BDP – LAZNA UZBUNA

Analizirali smo kako Albanija turistički stoji u usporedbi s Hrvatskom.

Autorica: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Turizam i turistička ponuda čine važne faktore nacionalne ekonomije i strukture domaćeg bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Turistički doprinos BDP-u uključuje doprinose iz djelatnosti koje su izravno povezane s turizmom, ali i onih drugih sektora koji uslužuje posjetitelje (2). Turistički sektor direktno utječe na zaposlenost, infrastrukturni razvoj, investicije i potrošnju (i domaću i inozemnu), a neizravno potiče gospodarski rast u širem smislu. „Turizam je od velikog značaja i za gospodarstvo Hrvatske. Svake godine, za vrijeme ljetne turističke sezone, željno se očekuju statistike o broju dolazaka, noćenja i ostvarenih prihoda. Sve djelatnosti vezane za turističku sezonu imaju posrednu ili neposrednu korist od turističke sezone” (3).

U jugoistočnom dijelu Europe zemlje poput Hrvatske i Albanije značajno se oslanjaju na prihode od turizma. To može biti u obliku direktnih doprinosa ili u obliku multiplicirajućeg efekta koji turizam posjeduje, i njime utječe na razne sektore kao što su uslužni, građevinski, prometni, poljoprivredni i trgovinski. Usporedba kretanja turističkih indikatora pitanje je demografske, infrastrukturne, ali i makroekonomske pozadine i važnosti.

Tvrdnja iz članka

Portal Indeks.hr je 03. lipnja objavio članak pod naslovom ‘Albanija bi uskoro mogla imati više turista od Hrvatske’ (4). U članku se tvrdi da Albanija bilježi porast broja stranih turista. Također se navodi da je od 2015. godine broj turista gotovo utrostručen – s 3 milijuna na 10 milijuna u 2023. godini, što je rast od 56%. Prenosi se i informacija od britanskog Expressa, da albanska vlada očekuje da će taj broj do 2030. godine narasti na 30 milijuna godišnje, čime bi zemlja primala više turista nego što ih to trenutačno imaju Portugal ili Hrvatska.

Analiza podataka

Prema službenim podacima Albanskog zavoda za statistiku (INSTAT), dolazak albanskih i stranih državljana na teritorij Albanije u ožujku 2024. godine iznosio je 1 150 442. U usporedbi s ožujkom 2023. godine, to je porast od 35,9%. Odlazak albanskih i stranih državljana s teritorija Albanije tijekom ožujka 2024. godine iznosio je 1 175 710, što je povećanje od 39,6% u usporedbi s istim razdobljem prošle prethodne godine (5).

Također, u kontekstu analize, značajno je istaknuti i značajan rast zračnog prometa. Međunarodna zračna luka Tirana zabilježila je 10,7 milijuna putnika u 2024. godini, što je rast od 48% u odnosu na prethodnu godinu. Wizz Air bio je omiljeni avioprijevoznik putnika u 2024. godini, s udjelom od 54,84% na albanskom tržištu letova, a slijede Ryanair s 22,23% i Air Albania s 3,42% (6).

Slika 1. prikazuje podatke Svjetske turističke organizacije (UNWTO), odnosno najbrže rastuće turističke destinacije u svijetu u razdoblju od siječnja do srpnja 2023. godine, prema porastu međunarodnih dolazaka u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu. To predstavlja najveći rast u Europi i treći globalno. Navedeno pokazuje značajan uzlet turizma u Albaniji i povećanu prepoznatljivost ove zemlje kao turističke destinacije (7).

Slika 1. Postpandemijski oporavak turizma – globalni pregled

Izvor: intellinews.com (8)

Hrvatska je pak u 2024. godini zabilježila preko 21,3 milijuna dolazaka te više od 108,7 milijuna noćenja (9). „Prema podacima iz sustava eVisitor, koji prati turistički promet u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju te nautičkom čarteru (putem sustava eCrew), to predstavlja povećanje dolazaka za 4% i noćenja za 1% u usporedbi s 2023. godinom. Od toga je jadranska regija ostvarila 103,3 milijuna noćenja (porast od 1%), kontinentalna regija zabilježila je preko 2,7 milijuna noćenja (porast od 5%), dok je Zagreb također dosegnuo 2,7 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 6% u odnosu na 2023“ (10).

Rast broja turista u Albaniji dinamičniji je nego onaj u Hrvatskoj, što je vidljivo iz dvostruko veće stope rasta. Ipak, u apsolutnim brojkama Hrvatska i dalje ima gotovo dvostruko više turista. Razlika je u dugoročnim planovima. „Tijekom posjeta Kukësu, albanski premijer Edi Rama izjavio je da regija planira postati turistička destinacija s milijun posjetitelja do 2030. godine“ (11). S druge strane, Hrvatska se kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine želi usmjeriti na transformaciju turizma prema održivom, regionalno uravnoteženom i cjelogodišnjem modelu, bez postavljanja kvantitativnih ciljeva rasta broja dolazaka turista. Fokus je na očuvanju prirodnih i kulturnih resursa, podizanju kvalitete života lokalnog stanovništva te smanjenu sezonalnosti. Time se nastoji omogućiti stabilniji i otporniji razvoj sektora u skladu s načelima održivosti (12).

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da bi Albanija mogla uskoro imati više turista od Hrvatske je djelomično točna. Podaci pokazuju da Albanija bilježi znatno brži rast turizma, no Hrvatska još uvijek ima gotovo dvostruko više turista u odnosu na Albaniju u apsolutnim brojkama. Cilj Albanije je rast i širenje kapaciteta, a Hrvatska se strateški fokusira na održivost, kvalitetu i decentralizaciju, a ne na povećanje broja dolazaka. Iako Albanija pokazuje znatan potencijal, nadmašivanje Hrvatske zahtijevalo bi stabilan rast kroz dulje razdoblje.

Reference

Provjera izjave Borisa Žgombe o prošlogodišnjem pretjerivanju u vanpansionskoj ponudi.

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Turizam je od iznimne važnosti za hrvatsko gospodarstvo. Osim izravnih učinaka na bruto domaći proizvod (BDP), dodanu vrijednost i zaposlenost, postoje neizravni i inducirani učinci turizma na gospodarstvo. Neizravnim učincima turizam doprinosi rastu aktivnosti i zapošljavanju u ostalim sektorima poput trgovine, transporta, građevinarstva, proizvodnje namještaja, proizvodnje transportnih sredstava i dr. (1), pa se, shodno tome, turizam nameće kao gospodarska grana čije je novosti, trendove, ali i izjave njegovih dionika vrijedno analizirati. Radi ilustracije važnosti ove gospodarske grane, Slika 1 i 2 prikazuju udio turizma u bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske.

Slika 1. Prihodi od turizma te BDP i prihodi od turizma 2022. (2021.) godine

Izvor: https://www.htz.hr/sites/default/files/2024-08/HTZ%20TUB%20HR_%202023_1.pdf

Slika 2. Udio prihoda od turizma u BDP-u Hrvatske za razdoblje 2018. do 2023.

Izvor: https://hrcak.srce.hr/file/472824

Predmet analize

Članak objavljen na HRT-u 21.03., čiji su autori Ivica Đuzel, Marko Pecan, M.M., P.F., Dnevnik i HRT, bavi se temom pripreme za nadolazeću turističku sezonu u Republici Hrvatskoj, kao i izazovima kojima je prošlogodišnja sezona bila obilježena. U fokusu članka su informacije o stanju bukinga (za Uskrs, Praznik rada i sl.), investicije u smještajne kapacitete, i komentari stručnjaka o cijenama koje se formiraju (2). Predmet analize ove provjere je izjava Borisa Žgombe, predsjednika udruženja putničkih agencija pri HGK i suvlasnika turističke agencije Uniline.

Tvrdnja iz članka

Na pitanje je li Hrvatska skupa, u kontekstu turizma, i hoće li se cijene trebati korigirati u svrhu ostanka konkurentnom turističkom destinacijom, Boris Žgomba odgovorio je sljedeće: „Tržište će odrediti jesmo li skupi ili nismo. Činjenica je da se prošle godine u nekim stvarima pretjeralo, naročito u vanpansionskoj ponudi. Hoće li ove godine do toga doći, ne znam, ali vjerujem da su svi naučili lekciju od prošle godine jer bilo je onih koji su imali problema. Cijena će se regulirati prema onome što je kvaliteta i prema vrijednosti koju dajemo.“ (3).

Analiza podataka

U 2024. godini hrvatski turistički sektor bio je obilježen porastom cijena dok su istovremeno rasli dolasci i prihod. Indeks potrošačkih cijena (IPC) koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje (4). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, iskazane indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2024., narasle su za 2,2% u odnosu na isti mjesec 2023. godine (dok su u odnosu na lipanj ostale na istoj razini). Najveći godišnji porast cijena zabilježen je u skupini ‘Restorani i hoteli’ u kojoj su cijene porasle za 9.5%, dok je zabilježeno da je to na mjesečnoj razini 3.8% (5). Usporedno s navedenim porastom, zabilježeno je i da su u trećem tromjesečju 2024. godine prihodi stranih turista iznosili 9 milijardi i 58 milijuna eura što predstavlja smanjenje od 0.7% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine (6). Tada je ministar turizma i sporta, Tonči Glavina, izjavio sljedeće:

„Dok smo u prvih 6 mjeseci ostvarili rekordan rast prihoda od stranih turista, podaci za glavni dio sezone nešto su niži, što nam potvrđuje ono što cijelo vrijeme naglašavamo, a to je da u tom dijelu godine, osim na kontinentu, nemamo više prostora za rast, da moramo racionalno formirati cijene te da daljnji nekontrolirani rast privatnog smještaja nije opcija, jer ponuda raste, a ostvarujemo manje…“ (7)

Prema izvješću Ministarstva turizma i sporta, kako je prenio Reuters, u 2024. godini zabilježeno je više od 21.3 milijuna dolazaka turista, što je porast od 4% u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj noćenja porastao za 1%, dosegnuvši više od 108.7 milijuna noćenja (8). Iako su navedeni pokazatelji pozitivnog karaktera, pad prihoda u glavnom dijelu sezone upućuje na potencijalne promjene u potrošačkom ponašanju turista, što je Ministar neizravno potvrdio naglaskom na potrebu racionalnijeg formiranja cijena.

Podaci i izjava

Navedena izjava Borisa Žgombe nalazi uporište u cjelokupno prezentiranoj ekonomskoj slici za sezonu 2024. Iako je zabilježen porast broja dolazaka i noćenja, istovremeno je zabilježen i pad prihoda koji se ostvario u glavnom dijelu turističke sezone. Ta nepodudarnost između količinskih i financijskih pokazatelja može ukazivati na promjenu ponašanja turista, odnosno veću opreznost prilikom potrošnje, posebice u segmentima izvan osnovnog smještaja. Tvrdnja predsjednika udruženja putničkih agencija pri HGK nije precizno definirala na koje se segmente ili regije odnosi, nije potkrijepljena preciznim brojkama, ali njezin sadržaj je u korespondenciji s analiziranim ekonomskim pokazateljima i izjavama relevantnih osoba iz sektora. S obzirom na to, može se zaključiti da je navedena izjava opravdana i utemeljena, no u formulaciji općenita. Zbog navedenog razloga tvrdnja se ocjenjuje kao većinski točna.

Reference:

BDP cijene gospodarstvo hrvatski turizam ljetna sezona 2025 sezona turizam ugostiteljstvo

Može li Albanija uskoro prestići Hrvatsku po broju turista?

Analizirali smo kako Albanija turistički stoji u usporedbi s Hrvatskom.

Je li Hrvatska u 2024. godini „pretjerala“ s turističkim cijenama?

Site Map

NEws

Email Address:

Address: