnirajuće plaće”. Ta se tvrdnja pojavljuje u uvodnom objašnjenju kao jedan od uzroka problema (1). Službeni podaci za 2025. ne potvrđuju stagnaciju. Savezni statistički ured objavio je da je 2025. švicarski indeks nominalnih plaća porastao 1,8 %, a realne plaće 1,6 %, uz prosječnu inflaciju od 0,2 % (12) (13). Konceptualno, izračun je jednostavan: ako nominalne plaće rastu 1,8 %, a cijene u prosjeku 0,2 %, realni rast približno iznosi razliku, odnosno oko 1,6 %. To ne znači da su svi radnici imali rast plaća niti da su kućanstva s nižim prihodima financijski rasterećena. No znači da opća tvrdnja o stagnirajućim plaćama nije točna za 2025. kao najnoviju punu službeno obrađenu godinu. Širi kontekst je složeniji: u prethodnim godinama dio realnog dohotka bio je pod pritiskom, ali 2025. kao najnovija puna godina pokazuje rast realnih plaća. Medijsko preuzimanje pokazuje da je ista jezgra tvrdnje cirkulirala i izvan Večernjeg lista. N1 je 27. travnja 2026. objavio tekst s istom glavnom tvrdnjom o jednoj od najbogatijih europskih zemalja, o tri milijuna poreznih obveznika s gotovo nikakvom imovinom i o umirovljeniku koji s 1900 franaka ne može živjeti u Švicarskoj (14). Tportal je istoga dana objavio sličan tekst o “velikoj krizi” u jednoj od najbogatijih zemalja Europe, uz iste primjere čitatelja koje je prethodno objavio Blick (15). To pokazuje da je jezgra Blickove priče brzo prenesena u više hrvatskih medija. No medijsko ponavljanje ne povećava dokaznu snagu tvrdnje ako se ona i dalje oslanja na isti nereprezentativni izvor.

Zaključak

Zbog vjernog prijenosa Blickovih anketnih postotaka i stvarno potvrđenog pritiska stanarina i zdravstvenih premija, ali i zbog prenaglašene naslovne generalizacije te nedovoljnog objašnjenja da je riječ o nereprezentativnoj anketi čitatelja, ocjena članka je “većinski točno”. Osnovne prenesene brojke iz Blicka su točne: 13 % sudionika nema preostali budžet, dodatnih 18 % ima manje od 500 franaka, a 27 % ima više od 3000 franaka mjesečnog viška. Službeni podaci potvrđuju da su visoke stanarine, rast premija zdravstvenog osiguranja i zakašnjela plaćanja stvarni problemi za dio švicarskih kućanstava. Međutim, tvrdnje poput “zemlja na koljenima”, “sve više građana jedva spaja kraj s krajem” i “takvih je sve manje” u tekstu nisu dokazane reprezentativnim podacima. One su izvedene iz ankete čitatelja i pojedinačnih svjedočanstava. Preciznija formulacija glasila bi: “Blickova anketa među više od 7000 čitatelja pokazuje da znatan dio sudionika nakon fiksnih troškova ima vrlo malo ili nimalo preostalog mjesečnog novca.” Još preciznije: “Službeni švicarski podaci potvrđuju rast financijskog pritiska kod dijela kućanstava, ali ne potvrđuju da je Švicarska kao cjelina ‘na koljenima’.”

Vidi:

  1. Večernji list. Jedna od najbogatijih europskih zemalja na koljenima: “Preskupo mi je s mirovinom od oko 2000 eura”. 26.4.2026. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/vijesti/jedna-od-najbogatijih-europskih-zemalja-na-koljenima-preskupo-mi-je-s-mirovinom-od-oko-2000-eura-1954261
  2. Blick. Leser über ihre Finanzen: “Ich kann mir die Schweiz nicht mehr leisten”. 23.4.2026. Dostupno na:https://www.blick.ch/community/leser-ueber-ihre-finanzen-ich-kann-mir-die-schweiz-nicht-mehr-leisten-id21894131.html
  3. Federal Statistical Office. Poverty. 2026. Dostupno na:https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/economic-social-situation-population/economic-and-social-situation-of-the-population/poverty-deprivation/poverty.html
  4. Eidgenössische Steuerverwaltung. Gesamtschweizerische Statistik der besteuerten Vermögen 2022. 20.11.2025. Dostupno na: https://www.estv.admin.ch/de/gesamtschweizerische-vermoegenssteuerstatistik
  5. Federal Statistical Office. Rented dwellings. 2026. Dostupno na:https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/construction-housing/dwellings/rented-dwellings.html
  6. Federal Office of Public Health. Premiums and costs: answers to frequently asked questions and useful links. 2026. Dostupno na: https://www.bag.admin.ch/en/premiums-and-costs-answers-to-frequently-asked-questions
  7. European Central Bank. Euro foreign exchange reference rates, Swiss franc. 24.4.2026. Dostupno na:https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/euro_reference_exchange_rates/html/eurofxref-graph-chf.en.html
  8. World Bank. Switzerland Data. 2024. Dostupno na: https://data.worldbank.org/country/switzerland
  9. OECD. Switzerland Economic Snapshot. 2.12.2025. Dostupno na: https://www.oecd.org/en/topics/sub-issues/economic-surveys/switzerland-economic-snapshot.html
  10. Blick. Miete, Krankenkasse, Schicksal: Drei Millionen Schweizer haben kaum Erspartes. 22.4.2026. Dostupno na: https://www.blick.ch/wirtschaft/leben-von-der-hand-in-den-mund-tanja-c-ist-kein-einzelfall-drei-millionen-schweizer-haben-kaum-erspartes-id21890704.html
  11. ch.ch. Retirement income. 2026. Dostupno na: https://www.ch.ch/en/retirement/retirement-income/
  12. Federal Statistical Office. Swiss wage index. 21.4.2026. Dostupno na:https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/work-income/wages-income-employment-labour-costs/trend-wages.html
  13. Federal Statistical Office. Average annual inflation of +0.2% in 2025. 8.1.2026. Dostupno na:https://www.bfs.admin.ch/asset/en/36353838
  14. N1. Jedna od najbogatijih europskih zemalja na koljenima: “Morao sam odseliti, mirovina od 2000 nije dovoljna”. 27.4.2026. Dostupno na: https://n1info.hr/svijet/jedna-od-najbogatijih-europskih-zemalja-na-koljenima-morao-sam-odseliti-mirovina-od-2000-nije-dovoljna/
  15. Tportal. Velika kriza u jednoj od najbogatijih zemalja Europe. 27.4.2026. Dostupno na:https://www.tportal.hr/biznis/clanak/velika-kriza-u-jedna-od-najbogatijih-zemalja-europe-s-mirovinom-od-oko-2000-eura-ne-mogu-prezivjeti-20260427

Članarine UPUZ-u jesu javni trošak, a UPUZ-ovi podaci potvrđuju red veličine iznosa

UPUZ-ovi vlastiti podaci potvrđuju da se od članarina godišnje prikupi oko pola milijuna eura, dok puni petogodišnji zbroj uplata po ustanovama, za razdoblje od 2021. do 2025., nije javno rekonstruiran.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Novi list je 25. travnja 2026. objavio članak Ljerke Bratonje Martinović pod naslovom “Rat” zbog plaćanja članarine u zdravstvu: “Zašto se novac troši na lobističku mrežu ravnatelja umjesto na pacijente?” U članku se prenosi tvrdnja HUBOL-a, odnosno Hrvatske udruge bolničkih liječnika, strukovne udruge koja okuplja bolničke liječnike i javno istupa o pitanjima zdravstvenog sustava, da se javni novac zdravstvenih ustanova troši na članarine UPUZ-u. UPUZ je Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, organizacija koja okuplja zdravstvene ustanove kao poslodavce te za svoje članice obavlja poslove zastupanja, savjetovanja i stručne podrške. HUBOL u članku postavlja pitanje zašto se taj novac usmjerava u “lobističku mrežu ravnatelja” umjesto u potrebe pacijenata i zaposlenih, dok UPUZ odgovara da je članstvo dobrovoljno, zakonito i financijski transparentno. (1)

Područje analize

Provjerljivo je nekoliko elemenata. Prvo, može se provjeriti pravni okvir: mogu li javne ustanove kao pravne osobe biti članice udruge poslodavaca i je li UPUZ registriran kao takva organizacija. Drugo, može se provjeriti financijska logika brojki iz članka: članarina od 0,60 eura mjesečno po zaposleniku, proračun UPUZ-a od 947.000 eura u 2024. i navod da članarine čine oko polovice prihoda. Treće, može se provjeriti jesu li “vlastiti prihodi” javnih ustanova privatni novac ravnatelja ili dio javnog financijskog sustava. Četvrto, može se ocijeniti je li formulacija o “lobističkoj mreži ravnatelja” činjenična tvrdnja ili vrijednosna kvalifikacija HUBOL-a. Istu jezgru tvrdnje prenijeli su i drugi mediji, uključujući Dnevnik.hr, HRT/Hinu i Večernji list. To pokazuje da se radi o široko prenesenom javnom prijeporu, a ne samo o izoliranom članku Novog lista. (2) (3) (4)

Analiza

Pravni status članstva javnih zdravstvenih ustanova u UPUZ-u

Novi list korektno prenosi obje strane spora. HUBOL problem postavlja kao pitanje svrhovitosti i transparentnosti troška, dok UPUZ odgovara da je riječ o dobrovoljnom članstvu zdravstvenih ustanova u udruzi poslodavaca, a ne o nezakonitoj uplati. (1) UPUZ u svojem priopćenju navodi da članarinu plaćaju članice prema odluci predsjedništva i statutu, da ona iznosi 0,60 eura mjesečno po zaposleniku te da su članovi korisnici pravne, ekonomske i druge stručne podrške. (5)   Pravni okvir u osnovi ide u prilog tvrdnji da samo članstvo nije sporno po sebi. Ustav Republike Hrvatske propisuje da poslodavci imaju pravo osnivati udruge te slobodno u njih stupati i iz njih istupati. (6) Pravila o unutarnjem ustrojstvu udruga dodatno navode da član udruge može biti fizička ili pravna osoba pod jednakim uvjetima propisanim zakonom i statutom udruge, pri čemu se kao primjer pravnih osoba navode i ustanove. (7) UPUZ se nalazi i na popisu udruga poslodavaca Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, pod nazivom Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske. (8) Iz toga slijedi važna razlika: članak Novog lista ne dokazuje da je plaćanje članarine UPUZ-u nezakonito, ali to izravno ni ne tvrdi. Njegova provjerljiva jezgra odnosi se na pitanje javnog interesa, transparentnosti i opravdanosti troška. To je legitimno pitanje jer su javne zdravstvene ustanove obveznici pravila o pristupu informacijama kada raspolažu javnim sredstvima ili obavljaju javnu službu. Zakon o pravu na pristup informacijama obuhvaća tijela javne vlasti, uključujući pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se financiraju iz javnih sredstava i pravne osobe koje je osnovala država ili jedinice lokalne i područne samouprave. (9)

Brojke o članarini: aritmetika je uvjerljiva, a red veličine potvrđen UPUZ-ovim podacima

Najkonkretniji brojčani dio članka odnosi se na UPUZ-ovu vlastitu obranu. UPUZ navodi da članarina iznosi 0,60 eura mjesečno po zaposleniku, da je proračun udruge u 2024. iznosio 947.000 eura i da članarine čine oko 50 posto prihoda. (5) Iz toga se može reproducirati osnovni izračun. Ako je ukupni proračun 947.000 eura, a članarine čine oko polovice, tada se iz članarina ostvaruje približno 473.500 eura godišnje. Budući da 0,60 eura mjesečno iznosi 7,20 eura godišnje po zaposleniku, takav prihod odgovara obračunskoj bazi od približno 65.764 zaposlenika, jer je 473.500 podijeljeno sa 7,20 jednako oko 65.764. Ta računica ne dokazuje točan broj članica ni točan broj zaposlenika po ustanovi, ali potvrđuje bitnu činjeničnu jezgru tvrdnje: iz samih UPUZ-ovih podataka proizlazi da se kroz članarine prikuplja iznos reda veličine oko pola milijuna eura godišnje. Time su medijski opisi o “stotinama tisuća eura” i približno pola milijuna eura godišnje aritmetički usklađeni s javno iznesenim podacima UPUZ-a.

Drugi brojčani sklop odnosi se na širi petogodišnji zbroj uplata. HUBOL navodi da je od 170 javnih zdravstvenih ustanova tražio podatke o uplatama UPUZ-u za razdoblje od 2021. do 2025. te da su najmanje 142 javne zdravstvene ustanove članice UPUZ-a. (1) (2) (3) (4) To je podatak koji se u medijima pojavljuje kao HUBOL-ova tvrdnja, a ne kao službeni registar članica ili cjelovit skup knjigovodstvenih kartica svih ustanova. UPUZ u javnom priopćenju ne objavljuje popis članica ni tablicu uplata po ustanovama, nego iznosi agregatne podatke o proračunu, udjelu članarina i načinu obračuna. (5) Zato se broj od najmanje 142 članice može smatrati vjerodostojno prenesenom tvrdnjom HUBOL-a, ali se u ovoj provjeri ne može neovisno potvrditi iz primarnog javnog registra članstva. Isto vrijedi za puni petogodišnji zbroj uplata od 2021. do 2025. godine. Za brojčane tvrdnje koje uključuju 2025. godinu potreban je primarni izvor, primjerice knjigovodstvene kartice dobavljača po ustanovama, službeni odgovori po zahtjevima za pristup informacijama ili strojno čitljive mjesečne objave plaćanja. Budući da takav cjelovit skup podataka nije javno dostupan u samom članku, ukupne uplate za petogodišnje razdoblje ne mogu se pouzdano potvrditi. Međutim, to ne ruši osnovnu tvrdnju koja se provjerava. Ključni dio tvrdnje, da javne zdravstvene ustanove plaćaju članarine UPUZ-u i da je riječ o iznosu reda veličine stotina tisuća eura godišnje, potvrđen je UPUZ-ovim vlastitim podacima.

“Vlastiti prihodi”, transparentnost i tvrdnja “umjesto na pacijente”

Najjači dio HUBOL-ove argumentacije odnosi se na tvrdnju da “vlastiti prihodi” javnih zdravstvenih ustanova nisu privatni novac ravnatelja. Taj je dio u skladu s proračunskim okvirom. Zakon o proračunu vlastite prihode proračunskih korisnika definira kao prihode koje korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a takvi su prihodi dio proračuna odnosno financijskog plana i podliježu nadzoru. (10) Drugim riječima, obrana da se članarina plaća iz “vlastitih prihoda” ne uklanja javni karakter novca. Ona samo opisuje izvor unutar financijskog plana ustanove. Novi list i drugi mediji prenose i HUBOL-ovu tvrdnju da se iz agregiranih financijskih izvješća ne može vidjeti točan iznos plaćen UPUZ-u. (1) (2) (3) Taj je dio metodološki razuman. Proračunska financijska izvješća u pravilu prikazuju prihode, rashode i obveze po propisanim obrascima i ekonomskim kategorijama, a ne nužno po svakom pojedinačnom dobavljaču ili primatelju plaćanja. (12) Za provjeru konkretne uplate UPUZ-u relevantnije su kartice dobavljača, ugovori, nalozi za plaćanje ili obvezna mjesečna objava informacija o trošenju sredstava. Od 2024. godine taj se standard dodatno pooštrava. Naputak Ministarstva financija propisuje objavu informacija o trošenju sredstava na mrežnim stranicama obveznika, uključujući isplate pravnim i fizičkim osobama iz financijskog plana, najmanje jednom mjesečno, uz podatke o primatelju, iznosu i vrsti rashoda. (11) Time HUBOL-ova tvrdnja da se podaci za 2024. i 2025. mogu tražiti i uspoređivati ima čvršću osnovu nego tvrdnja o starijem razdoblju, jer se sustav obvezne mjesečne objave ne može automatski preslikati unatrag na 2021., 2022. i 2023. godinu.

S druge strane, tvrdnju da financijska izvješća UPUZ-a nisu dostupna javnosti treba dodatno kvalificirati. UPUZ je udruga poslodavaca i neprofitna organizacija, a neprofitne organizacije u Hrvatskoj obuhvaćene su sustavom financijskog izvještavanja i Registrom neprofitnih organizacija. Ministarstvo financija navodi da je za neprofitne organizacije propisana obveza predaje financijskih izvještaja i javna objava kroz registar, a FINA također opisuje dostupnost podataka iz godišnjih financijskih izvještaja neprofitnih organizacija. (13) (14) To znači da apsolutna formulacija “nisu dostupna javnosti” nije dovoljno precizna bez dodatka koji bi objasnio govori li se o lako dostupnim izvještajima, detaljnim stavkama, popisu članarina po članicama ili o agregiranim godišnjim izvještajima. Najslabije provjerljiv dio članka jest naslovna formulacija o “lobističkoj mreži ravnatelja” i pitanje zašto se novac troši “umjesto na pacijente”. UPUZ doista navodi da njegovi predstavnici sudjeluju u pregovaračkim odborima i radnim skupinama, što znači da udruga zastupa interese poslodavaca u zdravstvu. (5) No iz toga se ne može automatski zaključiti da je riječ o “mreži ravnatelja” u pejorativnom smislu, niti da bi svaka kuna članarine nužno i izravno bila preusmjeriva u određenu uslugu pacijentima. Preciznije je reći da članarina predstavlja javni trošak za poslodavačko zastupanje i stručne usluge te da javnost ima pravo znati iznose i opravdanost tog troška. Formulacija o “lobističkoj mreži ravnatelja” stoga je ponajprije vrijednosna i polemička kvalifikacija HUBOL-a, ali ne mijenja provjerljivu činjeničnu osnovu članka. Ta osnova ostaje potvrđena: javne zdravstvene ustanove plaćaju članarinu UPUZ-u, novac ima javni karakter, a UPUZ-ovi vlastiti podaci potvrđuju iznos reda veličine oko pola milijuna eura godišnje.

Zaključak

Ocjena analizirane tvrdnje je “točno”. Dostupni izvori potvrđuju ključnu činjeničnu jezgru članka: javne zdravstvene ustanove doista plaćaju članarine UPUZ-u, riječ je o javnom trošku jer se i “vlastiti prihodi” javnih ustanova nalaze unutar javnog financijskog sustava, a UPUZ-ovi vlastiti podaci pokazuju da članarine iznose približno pola milijuna eura godišnje. Iz UPUZ-ova navoda o proračunu od 947.000 eura u 2024. i činjenici da članarine čine oko polovice prihoda proizlazi iznos od oko 473.500 eura godišnje, što je u skladu s medijskim opisom “stotina tisuća eura” odnosno “oko pola milijuna eura”. Važno je pritom razlikovati zakonitost članstva od pitanja javne opravdanosti troška. Pravni okvir ne upućuje na to da je samo članstvo javnih zdravstvenih ustanova u udruzi poslodavaca nezakonito. Međutim, to ne mijenja činjenicu da je riječ o novcu javnih ustanova i da javnost ima pravo na podatke o iznosima, primateljima i svrsi takvih uplata. Tvrdnja da se članarine ne mogu promatrati kao privatna odluka ravnatelja, nego kao trošak javnih ustanova, stoga je u bitnome točna. Ograničenje ove provjere odnosi se na puni petogodišnji zbroj uplata od 2021. do 2025., koji se ne može neovisno rekonstruirati bez primarnih knjigovodstvenih podataka svih ustanova. Također, izraz “lobistička mreža ravnatelja” nije strogo činjenična tvrdnja, nego polemička i vrijednosna kvalifikacija HUBOL-a. No te ograde ne mijenjaju osnovni nalaz: članarine UPUZ-u plaćaju javne zdravstvene ustanove, taj novac ima javni karakter, a UPUZ-ovi vlastiti podaci potvrđuju red veličine iznosa o kojem se u članku govori. Zato je ukupna ocjena tvrdnje “točno”. Precizna formulacija glasila bi: javne zdravstvene ustanove mogu biti članice udruge poslodavaca i plaćati članarinu, ali taj trošak ostaje javni trošak koji mora biti transparentan i obrazložen. Također, može se reći da UPUZ-ovi vlastiti podaci upućuju na približno 473.500 eura godišnje od članarina u 2024., dok ukupne uplate po ustanovama od 2021. do 2025. treba potvrditi primarnim knjigovodstvenim podacima.

Vidi:

  1. Bratonja Martinović L. “Rat” zbog plaćanja članarine u zdravstvu: “Zašto se novac troši na lobističku mrežu ravnatelja umjesto na pacijente?” Novi list. 25.4.2026. Dostupno na:https://www.novilist.hr/novosti/rat-zbog-placanja-clanarine-u-zdravstvu-zasto-se-novac-trosi-na-lobisticku-mrezu-ravnatelja-umjesto-na-pacijente/
  2. Dnevnik.hr. Udruga liječnika upozorava: “Stotine tisuća eura iz zdravstva odlaze u tu udrugu”. 22.4.2026. Dostupno na: https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/hubol-upozorava-na-netransparentne-uplate-zdravstvenih-ustanova-upuz-u—909563.html
  3. HRT/Hina. HUBOL upozorava na netransparentne uplate zdravstvenih ustanova UPUZ-u. 22.4.2026. Dostupno na: https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/hubol-upozorava-na-netransparentne-uplate-zdravstvenih-ustanova-upuz-u-12138453
  4. Kovačević Barišić R. HUBOL: Stotine tisuća eura iz zdravstva godišnje se odlijeva u udrugu ravnatelja. Večernji list. 22.4.2026. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/vijesti/hubol-stotine-tisuca-eura-iz-zdravstva-godisnje-se-odlijeva-u-udrugu-ravnatelja-1952214
  5. Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske. Priopćenje za javnost, odgovor HUBOL-u. 23.4.2026. Dostupno na: https://www.upuz.hr/priopcenje-za-javnost-odgovor-hubol-u/
  6. Narodne novine. Ustav Republike Hrvatske. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_05_41_705.html
  7. Gov.hr. Unutarnje ustrojstvo udruge. Dostupno na: https://gov.hr/hr/unutarnje-ustrojstvo-udruge/576
  8. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Popis udruga poslodavaca više razine, udruga poslodavaca i sindikata koji djeluju u Republici Hrvatskoj. Dostupno na:https://mrosp.gov.hr/print.aspx?id=11520&url=print
  9. Zakon.hr. Zakon o pravu na pristup informacijama. Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/126/Zakon-o-pravu-na-pristup-informacijama
  10. Zakon.hr. Zakon o proračunu. Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/283/Zakon-o-prora%C4%8Dunu
  11. Narodne novine. Naputak o okvirnom sadržaju, minimalnom skupu podataka te načinu javne objave informacija o trošenju sredstava na mrežnim stranicama jedinica lokalne i područne samouprave te proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i jedinica lokalne i područne samouprave. NN 59/2023. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_06_59_1003.html
  12. Zakon.hr. Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. NN 37/2022. Dostupno na: https://www.zakon.hr/c/podzakonski-propis/60091/nn-37-22-%2823.03.2022.%29%2C-pravilnik-o-financijskom-izvjestavanju-u-proracunskom-racunovodstvu
  13. Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Neprofitne organizacije. Dostupno na:https://mfin.gov.hr/neprofitne-organizacije/106
  14. FINA. Preuzimanje podataka iz godišnjih financijskih izvještaja neprofitnih organizacija. Dostupno na:https://www.fina.hr/javne-usluge-za-poslovne-subjekte/registri/registar-godisnjih-financijskih-izvjestaja/preuzimanje-podataka-iz-gfi-ja-neprofitnih-organizacija

Spor Zagreba i Budimpešte oko nafte jest stvaran, ali Index prečvrsto tretira nedostupan zapisnik i nedokazanu punu zamjenu za rusku naftu

Formalne pritužbe MOL-a, briselski briefinzi i izjave hrvatskih vlasti potvrđuju sukob oko Janafa, no puni sadržaj zatvorenog zapisnika i konačni godišnji kapacitet još nisu javno dokazani.

Autori: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač; Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Index Vijesti, “Politico dobio uvid u tajni zapisnik: ‘Eskalira svađa Mađarske i Hrvatske’”, 11. travnja 2026. Ključna jezgra teksta glasi da Hrvatska preko Janafa nudi realnu i dovoljnu alternativu ruskoj nafti za Mađarsku i Slovačku, ali da Budimpešta to politički odbija, iako Janaf već isporučuje znatne količine. U tekstu se dodatno navodi da je mađarska ovisnost o ruskoj nafti 2025. narasla na 93%, sa 61% u 2021. godini. (1)

Područje analize

Provjerljivo je nekoliko zasebnih elemenata. Prvo, može se provjeriti postoji li stvarna institucionalna svađa između MOL-a, Janafa, Hrvatske, Mađarske i Europske komisije, ili je riječ samo o medijskom dramatiziranju. Drugo, može se provjeriti kako pravo EU definira uvoz ruske nafte u ovoj situaciji. Komisija je 17. veljače 2026. pojasnila da članak 3m stavak 4 Uredbe 833/2014 dopušta privremenu iznimku od zabrane uvoza ako je opskrba ruskom naftom cjevovodom prema zemlji bez izlaza na more prekinuta iz razloga izvan njezine kontrole. To znači da se mora razlikovati opća zabrana od privremene derogacije, pa izraz poput “sankcionirana ruska nafta” traži pravnu nijansu. Treće, može se provjeriti jesu li brojke o kapacitetu i isporukama dostatne za tvrdnju o trajnoj alternativi. Četvrto, za brojčanu tvrdnju koja se odnosi na 2025. godinu, onih 93% naspram 61%, potrebno je tražiti primarni izvor i objasniti metodologiju. Ako se isti omjer ne može reproducirati iz javno dostupne primarne tablice, tu brojku treba posebno kvalificirati. (4) (5)

Analiza

Spor je stvaran i dokumentiran, ali “tajni zapisnik” nije javno provjerljiv

Indexov naslovni okvir o “eskalaciji svađe” nije izmišljen. Već 20. veljače Reuters izvještava da MOL traži da JANAF dopusti prolaz ruske nafte morskim putem prema Mađarskoj i Slovačkoj nakon prekida na Družbi 27. siječnja, te navodi da su Hrvatska, Mađarska, Slovačka i Europska komisija dogovorile testove kapaciteta. Potom 4. ožujka MOL i Slovnaft formalno prijavljuju JANAF Glavnoj upravi za tržišno natjecanje Europske komisije zbog navodne zlouporabe monopolskog položaja, a 13. ožujka Reuters dodatno bilježi i drugu pritužbu, sada zbog cjenovne politike. To više nije samo verbalni sukob, nego regulatorni i tržišni spor s formalnim koracima prema Bruxellesu. (6) (7) (8) Europska komisija je u briefingima 17. i 19. veljače potvrdila da je bila obaviještena o mađarskoj namjeri da aktivira privremenu iznimku za seaborne isporuke ruske nafte preko Hrvatske, da je u stalnom kontaktu s Mađarskom, Slovačkom, Hrvatskom i Ukrajinom, te da joj je prioritet sigurnost opskrbe. Komisija je istodobno rekla da ne vidi kratkoročni rizik za opskrbu jer obje države imaju zalihe za 90 dana. Drugim riječima, službeni Bruxelles potvrđuje i spor i njegov pravni okvir, ali ne potvrđuje alarmističku sliku neposrednog kolapsa opskrbe. (4) (5) I dvije druge medijske kuće prenijele su istu jezgru tvrdnje. Jutarnji list je 11. travnja objavio tekst o “političkoj drami” između Hrvata i Mađara na temelju Politicova uvida u zapisnik, a Rijeka Danas istoga dana prenosi gotovo istu priču o “tajnom zapisniku” i mađarskom opiranju hrvatskoj alternativi. To znači da jezgra priče nije ostala usamljena samo na Indexu. (2) (3) Ono što ipak ostaje slaba točka naslova jest sam “tajni zapisnik”. Taj dokument nije javno objavljen, pa njegov puni sadržaj nije moguće izravno provjeriti iz primarnog materijala dostupnog javnosti. Zbog toga formulacija da je Politico “dobio uvid” ne može biti neovisno potvrđena u strogom dokumentarnom smislu. Može se potvrditi da se tvrdnje koje mu se pripisuju velikim dijelom preklapaju s javnim izjavama Komisije, MOL-a i hrvatskih vlasti, ali ne i da svaka pojedina rečenica doista stoji u tom zapisniku. Za taj uski dio tvrdnje treba reći da se ne može pouzdano potvrditi. (1) (2) (3)

Hrvatska alternativa postoji, ali puni i trajni doseg još nije konačno dokazan

Hrvatska tvrdnja da Janaf može preuzeti veliku, pa i potpunu ulogu u opskrbi nije nastala u ovom članku. Vlada Republike Hrvatske 8. travnja navodi da MOL već naručuje petnaestak tankera s neruskom naftom preko Omišlja te da JANAF “u praksi potvrđuje” kako može u 100%-tnom iznosu osigurati potrebe rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj. S druge strane, MOL u svojoj objavi od 9. ožujka ne priznaje da je ta rasprava zatvorena, nego upravo zato pokreće desetomjesečnu seriju testova kapaciteta od 11. ožujka. MOL pritom podsjeća da su hrvatske javne procjene kapaciteta od 2023. do 2026. varirale između 11 i 15 milijuna tona godišnje. (9) (10) Upravo zato je važno reproducirati brojke, a ne samo prenositi političke poruke. Index prenosi da je između 26. veljače i 25. ožujka izvezeno 800.000 tona nafte prema MOL-u. Kada se ta količina grubo godišnje ekstrapolira, dobiva se oko 10,43 milijuna tona na godinu. To je približno 74,5% ako se usporedi s donjom procjenom zajedničke prerade od 14 milijuna tona, odnosno oko 69,5% ako se usporedi s gornjom procjenom od 15 milijuna tona. Drugim riječima, iz same te brojke doista proizlazi red veličine “oko dvije trećine”, pa taj dio članka nije proizvoljan. (1) (2) (9) Dodatno, u MOL-ovoj objavi od 9. ožujka prenesene su ranije Janafove izjave prema kojima je sustav bio testiran na 11,8 milijuna tona godišnje, odnosno do 14,3 milijuna tona godišnje uz dodatke koji smanjuju trenje. Index također prenosi Janafovu procjenu od oko 280.000 barela dnevno za Mađarsku i Slovačku. Kada se to prevede u godišnji tok, dobiva se približno 13,94 milijuna tona godišnje, što je vrlo blizu rasponu koji hrvatska strana ističe i koji se već približava punim potrebama dviju rafinerija. Ni taj red veličine zato nije očito nevjerojatan. (1) (9) Ali iz toga ipak ne slijedi da je tvrdnja o “trajnom okončanju ovisnosti” već dokazana. Sama činjenica da su testovi pokrenuti 11. ožujka na rok od deset mjeseci pokazuje da dugoročna, stabilna i sezonski provjerena sposobnost cijelog lanca još nije zatvoreno pitanje. MOL izrijekom navodi da puni test dnevnog vrha od 40.000 tona neće biti moguć kontinuirano sve dok se ne obnovi proizvodna jedinica u Danube rafineriji, što prema njihovoj procjeni dolazi tek u jesen. To znači da postoji razlika između toga da je Janaf važna i stvarna alternativa i toga da je već definitivno dokazano potpuno trajno rješenje za cijelu mađarsko slovačku preradu. Prvo je potvrđeno. Drugo ostaje djelomično otvoreno. (9) (10) Tu dolazi i pravna nijansa koju članak ne objašnjava dovoljno jasno. Index piše da Mađarska traži i “sankcioniranu rusku naftu”, ali Komisija je 17. veljače pojasnila da članak 3m stavak 4 dopušta privremenu iznimku upravo kad je opskrba cjevovodom prekinuta iz razloga izvan kontrole pogođene zemlje. Zato je preciznije reći da Mađarska traži korištenje privremene derogacije za rusku naftu koja je inače obuhvaćena zabranom, a ne jednostavno da traži “sankcioniranu” naftu kao da za nju u ovoj situaciji ne postoji nikakav iznimni pravni režim. To ne mijenja sukob, ali mijenja pravnu preciznost. (4) (5) (7)

Brojka 93% za 2025. prati CSD, ali strogo primarno ne može se ovdje reproducirati

Index navodi da je mađarska ovisnost o ruskoj nafti 2025. dosegla 93% ukupnog uvoza, naspram 61% 2021., pozivajući se na sofijsku istraživačku organizaciju CSD. CSD-ov izvještaj doista navodi upravo taj omjer i pritom izričito kaže da je riječ o analizi temeljenoj na Eurostatovim podacima. U izvještaju stoji i grafički prikaz godišnjeg kretanja, uz oznaku da je izvor “CSD based on Eurostat data”. U smislu vjernosti prenesenom izvoru, Index tu brojku nije izmislio. (1) (11) Međutim, za brojčanu tvrdnju koja se odnosi na 2025. godinu stroži standard traži primarni izvor i metodologiju. Primarni izvor ovdje bi morao biti izravna Eurostatova tablica ili baza iz koje se može reproducirati isti omjer ruskog udjela u mađarskom uvozu sirove nafte za 2025. U ovoj provjeri javno dostupni i dohvatljivi službeni Eurostatovi sažeci potvrđuju širi europski trend snažnog pada udjela Rusije u ukupnom uvozu nafte u EU, ali ne iznose istu mađarsku nacionalnu tablicu ni isti omjer 93 prema 61. Zbog toga se taj egzaktni par postotaka ne može neovisno ponovno izračunati iz javno citirane primarne tablice u okviru ove provjere. Za tu usku brojku treba zato napisati da se ne može pouzdano potvrditi i to ne zato što je nužno netočna, nego zato što ovdje nije izravno reproducirana iz primarnog službenog prikaza. (11) Ipak, šira slika koju članak gradi oko te brojke ostaje vjerodostojna. Komisija u veljači govori o potrebi alternativnih pravaca i o tome da nema kratkoročnog rizika opskrbe upravo zato što postoje zalihe i alternativni tokovi, dok hrvatska Vlada u travnju tvrdi da je Janaf već u realnoj upotrebi za mađarsku opskrbu. To potvrđuje da spor nije izmišljen, da se ne vodi oko hipotetske infrastrukture, nego oko stvarnog kanala opskrbe, cijene, prava pristupa i političke volje za odmak od ruske nafte. (4) (5) (10)

Zaključak

Zbog višestruko potvrđenog postojanja spora i stvarnih isporuka preko Janafa, ocjena ovog članka je “većinski točno”. Index točno prenosi da između Hrvatske i Mađarske postoji ozbiljan energetski spor, da je Janaf već uključen u opskrbu, te da se Budimpešta i MOL opiru hrvatskoj varijanti iz komercijalnih, tehničkih i političkih razloga. Ono što sprječava ocjenu “točno”jest činjenica da sam zatvoreni zapisnik nije javno dostupan, da je teza o potpunom i trajnom rješenju još predmet spora i testiranja, te da egzaktna brojka 93% za 2025. nije ovdje bila izravno reproducibilna iz javno citirane primarne Eurostatove tablice. (1) (4) (9) (11) Ispravnija i preciznija formulacija glasila bi ovako: između Hrvatske i Mađarske stvarno se vodi dokumentiran spor oko toga može li i pod kojim uvjetima Janaf dugoročno zamijeniti rusku naftu za Mađarsku i Slovačku. Hrvatska strana tvrdi da kapacitet postoji i da je alternativa već u funkciji, dok MOL i Budimpešta traže dodatna testiranja i širi pravni prostor za privremene ruske isporuke.

Vidi:

  1. Index Vijesti. Politico dobio uvid u tajni zapisnik: “Eskalira svađa Mađarske i Hrvatske”. Dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/politico-dobio-uvid-u-tajni-zapisnik-eskalira-svadja-madjarske-i-hrvatske/2780794.aspx.
  2. Jutarnji list. POLITICO ima uvid u tajni zapisnik: Politička drama između Hrvata i Mađara prelila se na razinu Europske unije. Dostupno na: https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/hrvatska-janaf-alternativa-madjarska-odbijanje-ovisnost-ruska-nafta-adria-15697834.
  3. Rijeka Danas. TAJNI ZAPISNIK: Eksplodirala svađa Hrvatske i Mađarske. Dostupno na: https://www.rijekadanas.com/tajni-zapisnik-eksplodirala-svada-hrvatske-i-madarske/.
  4. European Commission Audiovisual Service. Midday press briefing from 17/02/2026. ENERGY / INTERNAL MARKET – EU sanctions against Russia / Import of Russian oil / Hungary / Croatia / Adria oil pipeline: Q&A. Dostupno na: https://audiovisual.ec.europa.eu/en/media/video/I-285163.
  5. European Commission Audiovisual Service. Midday press briefing from 19/02/2026. ENERGY – Security of oil supply / Ukraine / Hungary / Slovakia / Croatia / Import of Russian oil / Druzhba and Adria oil pipelines: Q&A. Dostupno na: https://audiovisual.ec.europa.eu/en/media/video/I-285269.
  6. MOL Group. MOL and Slovnaft filed a formal complaint with the Directorate-General for Competition of the European Commission over alleged abuse of monopoly position by JANAF. Dostupno na: https://molgroup.info/en/media-centre/press-releases/mol-and-slovnaft-filed-a-formal-complaint-with-the-directorate-general-for-competition-of-the-european-commission-over-alleged-abuse-of-monopoly-position-by-janaf.
  7. Reuters. Croatia must allow Russian oil flows to Hungary and Slovakia, MOL says. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/energy/croatia-must-allow-russian-oil-flows-hungary-slovakia-mol-says-2026-02-20/.
  8. Reuters. Refiner MOL complains to EU over Croatian pipeline fees. Dostupno na: https://www.reuters.com/sustainability/boards-policy-regulation/refiner-mol-complains-eu-over-croatian-pipeline-fees-2026-03-13/.
  9. MOL Group. 10-month series of capacity tests on the Adria pipeline begin on March 11. Dostupno na: https://molgroup.info/en/media-centre/press-releases/10-month-series-of-capacity-tests-on-the-adria-pipeline-begin-on-march-11.
  10. Vlada Republike Hrvatske. Nacionalnim mjerama i zajedničkim europskim alatima jačamo našu otpornost na krize, gospodarsku snagu i političku težinu. Dostupno na: https://vlada.gov.hr/nacionalnim-mjerama-i-zajednickim-europskim-alatima-jacamo-nasu-otpornost-na-krize-gospodarsku-snagu-i-politicku-tezinu/46491.
  11. Center for the Study of Democracy. The Last Stronghold: Hungary Can Complete Europe’s Energy Decoupling from Russia. Dostupno na: https://csd.eu/fileadmin/user_upload/publications_library/files/2026_03/The_Last_Stronghold_WEB.pdf.

Indexovih ‘117%’ za uskrsne košarice potvrđeno; u sindikalnom izračunu najveći rast iznosi 11,7 %“

Indexov tekst, Hinin izvor i sindikalno priopćenje navode isti najveći godišnji rast od 11,7 % za bogatiju uskrsnu košaricu.

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Tvrdnja koja se analizira

U članku koji je Index.hr objavio 31. ožujka 2026. s potpisom Hina prenosi se izvještaj o izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata, NHS, prema kojem bogatija uskrsna košarica za tročlanu obitelj ove godine stoji 486,05 eura i skuplja je za 11,7 % nego lani, srednja stoji 282,11 eura i skuplja je za 10 %, a skromna košta 129,01 euro i skuplja je 5,09 %. U istom tekstu navodi se i da je godišnja stopa inflacije u veljači 2026. iznosila 3,8 %, da su cijene hrane rasle 2,9 % te da je inflacija u ožujku porasla na 4,8 %. Godišnja stopa inflacije označava postotnu promjenu opće razine cijena u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Provjera pokazuje da su brojke u tekstu usklađene s izvornim sindikalnim izračunom, pri čemu se u članku i u usporednim izvorima dosljedno navodi podatak da najveće poskupljenje iznosi 11,7 %. (1) (2)

Područje analize

U ovoj provjeri razdvaja se ono što članak stvarno tvrdi od dojma koji može proizvesti broj 117 u naslovnom prikazu članka. Ključno je prvo utvrditi prenosi li Index točno sindikalni izračun, zatim provjeriti što je točno NHS mjerio i kako je definirao uskrsnu košaricu, te naposljetku testirati sporedne brojčane tvrdnje o inflaciji. Uskrsna košarica koju je izradio NHS nije službeni statistički indikator Državnog zavoda za statistiku, DZS, nego sindikalni model blagdanske potrošnje za tročlanu obitelj, s tri razine potrošnje, pri čemu su cijene bilježene u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama, a u obradi su korišteni prosjek i mod, odnosno najčešća cijena. Prosjek je aritmetička sredina svih zabilježenih cijena, dok je mod statistička mjera koja označava vrijednost koja se najčešće pojavljuje u skupu podataka. S druge strane, indeks potrošačkih cijena koji objavljuje DZS službena je opća mjera inflacije i odražava promjene cijena dobara i usluga koje privatna kućanstva nabavljaju za osobnu potrošnju. Indeks potrošačkih cijena, često označen i kraticom CPI, službeni je statistički pokazatelj kojim se prati prosječna promjena cijena košarice dobara i usluga koje kućanstva kupuju. Zbog toga usporedba mora biti vođena tako da se ne miješaju dva različita indikatora, jedan sindikalni i jedan službeni statistički. Drugim riječima, uskrsna košarica koju je izradio NHS parcijalni je pokazatelj specifične blagdanske potrošnje, dok je CPI opći makroekonomski indikator kretanja potrošačkih cijena u cijelom gospodarstvu. (2) (3)

Graf 1: Grafikon ili infografika prikazuje koliko stoje bogatija, srednja i skromna uskrsna košarica za tročlanu obitelj te koliko su skuplje nego lani. Široj publici taj vizual odmah pokazuje da nisu sve košarice poskupjele jednako. Najveći rast ima bogatija košarica, zatim srednja, dok je skromna rasla sporije. (2)

Analiza

Iznosi i postoci iz članka podudaraju se sa sindikalnim izvornikom

Index u središnjoj rečenici članka navodi tri iznosa i tri godišnje stope promjene, odnosno 486,05 eura i 11,7 % za bogatiju košaricu, 282,11 eura i 10 % za srednju, te 129,01 euro i 5,09 % za skromnu. U izvornom priopćenju Nezavisnih hrvatskih sindikata objavljene su iste brojke, uz iste prošlogodišnje usporedne vrijednosti od 435,12 eura, 256,47 eura i 122,76 eura. To znači da Index nije promijenio ni indikator, ni razdoblje, ni jedinicu mjere. Riječ je o nominalnim iznosima u eurima i o godišnjoj usporedbi Uskrsa 2026. prema Uskrsu 2025., a ne o realnim serijama, indeksnim bodovima ili službenom CPI pokazatelju. Nominalni iznosi izraženi su u tekućim cijenama, bez prilagodbe za inflaciju, dok realni iznosi uzimaju u obzir promjenu kupovne moći novca. (1) (2) Provjera računa potvrđuje da su i postoci točni. Kod bogatije košarice razlika između 486,05 i 435,12 eura iznosi 50,93 eura. Kada se 50,93 podijeli s 435,12, dobiva se 11,7048 %, što se pravilno zaokružuje na 11,7 %. Kod srednje košarice razlika između 282,11 i 256,47 eura iznosi 25,64 eura, a 25,64 podijeljeno s 256,47 daje 9,997 %, što je praktično 10 %. Kod skromne košarice razlika između 129,01 i 122,76 eura iznosi 6,25 eura, a 6,25 podijeljeno s 122,76 daje 5,091 %, odnosno 5,09 %. Riječ je o standardnom izračunu stope rasta, u kojem se promjena u odnosu na prethodno razdoblje dijeli s početnom vrijednošću i zatim izražava u postotku. Drugim riječima, članak prenosi isti indikator i isti obračun koji je objavio NHS, bez matematičke pogreške. (2) Važno je i to da se u članku ne tvrdi ništa šire od onoga što stoji u sindikalnom izračunu. Nema tvrdnje da je riječ o službenom državnom pokazatelju, nema zamjene godišnje i mjesečne promjene, niti se postotak prikazuje kao apsolutna vrijednost bez baze. U tom smislu jezgra vijesti jest činjenično provjerljiva i potvrđena. Članak prenosi da je najveći godišnji rast među tri promatrane košarice 11,7 %, i to je točno. (1) (2)

Uskrsna košarica koju je izradio NHS jest sindikalni model, a broj 117 ne ruši točnost članka

NHS u svojem priopćenju jasno opisuje metodologiju. Uskrsna košarica odnosi se na tročlanu obitelj i obuhvaća razdoblje od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka. Košarica je podijeljena na skromnu, srednju i bogatiju varijantu kako bi se prikazale razlike u potrošačkim mogućnostima. Cijene su bilježene u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama, korištena je prosječna cijena za proizvode različitih i istih proizvođača, a kada se jednaka cijena ponavljala na više mjesta, kao pokazatelj je korišten mod, odnosno najčešća cijena. To je metodološki važno jer pokazuje da se ne radi o impresiji ili anegdotalnom uzorku, nego o unaprijed opisanom sindikalnom modelu, premda ne i o službenom DZS ovu indeksu. Index to u članku i navodi. (1) (2) (3)

Graf 2: Grafikon prikazuje da je ukupna godišnja inflacija u veljači 2026. iznosila 3,8 %, dok su cijene skupine hrana i bezalkoholna pića rasle 2,9 %. Široj publici ovaj vizual pomaže razumjeti da službeni rast cijena hrane i poskupljenje uskrsne košarice nisu isto. Uskrsna košarica prati konkretne blagdanske proizvode, pa zato može rasti brže od općeg prosjeka. (3)

Broj 117 treba čitati u tom kontekstu. Sam članak na Indexu, Hinin izvorni sažetak dostupne jezgre vijesti, kao i preuzimanja iste vijesti u drugim medijima, svi redom navode 11,7 % kao najveće godišnje poskupljenje bogatije košarice. Nigdje u sadržaju tih izvora ne pojavljuje se tvrdnja da je rast 117 %. Zato broj 117 u naslovnom prikazu nije zasebna statistička tvrdnja o sto sedamnaest posto, nego tehnički skraćen prikaz istog podatka koji je u članku zapisan kao 11,7 %. U provjeri činjenica relevantan je sadržaj tvrdnje koju medij stvarno iznosi, a taj sadržaj je u ovom slučaju ujednačen i precizan. (1) (5) (6) (7) Dodatno, ista jezgra tvrdnje prenesena je i u drugim medijima. Hina u vijesti od 31. ožujka 2026. navodi iste iznose i iste postotke. Tportal i Dnevnik također objavljuju isti skup brojki, uz praktično istu formulaciju o 486,05 eura, 282,11 eura i 129,01 euro te o rastovima od 11,7 %, 10 % i 5,09 %. To je relevantno jer pokazuje da nije riječ o izoliranoj numeričkoj interpretaciji Indexa, nego o konzistentno prenesenom sindikalnom izračunu. (5) (6) (7)

Sporedne tvrdnje o inflaciji i cijenama hrane također odgovaraju službenim podacima

Index u istom tekstu navodi da je godišnja stopa inflacije u veljači 2026. iznosila 3,8 % te da su cijene hrane rasle 2,9 %. DZS u priopćenju za veljaču 2026. objavljuje da je indeks potrošačkih cijena ukupno bio viši 3,8 % nego u veljači 2025. U istoj tablici skupina “Hrana i bezalkoholna pića” pokazuje godišnji rast od 2,9 %. To znači da ni ovdje nema brojčane pogreške. Brojka 2,9 ne odnosi se na širi agregat “Hrana, piće i duhan”, nego na užu potrošačku skupinu “Hrana i bezalkoholna pića”, i upravo je tako zapisana u službenom priopćenju DZS a. (1) (3) Jednako vrijedi i za tvrdnju da je inflacija u ožujku porasla na 4,8 %. DZS je 31. ožujka 2026. u prvoj procjeni za ožujak objavio da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, na godišnjoj razini više za 4,8 %. Članak dakle korektno razlikuje konačne podatke za veljaču i prvu procjenu za ožujak. Prva procjena preliminarni je statistički podatak koji može biti naknadno revidiran kada se obrada svih podataka dovrši. U metodološkom smislu to je važno, jer prva procjena nije isto što i konačni podatak, ali je službeni statistički podatak koji se smije koristiti ako je tako i označen. U članku nema naznake da je riječ o nečem drugom. (1) (4) Ono što ostaje izvan strogo provjerljive jezgre jest tumačenje uzroka. Kada sindikalna predstavnica kaže da je rast ožujske inflacije očekivan zbog rasta cijena energenata koji izazivaju lančanu reakciju, to je interpretacija ekonomskog mehanizma, a ne zasebna numerička tvrdnja na kojoj stoji ili pada ocjena članka. Ova provjera zato ocjenjuje provjerljive brojke i njihovu vjernost izvornim objavama, a one su usklađene s priopćenjem koje je objavio NHS i sa službenim objavama DZS a. (1) (4)

Zaključak

Zbog podudarnosti svih ključnih iznosa s priopćenjem koje je objavio NHS i podudarnosti sporednih inflacijskih brojki sa službenim objavama DZS a, ocjena ovog članka je “točno”. Kriterij za ovu ocjenu nije dojam koji može ostaviti broj 117 u naslovnom prikazu, nego sadržaj tvrdnje koju medij stvarno iznosi u tekstu. U ovom slučaju isti iznosi, isti postoci i isti vremenski okvir pojavljuju se u Indexovu članku, u sindikalnom izvorniku i u dodatnim medijskim preuzimanjima. Nema zamjene indikatora, nema matematičke pogreške i nema sukoba sa službenim podacima o inflaciji. (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Ispravna i precizna formulacija glasila bi ovako: prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata za 2026., bogatija uskrsna košarica za tročlanu obitelj iznosi 486,05 eura i skuplja je 11,7 % nego 2025., srednja iznosi 282,11 eura i skuplja je 10 %, a skromna 129,01 euro i skuplja je 5,09 %. Broj 117 ne predstavlja tvrdnju o 117 %, nego skraćeni prikaz istoga podatka koji je u članku zapisan kao 11,7 %. (1) (2) (5) (6) (7)

Vidi:

  1. Index.hr. Uskrsne košarice skuplje su i do 11,7 %. 31. ožujka 2026. https://www.index.hr/vijesti/clanak/uskrsne-kosarice-skuplje-su-i-do-117/2777101.aspx?index_ref=clanak_procitaj_jos_d
  2. Nezavisni hrvatski sindikati. Uskrsna košarica za tročlanu obitelj za 2026. godinu. 31. ožujka 2026. https://www.nhs.hr/novosti/uskrsna_kosarica_za_troclanu_obitelj_za_2026_godinu_73214/
  3. Državni zavod za statistiku. Indeksi potrošačkih cijena u veljači 2026. 17. ožujka 2026. https://podaci.dzs.hr/2026/hr/121361
  4. Državni zavod za statistiku. Indeksi potrošačkih cijena u ožujku 2026., prva procjena. 31. ožujka 2026. https://podaci.dzs.hr/2026/hr/121417
  5. Hina. NHS: Uskrsne košarice i ove godine značajno skuplje. 31. ožujka 2026. https://www.hina.hr/vijest/12293474
  6. tportal. NZS: Uskrsne košarice i ove godine značajno skuplje, evo izračuna. 31. ožujka 2026. https://www.tportal.hr/biznis/clanak/nzs-uskrsne-kosarice-i-ove-godine-znacajno-skuplje-evo-izracuna-20260331
  7. Dnevnik.hr. Bogatija uskrsna košarica gotovo 500 eura, sindikati poručuju: “Počnite sa značajnim povećanjem plaća”. 31. ožujka 2026. https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/nhs-uskrsne-kosarice-i-ove-godine-znacajno-skuplje—972146.html

Uvozno trajno mlijeko za 51 cent ne dokazuje da je jeftinije od domaćeg otkupa niti da su ga srušili viškovi iz Europske unije

Članak uspoređuje cijene koje nisu iz iste kategorije i bez dovoljno dokaza povezuje pojeftinjenje s viškovima mlijeka u prahu u Europskoj uniji (EU) i carinama (uvoznim pristojbama) drugih država.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Jutarnji list je 28. ožujka 2026. objavio tekst „Jedna hrvatska industrija pred potpunim slomom, bizarne scene na policama dućana: ‘I njih ćemo poklati…’”, potpisan kao Igor Lasić/Deutsche Welle. Glavna tvrdnja tog teksta jest da su „značajni skladišni viškovi mlijeka u prahu” u Europskoj uniji (EU, politička i gospodarska zajednica europskih država) doveli do toga da se u Hrvatskoj pojavilo uvozno trajno mlijeko za 51 cent po litri, dok je domaćim proizvođačima ugovorena otkupna vrijednost 53 centa. U tekstu se tvrdi i da je to pojeftinjenje nastalo ponajviše zbog carinskih ograničenja (dodatnih uvoznih troškova i prepreka trgovini) koje su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Kina uvele prema Europskoj uniji. U istom članku navodi se i da je broj proizvođača mlijeka pao s 2674 na 2403. (1)

Područje analize

U ovoj analizi treba provjeriti nekoliko stvari. Prvo, treba utvrditi uspoređuje li članak uopće iste vrste cijena kada suprotstavlja maloprodajnu cijenu trajnog mlijeka u trgovini i otkupnu cijenu sirovog mlijeka od proizvođača. TISUP (Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi, službeni sustav za praćenje cijena u poljoprivredi) objavljuje prosječnu otkupnu cijenu sirovog kravljeg mlijeka realne kvalitete (stvarne izmjerene kvalitete mlijeka) u eurima po kilogramu. To je, dakle, cijena sirovine kod proizvođača, a ne cijena gotovog proizvoda na polici u trgovini. HAPIH (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu) preko svojeg Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka dodatno objašnjava da se cijena proizvođačima određuje na temelju laboratorijskih ispitivanja uzoraka svježeg sirovog mlijeka. (2) (3) Drugo, treba razlikovati obično trajno mlijeko od rekonstituiranog mlijeka (mlijeka dobivenog iz mlijeka u prahu ili kondenziranog mlijeka uz dodavanje vode) i miješanog mlijeka (proizvoda koji kombinira obično i rekonstituirano mlijeko). Hrvatski pravilnik (službeni propis) jasno određuje da takvi proizvodi moraju biti posebno označeni. (4) Treće, treba provjeriti broj proizvođača i kretanja u 2024. i 2025. godini. HAPIH i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u Programu razvoja sektora mljekarstva prate broj isporučitelja (gospodarstava i proizvođača koji predaju mlijeko otkupljivačima) i količinu otkupljenog mlijeka po godinama, dok DZS (Državni zavod za statistiku) za 2024. navodi da je ukupna prikupljena količina kravljeg mlijeka ipak blago porasla. (5) (6) (7) Četvrto, za tvrdnju o uzroku treba pronaći primarni izvor (izvor koji izravno donosi podatke ili službeni dokument), koji bi pokazao da je baš promotivna cijena od 51 centa u Hrvatskoj posljedica skladišnih viškova mlijeka u prahu u Europskoj uniji i carinskih ograničenja SAD-a i Kine. Ako takav dokazni lanac ne postoji, onda se radi o pretpostavci o uzroku, a ne o potvrđenoj činjenici. (8) (9)

Analiza

1. Akcijska cijena u trgovini i otkupna cijena sirovog mlijeka nisu ista stvar

U članku objavljenom u Jutarnjem listu glavni argument glasi da se uvozno trajno mlijeko prodavalo za 51 cent po litri, dok se domaće sirovo mlijeko otkupljuje po 53 centa. Time se stvara dojam tržišnog apsurda i dubokog poremećaja. No problem je u tome što se ne uspoređuju iste vrste cijena. TISUP (Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi) u izvješću za ožujak 2026. navodi prosječnu otkupnu cijenu sirovog kravljeg mlijeka realne kvalitete za veljaču 2026. od 0,49660 eura po kilogramu, a procjena za ožujak iznosi 0,49297 eura po kilogramu. HAPIH-ov (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu) laboratorij objašnjava da se proizvođačima cijena određuje prema kvaliteti svježeg sirovog mlijeka nakon laboratorijske analize. To znači da je riječ o službenom pokazatelju za sirovinu kod proizvođača, a ne o cijeni gotovog proizvoda u trgovini. (2) (3) Drugim riječima, članak uspoređuje cijenu sirovog mlijeka na farmi s cijenom prerađenog i pakiranog proizvoda na polici. To nije ista razina tržišta i zato takva usporedba može biti zavaravajuća. Osim toga, članak ne navodi o kojem se točno proizvodu radi: iz koje je države došao, kako je bio deklariran, je li riječ o običnom trajnom mlijeku ili možda o rekonstituiranom mlijeku (proizvodu dobivenom iz mlijeka u prahu uz dodatak vode) ili miješanom mlijeku (kombinaciji običnog i rekonstituiranog mlijeka). To nije nevažan detalj. Pravilnik o mlijeku i mliječnim proizvodima izričito razlikuje te kategorije i propisuje da rekonstituirano ili miješano mlijeko mora biti jasno označeno. Bez deklaracije konkretnog proizvoda ne može se sa sigurnošću zaključiti što je zapravo bilo na akciji. (4) Čak ni brojke u članku ne izgledaju toliko dramatično koliko se sugerira. Ako se uzmu same brojke iz članka, 51 cent nasuprot 53 centa, razlika iznosi 0,02 eura. Kada se 0,02 podijeli s 0,53, dobiva se približno 3,77 posto. To znači da je razlika mala i više podsjeća na kratkotrajnu akcijsku cijenu nego na dokaz velikog tržišnog sloma. Štoviše, službeni prosjek TISUP-a za veljaču 2026. iznosi 49,66 eurocenti po kilogramu, pa člankovih 53 centa nije potvrđeno kao prosječna službena otkupna cijena cijelog sektora. To može biti pojedinačna ugovorena cijena za dio proizvođača, ali ne i reprezentativan prosjek za sve. Razlika između 53 centa i službenog prosjeka od 49,66 centi iznosi oko 6,73 posto. To dodatno pokazuje da članak ne polazi od službenog prosjeka za sektor. (1) (2) Ista tvrdnja pojavila se i u drugim medijima. Večernji list je početkom ožujka objavio gotovo istu usporedbu između trajnog mlijeka za 51 cent i domaćeg otkupa od 53 centa, a Index.hr je dva dana nakon Jutarnjeg prenio gotovo istu priču o skladišnim viškovima i cijeni od 51 centa. No to što se neka tvrdnja više puta ponavlja ne znači da je time postala dokazana. (10) (12)

2. Pad broja proizvođača jest stvaran, ali broj 2403 nije potvrđen javno dostupnim glavnim izvorom

Članak je uvjerljiviji kada govori o dugoročnom slabljenju domaćeg sektora mlijeka. Program razvoja sektora mljekarstva koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva navodi da je 2022. bilo 3480 isporučitelja mlijeka, što je pad od 76,6 posto u odnosu na 2012. godinu. U istom dokumentu navodi se i da je otkupljena količina pala sa 602 tisuće tona u 2012. na 405 tisuća tona u 2022. godini. To pokazuje da domaće mljekarstvo već godinama slabi. (5) Iz tog službenog postotka može se izračunati da je 2012. godine bilo približno 14,9 tisuća isporučitelja, jer 3480 podijeljeno s 0,234 daje oko 14.872. Zbog toga je člankov povijesni navod o 14.874 proizvođača vrlo blizu onome što proizlazi iz službenog programa. (5) (16) No kod novijih brojki pojavljuje se problem. Članak navodi da je broj proizvođača pao s 2674 na 2403. HAPIH-ov podlistak (stručni prilog) objavljen u studenome 2025. za 2024. godinu doista navodi 2674 obiteljska gospodarstva i velike farme, pa je prvi broj potvrđen. Međutim, HAPIH-ov podlistak iz ožujka 2026. za 2025. godinu navodi 2440 gospodarstava i velikih farmi, a ne 2403. U istom izvoru piše i da je broj proizvođača u odnosu na 2024. manji za 9,86 posto, dok je količina isporučenog mlijeka veća za 1,02 posto. (6) (7) Jednostavan izračun pokazuje sljedeće: kada se od 2674 oduzme 2440, dobiva se 234 manje proizvođača. Kada se 234 podijeli s 2674, dobiva se približno 8,75 posto. HAPIH u tekstu navodi 9,86 posto, što može značiti da se taj postotak temelji na detaljnijoj internoj evidenciji ili drukčijem presjeku podataka. No ono što je važno jest da javno dostupni godišnji izvor za 2025. ne potvrđuje broj 2403. Zbog toga je ta konkretna brojka u članku netočna ili barem nedovoljno potkrijepljena. (6) (16) S druge strane, nije točno reći da članak izmišlja opći trend pada. DZS (Državni zavod za statistiku) za 2024. navodi da je ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka u odnosu na 2023. porasla za 0,5 posto. To znači da je moguće da broj proizvođača pada, a da ukupna količina mlijeka blago raste. Takva pojava naziva se koncentracija proizvodnje, odnosno proces u kojem ostaje manje proizvođača, ali oni u prosjeku proizvode više. Članak prepoznaje taj širi trend, ali brojku za 2025. nije potkrijepio točnim javnim izvorom. (6) (7)

3. Tvrdnja da su baš viškovi u Europskoj uniji i carine srušili cijenu na 51 cent ne može se pouzdano potvrditi

Najslabiji dio članka jest tvrdnja o uzroku. U tekstu se tvrdi da su „značajni skladišni viškovi mlijeka u prahu” u Europskoj uniji i carinska ograničenja SAD-a i Kine ponajviše doveli do naglog pojeftinjenja trajnog mlijeka u Hrvatskoj. Da bi se takva tvrdnja mogla potvrditi, trebalo bi imati jasan niz dokaza: koji je točno proizvod bio na hrvatskoj polici, iz koje države je uvezen, po kojoj ulaznoj cijeni, preko kojeg trgovačkog ili prerađivačkog lanca i kako je točno povezan s viškovima mlijeka u prahu ili s preusmjeravanjem izvoza zbog carina. Članak takve dokaze ne nudi. Zato za ovaj dio vrijedi zaključak da se ne može pouzdano provjeriti. (1) Najvažniji europski izvor za ovu temu jest mjesečni pregled tržišta mlijeka Europske komisije (izvršnog tijela Europske unije), ažuriran 27. ožujka 2026. Taj dokument ne opisuje tržište kao slomljeno zbog golemih neprodanih zaliha mlijeka u prahu koje se zatim izravno prelijevaju na hrvatske police. Europska komisija navodi da je prosječna farm gate cijena (cijena koju proizvođač dobiva na farmi, prije prerade i trgovine) mlijeka u Europskoj uniji u siječnju 2026. pala na 45,22 centa po kilogramu, uz procjenu daljnjeg pada u veljači na 44,35 centi. To pokazuje silazni cjenovni ciklus, ali ne potvrđuje tvrdnju da je promotivna cijena od 51 centa u Hrvatskoj izravna posljedica skladišnih viškova mlijeka u prahu. (8) Isti pregled Komisije dodatno slabi tu uzročnu konstrukciju. U dokumentu stoji da su izvozi mliječnih proizvoda iz Europske unije u razdoblju od siječnja do studenoga 2025. porasli za maslac, sirutku i sireve, dok su ukupni izvozi mliječnih proizvoda, izraženi u ekvivalentu mlijeka (način usporedbe različitih mliječnih proizvoda tako da se preračunaju na količinu mlijeka potrebnu za njihovu proizvodnju), bili viši za 0,5 posto, a vrijednost izvoza viša za 6,1 posto nego godinu prije. Za SMP (skimmed milk powder, odnosno obrano mlijeko u prahu) Komisija navodi rast izvoza prema Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Indoneziji, Filipinima, Vijetnamu, Maleziji, Nigeriji i Maroku, uz pad prema Kini i Alžiru. To znači da na razini Europske unije postoje promjene u trgovinskim tokovima, ali ne i dokaz da su se zalihe upravo zato prelile u hrvatske trgovine i srušile cijenu trajnog mlijeka. (8) Postoje i kineske mjere kao širi trgovinski kontekst. MOFCOM (Ministry of Commerce of the People’s Republic of China, odnosno Ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine) objavio je da je 12. veljače 2026. donio konačnu odluku o kompenzacijskim carinama (dodatnim uvoznim pristojbama uvedenima radi zaštite domaće proizvodnje) na određene mliječne proizvode iz Europske unije, u rasponu od 7,4 do 11,7 posto, za razdoblje od pet godina počevši od 13. veljače 2026. Taj dokument potvrđuje da trgovačka prepreka postoji. No sam po sebi ne dokazuje da je upravo ta odluka spustila cijenu trajnog mlijeka u hrvatskim trgovinama krajem ožujka. Još manje članak pokazuje kako bi američka ograničenja djelovala na isti način. Bez podataka o robi, deklaraciji, uvoznom kanalu i nabavnoj cijeni, objašnjenje uzroka ostaje pretpostavka. (9) Postoje i dodatni pokazatelji da je cijena od 0,51 eura vjerojatno bila jednostavno promotivna maloprodajna cijena. MojKatalog, internetska stranica koja prati akcijske ponude trgovina, tih je dana bilježio da se „trajno mlijeko” može kupiti po 0,51 eura u više trgovina od 25. do 31. ožujka 2026., a Večernji list je istu brojku navodio još početkom ožujka. To više upućuje na trgovačku akciju nego na dokaz jednog velikog europskog skladišnog šoka. Bez dodatnih dokaza ne može se tvrditi da je članak točno pogodio glavni uzrok. Može se reći tek da je opisao stvaran signal s tržišta, ali ga je previše samouvjereno objasnio. (10) (11)

Zaključak

Zbog toga što uspoređuje dvije neusporedive cijene, maloprodajnu cijenu trajnog mlijeka u trgovini i otkupnu cijenu sirovog mlijeka od proizvođača, te zbog toga što bez dovoljno dokaza povezuje cijenu s viškovima mlijeka u prahu u Europskoj uniji i carinama, ocjena ovog članka je “većinski netočno”. Članak ispravno upućuje na dugotrajan pad broja domaćih proizvođača i na stvarne pritiske u sektoru mljekarstva, ali svoju glavnu poantu gradi na miješanju različitih pokazatelja i na uzroku koji nije dokazao primarnim izvorima. Dodatno, broj od 2403 proizvođača za 2025. godinu ne odgovara javno dostupnom HAPIH-ovu godišnjem pregledu, koji navodi 2440. Preciznije bi bilo reći sljedeće: u hrvatskoj maloprodaji su se u ožujku 2026. pojavile promotivne cijene trajnog mlijeka od 0,51 eura, dok službeni pokazatelji za sirovo kravlje mlijeko u otkupu bilježe prosjek od oko 0,50 eura po kilogramu, ali te dvije cijene nisu izravno usporedive. Također, domaći sektor mlijeka bilježi dugoročan pad broja proizvođača, no nije pouzdano dokazano da su baš viškovi mlijeka u prahu u Europskoj uniji te američka i kineska carinska ograničenja proizveli konkretnu akcijsku cijenu na hrvatskim policama. (2) (5) (6) (8) (9)

Vidi:

  1. Jutarnji list. Jedna hrvatska industrija pred potpunim slomom, bizarne scene na policama dućana: ‘I njih ćemo poklati…’. 28. ožujka 2026. https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/uvozno-trajno-mlijeko-jeftinije-od-otkupa-hrvatska-eu-viskovi-15693520
  2. TISUP (Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi). Sirovo mlijeko i mliječni proizvodi, ožujak 2026. https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivredna_politika/poljoprivredno_trziste/Sirovo_mlijeko_i_mlijecni_proizvodi2023_11.pdf 
  3. HAPIH (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu). Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka, Godišnje izvješće 2023. https://www.hapih.hr/wp-content/uploads/2025/04/SLKM-izvjesce-2024-za-web.pdf 
  4. Narodne novine (službeni list Republike Hrvatske). Pravilnik o mlijeku i mliječnim proizvodima. NN 64/2017  https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_07_64_1470.html
  5. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Program razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine. https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivreda/program%20mljekarstva/1%20Program%20razvoja%20sektora%20mljekarstva%20u%20Republici%20Hrvatskoj%20do%202030.%20godine.pdf 
  6. HAPIH (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu). Podlistak HAPIH-a u Mljekarskom listu, ožujak 2026.  https://www.hapih.hr/cs/publikacije/podlistak-mljekarski-list/podlistak-hapih-a-u-mljekarskom-listu-2026/ 
  7. DZS (Državni zavod za statistiku). Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda u 2024. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97341 
  8. European Commission (Europska komisija). Milk market situation, March 2026 factsheet. https://agriculture.ec.europa.eu/data-and-analysis/markets/overviews/market-observatories/milk_en 
  9. MOFCOM (Ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine). Spokesperson’s Remarks on the Final Determination on the Countervailing Investigation into Certain Dairy Products Originating in the European Union. 14. veljače 2026. https://english.mofcom.gov.cn/News/SpokesmansRemarks/art/2026/art_5e279f14e6664fbc9118d66741a8be67.html
  10. Večernji list. Litra trajnog mlijeka na polici 51 cent, a farmer za svježe dobije 53. 6. ožujka 2026. https://www.vecernji.hr/barkod/litra-trajnog-mlijeka-na-polici-51-cent-a-farmer-za-svjeze-dobije-53-1940019
  11. MojKatalog. Trajno mlijeko, akcijska cijena 0,51 €. https://mojkatalog.hr/proizvodi/trajno-mlijeko 
  12. Index.hr. U deset godina nestalo više od 12 tisuća proizvođača mlijeka. 29. ožujka 2026. https://www.index.hr/vijesti/clanak/eu-trziste-i-uvoz-slomili-domace-mljekarstvo/2776224.aspx

Rješenja o porezu na nekretnine doista su stizala i onima koji nisu trebali platiti, ali tportal previše pojednostavljuje uzrok problema

Porezna uprava priznala je pogrešno izdana rješenja, no službeni propisi i vodiči pokazuju da problem nije bio samo u dvije baze podataka.

Autori: Dr.sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira:

Tportal.hr je 23. ožujka 2026. objavio članak Milana Dalmacije pod naslovom „Dobili ste rješenje o porezu na nekretnine, a niste trebali? Poreznici objasnili u čemu je problem”, u kojem se navodi da je Porezna uprava „koristeći samo dvije od čak šest evidencija” izdavala rješenja, da je do prošlog ponedjeljka bilo „čak 36.000 prigovora”, te da su rješenja dobivali i oni koji prema propisima ne bi trebali platiti porez, primjerice vlasnici nekretnina u kojima žive ili ih dugoročno iznajmljuju. (1)

Područje analize:

Porez na nekretnine uveden je od 1. siječnja 2025. kao zamjena za porez na kuće za odmor, a porezno tijelo donosi rješenje prema stanju, namjeni i vlasništvu nekretnine na dan 31. ožujka godine za koju se porez utvrđuje. Zakon istodobno propisuje da se rješenje ne donosi kada je porezni obveznik oslobođen plaćanja poreza. Nekretnine koje služe za stalno stanovanje i one koje su iznajmljene za stalno stanovanje najmanje deset mjeseci oslobođene su poreza, ali sama prijava prebivališta nije automatski dokaz stalnog stanovanja. Zato je u ovoj provjeri bilo potrebno razdvojiti četiri pitanja: jesu li pogrešna rješenja stvarno slana, koje su nekretnine doista izuzete, na kojim je podacima Porezna uprava formalno smjela i trebala temeljiti rješenja, te jesu li brojke iz članka dovoljno precizno prikazane. Istu jezgru tvrdnje prenijeli su i drugi mediji, među njima HRT i Večernji list, dok je Dnevnik Nove TV objavio i izjavu ravnatelja Božidara Kutleše o tome da prisilne naplate neće biti dok se ne utvrdi činjenično stanje. (2) (3) (5) (6) (9) (10) (12)

Analiza:

1) Pogrešna rješenja jesu potvrđena, a zakon jasno pokazuje tko ne bi smio biti oporezovan

Središnja tvrdnja tportalova teksta, da su neka rješenja poslana i onima koji nisu trebali biti obveznici poreza, potvrđena je službenim objavama Porezne uprave. U priopćenju od 3. ožujka Porezna uprava navodi da će „bez odgode ispraviti sva pogrešna rješenja o porezu na nekretnine”, a 19. ožujka dodatno objavljuje da je „tijekom redovne obrade i razmjene podataka” uočen dio slučajeva koji traže dodatnu provjeru i usklađivanje. HRT je istu poruku prenio preko Hine, a Dnevnik.hr objavio je Kutlešinu izjavu da do utvrđivanja stvarnog stanja neće biti ovrha ni prisilne naplate. To znači da jezgra tportalove vijesti nije senzacionalistička izmišljotina, nego opis stvarnog administrativnog problema koji je sama Porezna uprava priznala. (4) (5) (9) (10) Točnost te jezgre dodatno potvrđuje sam zakonski okvir. Izmjene Zakona o lokalnim porezima iz prosinca 2024. propisuju da porezno tijelo neće donositi rješenje kada se porezni obveznik oslobađa obveze poreza na nekretnine. Službena pitanja i odgovori Porezne uprave navode da se porez ne plaća na nekretninu koja služi za stalno stanovanje vlasnika, djeteta ili druge fizičke osobe koja u njoj stalno stanuje, kao ni na nekretninu koja je iznajmljena na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje od najmanje deset mjeseci. Službeni pregled slučajeva primjene poreza izrijekom navodi da se u takvim slučajevima rješenje ne donosi jer se porez ne utvrđuje. Zato je tvrdnja da su neka rješenja stigla i osobama koje su trebale biti izuzete od poreza u osnovi točna. (2) (3) (8) Ipak, tportalov tekst ostavlja dojam kao da je svako rješenje poslano na adresu stalnog stanovanja automatski nezakonito. To je pojednostavljenje. Zakon i službeni vodiči Porezne uprave naglašavaju da prijava prebivališta sama po sebi nije dovoljan dokaz stalnog stanovanja. Porezno tijelo može tražiti dodatne dokaze, a za dugoročni najam ugovor mora biti prijavljen Poreznoj upravi. Drugim riječima, nije svaka žalba nužno osnovana, pa broj prigovora nije isto što i broj potvrđenih pogrešaka. Ta nijansa u članku nije dovoljno jasno razdvojena. (3) (6) (8)

2) Uzrok nije moguće svesti samo na “dvije od čak šest evidencija”

Najproblematičniji dio tportalova članka nije tvrdnja da je grešaka bilo, nego objašnjenje da je Porezna uprava problem proizvela zato što je koristila „samo dvije od čak šest evidencija”. Takva formulacija zvuči čvrsto, ali službeni izvori pokazuju širu i složeniju sliku. Već u obavijesti od 23. veljače 2026. Porezna uprava navodi da se rješenja donose na temelju podataka kojima raspolaže, podataka iz evidencija komunalne naknade, te ostalih podataka koji su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze, a koje su dostavila upravna tijela jedinica lokalne samouprave i sami porezni obveznici. Zakon također ne propisuje popis od „šest obveznih evidencija”, nego razmjenu podataka između Porezne uprave i jedinica lokalne samouprave, uz evidenciju komunalne naknade i druge podatke koji mogu utjecati na utvrđivanje poreza. To znači da je tportalova formulacija više novinarska konstrukcija nego zakonska ili službena kategorija. (2) (6) (7) Službeni pregled slučajeva primjene poreza dodatno pokazuje da postupak nije zamišljen samo kroz dvije baze. Za vlasnika koji živi u svojoj jedinoj nekretnini Porezna uprava navodi da porezno tijelo postojanje nekretnine i uvjete za oslobođenje utvrđuje iz podataka komunalne naknade i OIB sustava. Za dugoročni najam dodaje i Informacijski sustav Porezne uprave, odnosno podatke relevantne za porez na dohodak od najma. To znači da su u formalnom modelu već ugrađena najmanje tri izvora podataka, a ne samo dva. Tportal je, dakle, zahvatio jedan stvarni operativni problem, ali ga je pretvorio u previše linearnu priču. (8) Da je problem bio u neusklađenosti više registara, a ne u „tehničkoj grešci” jedne ili dvije baze, vidi se i iz demantija koji je Porezna uprava poslala Jutarnjem listu 2. ožujka. U tom demantiju stoji da nema govora o promjeni poreznog statusa nekretnina za trajno stanovanje, nego o potrebi dodatnog usklađivanja podataka iz više službenih registara na razini gradova, općina i Porezne uprave. Slično je formulirano i u službenoj objavi od 19. ožujka, gdje se govori o redovnoj obradi i razmjeni podataka, a ne o jednoj jedinoj pogrešnoj bazi. Zato je preciznije reći da je prvi masovni val rješenja očito bio snažno oslonjen na evidenciju komunalne naknade i MUP-ove podatke o prebivalištu i boravištu, što Večernji list istoga dana i navodi, ali nije dovoljno utemeljeno tvrditi da je cijeli sustav odlučivanja bio sveden samo na te dvije baze. (5) (11) (12) Tportal je pritom točno zahvatio još jednu važnu okolnost, a to je da Porezna uprava ima problem s povezivanjem članova obitelji i pojedinih stambenih jedinica. Večernji list navodi da među žalbama dominiraju upravo slučajevi stanova u kojima žive članovi obitelji, primjerice djeca, a Porezna uprava na svojim stranicama o Središnjem registru stanovništva navodi da od 1. lipnja 2026. slijedi puna operativnost registra s podacima o srodstvu, prebivalištu i stambenim jedinicama. Zakon o Središnjem registru stanovništva potvrđuje da će se u registru povezivati roditelji i djeca, prebivalište i boravište te podaci o stambenoj jedinici. Drugim riječima, članak je točan kada sugerira da bi buduća integracija registara mogla smanjiti broj pogrešnih rješenja, ali nije dovoljno precizan u opisivanju postojećeg pravnog i tehničkog okvira. (12) (13) (14)

3) Brojke iz članka uglavnom stoje, ali nisu sve jednako čvrsto potvrđene

Brojčani dio tportalova članka djelomično je potvrdiv, a djelomično je prikazan kao čvršći nego što ga primarni izvori dopuštaju. Tportal navodi oko 278.000 rješenja za oko 290.000 nekretnina od ukupno 1,3 milijuna analiziranih. Večernji list istoga dana piše o oko 86 tisuća rješenja u prvom krugu i oko 192 tisuće u drugom, što daje približno 278 do 280 tisuća rješenja, pa je red veličine usklađen. Također se u više medija pojavljuje podatak da je Porezna uprava nadležna za 386 općina i gradova, dok njih 170 porez naplaćuje samostalno, što objašnjava zašto Porezna ne barata potpunom slikom za sve jedinice lokalne samouprave u državi. (10) (12) Međutim, točan zbroj od 36.000 prigovora kao zasebna službeno objavljena statistika ne može se pouzdano potvrditi iz primarnih dokumenata Porezne uprave dostupnih na dan provjere. Službeno priopćenje od 19. ožujka govori da će svi zaprimljeni prigovori biti riješeni u roku od dva mjeseca, ali ne objavljuje broj. Taj broj od 36.000 istoga dana prenose tportal i Večernji list kao podatak dobiven u razgovoru s poreznicima. Zato je razumno reći da je broj medijski dosljedno prenesen, ali nije jednako čvrsto dokumentiran kao, primjerice, zakonska izuzeća ili službeno obećanje o poništavanju pogrešnih rješenja. (1) (5) (12) Tportalove postotke ipak je moguće matematički provjeriti. Ako se uzme 36.000 prigovora na 1,3 milijuna nekretnina za koje su povučeni podaci, dobiva se približno 2,77 posto, što se zaokružuje na 2,8 posto. Ako se isti broj usporedi s 290.000 nekretnina za koje je rješenje izdano, dobiva se oko 12,41 posto, što odgovara navodu od 12,4 posto. U tom uskom računskom smislu brojke stoje. Ali metodološki je važno naglasiti da je riječ o udjelu prigovora, a ne o udjelu potvrđeno pogrešnih rješenja. Upravo tu članak prelazi iz administrativne statistike u novinarski dojam. (1) (12) Isti obrazac vidi se i u tvrdnji da je riječ o nekretninama koje se koriste za kratkoročni najam ili su prazne. To je u praktičnom smislu uglavnom točno jer su to glavne skupine koje ne ostvaruju oslobođenje, ali zakonski gledano porez zahvaća šire sve stambene nekretnine koje ne ispunjavaju uvjete za oslobođenje. Porezna uprava u svojim vodičima posebno navodi i druge situacije, poput nekretnina koje služe članu obitelji, nekretnina koje se koriste za poslovnu djelatnost ili nekretnina neprikladnih za stanovanje. Tportal, dakle, ne ulazi u činjeničnu pogrešku, ali čitatelju daje užu sliku stvarnog normativnog okvira. (3) (7) (8)

Zaključak

Zbog toga što Porezna uprava sama potvrđuje pogrešno izdana rješenja i jer zakon stvarno oslobađa stalno stanovanje i dugoročni najam od poreza, ali i zato što tekst previše pojednostavljuje uzrok na „dvije od šest evidencija” te broj prigovora implicitno približava broju potvrđenih pogrešaka, ocjena ovog članka je “većinski točno”. (2) (4) (5) (8) (12) Ova ocjena nije “točno” jer službeni izvori pokazuju širi pravni i podatkovni okvir od onoga kako ga članak opisuje. Nije ni niža od toga jer je glavna vijest, da su rješenja stvarno stizala i onima koji nisu trebali platiti porez te da će se takva rješenja poništavati, potvrđena u više neovisnih izvora. (4) (5) (9) (10) Preciznija formulacija glasila bi ovako: Porezna uprava doista je poslala dio rješenja i građanima koji prema pravilima o stalnom stanovanju, članu obitelji u nekretnini ili dugoročnom najmu nisu trebali biti oporezovani. Uzrok nije moguće svesti samo na dvije baze podataka, nego na širu neusklađenost službenih evidencija, oslanjanje na pojedine početne izvore podataka i potrebu naknadne provjere konkretnih slučajeva. (5) (8) (11) (13) (14)

Vidi:

  1. Tportal.hr. Dobili ste rješenje o porezu na nekretnine, a niste trebali? Poreznici objasnili u čemu je problem. 23. ožujka 2026.https://www.tportal.hr/biznis/clanak/dobili-ste-rjesenje-o-porezu-na-nekretnine-a-niste-trebali-poreznici-objasnili-u-cemu-je-problem-20260323,
  2. Narodne novine. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima. NN 152/2024, 24. prosinca 2024., https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_12_152_2504.html,
  3. Porezna uprava. Porez na nekretnine.https://porezna-uprava.gov.hr/hr/porez-na-nekretnine-4814/4814
  4. Porezna uprava. PRIOPĆENJE ZA JAVNOST, porez na nekretnine. 3. ožujka 2026, https://porezna-uprava.gov.hr/hr/priopcenje-za-javnost-porez-na-nekretnine/8382
  5. Porezna uprava. Porez na nekretnine, postupanje po prigovorima. 19. ožujka 2026., https://porezna-uprava.gov.hr/hr/porez-na-nekretnine-postupanje-po-prigovorima/8409
  6. Porezna uprava. Rješenja o utvrđivanju obveze poreza na nekretnine za 2025. godinu. 23. veljače 2026., https://porezna-uprava.gov.hr/hr/rjesenja-o-utvrdjivanju-obveze-poreza-na-nekretnine-za-2025-godinu/8359
  7. Porezna uprava. Porez na nekretnine, prijava podataka bitnih za oporezivanje. 17. ožujka 2025., https://porezna-uprava.gov.hr/hr/porez-na-nekretnine-prijava-podataka-bitnih-za-oporezivanje/7575
  8. Porezna uprava. Pregled slučajeva primjene poreza na nekretnine od 2025. [PDF]., https://porezna-uprava.gov.hr/UserDocsImages/Arhiva/Dokumenti%20razno/Pregled%20slu%C4%8Dajeva%20primjene%20poreza%20na%20nekretnine%20od%202025.pdf?vel=175886
  9. HRT. Porezna uprava o postupanju po prigovorima na rješenja o porezu na nekretnine. 19. ožujka 2026. https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/porezna-uprava-o-postupanju-po-prigovorima-na-rjesenja-o-porezu-na-nekretnine-12627630
  10. Dnevnik.hr. Ravnatelj Porezne uprave o kaosu s rješenjima: “Neće biti prisilne naplate, ovo trebate učiniti”. 2. ožujka 2026., https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ravnatelj-porezne-uprave-bozidar-kutlesa-u-studiju-dnevnika-nove-tv—966764.html
  11. Jutarnji list. Stanare Španskog preplašila porezna rješenja, iz Porezne sve objasnili: “Evo što morate učiniti”. 2. ožujka 2026., https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/porezna-uprava-objasnila-sporna-rjesenja-za-porez-na-nekretnine-2025-15684874
  12. Večernji list. Nakon 36.000 žalbi na naplatu poreza na nekretnine, stiglo novo važno upozorenje građanima. 23. ožujka 2026., https://www.vecernji.hr/vijesti/porezna-ce-u-iduca-dva-mjeseca-odgovoriti-na-zalbe-vlasnici-nekretnina-ne-trebaju-platiti-porez-dok-ne-dobiju-odgovor-1944961
  13. Porezna uprava. Središnji registar stanovništva, sve na jednom mjestu za bržu i sigurniju javnu uslugu., https://porezna-uprava.gov.hr/hr/sredisnji-registar-stanovnistva/7896
  14. Narodne novine. Zakon o Središnjem registru stanovništva. NN 67/2025, 9. travnja 2025., https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_04_67_856.html



Nacional je pogodio smjer poskupljenja goriva, ali ne i cijene koje je Vlada doista donijela

Nacional je prije sjednice Vlade objavio procjene kao sutrašnje cijene, a službena odluka nekoliko sati poslije pokazala je drukčije iznose.

Autori: Dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Članak “KAOS NA PUMPAMA Sutra drastično rastu cijene goriva. Počele se zatvarati male benzinske postaje”, Nacional.hr, 23. 3. 2026., autor Dubravko Miličić, tvrdi da će “cijena goriva porast će na 1,71 euro po litri, dok će dizel dosegnuti 1,84 eura”, te da će vozači “za puni spremnik dizela izdvajati i do 14,50 eura više nego dosad”. (1)

Područje analize

U ovoj provjeri najprije se utvrđuje što je 23. ožujka 2026. bilo službeno najavljeno, a što je istoga dana doista usvojeno na sjednici Vlade. Zatim se provjerava odgovara li Nacionalova kombinacija cijena, 1,71 euro za benzin i 1,84 eura za dizel, ijednom službenom scenariju. Treće, reproducira se računica za puni spremnik od 50 litara, jer je upravo taj broj u članku pretvoren u glavni efekt na kućni budžet. Četvrto, provjerava se tvrdnja da su se “počele zatvarati male benzinske postaje” i mehanizam kojim se međunarodni rast cijena nafte pretvara u lokalni problem malih distributera. U važećem režimu ograničavanja cijena najviše maloprodajne cijene računaju se prema formuli koja polazi od osnovne cijene goriva u prethodnom četrnaestodnevnom obračunskom razdoblju, uz propisanu maksimalnu premiju energetskog subjekta, trošarinu i PDV, a novi režim vrijedi za sljedeće 14 dana. (2) (3) (4) (5)

Analiza

Što je Vlada doista donijela 23. ožujka 2026.

Nacionalov tekst objavljen je 23. ožujka u 9:55. Istoga dana za 11 sati bila je najavljena 155. sjednica Vlade, a na dnevnom redu bile su upravo uredba o najvišim maloprodajnim cijenama naftnih derivata i izmjena uredbe o trošarinama. To je važan vremenski podatak jer pokazuje da članak nije nastao nakon službene odluke, nego prije nje. (1) (2) Nakon sjednice Ministarstvo gospodarstva i materijal Vlade objavili su službene brojke. Cijene uz Vladine mjere određene su na 1,62 EUR/l za benzinsko gorivo i 1,73 EUR/l za dizelsko gorivo. U istim dokumentima navodi se i scenarij bez Vladinih mjera, 1,71 EUR/l za benzin i 1,86 EUR/l za dizel. To znači da Nacionalova kombinacija od 1,71 euro za benzin i 1,84 eura za dizel ne odgovara nijednom službenom paru cijena. Benzin u članku odgovara scenariju bez intervencije, dok dizel ne odgovara ni službenoj cijeni uz mjere ni službenoj cijeni bez mjera. (3) (4) Drugim riječima, temeljna poruka da gorivo poskupljuje jest točna, ali Nacional je brojke koje su bile u opticaju prije odluke predstavio kao da su to cijene koje će doista važiti od sutra. Službeno donesena odluka bila je uža i blaža od scenarija koji članak sugerira. U takvim situacijama razlika od nekoliko centi po litri nije mala urednička nijansa, nego mijenja stvarni trošak za vozače i smisao cijelog naslova. (1) (3) (4)

Provjera brojki i kratka reprodukcija izračuna

Službeni Vladin materijal pokazuje da je prije novog paketa cijena benzina bila 1,50 eura, a cijena dizela 1,55 eura. Nakon intervencije Vlade benzin raste na 1,62 eura, a dizel na 1,73 eura. To znači da benzin poskupljuje za 0,12 eura po litri, a dizel za 0,18 eura po litri. Kad se ta promjena izrazi relativno, benzin raste približno 8 posto, jer je 0,12 podijeljeno s 1,50 jednako 0,08, a dizel približno 11,6 posto, jer je 0,18 podijeljeno s 1,55 približno 0,116. (3) (4) Iz iste baze proizlazi i računica za spremnik. Ako je dizel rastao s 1,55 na 1,73 eura, razlika je 0,18 eura po litri. Za spremnik od 50 litara to je 9 eura više, a ne 14,50 eura. Broj od 14,50 eura dobiva se samo ako se uzme Nacionalova cijena od 1,84 eura, pa je razlika 0,29 eura po litri puta 50 litara. No upravo taj iznos nije službeno usvojen. Da se primijenio službeni scenarij bez Vladinih mjera, s cijenom dizela od 1,86 eura, poskupljenje spremnika bilo bi 15,50 eura. Prema tome, iznos od 14,50 eura nije izveden iz konačno donesene cijene, ali nije ni točna reprodukcija službenog scenarija bez mjera. (3) (4) I na strani benzina Nacionalov članak pretjeruje ako ga se čita kao opis stvarnih reguliranih cijena od utorka. Službena cijena uz mjere iznosi 1,62 eura, pa je poskupljenje spremnika od 50 litara 6 eura. Nacionalovih 1,71 euro za benzin jest broj koji se u Vladinim dokumentima pojavljuje, ali samo kao cijena bez intervencije. To je bitna metodološka razlika, jer članak ne razdvaja scenarij bez mjera od cijene koja je stvarno donesena uredbom. (3) (4) Usporedba s Bosnom i Hercegovinom u članku je djelomično točna, ali ni ondje nije precizna kao glavni domaći dio priče. Mediji u Bosni i Hercegovini 23. ožujka, pozivajući se na podatke Federalnog ministarstva trgovine, navode prosječnu cijenu bezolovnog benzina 95 od 2,57 KM po litri i dizela od 3,23 KM po litri. To je približno 1,31 euro za benzin i 1,65 eura za dizel, pa je Nacionalova brojka za benzin praktično pogođena, dok je dizel u BiH blago podcijenjen za oko jedan do dva centa po litri. To, međutim, nije središnja netočnost članka. Središnja netočnost ostaje hrvatska cijena koja je predstavljena kao da je sigurna i konačna. (10)

“Kaos”, zatvaranje pumpi i pogrešno sklopljen uzrok

Nacional u uvodu tvrdi da na hrvatskim benzinskim crpkama vlada “neviđen kaos” i da su “svi pohitali” natočiti gorivo. To je opisna i apsolutna formulacija za koju članak ne nudi nikakav mjerljiv dokaz, nema podataka o redovima, nema brojki o prodaji ni službenih informacija o nestašici. Ono što je provjerljivo jest da je jedna postaja u Udbini doista prestala prodavati gorivo i da je njezin vlasnik to obrazložio neisplativošću pri tadašnjem odnosu nabavne i prodajne cijene. RTL Danas, koji je bio na terenu, prenosi da je u Udbini ostala samo jedna benzinska postaja, a vlasnik zatvorene postaje Amir Veladžić tvrdi da su plavi dizel i obični dizel bili ispod nabavne cijene. Index je istoga dana, pozivajući se na HRT, prenio i upozorenje ekonomista Paška Burnaća da bi se trend mogao nastaviti. (1) (6) (7) Međutim, iz jedne potvrđene obustave prodaje ne slijedi automatski tvrdnja da su se “počele zatvarati male benzinske postaje” u množini kao već utvrđen i raširen proces. Preciznije bi bilo reći da je jedna mala postaja zatvorena i da su se pojavila javna upozorenja da bi takvih slučajeva moglo biti više. I Nacionalova rečenica da je riječ o “prvoj postaji koja je postala žrtva sukoba na Bliskom Istoku” skraćuje cijeli uzročni lanac. Vladin paket doista izrijekom povezuje rast cijena nafte s ratom u Iranu i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ali lokalno zatvaranje pumpne postaje ne proizlazi iz rata neposredno, nego posredno, preko rasta međunarodne cijene derivata, domaćeg režima ograničavanja cijena i marži malih distributera. To je važna razlika između političkog okvira i dokazane neposredne uzročnosti u jednom konkretnom poslovnom slučaju. (4) (6) (7) Vrijedi dodati da Nacional nije bio usamljen. Istoga jutra istu jezgru tvrdnje prenijeli su i Slobodna Dalmacija i N1, oba s istim brojkama od 1,71 euro za benzin i 1,84 eura za dizel, te s istom računicom da bi spremnik dizela mogao biti skuplji 14,50 eura. To pokazuje da se pogrešna ili nedovoljno razdvojena pretpostavka brzo širila između medija. No činjenica da je istu pogrešku prenijelo više redakcija ne pretvara je u točan podatak. (8) (9)

Zaključak

Zbog pogrešnih ključnih brojki o cijeni benzina i dizela te pogrešne računice o poskupljenju punog spremnika, ocjena ovog članka je “većinski netočno”. (1) (3) (4) Nacional je točno uhvatio opći smjer događaja, gorivo je od utorka doista poskupjelo, a slučaj zatvorene postaje u Udbini također je stvaran. No članak nije razlikovao procjenu prije odluke od cijene koja je stvarno donesena, a u takvoj temi upravo je ta razlika presudna. Dodatno, množina u tvrdnji o zatvaranju malih postaja i formulacije poput “neviđen kaos” ostaju nedokazane i prenapuhane. (1) (2) (3) (6) (7) Ispravnija formulacija glasila bi ovako: 23. ožujka 2026. prije sjednice Vlade u javnosti su kružile procjene da bi gorivo bez državne intervencije moglo osjetno poskupjeti, ali je Vlada istoga dana donijela uredbu po kojoj od 24. ožujka cijena benzina uz mjere iznosi 1,62 eura, a cijena dizela 1,73 eura. U tom službeno usvojenom scenariju spremnik od 50 litara dizela poskupljuje 9 eura, a ne 14,50 eura. (3) (4)

Vidi:

  1. Miličić D. KAOS NA PUMPAMA Sutra drastično rastu cijene goriva. Počele se zatvarati male benzinske postaje. Nacional.hr. 23. 3. 2026.
  2. https://www.nacional.hr/kaos-na-pumpama-sutra-drasticno-rastu-cijene-goriva-evo-za-koliko-ce-poskupjeti-puni-spremnik/
  3. Vlada Republike Hrvatske. 155. sjednica Vlade. 23. 3. 2026.
  4. https://vlada.gov.hr/155-sjednica-vlade-46393/46393
  5. Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske. Snažan paket mjera Vlade za ublažavanje rasta cijena energenata i zaštitu gospodarstva: produljene mjere za električnu energiju, ograničene cijene goriva i dodatna likvidnost kroz moratorije. 23. 3. 2026.
  6. https://mingo.gov.hr/vijesti/snazan-paket-mjera-vlade-za-ublazavanje-rasta-cijena-energenata-i-zastitu-gospodarstva-produljene-mjere-za-elektricnu-energiju-ogranicene-cijene-goriva-i-dodatna-likvidnost-kroz-moratorije/10292
  7. Vlada Republike Hrvatske. 10. paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva [PDF]. 23. 3. 2026.
  8. https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/2016/Sjednice/2026/Ozujak/155_sjednica_VRH/10_paket_mjera.pdf
  9. Narodne novine. NN 24/2026, Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. 9. 3. 2026.
  10. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_03_24_273.html
  11. Šiljeg L. Bili smo na prvoj benzinskoj u RH koja je prestala prodavati gorivo: ‘Radnika treba platiti, a nemamo odakle’. Net.hr / RTL Danas. 22. 3. 2026.
  12. https://net.hr/danas/rtl-danas/prva-benzinska-postaja-koja-je-prestala-prodavati-gorivo-je-u-udbini-4465e84c-2616-11f1-936f-9600040c8f8e
  13. Index Vijesti. Zatvorena benzinska u Udbini. Vlasnik: Radnike treba platiti, a odakle da platim? Index.hr. 23. 3. 2026.
  14. https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/zatvorena-benzinska-u-udbini-vlasnik-odakle-da-platim-radnike/2774066.aspx
  15. Soldo S. Panika na benzinskim postajama, cijene skaču već sutra, a ovdje možete uštedjeti 20 eura po rezervoaru. Slobodna Dalmacija. 23. 3. 2026.
  16. https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/s-mora-i-kraja/panika-na-benzinskim-postajama-cijene-skacu-vec-sutra-a-ovdje-mozete-ustedjeti-20-eura-po-rezervoaru-1545425
  17. N1 Info. Od sutra skuplje gorivo: Ovdje po spremniku možete uštedjeti i 20 eura. N1 Hrvatska. 23. 3. 2026.
  18. https://n1info.hr/vijesti/od-sutra-skuplje-gorivo-ovdje-po-spremniku-mozete-ustedjeti-i-20-eura/
  19. Fena. Cijene goriva nastavljaju rasti: Dizel se popeo na 3,23 KM, benzin također skuplji. Fokus.ba. 23. 3. 2026.
  20. https://www.fokus.ba/biznis/cijene-goriva-nastavljaju-r

Rat i gnojiva: jezgra Indexove tvrdnje stoji, ali naslov je širi od onoga što primarni izvori nedvojbeno potvrđuju

Hormuški tjesnac jest kritičan za svjetski tok uree, amonijaka, fosfata i sumpora, ali dostupni izvori ne potvrđuju jednaku razinu poremećaja na svim tržištima.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Članak “Rat na Bliskom istoku ozbiljno ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima”, objavljen na Indexu 16. ožujka 2026. kao Hinin prijenos, navodi da je rat poremetio opskrbu energentima iz Perzijskog zaljeva i time zasjenio prijetnju opskrbi hranom zbog obustave pošiljki umjetnih gnojiva. Na Hininoj stranici ista je vijest objavljena pod naslovom “Rat na Bliskom istoku ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima”, uz potpis autorice Marije Bakule. Ključna rečenica u Indexovu članku glasi da je prije rata Hormuškim tjesnacem prolazilo više od 30 posto svjetskih isporuka uree i oko 20 posto isporuka dušičnih gnojiva i fosfata, te da su poremećaji u tranzitu dodatno zaoštrili ionako tijesnu opskrbu umjetnim gnojivima. (1) (2)

Područje analize

Provjera se ovdje ne svodi samo na pitanje je li u regiji došlo do rata, nego na nekoliko užih i provjerljivih elemenata. Prvo treba utvrditi što točno kroz Hormuški tjesnac prolazi i kojim se pokazateljem to mjeri. IEA (International Energy Agency, Međunarodna agencija za energiju) govori o udjelu u svjetskoj trgovini uree, amonijaka i fosfata, a ne o ukupnoj fizičkoj potrošnji svijeta. UNCTAD (United Nations Conference on Trade and Development, Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju) prati pomorsku trgovinu i jasno navodi da se za gnojiva oslanja na Kpler (komercijalna platforma za praćenje trgovinskih i transportnih tokova)ove podatke za 2025. i detaljnu UNCTAD-ovu bazu pomorske trgovine, pri čemu “fertilizer” definira kao robnu skupinu HS 31 (Harmonized System, harmonizirani sustav carinske klasifikacije robe, skupina 31 za gnojiva). To znači da se primarno dokazuju izloženost trgovačkih tokova, pad tranzita i rizik za cijene i dostupnost, a tek zatim, i ne svugdje jednako, stvarna nestašica. WFP (World Food Programme, Svjetski program za hranu) dodatno govori o učinku tih poremećaja na prehrambenu sigurnost, dok Fertilizers Europe (europska udruga proizvođača gnojiva) daje regionalnu procjenu za tržište EU, ali kao industrijska udruga, ne kao službena statistička ustanova. (3) (4) (5) (8)

Analiza:

Što točno potvrđuju IEA i UNCTAD

Na najužoj i najvažnijoj razini članka, a to je važnost Hormuškog tjesnaca za globalni lanac opskrbe gnojivima, tvrdnja stoji. Međunarodna agencija za energiju izričito navodi da kroz tjesnac prolazi više od 30 posto svjetske trgovine ureom, te oko 20 posto trgovine amonijakom i fosfatom. IEA pritom ne piše općenito o “svim dušičnim gnojivima”, nego precizno o urei, amonijaku i fosfatu, te odmah dodaje da takva izloženost stvara rizike za cijene hrane i prehrambenu sigurnost. IEA također navodi da kroz isti prolaz ide oko polovice svjetske pomorske trgovine sumporom, važnim ulazom za proizvodnju fosfatnih gnojiva. Ta formulacija je uža i preciznija od one u članku. Indexov prijenos zato nije bez temelja, ali jest mrvicu širi od IEA-ine doslovne formulacije kada “ammonia and phosphate” prepričava kao “dušična gnojiva i fosfati”. (1) (3) UNCTAD-ov brzi pregled dodatno učvršćuje jezgru tvrdnje. Ta organizacija navodi da kroz Hormuški tjesnac prolazi trećina svjetske pomorske trgovine gnojivima, odnosno oko 16 milijuna tona godišnje iz regije Perzijskog zaljeva. U istoj analizi stoji da je od tog volumena 67 posto urea, 20 posto diamonijev fosfat, 9 posto monoamonijev fosfat, a ostatak otpada na druge vrste gnojiva. Drugim riječima, nije riječ o usputnom logističkom pravcu, nego o središnjoj arteriji za jedan velik dio globalne pomorske trgovine gnojivima. UNCTAD pritom metodološki jasno navodi odakle dolaze podaci i koju robnu skupinu promatra, što ovu brojku čini uporabljivom za provjeru članka. (4) Jednako je važan i podatak o samom tranzitu. UNCTAD pokazuje da je prosječan dnevni broj prolazaka brodova kroz tjesnac u razdoblju od 1. do 27. veljače iznosio 141, a da je nakon izbijanja sukoba pao gotovo na nulu, uz pad od 97 posto. Taj se pad može jednostavno reproducirati. Ako se uzme razlika između 141 i 4 dnevna prolaska, dobije se 137 manje prolazaka. Kada se 137 podijeli sa 141, rezultat je približno 97,2 posto. To znači da je članak imao čvrst temelj kada je govorio o ozbiljnom poremećaju tranzita. Pritom se ne radi o dojmu ni o političkoj interpretaciji, nego o mjerljivom padu brodskog prometa na jednoj od ključnih globalnih ruta. (4)

Tu se već vidi i prva važna nijansa. Primarni izvori najčvršće potvrđuju da je ozbiljno ugrožen globalni trgovački tok gnojiva kroz jedan ključni pravac. To još nije potpuno isto što i tvrdnja da je jednako ozbiljno ugrožena fizička opskrba svakog tržišta u svakom trenutku. Između te dvije razine stoje zalihe, alternativni dobavni pravci, domaća proizvodnja, sezonski ritam potražnje i mogućnost da bogatija tržišta preplate robu koja nedostaje drugdje. Zato je već na razini definicije važno razlikovati “poremećaj globalnog toka” od “opće nestašice”. (3) (4) (5)

Što se već vidi na tržištu i u pojedinim regijama

Na tržištu već postoje mjerljive posljedice koje idu u prilog Indexovoj tezi da problem nije samo teorijski. Reuters 13. ožujka piše da su cijene raspoložive uree porasle za više od trećine i da je američko tržište oko 25 posto ispod uobičajenih proljetnih zaliha koje farmeri kupuju za sjetvu. U istom tekstu navodi se da se u maloprodajnim centrima roba ili više ne nudi ili se nudi po cijenama koje su za neke kupce nedostižne. To je već konkretan dokaz da se na dijelu tržišta pojam “ugrožena opskrba” više ne svodi samo na rizik, nego uključuje i stvarnu nestašicu u sezoni kada je vrijeme presudno. (6) Reutersov raniji tekst od 5. ožujka pokazuje i cjenovni udar. Uvozna cijena u New Orleansu porasla je sa 516 na 683 dolara po metričkoj toni. Razlika iznosi 167 dolara, a kada se 167 podijeli s 516 dobije se približno 32,4 posto. U istom tekstu Reuters navodi da su u Zaljevu zatvarani ili usporavani pojedini pogoni i da je tržište već prije sukoba bilo tijesno zbog rezova proizvodnje u Europi i kineskih izvoznih ograničenja. Taj je dio važan jer pokazuje i uzročnost. Rat nije jedini razlog ranjivosti, ali je djelovao kao šok na već osjetljiv sustav s malo viška ponude. (7) Sličan obrazac vidi se i izvan Sjeverne Amerike. Reuters za Brazil piše da bi eskalacija sukoba mogla ugroziti uvoz gnojiva i izvoz žitarica, uz upozorenja analitičara da će opskrba ureom kratkoročno biti restriktivnija i skuplja. Reuters za Australiju prenosi da je jedan od najvećih dobavljača gnojiva u Zapadnoj Australiji hitno procjenjivao zalihe i alternativne opcije, uz očekivanje kašnjenja isporuka fosfata, uree i drugih proizvoda. To su dva dodatna tržišna primjera koji podupiru istu jezgru tvrdnje, i to na različitim kontinentima. (10) (11) WFP ide korak dalje i objašnjava zašto se ova tema ne može svesti samo na robu i brodove. Ta organizacija upozorava da sukob već proizvodi ozbiljne globalne poremećaje opskrbnih lanaca te da znatan dio svjetske opskrbe gnojivima prolazi kroz Hormuz, pa svaki poremećaj nosi rizik smanjene dostupnosti, nižih prinosa i viših cijena hrane. Taj mehanizam je logičan i dobro poznat. Urea i druga mineralna gnojiva ulazni su trošak za poljoprivredu. Kada njihova cijena naglo raste ili fizička dostupnost kasni, dio proizvođača smanjuje dozu, mijenja kulturu ili odgađa kupnju, a to se kasnije može preliti na prinos i cijene hrane. WFP pritom ne tvrdi da je svugdje već nastupila ista nestašica hrane, nego govori o riziku i prelijevanju šoka. Upravo je to precizniji jezik od onog koji sugerira naslov. (5) Treba pritom registrirati i jednu važnu regionalnu korekciju. Fertilizers Europe 11. ožujka navodi da na tržištu EU trenutačno nema neposrednih problema s dostupnošću gnojiva, ponajprije zbog relativno visoke proizvodnje europskih proizvođača i visokog uvoza krajem 2025. Ta izjava nije isto što i službena europska statistika bilance tržišta, ali jest relevantan indikator da se učinak krize razlikuje po regijama. Drugim riječima, globalni šok i europska situacija nisu automatski ista stvar. Europa može trpjeti rast troškova i neizravne poremećaje, a da istodobno u tom trenutku još nema opću i neposrednu nestašicu. (8)

Gdje članak prelazi iz potvrđenog podatka u širi naslov

Najveća slabost članka nije u središnjim brojkama, nego u širini formulacije. Primarni izvori vrlo dobro potvrđuju da je Hormuz kritičan za globalnu trgovinu gnojivima, da je tranzit gotovo stao i da su cijene i dostupnost na nekim velikim tržištima već ozbiljno pogođeni. Ono što ne potvrđuju jednako čvrsto jest tvrdnja da je opskrba umjetnim gnojivima već sada i podjednako “ozbiljno ugrožena” svugdje. IEA govori o izloženosti i rizicima za cijene hrane i sigurnost opskrbe. UNCTAD govori o trećini pomorske trgovine gnojivima kroz tjesnac i o ranjivosti osobito siromašnijih uvozno ovisnih gospodarstava. WFP govori o riziku niže dostupnosti i viših cijena hrane. To je ozbiljno, ali je i preciznije od univerzalne formulacije naslova. (3) (4) (5) Druga nijansa odnosi se na sadržaj same brojke iz članka. Index, slijedeći Hinu, piše o “oko 20 posto isporuka dušičnih gnojiva i fosfata”. IEA, međutim, piše “about 20% of trade of ammonia and phosphate”. Amonijak jest temeljni ulaz za velik dio dušičnih gnojiva, ali nije isto što i ukupna kategorija svih dušičnih gnojiva. U ovom slučaju to ne ruši osnovnu poantu članka, ali jest terminološka ekstenzija koju je trebalo ostaviti užom i preciznijom. U strožoj verziji tvrdnje trebalo je reći da kroz Hormuz prolazi više od 30 posto trgovine ureom te oko 20 posto trgovine amonijakom i fosfatom. (1) (3) Tu se vidi i kako je vijest putovala kroz medije. Istu jezgru tvrdnje prenijeli su Hina u izvornom tekstu, Novi list u vlastitom prijenosu, Reuters kroz više tržišnih izvještaja o SAD-u, Brazilu i Australiji, te The Guardian kroz razgovor s čelnikom Yare koji je upozorio na mogući udar na prinose i opskrbu hranom ako poremećaj potraje. To govori da osnovna teza nije izolirana ni rubna. Istodobno, upravo dodatni medijski izvještaji pokazuju i važnu nijansu. Neki od njih govore o stvarnim regionalnim nestašicama i kašnjenjima, a neki o riziku i cjenovnom šoku. To opet vodi prema zaključku da je Indexov naslov bliži snažnoj sažetoj novinskoj formulaciji nego najpreciznijem opisu onoga što se zasad može globalno dokazati. (2) (6) (9) (10) (11) (12) The Guardian pritom donosi i korisnu brojčanu provjeru tržišnog skoka uree. Prema izjavi čelnika Yare, cijena se podigla s 487 na 700 dolara po toni, što je rast od oko 43,7 posto. Razlika je 213 dolara, a 213 podijeljeno s 487 daje približno 0,437. Taj podatak ne dokazuje sam po sebi univerzalnu nestašicu, ali potvrđuje da je riječ o vrlo snažnom tržišnom šoku koji se iz logistike prelio u cijene. Kada se takav cjenovni skok spoji s UNCTAD-ovim padom tranzita i Reutersovim izvještajima o manjku ponude u SAD-u, tvrdnja o ozbiljnom problemu ostaje održiva. Ono što traži korekciju jest opseg tvrdnje i razlikovanje između globalnog rizika, regionalne nestašice i već potvrđenog poremećaja trgovinskog toka. (4) (6) (7) (9)

Zaključak

Zbog toga što primarni izvori potvrđuju kritičnu ulogu Hormuškog tjesnaca u svjetskoj trgovini gnojivima i već vidljive tržišne poremećaje, ali ne potvrđuju opću i jednako jaku nestašicu na svim tržištima i u svim regijama, ocjena ovog članka je “većinski točno”. Članak se oslanja na stvarne i važne brojke IEA-e i dobro pogađa činjenicu da rat nije samo energetski, nego i poljoprivredno prehrambeni problem. Međutim, naslov je širi od najuže provjerljive tvrdnje, a dio formulacije o “dušičnim gnojivima” preciznije je trebalo vezati uz amonijak, kako stoji u IEA-inu izvorniku. (1) (3) (4) Ispravnija formulacija tvrdnje glasila bi da je rat na Bliskom istoku ozbiljno poremetio globalne opskrbne tokove umjetnih gnojiva i povećao rizik nestašica, rasta cijena i poskupljenja hrane. Na nekim tržištima, osobito onima koja ovise o uvozu i ulaze u sezonu sjetve, posljedice su već mjerljive kroz manju dostupnost i više cijene. Za druga tržišta, uključujući dio Europe, u dostupnim izvorima zasad je čvršće potvrđen troškovni i logistički šok nego opća neposredna nestašica. (5) (6) (8)

Vidi:

  1. Index.hr. Rat na Bliskom istoku ozbiljno ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima. 16. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/rat-na-bliskom-istoku-ozbiljno-ugrozio-opskrbu-umjetnim-gnojivima/2771709.aspx
  2. Hina. Rat na Bliskom istoku ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima. 16. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.hina.hr/vijest/12274245.
  3. International Energy Agency. The Middle East and Global Energy Markets. 2026. Dostupno na: https://www.iea.org/topics/the-middle-east-and-global-energy-markets.
  4. UN Trade and Development. Strait of Hormuz disruptions: Implications for Global Trade and Development. 10. ožujka 2026. Dostupno na: https://unctad.org/system/files/official-document/osgttinf2026d1_en.pdf.
  5. World Food Programme. WFP warns rising food and fuel prices risk pushing global hunger higher as humanitarian needs grow. 8. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.wfp.org/news/wfp-warns-rising-food-and-fuel-prices-risk-pushing-global-hunger-higher-humanitarian-needs.
  6. Reuters. Iran war deprives US farmers of affordable fertilizer as spring planting looms. 13. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/iran-war-deprives-us-farmers-affordable-fertilizer-spring-planting-looms-2026-03-13/
  7. Reuters. Farmers see fertiliser price surge as Iran war blocks exports, threatening losses. 5. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/energy/iran-war-threatens-asia-fertiliser-supplies-ahead-planting-season-2026-03-05/.
  8. Fertilizers Europe. Statement on the impact of the war in the Middle East on the EU fertilizer market. 11. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.fertilizerseurope.com/wp-content/uploads/2026/03/Fertilizers-Europe-statement-on-the-impact-of-the-war-in-the-Middle-East-on-the-EU-fertilizer-market.pdf.
  9. The Guardian. Global food supplies could be badly hit if Iran war drags on, says fertiliser boss. 14. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.theguardian.com/world/2026/mar/14/global-food-supplies-iran-war-fertiliser-yara-svein-tore-holsether.
  10. Reuters. Expanding Iran conflict threatens Brazil grain exports, fertilizer supplies. 5. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.reuters.com/world/middle-east/expanding-iran-conflict-threatens-brazil-grain-exports-fertilizer-supplies-2026-03-05/.
  11. Reuters. Australian fertiliser firm sees delays in feedstock delivery on Iran war. 5. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/australian-fertiliser-firm-sees-delays-feedstock-delivery-iran-war-2026-03-05/.
  12. Novi list. Rat na Bliskom istoku ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima, alternative ipak ima. 16. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.novilist.hr/novosti/rat-na-bliskom-istoku-ugrozio-otezava-umjetnim-gnojivima-alternative-ipak-ima/.

Josip je bio prvi na upisnoj listi, a ispričao nam je kako se snašao na studiju, o profesorima i praksi

Od znatiželjnog gimnazijalca do studenta s međunarodnim iskustvom i konkretnim projektima iza sebe, Josip Tomašković svoj je akademski put gradio promišljeno. Kad je birao studij, znao je da ga zanima područje ekonomije, ali tražio je više od klasičnog studija. Upisao je ZŠEM kao prvi na upisnoj listi, a njegova priča pokazuje kako izbor studija može postati prvi korak prema ozbiljnoj, globalnoj karijeri još za vrijeme studiranja.

Josip Tomašković, student ZŠEM-a | Foto: Privatna arhiva

– Iznimno je teško napraviti korak naprijed, ali ne možete ostati na mjestu – morate donijeti odluku.

Ova misao možda najbolje opisuje put Josipa Tomaškovića – studenta koji je vrlo rano shvatio da znanje ima najveću vrijednost onda kada je povezano sa svijetom, ljudima i stvarnim problemima.

Josip je završio II. gimnaziju, poznatu kao Križanićevu gimnaziju. Već u srednjoškolskim danima pokazivao je izražen interes za društvene teme, javne politike i ekonomiju. Sudjelovao je u natjecanjima iz poznavanja Ustava i Sabora Republike Hrvatske, isticao se u društvenim predmetima te se aktivno uključivao u projekte Crvenog križa i Građanskog odgoja. Kao gimnazijalac sudjelovao je i na prvoj sjednici Zajednice aktivnih građana (ZAG), što je dodatno učvrstilo njegov interes za ulogu pojedinca u društvu.

– Često sam se pitao – mogu li promjene koje želim vidjeti u društvu ostvariti samo kao promatrač ili kao aktivan sudionik, prisjeća se Josip.

ZŠEM kao svjesna odluka

Nakon mature Josip je znao da želi postati ekonomist. No bio je svjestan i realnosti tržišta rada – Hrvatska svake godine dobiva tisuće novodiplomiranih ekonomista. Upravo zato, kako sam ističe, tražio je nešto više od klasičnog studija.

– ZŠEM sam prepoznao kao rijetkost – mjesto koje studentima daje priliku da globaliziraju svoju edukaciju, kaže Josip.

Zagrebačku školu ekonomije i managementa (ZŠEM) je upisao kao najbolje rangirani student na upisnoj listi. Od samog početka studija tražio je prilike za praktično iskustvo, međunarodnu izloženost i osobni razvoj. Već nakon prve godine studija proveo je četiri mjeseca radeći u zagrebačkoj IT kompaniji Intellexi, gdje se bavio B2B prodajom na engleskom jeziku, s fokusom na nizozemsko tržište.

– Taj posao mi je vrlo rano pokazao kako izgleda stvarna poslovna komunikacija s klijentima, unutar tima i prema ciljevima koje morate ostvariti, ističe Josip.

Na drugoj godini studija bio je član tima koji je osvojio ZŠEM-ovu nagradu za najbolju marketinšku kampanju na temu destinacijskih vjenčanja u Hrvatskoj, čime je dodatno potvrdio sposobnost primjene teorije u stvarnom kontekstu.

Josip Tomašković ZŠEM

Josip Tomašković, student ZŠEM-a | Foto: Privatna arhiva

Akademska izvrsnost i međunarodno iskustvo

Iste godine Josip postaje suradnik ZŠEM-a na projektu ekonomske i medijske pismenosti „Lažna uzbuna“. U okviru projekta, samostalno i u suautorstvu s profesorima i asistentima, napisao je čak 46 od ukupno 92 fact-checking članka o ekonomskim temama u hrvatskim medijima tijekom 2025. godine.

– Profesori su prepoznali moj interes za komentiranje ekonomskih vijesti i pozvali me u projekt u njegovim začecima. To je bio trenutak u kojem sam osjetio da fakultet zaista vidi studenta kao osobu, kaže Josip.

Na trećoj godini studija Josip je proveo semestar na ESSEC Business Schoolu, jednoj od vodećih europskih poslovnih škola. Ondje je stekao i niz Bloomberg certifikata, uključujući Bloomberg Market Concepts, Bloomberg Spreadsheet Analysis i Bloomberg Finance Fundamentals. Iskustvo studiranja u Francuskoj dodatno je potvrdilo njegovu odluku o izboru ZŠEM-a.

– Nakon razgovora s kolegama koji su studirali na školama poput IE Universityja, NOVA SBE-a ili ICN-a, shvatio sam da studenti ZŠEM-a imaju vrlo slično iskustvo studiranja kao studenti vodećih europskih poslovnih škola, ističe Josip.

Posebno ističe da su gradivo, način ocjenjivanja i zahtjevi vrlo usporedivi, dok je prednost ZŠEM-a upravo blizak i izravan odnos profesora prema studentima.

Razvoj vještina koje čine razliku

Josip je dobitnik dviju nagrada Dekanove liste za odlične studente te je bio aktivan član Debatnog i Financijskog kluba na ZŠEM-u. No jednako važnim smatra i razvoj „mekih“ vještina koje su ključne u poslovnom svijetu. Kroz brojne kolegije studenti uče poslovnu komunikaciju, javne nastupe, pisanje životopisa i motivacijskih pisama, ali i dublje razumijevanje liderstva, menadžmenta i korporativne kulture.

Posebno iskustvo za Josipa bilo je sudjelovanje u speed networkingu, gdje je u kratkim razgovorima s predstavnicima domaćih i međunarodnih kompanija dobio jasnu povratnu informaciju o vlastitim prednostima i područjima za daljnji razvoj.

– Student tada vrlo brzo shvati po čemu je poseban i što još može unaprijediti, smatra Josip.

Josip Tomašković ZŠEM

Josip Tomašković, student ZŠEM-a | Foto: Privatna arhiva

Profesori koji ostavljaju trag

Među kolegijima koji su mu posebno ostali u sjećanju ističe Javne financije profesorice Dine Dogan, koje su mu omogućile da apstraktna pravila i definicije vidi kroz konkretne domaće primjere.

– Tijekom tih predavanja često sam maštao o promjenama u mjestima koja poznajem – što bih ja napravio da sam državnik i mogu li to napraviti kao građanin, prisjeća se Josip.

Kolegij Upravljanje marketingom profesorice Matee Hanžek opisuje kao dinamičan, natjecateljski i izrazito praktičan, dok je profesorica Zdravka Biočina imala snažan utjecaj na njegov osobni i profesionalni razvoj.

– Naučila me kako prezentirati, voditi sastanak, održati govor i business pitch – kako ‘prodati’ ideju. Njezin topao, ali profesionalan pristup nešto je što svaki mladi poslovni čovjek treba, kaže Josip.

Zanimljivo, slične savjete čuo je i u karijernom centru ESSEC-a – godinu dana kasnije i u drugoj državi što mu je dodatno potvrdilo kvalitetu znanja stečenog na ZŠEM-u.

Pogled prema budućnosti

Danas, uz studij, Josip obnaša funkciju nominatora u programu 7 Most Endangered organizacije Europa Nostra, u sklopu kojeg je predložio ekonomski plan za zapostavljenu kulturnu baštinu iz razdoblja Hladnog rata u Hrvatskoj. Također ima savjetodavnu ulogu u njemačkom startupu Nexus Politics. U slobodno vrijeme ide u teretanu i amaterski se bavi slikanjem.

Svojim budućim kolegama poručuje da je odluka o studiju teška, ali nužna.

– ZŠEM gledajte kao investiciju u budućnost – investiciju kojom dobivate priliku biti povezani sa svijetom, svojim znanjem i vještinama, kaže Josip.

Iz osobnog iskustva ističe da upravo takav način studiranja omogućuje studentima da s vremenom, s osmijehom, govore o svom obrazovanju kao o iskustvu koje je prepoznato, cijenjeno i relevantno, u Hrvatskoj i izvan nje.

Članak preuzet sa Srednja.hr

Novi udar na Rusiju? U EU raste otpor oko luka i pomorskih usluga

Najavljeni paket odgovara javno iznesenim elementima 20. paketa, ali dio navoda o „pobuni” i pojedinim motivima država počiva na neprovjerljivim diplomatskim curenjima.

Autori: Dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„EU priprema novi ekonomski udar na Rusiju. Izbila pobuna”, Index.hr, 17. veljače 2026., Navedena je ključna tvrdnja da pokušaj EU-a da sankcionira strane luke i banke koje Rusija koristi za zaobilaženje sankcija i prodaju nafte nailazi na otpor dijela država članica, uz navode o spornim lukama u Gruziji i Indoneziji, prijedlogu zabrane pomorskih usluga te mjerama prema Kirgistanu.  (1)

Područje analize

Provjerljivo je postoji li uopće nacrt novog paketa i koji su njegovi javno potvrđeni elementi, uključujući prijedlog  „potpunog” ograničenja pomorskih usluga za rusku sirovu naftu, proširenje popisa subjekata te nove mjere protiv zaobilaženja sankcija. U ovom kontekstu „sankcije” su „restriktivne mjere” koje Vijeće Europske unije donosi jednoglasno, a obvezuju unutar nadležnosti EU-a te se primjenjuju na državljane EU-a i tvrtke osnovane u državama članicama. (5) Također je provjerljivo da se u okviru pripreme paketa raspravlja o mjerama koje zahvaćaju treće države, poput zabrane transakcija s određenim lukama ili zabrane izvoza određene opreme u treću državu kao „alat protiv zaobilaženja” sankcija. Manje poznato je tko se točno protivi kojim stavkama i iz kojih razloga, jer se radi o zatvorenim diplomatskim raspravama u Coreperu (Odbor stalnih predstavnika država članica pri Vijeću Europske unije) i radnim skupinama, gdje se dio informacija temelji na izvorima „upućenima u pregovore”. (1)

Analiza:

1) Postoji li „novi paket” i koje su mjere javno potkrijepljene

Index.hr piše da je Europska komisija „ranije ovog mjeseca” predstavila novi paket s ciljem smanjenja ruskih prihoda od nafte i jačanja pritiska na Moskvu. (1) Taj okvir je sukladan javnim izjavama i medijskim uvidima u nacrt 20. paketa sankcija: Reuters je 6. veljače 2026. izvijestio da Komisija predlaže vrlo široku zabranu usluga koje podupiru pomorski izvoz ruske sirove nafte, što bi značilo zabranu osiguranja, financiranja i prijevoza u EU jurisdikciji neovisno o cijeni po kojoj se nafta prodaje, a mjera je predstavljena kao pooštravanje u odnosu na mehanizam gornje granice cijene koji je ranije koristila skupina G7. (3) Dodatno, Reuters je 9. veljače 2026. objavio da nacrt 20. paketa prvi put predviđa sankcioniranje luka u trećim državama, konkretno Kulevi u Gruziji i Karimun u Indoneziji, uz zabranu transakcija EU subjekata s tim lukama. (2) Opis iz Indexova članka da paket obuhvaća i šire elemente, poput „proširenja crne liste brodova flote u sjeni”, novih trgovinskih restrikcija te mjera prema kripto-operaterima i stranim bankama, podudara se s općim okvirom koji je Komisija komunicirala o 20. paketu, uključujući naglasak na energiji, financijskim uslugama i trgovini te potrebu otežavanja zaobilaženja sankcija. (4) Drugim riječima, središnja informacija da „novi paket postoji” i da je fokus na ruskim prihodima od nafte i logistici izvoza ima čvrstu potporu u neovisnim izvještajima (Reuters) i javnim izjavama Komisije. (3) (4) U tom smislu, naslovna formulacija Indexa o „novom ekonomskom udaru” predstavlja novinarsko stiliziranje, dok je sadržajni dio o vrsti mjera u velikoj mjeri u skladu s javno dostupnim opisima 20. paketa i nacrtima viđenima od strane velikih međunarodnih redakcija. (2) (3) Medijsko preuzimanje jezgre tvrdnje je vidljivo i iz drugih objava, primjerice Euronews je 17. veljače 2026. također pisao o planu da se 20. paket izglasa do 24. veljače i o mogućem prelasku na zabranu pomorskih usluga umjesto cjenovnog limita. (7)

2) „Izbila pobuna”: što se može potvrditi o otporu i rokovima

Index.hr navodi da je „otpor dijela država članica” već vidljiv i da bi mogao „bitno oslabiti” sadržaj paketa, uz tvrdnju da su veleposlanici „jučer” raspravljali o prijedlozima te da Bruxelles želi paket usvojiti „do kraja mjeseca”, uz napomenu da je potrebna jednoglasnost svih članica. (1) Proceduralni dio je provjerljiv i točan: Vijeće EU-a usvaja odluke i uredbe o restriktivnim mjerama jednoglasno, što znači da svaka država članica može blokirati paket ili uvjetovati kompromis. (5) Što se tiče roka, izjava visoke predstavnice EU-a Kaje Kallas s tiskovne konferencije nakon Vijeća za vanjske poslove 29. siječnja 2026. izravno potvrđuje cilj da se „izađe” s 20. paketom 24. veljače, na godišnjicu početka invazije u punom opsegu, uz napomenu da su „različite stvari na stolu”, uključujući zabranu pomorskih usluga. (6) To je precizniji i konkretniji datum od Indexove formulacije „do kraja mjeseca”, ali je suštinski kompatibilan s ambicijom da se paket zaključi prije 24. veljače ili do tada. (1) (6) Međutim, dio Indexove priče o tome tko se točno protivi kojim stavkama i s kojim argumentima počiva na anonimnim izvorima koji opisuju „povjerljive rasprave”. (1) Takve tvrdnje se mogu usporediti s drugim izvještajima koji navode zabrinutost pojedinih članica, ali bez službenih zapisnika ili javnih stavova vlada taj dio ostaje slabije provjerljiv. Primjerice, Euronews ističe da odluka o potpunoj zabrani pomorskih usluga ima međunarodnu dimenziju jer se preklapa s mehanizmom G7, pa se politička izvedivost veže i uz koordinaciju sa saveznicima. (7) Kallas je u kasnijim izjavama također naglasila da je „rad na 20. paketu u tijeku” i da neće komentirati pojedinačne prijedloge dok se ne postigne cjelina, što je tipičan obrazac kod osjetljivih pregovora. (13) Upravo tu nastaje razlika između provjerljivog i sugeriranog: provjerljivo je da je paket u proceduri i da zahtijeva jednoglasnost, a manje je provjerljivo da je „pobuna” već u mjeri koja „prijeti slabljenju” paketa, jer to podrazumijeva ishod pregovora koji još traje. (1) (5) Ipak, tvrdnja da postoje dvojbe oko prelaska s cjenovnog limita na zabranu pomorskih usluga logički se uklapa u činjenicu da je dio država članica izrazito izložen pomorskoj industriji, a Bloomberg je u zasebnom tekstu opisao zabrinutost Grčke i Malte oko takvog poteza, također pozivajući se na osobe upoznate s raspravama. (14) Budući da se radi o curenjima iz diplomatskih sastanaka, taj segment treba čitati kao informaciju o pregovaračkim pozicijama, a ne kao službeno utvrđenu odluku.

3) Kirgistan, „osam puta” i „1000%”: što je dokumentirano, a što nije

Index.hr piše da Komisija predlaže zabranu izvoza alatnih strojeva i određene radijske opreme u Kirgistan, uz tvrdnju da bi proizvodi mogli pomagati ruskim ratnim naporima, te navodi brojke da je izvoz sankcioniranih tehnologija iz EU-a u Kirgistan „porastao osam puta” od 2022., dok su pošiljke istih proizvoda iz Kirgistana u Rusiju „porasle za 1000%”. (1) Postojanje prijedloga za ciljane izvozne zabrane prema Kirgistanu može se potvrditi neovisno: Reuters je 9. veljače 2026. naveo da nacrt prvi put koristi „alat protiv zaobilaženja” te da bi nove restrikcije zabranile prodaju metaloreznih strojeva i komunikacijskih uređaja za prijenos glasa, slike i podataka, poput modema i usmjerivača, prema Kirgistanu. (2) Radio Slobodna Europa je 6. veljače 2026. također opisao nacrt prema kojem EU razmatra izvozne zabrane za CNC strojeve i „radio opremu”, upravo zbog sumnje u reeksport u Rusiju. (10)

Potvrđeno je da je kirgistanska strana reagirala i tražila razgovore: Reuters je 3. veljače 2026. izvijestio da će EU posebni izaslanik za sankcije David O’Sullivan posjetiti Kirgistan 26. veljače radi razgovora nakon medijskih navoda o mogućim restrikcijama, što potvrđuje da je tema otvorena na političkoj razini. (9) Reuters je 2. veljače 2026. dodatno naveo da je kirgistanski zamjenik premijera Daniyar Amangeldiyev najavio razgovor s O’Sullivanom nakon izvještaja o planiranim mjerama. (8) S druge strane, konkretne brojke „osam puta” i „1000%” u Indexovu članku pripisane su „jednom od izvora”, bez navođenja službene baze podataka, carinskih tarifnih oznaka, obuhvata robe, valute i metodologije. (1) Zbog toga se te brojke u ovom obliku ne mogu potvrditi. Za provjeru bi bilo nužno znati na koje točno kategorije „sankcioniranih tehnologija” se misli, jesu li podaci u vrijednosti ili količini, je li riječ o nominalnim ili realnim iznosima, te odnose li se na izravni izvoz ili i na reeksport preko posrednika. (1) Ipak, moguće je razjasniti što te formulacije matematički znače, jer upravo to utječe na percepciju razmjera. Ako je izvoz „porastao osam puta”, to znači da je nova razina osam puta veća od početne, a relativni rast iznosi (8 minus 1) podijeljeno s 1, odnosno 7, što je 700%. (1) Ako su pošiljke „porasle za 1000%”, to u standardnoj definiciji znači da je (novo minus staro) podijeljeno sa starim jednako 10, pa je novo jednako 11 puta staro, iako se u medijima ponekad kolokvijalno koristi i za „deseterostruko” povećanje, što stvara dodatnu nejasnoću. (1) Upravo zbog takvih dvosmislenosti bez izvornog seta podataka tvrdnja ostaje na razini indikativnog signala, a ne provjerene statistike. U istom dijelu Index navodi da Italija oklijeva oko sankcioniranja luke Kulevi jer se „preko nje doprema i plin iz Azerbajdžana”. (1) Javne informacije o samoj luci Kulevi uglavnom je opisuju kao terminal za pretovar ugljikovodika i petrokemijskih proizvoda, uključujući sirovu naftu, naftne derivate i ukapljeni naftni plin, a ne kao standardnu rutu opskrbe prirodnim plinom za Europu. (11) Dodatno, službena stranica azerbajdžanskog ministarstva energetike opisuje „Baku–Kulevi” kao rutu za transport naftnih proizvoda i nafte do crnomorske luke Kulevi. (12) Zbog toga formulaciju o „plinu” treba smatrati najmanje nepreciznom bez dodatnog objašnjenja misli li se na ukapljeni naftni plin ili na projekte koji nisu dio glavnih europskih dobavnih pravaca prirodnog plina. (1) (11) (12)

Zaključak

Zbog toga što je postojanje i sadržaj ključnih elemenata predloženog 20. paketa sankcija potvrđen neovisnim izvještajima i javnim izjavama, ali i zato što su pojedine tvrdnje o razlozima protivljenja te konkretne brojke o trgovinskim tokovima iznesene bez provjerljive metodologije, ocjena ovog članka je „većinski točan”. Jezgra priče da EU priprema paket koji zahvaća naftne prihode, pomorske usluge, treće zemlje i mjere protiv zaobilaženja sankcija stoji na čvrstim izvorima. Slabija točka teksta je opis „pobune” kao već formiranog ishoda pregovora, uz dodatne motive pojedinih država i brojke o izvozu i reeksportu koje su pripisane anonimnim izvorima bez podatkovnog traga. Preciznija formulacija bila bi da EU raspravlja o 20. paketu s ambicijom odluke oko 24. veljače te da su u igri mjere poput zabrane pomorskih usluga, sankcioniranja određenih luka u trećim državama i izvozne zabrane specifične opreme prema Kirgistanu, pri čemu pojedine stavke nailaze na rezerviranost dijela članica, ali bez javno potvrđenih detalja o pregovaračkim pozicijama.

Vidi:

  1. Index Vijesti. EU priprema novi ekonomski udar na Rusiju. Izbila pobuna. Index.hr. 17. veljače 2026 https://www.index.hr/vijesti/clanak/eu-priprema-novi-ekonomski-udar-na-rusiju-izbila-pobuna/2761812.aspx
  2. Reuters. EU proposes sanctions on Georgian, Indonesian ports for handling Russian oil. Reuters. 9. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/eu-proposes-add-two-third-country-oil-ports-new-sanctions-package-2026-02-09/
  3. Reuters. EU targets Russian crude anew with far broader sanctions plan Reuters. 6. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/eu-proposes-add-two-third-country-oil-ports-new-sanctions-package-2026-02-09/
  4. European Commission. Statement by President von der Leyen on the 20th package of sanctions. European Commission Presscorner. 2026. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/statement_26_318
  5. Council of the European Union. How the EU adopts and reviews sanctions. Consilium.europa.eu. 2026. Dostupno na: https://www.consilium.europa.eu/en/policies/sanctions-adoption-review-procedure/
  6. European External Action Service. Foreign Affairs Council: press conference by High Representative Kaja Kallas. EEAS. 29. siječnja 2026. Dostupno na: https://www.eeas.europa.eu/eeas/foreign-affairs-council-press-conference-high-representative-kaja-kallas-1_en
  7. Euronews. EU won’t ‘shy away’ from new sanctions on Russia if G7 allies fail to reach deal. Euronews. 17. veljače 2026. https://www.euronews.com/my-europe/2026/02/17/eu-wont-shy-away-from-new-sanctions-on-russia-if-g7-allies-fail-to-reach-deal
  8. Reuters. Kyrgyzstan seeks talks with EU over report that bloc considers sanctions over Russia links. Reuters. 2. veljače 2026.  https://www.reuters.com/world/asia-pacific/kyrgyzstan-seeks-talks-with-eu-over-report-that-bloc-considers-sanctions-over-2026-02-02/
  9. Reuters. Top EU diplomat to visit Kyrgyzstan for talks on sanctions. Reuters. 3. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/asia-pacific/top-eu-diplomat-visit-kyrgyzstan-talks-sanctions-2026-02-03/
  10. Radio Free Europe/Radio Liberty. Kyrgyzstan May Be First State Targeted Under EU Anti-Sanctions Evasion Tool. RFE/RL. 6. veljače 2026. https://www.rferl.org/a/kyrgyzstan-eu-sanctions-russia-circumvention/33671180.html
  11. SOCAR/Black Sea Terminal LLC. Terminal. Kulevi Oil Terminal. https://kulevioilterminal.com/terminal/
  12. Ministry of Energy of Azerbaijan. The Baku-Kulevi route (transportation of oil). Ministry of Energy of Azerbaijan. 21. listopada 2025. https://minenergy.gov.az/en/neft/baki-novorossiysk-neft-kemeri
  13. European External Action Service. Foreign Affairs Council Defence: press remarks by High Representative Kaja Kallas upon arrival. EEAS. 2026. https://www.eeas.europa.eu/eeas/foreign-affairs-council-defence-press-remarks-high-representative-kaja-kallas-upon-arrival-0_en Bloomberg. Greece and Malta Hesitate Over EU’s Russia Oil Services Ban.
  14. Bloomberg. 10. veljače 2026. https://www.bloomberg.com/news/articles/2026-02-10/greece-and-malta-hesitate-over-eu-s-russia-oil-services-ban