Jesu li migranti iz trećih zemalja u Hrvatskoj brojčano dominantni i u većem udjelu nego u Njemačkoj i Sloveniji?

Koliko stranih radnika zaista radi u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj? Analizirali smo izjavu politologa i demografa dr. sc. Tade Jurića

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Migracije stanovništva uobičajena su pojava u 21. stoljeću. Prema Hrvatskoj enciklopediji (2), migracija se u najširem smislu može definirati kao prostorna pokretljivost stanovništva, a u užem smislu trajnija promjena mjesta stalnog boravka pojedinaca ili društvenih skupina. Migracije mogu biti stalne ili privremene, a one su „uzrokovane takozvanim pushfaktorima, odnosno razlozima zbog kojih ljudi napuštaju zemlju i pull faktorima, odnosno razlozima zbog kojih se odlučuju preseliti u određenu zemlju…“ (3). Kako bi se precizno razumio kontekst rasprave o stranim radnicima, ključno je objasniti tko su uopće državljani trećih zemalja i kakav je hrvatski zakonodavni okvir po time pitanju.

Kako ih definira službena stranica Ministarstva unutarnjih poslova RH (4), državljani trećih zemalja su „stranci koji nisu državljani članica Europskog gospodarskog prostora (Europske unije, Kneževine Lihtenštajn, Kraljevine Norveške, Republike Island) ili Švicarske Konfederacije, a imaju državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva.“ Zakonom o strancima propisani uvjeti kretanja i boravka, rad stranaca koji su državljani trećih zemalja u RH, a sve u skladu s propisima Europske unije. Službena stranica navodi neke od najvažnijih podataka o različitim vrstama boravka (privremeni, autonomni i sl.), a najvažnije informacije su sljedeće:

„Državljani trećih zemalja u Republici Hrvatskoj mogu boraviti na:

1.     kratkotrajnom boravku (do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana)

2.     privremenom boravku (do godine dana)

3.     dugotrajnom boravku (neograničeno)

4.     stalnom boravku (neograničeno)“ (5).

Posljednjih godina, RH bilježi značajan porast broja stranih radnika, što se detaljno analizira i raspravlja u relevantnim studijama. U knjizi Instituta za razvoj i međunarodne odnose (izdane još 2022. godine), (6) navodi se porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, osobito od 2019. godine, kada su kvote zamijenjene sustavom dozvola za boravak i rad. U 2022. godini izdano je više od 124.000 dozvola, a najviše stranih radnika dolazilo je iz Nepala, Indije, Bangladeša i Filipina, potom iz susjedne Srbije i Bosne i Hercegovine. Veliki broj stranih radnika dolazi izvan Europe, što potvrđuje da treće zemlje čine značajan dio migrantske radne snage, a zaposleni su u građevinarstvu i turizmu, kao dominantnim industrijama u kojima se strani radnici zapošljavaju. Institut navodi da Hrvatska nema još razvijen integracijski sustav za strane radnike, kao što je učenje hrvatskog jezika i pravna pomoć, a radna eksploatacija i posrednička zloupotreba predstavljaju ključne i rastuće izazove u pojedinim sektorima (7). EURES Croatia 2025 navodi i da državljani trećih zemalja, bez obzira trebaju li vizu ili ne, mogu boraviti u schengenskom području do 90 dana unutar svakog razdoblja od 180 dana (8). Situacija se nastavlja razvijati, a nove zakonske izmjene dodatno oblikuju hrvatsku imigracijsku politiku. Danas, tri godine nakon objave ove knjige, Hrvatska bilježi porast stranih radnika, a uvedene su i Promjene zakona kao izravan odgovor na rastuću potražnju za radnom snagom na hrvatskom tržištu (o ovome smo pisali u ožujku 2025. godine, (9)). Također, novi zakon stupio je na snagu 14. ožujka 2025. godine, a „nakon što stupe na snagu, Izmjene će preoblikovati način na koji državljani trećih zemalja mogu ulaziti, boraviti i raditi u Hrvatskoj, označavajući značajan pomak u hrvatskoj imigracijskoj politici.“

Analizirana tvrdnja

U emisiji Briefing Jutarnjeg lista, objavljenoj 4. lipnja 2025. godine, hrvatski politolog i demograf dr. sc. Tado Jurić iznio je nekoliko tvrdnji koje su vezane uz migracijske trendove u RH i regiji. U članku se navodi:

„A prednjačimo i po broju stranih radnika s drugih kontinenata kojih po glavi stanovnika uvozimo 25 puta više nego od Njemačke. Slovenija, ističe on, ima ukupno 150.000 stranih radnika, od čega samo 3 posto s drugih kontinenata, dok ih je kod nas polovica.“ (10)

S obzirom na to da je tema iznimno aktualna i važna za ekonomska kretanja RH u nastavku se donosi detaljna provjera točnosti ovog navoda.

Analiza podataka

Hrvatska

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u četvrtom tromjesečju 2024. godine u Hrvatskoj je bilo 1.670.000 zaposlenih osoba, što predstavlja rast od 1,8% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. U istom razdoblju, stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15-64 godine je bila 67,8%, dok je stopa nezaposlenosti bila 5,1%. Ovi podaci temelje se na Anketi o radnoj snazi koja je usklađena s metodologijom Eurostata (11).

Nadalje, relevantni neovisni portali pružaju konkretne podatke o broju izdanih radnih dozvola. ETIAS.com (ETIAS – European Travel Information and Authorisation System) je neovisna informativna platforma koja je posvećena Europskom sustavu za informacije i odobravanje putovanja. Prema službenim podacima ETIAS.com portala (ETIAS – European Travel Information and Authorisation System) (12) u Hrvatskoj je tijekom 2024. godine izdano sveukupno 206.529 radnih dozvola za državljane trećih zemalja, što predstavlja porast od oko 20% u odnosu na 2023. godinu. Ako se u obzir uzme ukupan broj zaposlenih (odnosno radno aktivnog stanovništva) u RH, procjena je da radnici iz trećih zemalja čine otprilike 12,3% svih zaposlenih u RH, a izračun je prikazan u nastavku:

1.     Broj radnika iz trećih zemalja = 206.529

2.     Ukupan broj zaposlenih osoba u RH = 1.670.000

3.     Udio = (broj radnika iz trećih zemalja / ukupan broj zaposlenih) x 100

4.     Udio = 12,37%

Tvrdnja da radnici trećih zemalja čine „polovicu“ radne snage navedenim izračunom nije poduprta te se ne može statistički potkrijepiti.

Slovenija

Kako bi se stekla potpuna slika analizirane tvrdnje, potrebno je usporediti situaciju u Hrvatskoj sa situacijom u susjednim zemljama (Slovenije i Njemačke). Prema podacima EURES – Labour Market Information, u Sloveniji, u kolovozu 2024. godine, bilo je 15,8% zaposlenih osoba koji su bili strani radnici. Od navedenog postotka 87% dolazilo je iz trećih zemalja (13). Dodatni podaci Eurostata također pružaju širi kontekst o prisutnosti stranaca u Sloveniji. Podaci na stranici Trading Economics (na temelju podataka Eurostata) (14) navode da je krajem 2024. godine broj stranih – rođenih izvan EU – stanovnika Slovenije iznosio 319.914 osoba. Ovi podaci opovrgavaju tvrdnju da je u Sloveniji samo 150.000 stranih radnika, od kojih su 3% iz zemalja izvan EU. Stvarni broj radno aktivnih osoba premašuje 15% ukupne radne snage, a oni dolaze iz zemalja koje nisu članice EU.

Njemačka

Njemačka je još jedna od zemalja koja se spominje u navedenoj izjavi Tade Jurića. Prema Eurostatovom izvještaju EU population diversity by citizenship and country of birth (15), na dan 1. siječnja 2024. godine, Njemačka je imala 12,1 milijuna ne-EU državljana. Dodatno, podaci Trading Economicsa (16) navode da je stopa zaposlenosti ne-EU državljana u dobnoj skupini 20-64 iznosila 62,7% u prosincu 2024. godine. To jasno pokazuje da značajan dio tog stanovništva aktivno participira na njemačkom tržištu rada. Još jedan izvještaj Eurostata, Migration and asylum in Europe 2024 (17), također ističe da je Njemačka zemlja EU koja bilježi najveći apsolutni broj ne-EU državljana među svim EU zemljama.

Zaključak i ocjena točnosti

Analiza svih dostupnih podataka pokazuje da su tvrdnje dr.sc. Tade Jurića o udjelu radnika iz trećih zemalja u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj neutemeljene. Tvrdnja da u Hrvatskoj polovicu radne snage čine radnici trećih zemalja je netočna. Udio radnika iznosi oko 12,3%, što je četiri puta manje od prvotne izjave. Također, tvrdnja da Slovenija ima samo 3% radnika iz trećih zemalja je također netočna. Prema službenim podacima EURES-a i Eurostata, udio stranih radnika iz trećih zemalja u Sloveniji je iznad 13%. Naposljetku, tvrdnja da Hrvatska uvozi 25 puta više radnika iz trećih zemalja po glavi stanovnika od Njemačke je statistički neutemeljena. Njemačka ima oko 12,1 milijuna ne-EU državljana i višu apsolutnu i relativnu zastupljenost u radnoj snazi (preko 62%), što ovu tvrdnju opovrgava te je ona netočna. U cijelosti se daje sljedeća ocjena točnosti: NETOČNO.

Reference

1.     Vidi:https://industrialrelationsnews.ioe-emp.org/industrial-relations-and-labour-law-july-2024/news/article/european-union-corporate-sustainability-due-diligence-directive-csddd-approved

2.     Vidi:https://www.enciklopedija.hr/clanak/migracija

3.     Vidi:https://www.europarl.europa.eu/topics/hr/article/20200624STO81906/zasto-ljudi-migriraju

4.     Vidi:https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/drzavljani-trecih-zemalja/281820

5.     Vidi:https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/drzavljani-trecih-zemalja/281820

6.     Vidi: https://irmo.hr/wp-content/uploads/2022/03/Strani-radnici-u-Hrvatskoj.pdf

7.     Vidi: https://irmo.hr/wp-content/uploads/2022/03/Strani-radnici-u-Hrvatskoj.pdf

8.     Vidi: https://www.eures.ee/sites/eures.ee/files/2025-04/EURES%20Croatia%202025.pdf

9.     Vidi:https://www.tocnotako.hr/clanak/Je-li-tocna-izjava-Marije-Selak-Raspudic-da-ce-Hrvatska-uskoro-imati-pola-milijuna-stranih-radnika-za-koje-nemamo-nikakav-plan_LAZNA-UZBUNA/1450

10.  Vidi:https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nismo-svjesni-sto-se-dogada-studenti-mi-se-zale-da-su-izgurani-s-trzista-rada-a-nisu-svi-oni-budisti-i-hinduisti-15591289

11.  Vidi:https://podaci.dzs.hr/2024/hr/76778

12.  Vidi:https://etias.com/articles/croatia-introduces-stricter-employment-rules-for-foreign-workers

13.   Vidi:https://eures.europa.eu/living-and-working/labour-market-information-europe/labour-market-information-slovenia_en

14.  Vidi:https://tradingeconomics.com/slovenia/foreign-born-population-eurostat-data.html

15.  Vidi:https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=EU_population_diversity_by_citizenship_and_country_of_birth

16.   Vidi:https://tradingeconomics.com/germany/employment-rate-of-non-eu-nationals-age-group-20-64-eurostat-data.html

17.  Vidi:https://ec.europa.eu/eurostat/web/interactive-publications/migration-2024

Manipulacija senzacionalizmom u Dnevno.hr: Je li doista “stravično”?

Analiza pokazuje da tvrdnje iz naslova ne odgovaraju trenutno dostupnim ekonomskim pokazateljima u Hrvatskoj tijekom svibnja 2025.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Portal Dnevno.hr objavio je 17. lipnja 2025. članak pod naslovom: „Hrvatima se dogodilo nešto stravično: Vrištao bih na tvom mjestu!“ (1). Takav naslov koristi pojačanu emocionalnu retoriku, čime se odaje dojam dramatičnosti i izvanrednosti situacije. Čitatelji bi mogli zaključiti da se u Hrvatskoj dogodila ozbiljna gospodarska ili društvena kriza. Sam sadržaj članka temelji se na komentarima s foruma Reddit, u kojima se raspravlja o porastu cijena hrane, stanarine i općem osjećaju smanjene životne pristupačnosti. Ipak, ne pružaju se podaci niti analitički kontekst koji bi podržali tvrdnju o “stravičnom” stanju, a korištene formulacije ne udovoljavaju osnovnim profesionalnim standardima ekonomskog izvještavanja.

Analiza podataka

Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), godišnja stopa inflacije u svibnju 2025. iznosila je 4,3%, dok su cijene hrane porasle za 5,1% (2). U kontekstu opće europske dinamike, gdje je prosječna inflacija iznosila 1,9% (3), Hrvatska se nalazi iznad prosjeka, ali daleko od inflacijske krize. Usporedbe radi, tijekom postpandemijskog razdoblja 2022. i 2023., inflacija je dosezala dvoznamenkaste stope – i do 13% – što implicira da trenutni rast cijena predstavlja usporavanje, a ne izvanrednu situaciju.

Važno je razumjeti razliku između nominalnog i realnog rasta plaća. Nominalna plaća predstavlja iznos u apsolutnim vrijednostima, dok se realna plaća računa umanjenjem nominalne vrijednosti za stopu inflacije. U Hrvatskoj je prosječna neto plaća porasla s 890 eura (2020.) na oko 1500 eura (2025.), što predstavlja nominalni rast od gotovo 70% (4). Kada se u obzir uzme kumulativna inflacija od otprilike 25% u istom razdoblju, realni rast plaća iznosi približno 36%, što znači da su građani u prosjeku danas kupovno moćniji nego prije pet godina. Ipak, postoji značajna disperzija u prihodima između sektora, regija i socijalnih skupina, što doprinosi osjećaju ekonomske nesigurnosti.

U tekstu se navodi da si prosječan Hrvat ne može priuštiti godišnji odmor u vlastitoj zemlji, čime se implicira ekstreman pad standarda. Međutim, podaci Instituta za turizam pokazuju da domaći gosti i dalje čine 13% svih noćenja u komercijalnom smještaju, što upućuje na aktivno sudjelovanje građana u domaćem turizmu (5). Nema podataka koji bi potvrdili da je ta brojka značajno pala u usporedbi s prethodnim godinama. Dapače, turistički kapaciteti za domaće goste ostaju popunjeni u sezoni, što ukazuje na realnu potražnju.

Jedna od tvrdnji iznesena u tekstu jest da je pivo u Hrvatskoj skuplje nego u Njemačkoj. Iako se to može dogoditi kod pojedinih proizvoda u određenim regijama ili turističkim zonama, agregatni podaci Eurostata pokazuju da su razine cijena hrane i pića u Njemačkoj i dalje znatno iznad hrvatskih (6). Naime, Price Level Index (PLI) za prehrambene proizvode u Hrvatskoj iznosi oko 84, dok u Njemačkoj prelazi 110, što znači da su prosječne cijene hrane u Hrvatskoj oko 24% niže od prosjeka EU, a u Njemačkoj oko 10% više od prosjeka. Stoga se radi o selektivnom primjeru koji ne odražava stvarnu strukturu potrošačkih cijena.

Nadalje, indeks ljudskog razvoja (HDI), osobito kada se korigira za nejednakost (IHDI), koristi se za procjenu kvalitete života u državama. Tvrdnja da je Hrvatska ispred SAD-a prema ovom indeksu zahtijevala bi pozivanje na konkretne metodološke izvore, kojih u članku nema. Posljednje objavljene rang-liste Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) ne potvrđuju tu tvrdnju. Prema izvješću za 2024./2025., SAD i dalje ima viši HDI i IHDI od Hrvatske (7). Bez jasnog izvora, takva usporedba ostaje spekulativna i dovodi u pitanje točnost interpretacije.

Što se tiče cijena stanovanja, podaci HNB-a i DZS-a potvrđuju da su cijene nekretnina u urbanim centrima, posebice u Zagrebu i na obali, značajno porasle od 2020. Međutim, relativna dostupnost nekretnina ostaje viša nego u većim europskim metropolama kada se usporede omjeri cijene kvadrata i prosječne neto plaće (4). Na primjer, za prosječnu plaću u Zagrebu moguće je kupiti više stambene površine nego u Beču, Milanu ili Berlinu.

Ocjena točnosti

Na temelju podataka iz 2025. godine i korištenih stručnih izvora, članak Dnevno.hr sadrži više subjektivnih interpretacija koje nisu potkrijepljene službenim statistikama. Ključne tvrdnje u naslovu i tekstu prenose dojam krize bez jasno definiranih ekonomskih pokazatelja koji bi to opravdali. Emocionalno pojačana retorika stvara pogrešan dojam ozbiljnosti situacije, a korištenje anonimnih komentara s internetskih foruma bez konteksta dodatno umanjuje vjerodostojnost. Čitatelji bi na temelju ovog članka mogli steći dojam o izvanrednom pogoršanju standarda u Hrvatskoj, iako podaci pokazuju umjerene trendove inflacije, rast realnih plaća i ograničeni porast životnih troškova.

Na temelju navedenih informacija, ovaj članak ocjenjujemo ocjenom netočan.

Literatura:

(1) Vidi: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/hvatima-se-dogodilo-nesto-stravicno-vristao-bih-na-tvom-mjestu-2764949

(2) Vidi: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97173

(3) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-18062025-ap

(4) Vidi: https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

(5)  Vidi: https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-trzistima/informacije-o-tijeku-sezone

(6) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_ppp_ind/default/table?lang=en

(7) Vidi: https://hdr.undp.org/data-center/documentation-and-downloads

Kvaliteta života u Hrvatskoj: stvarnost iza rang liste

Provjerili smo je li uistinu Hrvatska među najboljim državama za život.

Autori:

prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Ljudski kapital (HC), kao ponešto različita pojava od ljudskih potencijala i resursa koji su prvotno poslovni, a ne sociokulturni pojmovi, u pravilu se (od 2018. WB) opisuje kao stupanj u kojem su države uspješne u mobiliziranju gospodarskog i profesionalnog potencijala svojih državljana i koji se izražava Indeksom ljudskog kapitala (HCI) kao mjernim instrumentom koji se vrednuje od 0% do 1% pri čemu 1% znači kako je maksimalan HC dosegnut. HC se opisuje kao „skup navika, spoznaja, društvenih i osobnih svojstava (kreativnost je uključena) utjelovljenih u sposobnosti izvođenja rada koji rezultira ekonomskom vrijednošću“ (2). Treba napomenuti kako HCI nije jedina metoda mjerenja HC-a i kako postoje druge metode, no kako u obzir uzimaju slične pokazatelje, poredak država je sličan (Human Development Index (HDI), Life Expectancy Index, Education Index, itd.). Tablica 1 prikazuje 10 najčešće citiranih definicija HC-a. Iz navedene poredbe najčešće korištenih definicija HC-a proizlazi kako HC obuhvaća: znanje (10), prosudbu (9), tjelesno i mentalno zdravlje, sposobnost, iskustvo (8), edukaciju (7), vještine (6) i kreativnost (5). Prema strukturi HC-a i prema stanju RH prema svim pokazateljima HC-a RH stoji loše u okviru EU.

Tablica 1: Pregled 10 najčešće citiranih definicija HC-a (citiranost je određena prema citiranosti samih knjiga / poglavlja / članaka u kojima se pojavljuju, a kao izvor uzeto je mjerilo Google Scholar).

Ljudski kapital potrebno je razlikovati od pojma kvalitete života koja se može definirati kao „pojam koji se koristi u različitim strukama u različitome značenju: u ekonomiji označava tzv. životni standard, odnosno ukupnost materijalnih i društvenih uvjeta koji omogućuju određeni način života…u psihološkom smislu kvaliteta života individualna je procjena vlastitoga zadovoljstva načinom života, njegovim tijekom, uvjetima, perspektivama te mogućnostima i ograničenjima…“ (3). Za potrebe ove analize, potrebna je ona ekonomska definicija kvalitete života. U tome kontekstu, također je važno napomenuti da „dobra je ekonomija ona koja je dobra. To je ekonomija koja podupire kvalitetu života u cijeloj zajednici, stvara obilje prilika i mogućnosti da zadovoljimo svoje potrebe bez ugrožavanja drugih, prihvaća odgovornost, a njeguje solidarnost, pravedno koristi i dijeli resurse te poštuje održivost ekosustava“ (4). Kvaliteta života kombinacija je različitih pokazatelja koji se odnose na materijalne i nematerijalne aspekte života u određenoj državi. To je sigurnost, pristup zdravstvu, pristup obrazovanju, životni standard, stabilnost vladine politike, prava radnika, okoliš i održivost, subjektivno zadovoljstvo načinom života i sl.

Mediji često prenose istraživanja, točnije rang liste koje ocjenjuju kvalitetu života i time stvaraju percepciju u javnosti da su određene države bolje i kvalitetnije za život od onih drugih. Takve procjene se često oslanjaju na različite metodologije, bilo da je riječ o anketama ili o nekim sociološkim ili ekonomskim pokazateljima. Jedan od najpoznatijih indeksa u ovom području je OECD Better Life Index. To je međunarodni alat za usporedbu kvalitete života među zemljama, a cilj mu je pružiti širu sliku o dobrobiti građana u različitim zemljama, nadilazeći tradicionalne ekonomske pokazatelje kao što je BDP. Indeks uključuje 11 dimenzija kvalitete života koje su percipirane ključnima za osobno i društveno blagostanje, a to su: stanovanje, prihod, zaposlenost, zajednica, obrazovanje, okoliš, građanski angažman, zdravlje, životno zadovoljstvo, sigurnost i ravnoteža privatnog i poslovnog života (5).

Tvrdnja iz članka

Portal Slobodna Dalmacija, autor T.J., objavio je 22. svibnja članak pod naslovom ‘Lista 100 država u kojima je najbolji život, i Hrvatska je tu, evo na kojem mjestu! A kad vidite gdje su Srbija, BIH…’ (6). Članak navodi da se Hrvatska globalno nalazi na 35. mjestu po kvaliteti života. Autor taj podatak prikazuje pozitivno, posebice u usporedbi sa susjednim zemljama poput Srbije i Bosne i Hercegovine. Članak ne navodi specifičan izvor, metodologiju i vremenski okvir navedenog poretka. U daljnjem dijelu teksta navode se određene napomene o unutarnjim izazovima i nerazmjerima koji imaju potencijal dovesti prvotnu tvrdnju u drugačiji kontekst.

Analiza podataka

Autor u prvome dijelu članka navodi da je Hrvatska na 35. mjestu globalne ljestvice kvalitete života, ali ne navodi naziv ljestvice, korištene metodologije, vremenski okvir i izvor te tvrdnje. Zbog navedenog nije moguće izravno provjeriti točnost autorovog navoda. Međutim, u drugom, pomalo izdvojenom dijelu članka, autor ipak navodi UN-ov indeks ljudskog razvoja (HDI) te navodi da se Hrvatska prema njemu nalazi među državama vrlo visokog razvoja. HDI indeks je „sažeta mjera prosječnog postignuća u tri ključne dimenzije ljudskog razvoja: dug i zdrav život, znanje i pristojan životni standard. Te se dimenzije procjenjuju očekivanom životnom dobi pri rođenju, prosječnim i očekivanim godinama školovanja te bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika“ (7). Prema službenim podacima, može se utvrditi točnost podatka da je Hrvatska među zemljama vrlo visokog razvoja. Taj podatak je točan. Prema dostupnim podacima Human Development Reporta 2025, koji koristi podatke za 2023. godinu, Hrvatska ima HDI vrijednost 0,889 te je rangirana na 41. mjestu od ukupno 193 države i teritorija, što je ujedno svrstava u kategoriju država vrlo visokog ljudskog razvoja (8). Navedeno je prikazano i na Slici 1.

Slika 1. Human Development Index za Hrvatsku

Izvor: (9)

Ovo su najnoviji i službeni podaci, potvrđeni u svibnju, a temeljeni na dimenzijama kao što su očekivani životni vijek, obrazovanje i bruto nacionalni dohodak po glavni stanovnika. Ključni rezultati za Hrvatsku su:

  • očekivani životni vijek: 79,3 godine
  • očekivano trajanje školovanja: 15,2 godine
  • prosječno trajanje školovanja: 12,2 godine
  • GNI per capita (PPP): 34,417 USD.

Između 1995. i 2023. godine Hrvatska bilježi porast HDI vrijednosti za 24,7%, a GNI per capita je porastao za više od 136%, a report zaključuje da to ukazuje na dugoročan pozitivan trend u razvoju. U reportu se navode i određeni izazovi, kao što su neujednačena regionalna razvijenost (veći gradovi imaju bolju kvalitetu života), ekonomski izazovi (niža prosječna plaća, kupovna moć u odnosu na europske zemlje), demografski problemi (odlazak mladih obrazovanih ljudi), ranjivost ekonomije (oslanjanje na turizam). Također je istaknuto i povoljno pozicioniranje Hrvatske po pitanju sigurnosti, klime i omjera cijene i kvalitete života

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da se Hrvatska nalazi na 35. mjestu globalne ljestvice kvalitete života je djelomično točna, ali nepotkrijepljena. Autor članka ne navodi izvor, metodologiju ni vremenski okvir, što dovodi do toga da nije moguće potvrditi točnost tvrdnje. U kasnijem dijelu članka spominje se indeks HDI, indeks Ujedinjenih naroda za kvalitetu života. Prema najnovijim podacima, Hrvatska ima vrijednost indeksa od 0,889 i zauzima 41. mjesto u globalnom poretku, što je niže od tvrdnje u članku. Ipak, navedeno potvrđuje da Hrvatska uistinu pripada skupini zemalja vrlo visokog ljudskog razvoja. Pozitivno je što članak navodi i izazove i prednosti s kojima se Hrvatska suočava, čime se inicijalna tvrdnja stavlja u kontekst i ublažava. Zaključno, članak pruža djelomično točan prikaz, no početna tvrdnja je nedovoljno utemeljena i na komunikacijskoj razini pojednostavljena.

Reference

  1. Vidi:https://chatgpt.com/
  2. Vidi:https://link.springer.com/referencework/10.1007/978-3-642-40406-1
  3. Vidi:https://www.enciklopedija.hr/clanak/kvaliteta-zivota
  4. Vidi:https://www.zmag.hr/hr/cime-se-bavimo/dobra-ekonomija.html
  5. Vidi:https://www.oecdbetterlifeindex.org/
  6. Vidi:https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/lista-100-drzava-u-kojima-je-najbolji-zivot-i-hrvatska-je-tu-evo-na-kojem-mjestu-a-kad-vidite-gdje-su-srbija-bih-1477743
  7. Vidi:https://hdr.undp.org/data-center/human-development-index#/indicies/HDI
  8. Vidi:https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/HRV
  9. Vidi:https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/HRV

Može li Albanija uskoro prestići Hrvatsku po broju turista?

Analizirali smo kako Albanija turistički stoji u usporedbi s Hrvatskom.

Autorica: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Turizam i turistička ponuda čine važne faktore nacionalne ekonomije i strukture domaćeg bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Turistički doprinos BDP-u uključuje doprinose iz djelatnosti koje su izravno povezane s turizmom, ali i onih drugih sektora koji uslužuje posjetitelje (2). Turistički sektor direktno utječe na zaposlenost, infrastrukturni razvoj, investicije i potrošnju (i domaću i inozemnu), a neizravno potiče gospodarski rast u širem smislu. „Turizam je od velikog značaja i za gospodarstvo Hrvatske. Svake godine, za vrijeme ljetne turističke sezone, željno se očekuju statistike o broju dolazaka, noćenja i ostvarenih prihoda. Sve djelatnosti vezane za turističku sezonu imaju posrednu ili neposrednu korist od turističke sezone” (3).

U jugoistočnom dijelu Europe zemlje poput Hrvatske i Albanije značajno se oslanjaju na prihode od turizma. To može biti u obliku direktnih doprinosa ili u obliku multiplicirajućeg efekta koji turizam posjeduje, i njime utječe na razne sektore kao što su uslužni, građevinski, prometni, poljoprivredni i trgovinski. Usporedba kretanja turističkih indikatora pitanje je demografske, infrastrukturne, ali i makroekonomske pozadine i važnosti.

Tvrdnja iz članka

Portal Indeks.hr je 03. lipnja objavio članak pod naslovom ‘Albanija bi uskoro mogla imati više turista od Hrvatske’ (4). U članku se tvrdi da Albanija bilježi porast broja stranih turista. Također se navodi da je od 2015. godine broj turista gotovo utrostručen – s 3 milijuna na 10 milijuna u 2023. godini, što je rast od 56%. Prenosi se i informacija od britanskog Expressa, da albanska vlada očekuje da će taj broj do 2030. godine narasti na 30 milijuna godišnje, čime bi zemlja primala više turista nego što ih to trenutačno imaju Portugal ili Hrvatska.

Analiza podataka

Prema službenim podacima Albanskog zavoda za statistiku (INSTAT), dolazak albanskih i stranih državljana na teritorij Albanije u ožujku 2024. godine iznosio je 1 150 442. U usporedbi s ožujkom 2023. godine, to je porast od 35,9%. Odlazak albanskih i stranih državljana s teritorija Albanije tijekom ožujka 2024. godine iznosio je 1 175 710, što je povećanje od 39,6% u usporedbi s istim razdobljem prošle prethodne godine (5).

Također, u kontekstu analize, značajno je istaknuti i značajan rast zračnog prometa. Međunarodna zračna luka Tirana zabilježila je 10,7 milijuna putnika u 2024. godini, što je rast od 48% u odnosu na prethodnu godinu. Wizz Air bio je omiljeni avioprijevoznik putnika u 2024. godini, s udjelom od 54,84% na albanskom tržištu letova, a slijede Ryanair s 22,23% i Air Albania s 3,42% (6).

Slika 1. prikazuje podatke Svjetske turističke organizacije (UNWTO), odnosno najbrže rastuće turističke destinacije u svijetu u razdoblju od siječnja do srpnja 2023. godine, prema porastu međunarodnih dolazaka u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu. To predstavlja najveći rast u Europi i treći globalno. Navedeno pokazuje značajan uzlet turizma u Albaniji i povećanu prepoznatljivost ove zemlje kao turističke destinacije (7).

Slika 1. Postpandemijski oporavak turizma – globalni pregled

Izvor: intellinews.com (8)

Hrvatska je pak u 2024. godini zabilježila preko 21,3 milijuna dolazaka te više od 108,7 milijuna noćenja (9). „Prema podacima iz sustava eVisitor, koji prati turistički promet u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju te nautičkom čarteru (putem sustava eCrew), to predstavlja povećanje dolazaka za 4% i noćenja za 1% u usporedbi s 2023. godinom. Od toga je jadranska regija ostvarila 103,3 milijuna noćenja (porast od 1%), kontinentalna regija zabilježila je preko 2,7 milijuna noćenja (porast od 5%), dok je Zagreb također dosegnuo 2,7 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 6% u odnosu na 2023“ (10).

Rast broja turista u Albaniji dinamičniji je nego onaj u Hrvatskoj, što je vidljivo iz dvostruko veće stope rasta. Ipak, u apsolutnim brojkama Hrvatska i dalje ima gotovo dvostruko više turista. Razlika je u dugoročnim planovima. „Tijekom posjeta Kukësu, albanski premijer Edi Rama izjavio je da regija planira postati turistička destinacija s milijun posjetitelja do 2030. godine“ (11). S druge strane, Hrvatska se kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine želi usmjeriti na transformaciju turizma prema održivom, regionalno uravnoteženom i cjelogodišnjem modelu, bez postavljanja kvantitativnih ciljeva rasta broja dolazaka turista. Fokus je na očuvanju prirodnih i kulturnih resursa, podizanju kvalitete života lokalnog stanovništva te smanjenu sezonalnosti. Time se nastoji omogućiti stabilniji i otporniji razvoj sektora u skladu s načelima održivosti (12).

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da bi Albanija mogla uskoro imati više turista od Hrvatske je djelomično točna. Podaci pokazuju da Albanija bilježi znatno brži rast turizma, no Hrvatska još uvijek ima gotovo dvostruko više turista u odnosu na Albaniju u apsolutnim brojkama. Cilj Albanije je rast i širenje kapaciteta, a Hrvatska se strateški fokusira na održivost, kvalitetu i decentralizaciju, a ne na povećanje broja dolazaka. Iako Albanija pokazuje znatan potencijal, nadmašivanje Hrvatske zahtijevalo bi stabilan rast kroz dulje razdoblje.

Reference

  1. Vidi: https://chatgpt.com/
  2. Vidi:https://ourworldindata.org/grapher/tourism-gdp-proportion-of-total-gdp
  3. Vidi:https://hrcak.srce.hr/file/472824
  4. Vidi:https://www.index.hr/vijesti/clanak/albanija-bi-uskoro-mogla-imati-vise-turista-od-hrvatske/2676800.aspx
  5. Vidi: https://www.instat.gov.al/media/13227/movem-of-citizens-february-2024.pdf
  6. Vidi:https://seenews.com/news/tirana-airport-passenger-traffic-up-48-percent-in-2024-1269633
  7. Vidi:https://www.intellinews.com/albania-s-tourism-sector-made-the-fastest-post-pandemic-recovery-in-europe-299978/
  8. Vidi:https://www.intellinews.com/albania-s-tourism-sector-made-the-fastest-post-pandemic-recovery-in-europe-299978/
  9. Vidi:https://www.croatiaweek.com/croatia-records-21-3-million-visitors-in-2024-a-4-rise/
  10. Vidi:https://www.croatiaweek.com/croatia-records-21-3-million-visitors-in-2024-a-4-rise/
  11. Vidi:https://www.hashtag.al/en/index.php/2025/04/30/rama-nga-kukesi-deri-ne-2030-1-milion-turiste-ne-qark/
  12. Vidi:https://mint.gov.hr/strategija-razvoja-odrzivog-turizma-do-2030-godine/11411

Zaposlenost najveća, nezaposlenost skandinavska, štednja poput duga? Je li sve baš tako?

Analizirali smo tri tvrdnje Saše Ljubičića o stanju hrvatskog gospodarstva.

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Ekonomske teme i tvrdnje česta su tema javnog diskursa, a iznose ih razni akteri društva – političari, poduzetnici, novinari, ekonomski analitičari. Kako bi takvi podaci bili jasno razumljivi široj javnosti, često se nastoje prikazati na što jednostavniji i razumljiviji način. S obzirom na to da je ekonomija kompleksno područje, ponekad nastojanje za jednostavnim prikazom podataka može dovesti do nepotpunih ili netočnih prikaza gospodarstva. Upravo se zbog navedenih razloga ova analiza bavi jednom takvom provjerom.

Izvor: Screenshot, Slobodna Dalmacija (1)

 

Analizirane tvrdnje

Portal Slobodna Dalmacija je 29. svibnja u članku pod naslovom ‘VIDEO Rastu plaće, mirovine, zaposlenost… Zašto onda mladi odlaze? Razloga je više: ‘Mržnja, netolerancija, korupcija’ objavila video u kojem novinar Saša Ljubičić iznosi nekoliko tvrdnji (2). Tvrdnje se odnose na ključne gospodarske pokazatelje u Republici Hrvatskoj, a odnose se na razinu zaposlenosti, stopu nezaposlenosti te odnos štednje građanki i građana RH i javnog duga. Ova analiza provjerava tri tvrdnje koje se spominju u videu, a one su:

  1. „U Hrvatskoj je nezaposlenih kao u Skandinaviji.“
  2. „Zaposlenost je najveća ikada.“
  3. „Štednja na bankama, unatoč malim kamatama, gotovo je jednaka javnom dugu Republike Hrvatske…“

Analiza podataka

  • Tvrdnja 1

Prva analizirana tvrdnja odnosi se na izjavu da je nezaposlenih u Hrvatskoj isto kao u Skandinaviji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj je u ožujku ove godine iznosila 5,1% (3). Usporedbe radi, Eurostat je objavio podatke o nezaposlenosti unutar euro područja (4). Stopa nezaposlenosti u Danskoj je iznosila 7,1%, Finskoj 9,4%, a u Švedskoj 8,1%. Iz podataka je vidljivo da Hrvatska ima nižu stopu nezaposlenosti od sve tri navedene skandinavske države pa tvrdnja da je u Hrvatskoj nezaposlenih kao i u Skandinaviji nije točna i utemeljena na službeno dostupnim podacima.

  • Tvrdnja 2

Analiza druge tvrdnje odnosi se na izjavu da je zaposlenost u Republici Hrvatskoj najveća ikada. Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku navode da je „u ožujku 2025. broj ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj iznosio je 1 699 426, a od toga 787 819 čine žene. U odnosu na veljaču 2025. broj ukupno zaposlenih porastao je za 0,3%, a broj zaposlenih žena za 0,2%“ (5). Ako se navedena brojka usporedi s ožujkom 2024. godine, to predstavlja porast od 1,9%.Trend zapošljavanja u protekle četiri godine potvrđuje ovu tvrdnju. Na Slici 1. prikazano je kretanje broja zaposlenih u pravnim osobama od ožujka 2021. do ožujka 2025., pri čemu je jasno vidljiv kontinuirani rast ukupnog broja zaposlenih u RH. Također su uočljive i rekordne vrijednosti u 2025. godini.

Slika 1. Zaposleni u pravnim osobama od ožujka 2021. do ožujka 2025.

Izvor: Državni zavod za statistiku (6)

  • Tvrdnja 3

Hrvatska narodna banka objavila je podatke da su ukupni depoziti kućanstava u Republici Hrvatskoj u ožujku 2025. godine iznosili 40,0 milijardi eura. Također, navodi se i da „u proteklih godinu dana depoziti kućanstava porasli su po stopi od 8,1% pri čemu su prekonoćni depoziti porasli po stopi od 11,4%, a oročeni depoziti su se smanjili po stopi od 0,1%“ (7). Istodobno, službeni podaci Raiffeisen banke pokazuju da je javni dug Republike Hrvatske iznosio 49,4 milijarde eura krajem siječnja 2025. godine (8). Matematičkim izračunom se dolazi do podatka da štednja iznosi otprilike 81% javnog duga. Iako, ova je izjava iz čistog ekonomskog stajališta djelomično točna. Prema brojkama, štednja uistinu jest blizu iznosu javnog duga, no riječ je o dva nepovezana indikatora. OECD depozite kućanstva / neto štednju kućanstva definira kao: „neto raspoloživi dohodak kućanstva plus usklađenje za promjenu mirovinskih prava umanjeno za izdatke kućanstva za konačnu potrošnju (kućanstva također uključuju neprofitne institucije koje služe kućanstvima)“ (9). Navedeni pokazatelj odnosi se na privatnu imovinu građana. S druge strane, javni dug predstavlja obveze države, a „predstavlja ukupnu zaduženost opće države prema domaćim i stranim vjerovnicima na određeni dan. Pritom opća država obuhvaća središnju državu, regionalnu i lokalnu državu te fondove socijalne sigurnosti“ (10).

Ocjena točnosti i zaključak

Tri analizirane tvrdnje odnose se na važne ekonomske pokazatelje: zaposlenost, nezaposlenost i odnos štednje građana prema javnom dugu. Na temelju prikazane analize, tvrdnja da je zaposlenost u Hrvatskoj najveća ikada je istinita i potvrđena službenim podacima. Tvrdnja da je nezaposlenost u Hrvatskoj kao i u Skandinaviji pokazala se neutemeljenom te Hrvatska ima nižu nezaposlenost od triju skandinavskih zemalja – Švedske, Danske i Norveške. Posljednja tvrdnja, da je štednja građana gotovo jednaka javnom dugu, brojčano se potvrđuje, ali se odnosi na dvije tematski različite kategorije. Uzimajući navedene točnosti ovih triju tvrdnji, daje se prosječna ocjena većinski točno.

Reference:

  1. Vidi:https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/video-rastu-place-mirovine-zaposlenost-zasto-onda-mladi-odlaze-razloga-je-vise-mrznja-netolerancija-korupcija-1479201
  2. Vidi:https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/video-rastu-place-mirovine-zaposlenost-zasto-onda-mladi-odlaze-razloga-je-vise-mrznja-netolerancija-korupcija-1479201
  3. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/broj-zaposlenih-u-ozujku-2025-porastao-za-0-3-u-odnosu-na-prethodni-mjesec/2199
  4. Vidi:https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/UNE_RT_M__custom_7680578/bookmark/table?lang=en&bookmarkId=2feeff57-57c9-4278-a50b-7e2279d699c2
  5. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/broj-zaposlenih-u-ozujku-2025-porastao-za-0-3-u-odnosu-na-prethodni-mjesec/2199
  6. Vidi: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/96933
  7. Vidi:https://www.hnb.hr/-/objava-statistickih-podataka-o-depozitima-i-kreditima-kreditnih-institucija-za-ozujak-2025
  8. Vidi: https://www.rba.hr/hr/istrazivanja/dnevno-financijsko-izvjesce/25-05-16-3.html
  9. Vidi: https://www.oecd.org/en/data/indicators/household-savings.html
  10. Vidi:https://www.hgk.hr/documents/aktualna-tema-odrzivost-javnog-duga-svibanj-201557b6f4884c777.pdf

Je li Hrvatska doista među najbrže rastućim gospodarstvima?

Detaljna provjera izjave ministra financija Marka Primorca o gospodarskom rastu Hrvatske u prvom kvartalu 2025.

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

„Politička komunikacija složen je multipolaran konstrukt u čijemu ostvarenju sudjeluju brojni akteri, od političkih aktera do medija i javnosti“ (2). U tom kontekstu, izjave političara koji obnašaju važne funkcije u društvu, ključni su čimbenici koji utječu na javno mnijenje, a na duži period i stvaranje političkog legitimiteta. Ekonomski indikatori, poput gospodarskih pokazatelja – npr. BDP, vrlo često služe političarima kako bi prikazali uspješnost svojih politika. Da bi medijski prostor bio vjerodostojan i točan, i da bi postojalo povjerenje javnosti u službene podatke, potrebno je učestalo provjeravati podatke priznatih i neovisnih institucija, što domaćih, što međunarodnih – npr. Državni zavod za statistiku (DZS) i Eurostat. Za potrebe ove analize korisno je objasniti što je bruto domaći proizvod, odnosno BDP. International Monetary Fund (IMF) (3) navodi da BDP mjeri  novčanu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom određenog vremenskog perioda. Također, postoji razlika između nominalnog i realnog BDP-a. Za realni BDP, nominalni iznos se prilagođava za inflaciju kako bi se mogla procijeniti stvarna promjena u proizvodnji, te se rast realnog BDP-a često tumači kao znak da ekonomija napreduje i povećava zaposlenost. Bitno je istaknuti da BDP ne mjeri ukupni životni standard ni blagostanje, jer ne uzima u obzir faktore kao što su raspodjela prihoda, kvaliteta života ili utjecaj na životnu sredinu. U kontekstu međunarodnih usporedbi BDP-a, koristi se devizni tečaj ili paritet kupovne moći (PPP) (4).

Analizirana tvrdnja

Portal Al Jazeera je 28. svibnja prenio izjavu ministra financija Marka Primorca da je Hrvatska među najbrže rastućim gospodarstvima EU-a. Također, naveo je da je bruto domaći proizvod (BDP) porastao za 2,9%, što je gotovo tri puta više od prosjeka eurozone i EU-a (5). Analiza će se usmjeriti na dvije tvrdnje, a to je: da je hrvatsko gospodarstvo jedno od najbrže rastućih u EU i da je rast BDP-a gotovo tri puta veći od prosjeka eurozone i EU-a.

Analiza podataka

Službena web stranica Državnog zavod za statistiku (DZS) je 28. svibnja objavila da je hrvatski BDP u prvom tromjesečju 2025. godine porastao za 2,9% u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, izraženo u realnim vrijednostima (6). Ovakva stopa rasta BDP-a Hrvatsku svrstava unutar raspona koji se u ekonomskoj literaturi smatra optimalnim za stabilan i održiv gospodarski rast, budući da stručnjaci navode da je idealna stopa rasta BDP-a između 2% i 3% jer te razine omogućuju zdrav razvoj gospodarstva bez poticanja inflacije ili financijskih neravnoteža (7).

Eurostat je objavio da je u istom razdoblju prosječan rast BDP-a u eurozoni iznosio 1,2%, a u cijeloj Europskoj uniji 1,4%, također prema realnim podacima (8). Kako je već navedeno, ministar Primorac je izjavio da je gospodarski rast Hrvatske gotovo trostruko veći od prosjeka eurozone. Kako bi se tvrdnja mogla objektivno procijeniti, potrebna je usporedba službenih stopa rasta.

Hrvatski BDP u prvom tromjesečju je porastao za 2,9%, rast BDP-a u eurozoni je bio 1,2%, a u EU ukupno 1,4%. Za preciznu usporedbu koristi se omjer hrvatske stope rasta i one eurozone:

   -> è 2,9 / 1,2 = 2,42

-> è 2,9/1,4 = 2,07

Iz dobivenih izračuna vidljivo je da je hrvatski gospodarski rast otprilike 2,4 puta veći od rasta eurozone, a nešto više od dvostruko veći u odnosu na prosjek EU-a. Može se zaključiti da su ovi rezultati povoljni za Hrvatsku i uspješni, no izjava da je rast gotovo trostruko veći temelji se na zaokruživanju naviše i ne odnosi se na preciznu brojčanu usporedbu. Takvo zaokruživanje može naslutiti da je riječ o preuveličavanju.

Slika 1. prikazuje stope rasta BDP-a država članica Europske unije u prvom kvartalu 2025. godine. Vrijednosti su izražene u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a iz prikaza je vidljivo da su Irska, Poljska, Litva i Rumunjska ostvarile najviši međugodišnji rast. Hrvatska, iako nije uključena u tablicu, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, ubraja se među pet najbrže rastućih gospodarstava. Ova usporedba potvrđuje dio izjave ministra Marka Primorca, a to je da Hrvatska doista je među gospodarski najbržim članicama EU-a za promatrano razdoblje. Iako, s obzirom na to da neke druge države bilježe i više stope rasta od Hrvatske, ne može se zaključiti da je Hrvatska vodeća po gospodarskom rastu.

Slika 1. Rast BDP-a u EU i eurozoni, prvi kvartal 2025.

Izvor: Eurostat (9)

Napomena: Na Slici 1 nije prikazana međugodišnja stopa rasta BDP-a za Hrvatsku u Q1 2025., no ona iznosi 2,9% prema podacima DZS-a.

Ocjena točnosti i zaključak

Izjava ministra Primorca da je Hrvatska među najbrže rastućim gospodarstvima temelji se na stvarnim i relevantnim podacima. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u prvom kvartalu 2025. godine ostvarila realni rast BDP-a od 2,9%, dok je prosjek eurozone 1,2%, a EU 1,4%. U usporedbi s ostalim državama članicama, Hrvatska je među prvih pet država članica po visini gospodarskog rasta. To opravdava izjavu da se Hrvatska doista nalazi među najbrže rastućim državama članicama, ali nije među prve tri vodeće članice. Izjava da je rast BDP-a gotovo trostruko veći od prosjeka eurozone nije brojčano precizan. Prikazani izračuni pokazuju da je rast otprilike 2,4 puta veći od rasta eurozone, a malo više od 2 puta veći u odnosu na cijelu EU. Zaključno, može se reći da je izjava ministra Primorca većinski točna, ali u retoričkom dijelu preuveličana.

Reference

  1. Vidi: https://chatgpt.com/
  2. Vidi:https://www.researchgate.net/publication/338337219_POLITICKA_KOMUNIKACIJA_NA_DRUSTVENIM_MREZAMA_-_KANAL_OTVORENE_KOMUNIKACIJE_S_GRADANIMA_ILI_SUKREATOR_IMIDZA_POLITICKIH_ELITA_SLUCAJ_HRVATSKA_I_SLOVENIJA
  3. Vidi:https://www.imf.org/en/Publications/fandd/issues/Series/Back-to-Basics/gross-domestic-product-GDP
  4. Vidi:https://www.imf.org/en/Publications/fandd/issues/Series/Back-to-Basics/gross-domestic-product-GDP
  5. Vidi:https://balkans.aljazeera.net/news/economy/2025/5/28/primorac-hrvatska-je-medju-najbrze-rastucim-gospodarstvima-eu-a
  6. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/u-prvom-tromjesecju-2025-bdp-realno-veci-za-2-9-u-odnosu-na-isto-tromjesecje-2024/2234
  7. Vidi: https://www.thebalancemoney.com/what-is-the-ideal-gdp-growth-rate-3306017
  8. Vidi: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-15052025-ap
  9. Vidi: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-15052025-ap

Je li Hrvatska društveno odgovorna?

Izvor: Wikipedia (slobodna uporaba), URL: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:The_pyramid_of_corporate_social_responsibility.png(Pristupljeno: 17/03/2025).

Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Ova provjera je iz područja poslovne etike. Tvrdnja „Hrvatska je društveno odgovorna“ ili se eksplicitno tvrdi ili implicira najčešće pri opisu, analizi i procjeni stanja društvene odgovornosti pojedinih kompanija i institucija u Hrvatskoj i ta se pojava proteže već desetljećima u nizu znanstvenih radova, novinskih članaka, plaćenih oglasa, na službenim internetskim stranicama kompanija i sl.

U istraživanju HUP-a iz 2013 tvrdi se sljedeće: „Rezultati istraživanja su vrlo pozitivni i u većini poduzeća postoje odjeli koji se bave DOP-om. Iskazana je sustavna briga za zaposlenike i okoliš te su poduzeća aktivna u ulaganju u projekte lokalne zajednice. U zadovoljavajućoj mjeri poznaju alate DOP-a te ih određeni broj poduzeća i primjenjuje te izvještava o DOP-u. Opći je dojam da su rezultati koje je pokazalo istraživanje bolji od očekivanih te je za pretpostaviti da je dio pozitivnih odgovora temeljen na deklariranom DOP-u ili pojedinačnim aktivnostima koje nisu dio sustava.“ (1)

U pojedinačnim slučajevima to je najčešće u potpunosti točno. (1) No nema nikakvog pokazatelja da su ti slučajevi većinski, tipični ili redoviti na razini sektora gospodarstva ili Hrvatske pa je to pogreška cherry picking. (1) (8) Ti su slučajevi vrlo vjerojatno manjinski, atipični i neredoviti, no to treba dokazati. (1) (8) Nasuprot njima stoji većina slučajeva koji na sličan ili isti način pokazuju da je Hrvatska društveno neodgovorna. To je na razini slučajeva kontradiktorno jer Hrvatska ne može biti i društveno odgovorna i neodgovorna. Nekoliko stvari uzrokuje kontradikciju. Najvažnije, pod društvenom odgovornošću podrazumijeva se više stvari i to na više razina njihovog postojanja i na više razina mjerljivih podataka o njima (vidi Tablicu 1).

 

DRUŠT. ODG. Postojanje zakona i kodeksa Provedba Mjerljivo uspješna provedba Pojedinačni primjeri Istraživanja na razini Hrvatske Istraživanja na razini EU i svijeta
Poslovna etika (PE)
Društvena odgovornost (DOP)
Održivost (ODR)
U državnom i javnom sektoru
U privatnom sektoru

Tablica 1: Elementi DO u odnosu na provedbu, pojedinačne primjere i istraživanja na razini Hrvatske, EU i svijeta (izradio autor teksta).

Navedeno u Tablici 1 može uzrokovati kontradiktorna vjerovanja pa i postupanja svih interesnih dionika uključenih u uvođenje i provođenje društvene odgovornosti (PE, KDO i ODR). (1) Mogućnost kontradiktornih vjerovanja može se smanjiti podjelom dostupnih podataka prema Tablici 1 i provjeriti naslovna tvrdnja.

Pogledajmo nekoliko značajnih izvora u razdoblju duljem od 10-ak godina koje se može držati neposrednim pokazateljima provjere.

U istraživanju čije su rezultate objavili Koprek, I., Rogošić, N. „Business Ethics in the Republic of Croatia – results of a study“ iznose se rezultati koji podržavaju hipotezu o vrlo lošem stanju PE, KDO i ODR. Najvažniji rezultati su sljedeći: 94,26% ispitanika zna što je poslovna etika, ali 75, 93% ispitanika o poslovnoj etici naučilo je čitajući knjige i članke (dakle, putem neformalnog obrazovanja), 45% ispitanika odlučuje prema utilitarističkom načelu najvećeg dobra za najveći broj ljudi, dok skoro 1/3 ili 32% biva vođena načelom maksimizacije profita uz neke ograde. (2)

Neposredni podaci sugeriraju da PE u RH stoji loše, tj. da etički kodeksi uglavnom postoje, ali da se slabo do nikako ne primjenjuju. Više od 40% Hrvata ne misli da je primanje novca / plaće / naknade bez rada nemoralno, da će ljudi koji ne rade biti lijeni, da je rad dužnost, da treba raditi profesionalno itd. (3) Što se tiče održivosti, Hrvatska je u tzv. nižoj brzini EU što znači da je tek izradila radne verzije temeljnih dokumenata koji prate EU direktivu o Izvješćivanju o korporacijskoj održivosti, iako načelno ne stoji loše unutar EU. (4) „Nacionalno vijeće za konkurentnost u svojim Preporukama za povećanje konkurentnosti među najproblematičnije čimbenike poslovanja u Hrvatskoj, između ostalih, navodi i lošu radnu i poslovnu etiku.“ (5) Nasuprot postojanju etičkih kodeksa, ne postoje istraživanja o njihovim nastancima, godišnjim revizijama, izmjenama, unaprjeđenjima, primjenama itd. Postoje doduše pojedinačni slučajevi koji opisuju kršenja i kažnjavanja, ali oni su ekstremno rijetki u odnosu na pokazatelje koji sugeriraju kako bi ih trebalo biti puno više. Podaci istraživanja iz 2017. pokazuju da čak 57% poduzeća nema etički kodeks. (6)

Na razini pojedinačnih slučajeva i primjera može se pretpostaviti kako je pozitivnih primjera PE puno manje nego negativnih primjera PE. Na općoj razini i napose unutar EU stanje PE u Hrvatskoj je loše. Slično se odnosi i na KDO. (7) Po pitanju ODR Hrvatska ne stoji loše, štoviše, pri samom j vrhu EU. (8)

Nasuprot negativnim neposrednim pokazateljima imamo i rijetke relativno pozitivne pokazatelje koji nadilaze pojedinačne pozitivne slučajeve.

„Rezultat toga su formulirani brojni kodeksi kojima se uređuje poslovanje unutar pojedinih djelatnosti, primjerice posredovanja u kupoprodaji nekretnina, direktnoj prodaji, istraživanju tržišta, oglašivanju, osiguranjima, društvima za upravljanje investicijskim fondovima.“ (…) „Kodeks o etičnom poslovanju je donesen još 2005. godine, a dosad ga je prihvatilo 400-tinjak hrvatskih tvrtki. Njime se propisuje osnovne smjernice etičkog ponašanja poslovnih subjekata u okviru hrvatskog gospodarstva. „Smatramo da se time pridonosi transparentnijem i učinkovitijem poslovanju i kvalitetnijim vezama poslovnih subjekata u Hrvatskoj s poslovnom sredinom u kojoj djeluju”, poručuju iz Hrvatske gospodarske komore.“ (9)

Ovdje se radi o relativno pozitivnom pokazatelju jer je suprotan podatku o tome da čak 57% kompanija „nema etički kodeks“ (vidi 6). No, moguće je da se ne radi o istim kompanijama pa se time možda izbjegava neposredna kontradikcija. To je relativno pozitivan pokazatelj i zato što prihvaćanje etičkog kodeksa ne prate podaci o njegovoj primjeni i mjerenja uspješnosti primjene.

No, uz prethodno rečeno, što su neposredni pokazatelji, postoje i posredni pokazatelji društvene odgovornosti. Tako se primjerice pokazuje korelacija, tj. pravilnost na način da društvena odgovornost (PE, KDO, ODR) nije niti može biti razvijena u zemljama u kojima je visok stupanj sive ekonomije, korupcije, nepotizma, birokratizacije, velik udio zaposlenih u državnoj administraciji, velika porezna i druga opterećenja privatnog poduzetništva (tj. nepovoljna klima za ulaganje i vođenje posla) itd. Struka savjetuje da je u takvim situacijama bolje govoriti o društvenoj neodgovornosti nego o društvenoj odgovornosti koja je sporadična. (10)

Hrvatska je među najkorumpiranijim državama EU. 2024. godine za 2023., ali i 2025. za 2024. zauzela je četvrto mjesto od dna pri čemu su korumpiranije bile samo Malta, Rumunjska, Bugarska i Mađarska koja je najkorumpiranija. (11) Hrvatska je prva u EU po udjelu sive ekonomije koji prema raznim istraživanjima varira udjelom između 29 i 30% BDP-a (sve institucije zadužene za borbu protiv sive ekonomije su društveno odgovorne, tj. imaju etičke kodekse, politike društvene odgovornosti itd., primjerice Porezna uprava Ministarstva financija). (12) PDV je u Hrvatskoj jedan od najvećih u EU (visoka porezna opterećenja su jedan od susuzroka sive ekonomije). (13) Svaki četvrti zaposlenih u Hrvatskoj radi u državnoj administraciji što je oko 25% i taj udio se povećava svake godine. Prema tom udjelu Hrvatska zauzima peto mjesto, tj. u vrhu je EU. (14)

Hrvatska je među najlošijim članicama EU prema tome koliko je dobra za ulaganje i pokretanje poslovanja. (15) Po produktivnosti rada Hrvatska je među najlošijima u EU. Lošija je samo Bugarska. (16) Istovremeno, u Hrvatskoj se tjedno radi najviše sati, tj. 38,1 sat / tjedno. Tako Hrvatska po broju tjednih radnih sati zauzima šesto mjesto u EU. (17)

Ovo su neposredni pokazatelji društvene odgovornosti, tj. u slučaju Hrvatske negativni posredni pokazatelji koji u pravilu rezultiraju društvenom neodgovornošću.

Ukratko, kad bi se detaljno i precizno ispunila Tablica 1 tad bi se vrlo vjerojatno pokazalo da je Hrvatska odgovorna samo u malo broju segmenata navedenih u tablici. Konkretno, na razini PE i KDO bi se pokazalo kako postoje dokumenti, ali nema dokaza o provedbi i uspješnosti i kako je manji broj odgovornih u odnosu na veći broj slučajeva neodgovornosti i kako sva globalna istraživanja (nacionalna, europska i svjetska) sugeriraju neodgovornost. Na razini ODR bi se vjerojatno pokazalo bolje stanje i neki stupanj odgovornosti. U odnosu na podjelu državnog i javnog sektora s jedne strane i privatnog s druge vjerojatno bi se pokazalo slično.

Dakle, kad bi se sve uzelo u obzir tad bi se vjerojatno točnim pokazalo da je Hrvatska većinski društveno neodgovorna pa je početna i naslovna tvrdnja većinski netočna.

Krajnje napomene:

(1) Vidi: Jalšenjak, B., Krkač, K. (ur.) (2016) Poslovna etika, korporacijska društvena odgovornost i održivost, MATE d.o.o., ZSEM; Majetić, D. / HUP (2013) društveno odgovorno poslovanje za sve, HUP, URL: https://www.hup.hr/EasyEdit/UserFiles/Petra%20Senti%C4%87/Nacionalni%20DOP%20HR.pdf (Pristupljeno: 06/03/2025). Načelno, poslovna etika pragmatički se može opisati kao postojanje i provođenje etičkog kodeksa u bilo kojoj djelatnosti. Društvena odgovornost poslovanja na isti se način može opisati kao donošenje, provođenje i mjerenje profitabilnih, zakonitih, uravnoteženih i pravednih poslovnih odluka u odnosu na sve relevantne interesne dionike (ili dionike) u skladu s općim načelima, dokumentima i direktivama Europske unije (dalje u tekstu kao: EU). Održivost poslovanja može se opisati kao poslovanje koje proizvodi što manje negativnih eksternalija tijekom cijelog procesa od nabave, proizvodnje, prodaje, korištenja i recikliranja u odnosu na ljude, biljke, životinja, infrastrukturu (urbane sustave) i neživ prirodni okoliš (bio i eko sustave).

(2) Vidi: Koprek, I., Rogošić, N. (2009) Business Ethics in the Republic of Croatia – results of a study, Disputatio philosophica: International Journal on Philosophy and Religion, Vol. 11 No. 1, 2009., str. 51-81, URL: https://hrcak.srce.hr/101033, (pristupljeno: 12/02/2025). Vidi također za negativne rezultate: Bulog I., Grančić, I. (2017) The Benefits of Business Ethics – Ethical Behavior of  Decision Makers: the Empirical Findings from Croatia, Mediterranean Journal of  Social Sciences, Vol. 8, No. 4, str. 9-14, URL: https://www.richtmann.org/journal/index.php/mjss/article/view/10007/9640, (pristupljeno: 10/02/2025).

(3) Vidi: European Values Study (2017) Work, URL: https://europeanvaluesstudy.eu/about-evs/research-topics/work/, (pristupljeno: 10/02/2025).

(4) Vidi: Kovalenko, H. (2024) CSRD implementation: where are we now?, URL: https://www.ecofact.com/de/blog/__trashed/, (pristupljeno: 10/02/2025).

(5) Vidi: Aleksić, A. (2007) Poslovna etika, element uspješnog poslovanja, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 5, 2007:419-429, Andrija Barić, Mislav Ante Omazić (2017) Representation of Corporate Social Responsibility in Croatian Export Companies, Enternova 7-9, 2017, URL: https://hrcak.srce.hr/file/365124, (pristupljeno: 10/02/2025), Tipuric, D.; Omazic, M. A.; Hruska, D. (2005.) Corporate social responsibility and Croatian managers – empirical study, in D. Kantarelis (Ed.). Global business & economics review – anthology 2005. Worcester, 289–300.

(6) Vidi: Lisse, E. (2017) Poslovna etika, Varaždin: Sveučilište Sjever, URL:  https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:1498 (pristupljeno: 23/02/2025), vidi: „Razgovor: Autorica dr. sc. Silvija Vig o poslovnoj etici danas i kakva nam treba, uz novo izdanje knjige Poslovna etika“:

„Donošenje etičkog kodeksa trebao bi biti prvi korak ka etičnom poslovanju, ali ako se taj kodeks ne primjenjuje i ne živi, onda kao da i nije donesen. Etički kodeks je sastavni dio implementacije programa usklađenosti, ali ako poduzeće i nema obvezu uvođenja usklađenosti, ono bi trebalo imati donesen etički kodeks. Ono što najčešće vidim kao problem u praksi je taj da poduzeća uopće ne educiraju zaposlenike o kodeksu. Obično ih samo upoznaju prilikom zapošljavanja, a to nikako nije dovoljno jer zaposlenici moraju biti svjesni da je nepoštivanje etičkog kodeksa povreda radne obveze što za sobom može povući ozbiljne posljedice. Također ono što susrećem u praksi je nepoznavanje osnovnih elemenata koje bi etički kodeksi trebali imati i samim time ih je teško implementirati.“, odgovorno,hr, 04/07/2024), URL: https://odgovorno.hr/razgovor-autorica-dr-sc-silvija-vig-o-poslovnoj-etici-danas-i-kakva-nam-treba-uz-novo-izdanje-knjige-poslovna-etika/ (pristupljeno: 23/02/2025).

(7) Vidi: Lulić, I. (2024) Održivi razvoj i društvena odgovornost u DM-u, Virovitica: Veleučilište u Virovitici, URL: https://zir.nsk.hr/islandora/object/vsmti:939, (pristupljeno: 10/02/2025), Kovačić, V. (2021) Društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj, URL: https://repozitorij.efos.hr/islandora/object/efos:4479, (pristupljeno: 10/02/2025), Novosel, N. (2019) Poslovna etika i održivi razvoj, URL: https://repozitorij.unin.hr/islandora/object/unin:2359, (pristupljeno: 10/02/2025).

(8) Vidi: (XX) Vidi: Candan, G., Toklu, M.C. Evaluating security performances of EU countries in the context of sustainable development using fuzzy SMART and ARAS approaches. Environ Dev Sustain 26, 1645–1671 (2024). https://doi.org/10.1007/s10668-022-02779-5, URL: https://link.springer.com/article/10.1007/s10668-022-02779-5 (pristupljeno: 23/02/2025). Vidi: Krkač, K.; Jalšenjak, B.; Matišić, M. (2021) “Corporate Social Responsibility in Croatia (2013–2019)”, (with Jalšenjak, B. and Matišić, M.), in S. O. Idowu (ed.) “Current Global Practices of Corporate Social Responsibility”, Springer International, Switzerland, 2020, eBook ISBN 978-3-030-68386-3, Hardcover ISBN 978-3-030-68385-6 BC. DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-030-68386-3_4. Krkač, K.; Jalšenjak, B.; Eterović, P. (2015) „Corporate Social Responsibility in Croatia (2013–2019)”, (with Jalšenjak, B. and Matišić, M.), in S. O. Idowu (ed.) “Current Global Practices of Corporate Social Responsibility”, Springer International, Switzerland, 2020, eBook ISBN 978-3-030-68386-3, Hardcover ISBN 978-3-030-68385-6 BC. DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-030-68386-3_4. Krkač, K.; Jalšenjak, B.; Eterović, P. (2015) „Corporate Social Responsibility in Croatia“, in S. O. Idowu, R. Schmidpeter, M. S. Fifka (eds.) „Corporate Social Responsibility in Europe, United in Sustainable Diversity“, Springer International Publishing, Heidelberg, 2015, pp. 231-243.

(9) Vidi: Puškarić, K. (2008) U Hrvatskoj poslovna etika je prihvatljiv luksuz, Poslovni dnevnik, URL: https://www.poslovni.hr/lifestyle/u-hrvatskoj-poslovna-etika-je-prihvatljiv-luksuz-76453, (pristupljeno: 12/02/2025). Vidi i: Nediljka Rogošić (2009) Poslovna etika u Republici Hrvatskoj – Rezultati istraživanja, u Korupcija. Religijska – etička – praktična promišljanja. Zagreb: Filozofsko-teološki Institut Družbe Isusove, 2009. str. 65-107, Hrvatska gospodarska komora (2016) Kodeks etike u poslovanju, URL: https://www.hgk.hr/documents/kodeksposlovneetikehrweb581354cae65c8.pdf, (pristupljeno: 12/02/2025).

(10) Hossain, A. T.,  Kryzanowski, L. (2021) Political corruption and Corporate Social Responsibility (CSR), Journal of Behavioral and Experimental Finance, Volume 31, September 2021, URL: https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S2214635021000824, (pristupljeno: 12/02/2025), za pojam korporacijske društvene neodgovornosti vidi: Krkač, K. (2019) Corporate social irresponsibility: humans vs. artificial intelligence, Social Responsibility Journal, Vol. 15 No. 6, 2019, pp. 786-802. https://doi.org/10.1108/SRJ-09-2018-0219, (pristupljeno: 12/02/2025).

(11) Vidi: Trading Economics, Corruption Rank by Country | Europe, URL:

https://tradingeconomics.com/country-list/corruption-rank?continent=europe (pristupljeno: 12/02/2025). Vidi: Index Vijesti (2025) „Hrvatska među najkorumpiranijim zemljama u EU“, (11/02/2025), URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-sve-gora-na-indeksu-percepcije-korupcije/2641227.aspx?fbclid=IwY2xjawIoZr5leHRuA2FlbQIxMAABHSjtJIIoAvj1PMufAlNOkpdU7V1q8DRzVtWJhUxRk37myayxomi6gNk5Dg_aem_zEBV4tkG2-k3QezK-FoH2A, (pristupljeno: 23/02/2025).

(12) Vidi: Ministarstvo financija, Porezna uprava, Etičko postupanje, URL: https://www.porezna-uprava.hr/HR_o_nama/Stranice/Povjerenik-eticki-kodeks.aspx(pristupljeno: 23/02/2025), vidi: Friedrich Schneider (2022) New COVID‑related results for estimating the shadow economy in the global economy in 2021 and 2022, International Economics and Economic Policy (2022) 19:299–313, URL: Vol.:(0123456789)https://doi.org/10.1007/s10368-022-00537-6 (pristupljeno: 12/02/2025).

(13) Vidi: Cristina Enache (2022) VAT Rates in Europe, 2022, TAX FOUNDATION, Europe, URL: https://taxfoundation.org/data/all/eu/value-added-tax-2022-vat-rates-in-europe/ (pristupljeno: 12/02/2025).

(14) European Commission (2022) Government Employment, URL: https://ec.europa.eu/eurostat/cache/digpub/european_economy/bloc-4d.html?lang=en , (pristupljeno: 13/02/2025).

(15) European Chamber (2020) Best European Countries for Business 2020, URL: https://eucham.eu/best-european-countries-for-business-2020/ (pristupljeno: 13/02/2025).

(16) Landgeist (2022) Labour Productivity, URL: https://landgeist.com/2022/07/02/labour-productivity/  (pristupljeno: 13/02/2025).

(17) Eurostat (2023) Actual and usual hours of work, URL: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Actual_and_usual_hours_of_work(pristupljeno: 13/02/2025).