Grožđe, šverc i „propast sektora“: što je stvarno istina o vinogradarstvu u Hrvatskoj?

Jutarnji list u članku o urušavanju domaće vinske industrije koristi alarmantne tvrdnje i špekulacije – ali koliko toga ima činjeničnu podlogu?

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Vinogradari su na koljenima, cijeli sektor se urušava. Otkrivamo švercerske rute prema RH: evo odakle dolazi grožđe koje konzumiramo.” — Jutarnji list (Novac.hr), 15. rujna 2025., (1)

 

Područje analize

Članak spaja tri glavne tvrdnje: hrvatski vinogradari su „na koljenima“ i sektor se urušava, grožđe koje se troši u RH u velikom se dijelu uvozi, uključujući sumnjive švercerske rute, država ne reagira dovoljno da zaštiti domaće proizvođače. Tema je važna jer se tiče poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i ekonomskih interesa Hrvatske, ali i potrošača (1), (2).

U analizi ćemo razložiti članak u četiri kuta:

  1. Stanje vinogradarskog sektora u RH (statistika, trendovi).
  2. Tvrdnje o uvozu i „švercerskim rutama“ (trgovinska bilanca, carinski podaci).
  3. Retoričke tehnike i manipulacije u članku (emocionalizacija, clickbait).
  4. Kontekst i mjere poljoprivredne politike EU i RH (subvencije, regulacija tržišta).

 

Analiza

1. Stanje vinogradarskog sektora u RH

Članak tvrdi da je „cijeli sektor u urušavanju“. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se površina vinograda u Hrvatskoj uistinu smanjuje: 2009. godine iznosila je oko 33 tisuće ha, a 2023. manje od 20 tisuća ha. Produkcija vina varira, ali u prosjeku je 600–800 tisuća hl godišnje, što je pad u odnosu na 1990-e. (2) (3) (4) Ipak, urušavanje „cijelog sektora“ je pretjerivanje. Hrvatska i dalje ima prepoznatljivu vinsku industriju s brojnim brendiranim vinima, izvoz se održava (oko 13 mil. € godišnje, posebno prema Njemačkoj i Austriji). Strukturalni problemi postoje (fragmentacija, manja konkurentnost), ali tvrdnja da je sektor pred kolapsom nije potkrijepljena. (5) (6) Ovakav način pisanja može se smatrati preuveličavanjem.

2. Tvrdnje o uvozu i „švercerskim rutama“

Članak tvrdi da grožđe „koje konzumiramo“ velikim dijelom dolazi iz uvoza, spominjući Moldaviju, Albaniju i Crnu Goru. Podaci Eurostata i DZS-a pokazuju da Hrvatska godišnje uveze 40–60 tisuća tona grožđa (stolnog i vinogradarskog), uglavnom iz Italije, Španjolske i Grčke. Moldavija i Albanija imaju manji udio i najčešće je riječ o stolnom grožđu, a ne grožđu za vino. (6) (9) Što se tiče „švercerskih ruta“, carinska uprava RH izvještava o zapljenama neregistriranih pošiljki, no to su iznimke, ne dominantni trend. Članak stvara dojam sustavne ilegalne trgovine, iako službeni podaci govore o niskom udjelu krijumčarenog grožđa. (7) (8) (10) Time se stvara netočna sugestija da većina grožđa stiže ilegalno. Uvoz postoji, ali najvećim dijelom legalan i iz EU.

3. Retoričke tehnike i manipulacije u članku

Članak koristi snažnu emocionalnu retoriku: „vinogradari na koljenima“, „sektor se urušava“, „švercerske rute“. To je tipičan primjer clickbait naslova koji miješa stvarne ekonomske probleme (pad proizvodnje, uvoz) s pretjeranim i senzacionalističkim formulacijama. Nedostatak je i cherry-picking – člankom dominiraju izjave pojedinih vinara, dok nedostaju širi podaci EU-a ili ministarstva. Sugestija da „grožđe koje konzumiramo“ dolazi pretežno iz Moldavije i Albanije nije potkrijepljena brojkama. Navedeno se može smatrati manipulacijom osjećaja čitatelja.

4. Kontekst i mjere poljoprivredne politike EU i RH

Hrvatska je korisnica EU fondova za vinogradarstvo kroz Nacionalni program pomoći sektoru vina (tzv. „Vinska omotnica“), koji godišnje iznosi oko 11 mil. € (8) (11). Cilj je upravo modernizacija vinograda, promocija i prilagodba tržištu. Nadalje, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nudi instrumente potpore proizvođačima. (12) Članak prešućuje postojanje tih instrumenata i time dodatno stvara dojam da država „ništa ne čini“. Istina je da vinogradari često kritiziraju birokraciju i sporost isplata, ali potpore ipak postoje i koriste se. Nedostatak konteksta ne prikazuje stvarno stanje jer problem nije u potpunom ignoriranju sektora od strane države.

 

Zaključak

Članak Jutarnjeg lista o stanju vinogradarstva u Hrvatskoj kombinira stvarne trendove (smanjenje površina vinograda, uvoz grožđa) s pretjeranim tvrdnjama o „urušavanju cijelog sektora“ i „švercerskim rutama“. Podaci DZS-a, Eurostata i Carinske uprave ne potvrđuju tako dramatičnu sliku.

●      Sektor jest u problemima, ali nije u potpunom kolapsu.

●      Uvoz grožđa postoji, no dominantno je iz EU i legalan.

●      Postoje EU i nacionalne potpore koje članak ne spominje.

Na kraju, članak ocjenjujemo ocjenom ,,većinski netočan” jer iako članak polazi od stvarnih problema, zaključci i naslovna poruka pretjerano generaliziraju i koriste manipulativnu retoriku bez dovoljne podloge u podacima.

 

 

Vidi:

  1. Jutarnji list / Novac.hr. „Vinogradari su na koljenima, cijeli sektor se urušava: otkrivamo švercerske rute prema RH – evo odakle dolazi grožđe koje konzumiramo“. 15. rujna 2025. Dostupno na:https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/vinogradari-su-na-koljenima-cijeli-sektor-se-urusava-otkrivamo-svercerske-rute-prema-rh-evo-odakle-dolazi-grozde-koje-konzumiramo-15623070
  2. Državni zavod za statistiku (DZS). „Struktura vinograda“. Dostupno na:https://web.dzs.hr/PxWeb/pxweb/hr/Poljoprivreda%2C%20lov%2C%20%C5%A1umarstvo%20i%20ribarstvo/Poljoprivreda%2C%20lov%2C%20%C5%A1umarstvo%20i%20ribarstvo__Struktura%20vinograda
  3. Prša, Ivana. „Regionalna obilježja proizvodnje grožđa u Hrvatskoj“. 2024. Dostupno na:https://hrcak.srce.hr/file/461758
  4. Agroklub. „Imamo trend pada vinogradarskih površina i ukupne proizvodnje vina“. 2021. Dostupno na:https://www.agroklub.com/vinogradarstvo/imamo-trend-pada-vinogradarskih-povrsina-i-ukupne-proizvodnje-vina/72170/
  5. Ministarstvo poljoprivrede RH. „Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2023. godini (Zeleno izvješće)“. 2024. Dostupno na:https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivredna_politika/zeleno_izvjesce/2024_08_21%20Zeleno%20izvje%C5%A1%C4%87e%202023_3.pdf
  6. Carinska uprava RH. „Uvoz i izvoz hmelja, grožđa, duhana i nitrata (Uputa br. 19/24)“. Dostupno na:https://carina.gov.hr/propisi-i-sporazumi/carinska-tarifa-vrijednost-i-podrijetlo/zajednicka-agrarna-i-trgovinska-politika/upute-i-pojasnjenja-carinske-uprave/uvoz-i-izvoz-hmelja-grozdja-duhana-i-nitrata/9024
  7. Eurostat. „Crop production statistics“. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat
  8. Ministarstvo poljoprivrede RH. „Izvoz vina, 2023.“ Dostupno na: https://poljoprivreda.gov.hr
  9. Eurostat. „External trade – fresh grapes“. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat
  10. Carinska uprava RH. „Izvješća o zapljenama 2022–2024.“ Dostupno na: https://carina.gov.hr
  11. Ministarstvo poljoprivrede RH. „Nacionalni program pomoći sektoru vina (Vinska omotnica)“. Dostupno na: https://poljoprivreda.gov.hr
  12. Europska komisija. „Common Agricultural Policy – Wine sector support programmes“. Dostupno na:https://agriculture.ec.europa.eu

Je li Hrvatska stvarno dobila „povoljni kredit“ od 1,7 milijardi eura za obranu?

Provjerili smo tvrdnju Nacionala da je EU odobrila Hrvatskoj 1,7 milijardi eura povoljnog kredita za jačanje obrane.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„Povoljni kredit Hrvatskoj: 1,7 milijardi eura za jačanje obrane“ — Nacional.hr, 9. rujna 2025. (1)

Područje analize

Nacional je objavio vijest da je Hrvatska dobila povoljni kredit u iznosu od 1,7 milijardi eura za jačanje obrane. Takve informacije imaju značajnu društvenu težinu jer se odnose na javne financije, vojnu sigurnost i europsku politiku. Ključno je razjasniti:

  • Postoji li zaista odluka EU o kreditu Hrvatskoj u navedenom iznosu?
  • Koji je pravni i financijski okvir tog navodnog kredita?
  • Je li riječ o kreditu ili o nekoj drugoj vrsti financiranja (fondovi, subvencije, bespovratna sredstva)?
  • Na koji način medij koristi retoriku i što je izostavljeno iz konteksta?

Analiza

1. Što je Nacional objavio i kako je formulirano

Nacional navodi da je Hrvatska dobila „povoljni kredit“ od 1,7 milijardi eura za obranu. Pojam „povoljni kredit“ sugerira zaduživanje pod boljim uvjetima od tržišnih, no tekst ne nudi dokument ili izvor iz EU institucija. Riječ „dobila“ implicira odluku donesenu i finaliziranu, što povećava dramatičnost naslova.

2. Pravna i financijska stvarnost EU instrumenata

U posljednjih pet godina EU je uvela niz instrumenata financiranja obrane. Ključni su:

  • European Peace Facility (EPF) – izvanproračunski fond koji financira vojne i sigurnosne aktivnosti, posebno potporu trećim zemljama.
  • European Defence Fund (EDF) – financira istraživanje i razvoj obrambenih tehnologija, kroz bespovratna sredstva i zajedničke projekte.
  • European Defence Industry Reinforcement through Common Procurement Act (EDIRPA) – instrument koji potiče zajedničku nabavu naoružanja među državama članicama.
  • SAFE – Security Action for Europe – novi mehanizam najavljen 2024., koji predviđa do 150 mlrd € zajmova i financijskih instrumenata na razini EU. SAFE može uključivati kreditne aranžmane preko Europske investicijske banke (EIB), ali zasad nema pojedinačnih alokacija po državama.

Nijedan od ovih instrumenata ne dodjeljuje specifičan „povoljni kredit“ samo Hrvatskoj. Financiranje se odvija kroz zajedničke projekte, fondove ili dostupne kreditne linije za sve članice. (2) (6)

3. Manipulativne tehnike

  • Pojmovna zamjena – riječ „kredit“ koristi se umjesto „financiranje“ ili „alokacija“, čime se stvara dojam duga i bilateralnog aranžmana.
  • Cherry-picking – prenesena je samo brojka (1,7 mlrd €) bez izvora i bez objašnjenja da se radi o ukupnom paketu za EU.
  • Sugestivni naslov – implicira gotovu odluku i direktan novac za Hrvatsku, iako dokumentacije nema.

4. Što nedostaje i što pokazuju dokazi

Provjerom službenih izvora (EK, EIB, Ministarstvo financija RH, Ministarstvo obrane RH) nema traga kreditu od 1,7 mlrd € isključivo za Hrvatsku. EU je 2025. najavila investicijski paket od 1,7 mlrd € u obrambenu industriju na razini cijele Unije – ne u obliku kredita i ne usmjereno jednoj članici. Nacional je vjerojatno zamijenio tu informaciju s bilateralnim aranžmanom. Štoviše, širi plan Readiness 2030 (ReArm Europe) predviđa mobilizaciju do 800 mlrd €, uključujući SAFE kredite. No i taj paket vrijedi za sve države članice, a ne za Hrvatsku posebno. (3) (4) (5)

Zaključak

Tvrdnja Nacionala da je „Hrvatska dobila povoljni kredit od 1,7 milijardi eura za jačanje obrane“ nije potkrijepljena dokumentima EU niti nacionalnih institucija. Radi se o pogrešnom tumačenju najavljenog EU paketa za obrambenu industriju, koji:

  • nije kredit, nego kombinacija fondova i potpora,
  • nije usmjeren isključivo na Hrvatsku,
  • te se odnosi na razinu cijele Europske unije.

Ocjena:  NETOČNO

Obrazloženje: EU nije Hrvatskoj odobrila povoljni kredit od 1,7 mlrd €, nego se radi o netočnom prikazu zajedničkog paketa mjera. Nacional je koristio pogrešan termin („kredit“) i prenio nepotpunu informaciju.

Izvori

  1. Nacional.hr. Povoljni kredit Hrvatskoj: 1,7 milijardi eura za jačanje obrane. 9. rujna 2025. https://www.nacional.hr/povoljni-kredit-hrvatskoj-17-milijardi-eura-za-jacanje-obrane/
  2. Europska komisija. SAFE – Security Action for Europe. https://defence-industry-space.ec.europa.eu/eu-defence-industry/safe-security-action-europe_en
  3. The Guardian. EU plan to bolster Europe’s defences could raise €800bn for Ukraine. 4. ožujka 2025. https://www.theguardian.com/world/2025/mar/04/eu-plan-to-bolster-europes-defences-could-raise-800bn-for-ukraine
  4. Financial Times. EU to expand defence financing instruments. 2025. https://www.ft.com/content/b5c95e3d-74e2-4eb5-a88b-9e650cb93ce2
  5. Reuters. EU to lift EIB lending limit for defence push. 20. lipnja 2025. https://www.reuters.com/business/finance/eu-lift-eib-lending-limit-100-billion-euros-defence-push-sources-say-2025-06-20/
  6. Europska investicijska banka (EIB). Press releases. https://www.eib.org/en/press/all/index.htm

Koliko je stvarno narasla hrvatska minimalna plaća u razdoblju od 2016. do 2025. godine?

Analizirali smo izjavu predsjednika Sabora o rastu minimalne plaće od 130 %

Autorica: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Visina minimalne i prosječne plaće važan je indikator ekonomskog zdravlja države, ali i socijalne jednakosti u društvu. Promjene tih plaća odražavaju kretanja na tržištu rada, dinamiku i uspjeh vladinih gospodarskih politika i razinu zaštite najranjivijih skupina društva. Hrvatski kontekst posebno je zanimljiv u periodu od 2016. do 2025. godine jer uključuje ulazak Republike Hrvatske u eurozonu, niz poreznih reformi, pandemiju i anomalije zbog koronavirusa, ali i višegodišnju inflaciju. Upravo zbog toga, analiza tvrdnji o minimalnim plaćama iziskuje posebnu važnost u ispravnom tumačenju podataka i njihovih reperkusija.

Tvrdnja iz članka

Portal 24 sata je 1. svibnja prenio izjavu predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića (2). Jedna tvrdnja iz izjave prošla je neopaženo, a čini važan aspekt razumijevanja hrvatske ekonomije, ali i tržišta rada. Portal je prenio sljedeće: „Podsjetio je kako su od 2016. do danas, plaće jako narasle, minimalna 130 posto, da prosječna plaća danas iznosi preko 1.400 eura.“

Analiza podataka

Prema Uredbi o visini minimalne plaće za 2016. godinu, objavljenoj u Narodnim novinama 151/2015, minimalna bruto plaća za to razdoblje iznosila je 3.120,00 kuna (3). Neto iznos plaće za 2016. godinu (prema tadašnjim poreznim pravilima) iznosio je oko 2.620,00 kuna, što konverzijom po fiksnom tečaju daje iznos od 347,7 eura. Minimalna plaća u 2025. godini iznosi 970 eura bruto (4), a u neto iznosu je to 700 eura.

Na temelju navedenih podataka, moguće je izračunati rast minimalne plaće:((700 – 347,7) / 347,7) * 100 = 101,4

Na temelju ovog izračuna, stvarni rast minimalne plaće iznosi oko 101 %, a ne 130 % kao što je Gordan Jandroković izjavio.

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da je minimalna plaća od 2016. do 2025. godine narasla za 130 % nije točna. Službeni podaci potvrđuju da je minimalna bruto plaća 2016. godine iznosila 3.120 kuna, što prema tadašnjim poreznim pravilima odgovara neto iznosu od otprilike 347,7 eura. U 2025. godini, neto minimalna plaća iznosi 700 eura. To predstavlja stvarni rast od približno 101,4 %, što je manje od 130 %.

Zaključno, izjava predsjednika Sabora o rastu minimalne plaće je NETOČNA. Navedena odstupanja u izjavama mogu dovesti do pogrešne percepcije o stvarnom ekonomskom napretku.

Reference

1.     Vidi:https://chatgpt.com/

2.     Vidi:https://www.24sata.hr/news/jandrokovic-znamo-da-dio-ljudi-ne-osjeti-gospodarski-rast-o-njima-posebno-vodimo-brigu-1048730

3.     Vidi:https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_12_140_2606.html

4.     Vidi:https://mrosp.gov.hr/vijesti/sjednica-vlade-rh-minimalna-placa-za-2025-godinu-970-eura-bruto/13528

Je li Europa spremna za super aplikacije? Hrvatski fintech raste u sjeni regulatornih izazova

Analiza otkriva ograničenja europskog tržišta i potencijal hrvatskih aktera u digitalnoj financijskoj transformaciji.

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Posljednje desetljeće obilježeno je digitalnom transformacijom koja je snažno promijenila način na koji korisnici pristupaju financijskim uslugama. Fintech industrija postala je jedna od najbrže rastućih u Europi, ali i svijetu. S porastom potrošačke upotrebe mobilnih aplikacija, sve je češće prisutan pojam super aplikacija, a označuje mobilnu ili web aplikaciju koja objedinjuje više usluga na jednoj platformi. Super aplikacije imaju skup osnovnih značajki i neovisne mini-aplikacije kojima korisnici mogu pristupiti unutar njih (2). Neke od funkcionalnosti tih aplikacija su plaćanja, komunikacija, naručivanje usluga, bankarstvo i slično.

U Aziji, super aplikacije kao što su WeChat i AliPay, super aplikacije dominiraju digitalnim prostorom, a europsko se tržište postupno otvara za takav model funkcioniranja. Prema izvještaju McKinsey & Company, The 2022 McKinsey Global Payments Report (3), europski financijski sektor „pokazuje znakove spremnosti za ovakav integrirani pristup“, ali ga usporavaju regulatorna očekivanja oko otvorenih podataka i fragmentirani tehnološki sustavi usluga plaćanja.

Republika Hrvatska, iako relativno malo tržište, sve više postaje prepoznatljiv akter u ovom području. Jedan od prvih projekata digitalne transformacije u financijskom sektoru u Hrvatskoj bio je HGKtech, inicijativa Hrvatske gospodarske komore (HGK) pokrenuta s ciljem spajanja dvaju sektora – financijskog i tehnološkog. Kao uvod u projekt, HGK je organizirala Fin&Tech konferenciju 2017. godine (4). Ovakvi trendovi ukazuju na rastuću potrebu za integriranim digitalnim rješenjima koja će istovremeno zadovoljiti potrebe korisnika, regulatora i tržišta te otvoriti prostor za konkurentnost i inovacije u europskom i domaćem fintech okruženju.

Analizirana tvrdnja       

Večernji list je 07. srpnja objavio članak pod nazivom ‘Europa je spremna za super aplikaciju, a Hrvatska ima ozbiljnu ‘fintech’ scenu’, a kao autor se navodi Josipa Ban / Poslovni dnevnik (5). U članku se prenose tvrdnje iz izjave Damira Čauševića (Monri Payments) koji navodi da je Europa spremna za uvođenje super aplikacija te da Hrvatska ima ozbiljnu fintech scenu.

Analiza podataka

Europa i super aplikacije

Prema analizi sa stranice okoone.com (6), europsko tržište trenutačno zaostaje za Azijom u razvoju super aplikacija zbog fragmentiranog tržišta, stroge GDPR regulative, već etablirane konkurencije specijaliziranih aplikacija i kulturnih preferencija za decentralizirane usluge.

Fragmentirano tržište odnosi se na činjenicu da je Europa kombinacija raznih kultura, jezika i regulativa te se Europa suočava s izazovima integracije plaćanja, navigacije kroz zakone o podacima specifičnima za svaku zemlju i prilagodbe različitim potrošačkim preferencijama, što usporava usvajanje i povećava operativne troškove. GDPR jedna je od najstrožih uredbi o privatnosti podataka, a europski regulatori agresivno nastupaju protiv monopolističkog ponašanja, što otežava jednoj tvrtki konsolidaciju više industrija pod jednim brendom. Također, europsko digitalno gospodarstvo već je prepuno specijaliziranih aplikacija koje dominiraju svojim nišama te su korisnici vjerni postojećim rješenjima. Kada je riječ o europskim korisnicima, valja napomenuti da cijene izbor i decentralizaciju te preferiraju više specijaliziranih aplikacija umjesto oslanjanja na jednu centraliziranu platformu, što čini kulturne preferencije specifičnima.

Unatoč navedenim preprekama, postoji potencijal za razvoj jedinstvenog europskog modela super aplikacija, prvenstveno kroz fintech sektor (npr. Revolut, Klarna) koji već uživa povjerenje korisnika. Budući uspjeh ovisit će o strateškim partnerstvima među tvrtkama i ključnoj vladinoj podršci u vidu regulatornih prilagodbi, što bi omogućilo stvaranje ekosustava koji uravnotežuje integraciju s europskom željom za decentralizacijom.

Ipak, procjena je da će se tržište super aplikacija povećati od 20-30% u sljedećih pet godina na području Europe uz postojeće projekte kao što su Revolut, Aircash itd. (7). Očekuje se da će u sljedećem desetljeću igrati ključnu ulogu u svakodnevnom životu.

Hrvatska i fintech scena

Monri Payments, jedna je od vodećih IT pružatelja u regiji jugoistočne Europe. Kompanija se bavi online procesiranjem plaćanja, in-store (fizičko) procesiranjem plaćanja, blagajničkim rješenjima, dodatnim funkcionalnostima i podrškom, a ima preko 200 zaposlenih, 6 ureda u regiji i partnerstvo s više od 25 banaka (8). U 2024. godini, kompanija je ostvarila neto rezultat poslovanja od 2.462.327,00 eura, s neto maržom od 13,68%, a bilježi i snažan rast poslovnih prihoda te je prepoznata kao jedna od najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u EMEA regiji, rangirajući se na 259. mjestu Deloitte Technology Fast 500 EMEA 2024 ljestvice s rastom od 740 % (9).

Hrvatska se, u regiji, ističe usvajanjem digitalnih novčanika i instant plaćanja, potaknuta primjenom sustava ECB-ovog TIPS-a, koji omogućuje gotovo trenutačne euro-transakcije. Analiza specijaliziranog portala ergomania.eu (10) navodi da je Hrvatska u procesu buđenja u fintech sektoru. Iako je riječ o malom tržištu s nekim regionalnim razlikama u prihvaćanju digitalnih inovacija, zemlja bilježi porast fokusa na korisničko iskustvo i digitalizaciju. Unatoč izazovima u pristupu kapitalu i regulatornim preprekama, domaće Fintech tvrtke pokazuju značajan rast i ambicije za širenje na europsko tržište, dok Hrvatska narodna banka aktivno radi na regulaciji i istraživanju digitalnog eura. Osiguravajući sektor se ističe kao najperspektivniji dio hrvatske Fintech industrije. Dodatno, razvoj platformi poput Aircasha, najveće hrvatske e-novčanice s više od 500 000 korisnika, potvrđuje brzinu rasta fintech rješenja u državi. Također, portal navodi da je domaća fintech zajednica relativno mala, ali izuzetno vitalna i inovativna, s naglaskom na primjere kao što su Electrocoin, Aircash i HANFA-in Fintech Hub, koji okuplja razvojne, regulatorne i startup inicijative.

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da je Europa spremna za super aplikaciju djelomično je utemeljena. Iako europsko fintech tržište pokazuje određeni napredak i postoje primjeri aplikacija poput Revoluta i Klarne, stručne analize ističu prepreke – regulatorna ograničenja, fragmentirano tržište i kulturne preferencije. Suprotno tome, iznesena tvrdnja o ozbiljnosti hrvatske fintech scene potvrđena je konkretnim podacima o poslovanju Monri Paymentsa, razvoju Aircasha, te institucionalnim inicijativama (HANFA). Hrvatska doista pokazuje vitalnost, inovativnost i prisutnost u fintech sektoru.

Na temelju svega navedenog, ukupna ocjena točnosti je DJELOMIČNO TOČNO.

Reference:

1.     Vidi:https://chatgpt.com/

2.     Vidi:https://www.techtarget.com/whatis/definition/super-app

3.     Vidi:https://www.mckinsey.com/~/media/mckinsey/industries/financial%20services/our%20insights/the%202022%20mckinsey%20global%20payments%20report/the-2022-mckinsey-global-payments-report.pdf

4.     Vidi:https://www.hgk.hr/fintech-konferencija-najava

5.     Vidi:https://www.vecernji.hr/vijesti/europa-je-spremna-za-superaplikaciju-a-hrvatska-ima-ozbiljnu-fintech-scenu-1874853

6.     Vidi:https://www.okoone.com/spark/industry-insights/why-europe-is-struggling-to-build-a-true-superapp/

7.     Vidi:https://itlogs.com/super-apps-have-already-conquered-asia-and-now-they-re-coming-to-europe/

8.     Vidi:https://infobiz.fina.hr/tvrtka/monri-payments-d-o-o/OIB-82551932122

9.     Vidi:https://infobiz.fina.hr/tvrtka/monri-payments-d-o-o/OIB-82551932122

10.  Vidi:https://ergomania.eu/croatian-fintech-scene-cutting-edge-fintech-solutions/

„Strah od hrvatskog scenarija“ u Bugarskoj: stvarna opasnost ili medijska manipulacija?

Analiza pokazuje da navodi o panici uoči uvođenja eura u Bugarskoj nisu utemeljeni na realnim makroekonomskim pokazateljima, niti podržani institucionalnim izvorima. Hrvatski primjer se pogrešno interpretira i koristi u političke i senzacionalističke svrhe.

Autor: Josip Tomašković

Područje analize

Jutarnji list je 19. lipnja 2025. objavio članak pod naslovom: „Vrije u Bugarskoj: Svi se plaše hrvatskog scenarija, a sada kruže i glasine – EU će nam sjesti na osobnu ušteđevinu!“ (1). U tekstu se prenose navodni strahovi među građanima Bugarske da bi planirano uvođenje eura moglo rezultirati negativnim posljedicama sličnima onima koje su, prema tvrdnji, obilježile iskustvo Hrvatske: rast cijena, smanjenje kupovne moći te čak prijetnja zadiranja u privatne štedne depozite. Takve tvrdnje predstavljaju ozbiljnu optužbu ne samo prema europskim institucijama i nacionalnim vlastima, već i prema samom procesu uvođenja zajedničke valute.

Ovaj članak usmjeren je na analizu i provjeru te tvrdnje , takozvanog „hrvatskog scenarija“ , u javnom diskursu Bugarske, posebno u kontekstu njezine pripreme za pristupanje europodručju.

U tom cilju razmatramo četiri ključne komponente:

  • sadržaj i ton tvrdnji iznesenih u hrvatskom medijskom prostoru (Jutarnji list, 2025.),
  • makroekonomske pokazatelje Hrvatske i Bugarske iz 2024. godine (inflacija, rast BDP-a, depoziti, institucionalna povjerenja),
  • pravni i politički okvir Europske unije vezan uz zaštitu depozita i monetarnu konvergenciju,
  • interpretacije, strahove i dezinformacije prisutne u javnosti i medijima u obje zemlje

Analiza podataka

U nastavku donosimo komparativnu tablicu izabranih ekonomskih pokazatelja koji čine osnovu za razumijevanje percepcije i stvarnosti u obje zemlje:

Tablica 1: Djelo autora

Kao što je vidljivo, nijedan od osnovnih makroekonomskih pokazatelja ne upućuje na neposredni rizik ni u jednoj od zemalja. Hrvatska je, unatoč blažoj inflaciji, ostvarila veći rast BDP-a, a niti jedna država nije izvan okvira zaštite depozita propisane europskim zakonodavstvom. (2) (3) (6)

Što se zapravo dogodilo u Hrvatskoj?

Tvrdnja da je Hrvatska doživjela „scenarij“ koji bi trebao biti razlog straha nije poduprta stvarnim posljedicama uvođenja eura:

  • Rast cijena tijekom 2023. zabilježen je u pojedinim sektorima, ali se radi o korekcijama cijena usluga (npr. ugostiteljstva), a ne o monetarnoj nestabilnosti. (11)
  • Hrvatska nije doživjela gubitak štednje građana. Naprotiv, podaci HNB-a pokazuju kontinuirani rast depozita stanovništva.
  • Inflacija se postupno stabilizirala i vratila unutar ciljanih vrijednosti eurozone do kraja 2023. godine.  (9)
  • Hrvatska je ostala unutar fiskalnih pravila EU i nije zabilježila gubitak monetarnog suvereniteta koji bi utjecao na prava štediša.

Drugim riječima, ne postoji konkretna negativna posljedica koja bi se mogla opravdano interpretirati kao “scenarij” kojem se Bugarska ima razloga bojati. (4) (5)

Kontekst u Bugarskoj

Strahovi u Bugarskoj najviše se oslanjaju na povijesno narušeno povjerenje u financijski sustav nakon sloma Corpbanke 2014., kada su građani doista bili privremeno lišeni pristupa svojim štednim računima (10). Međutim, taj se događaj dogodio pod domaćim regulatornim nadzorom, bez ikakve veze s europskim institucijama.

Trenutno nema nikakvih službenih izjava, dokumenata, nacrta zakona ili izjava predstavnika EU ili bugarskih vlasti koji bi sugerirali planirano „sjedanje“ na štednju. Direktiva o osiguranju depozita (Deposit Guarantee Schemes Directive) i dalje vrijedi u cijeloj EU, uključujući kandidate za eurozonu, te jamči 100.000 eura po osobi i banci. (7)

Ocjena točnosti i zaključak

Ovom članku dana je ocjena ,,netočan“ zbog više faktora:

  • Članak ne pruža nijedan podatak, studiju ili službeni dokument koji bi potvrdio da se u Bugarskoj doista „svi plaše“ scenarija sličnog Hrvatskoj. To se može shvatiti kao generalizacija.
  • „Hrvatski scenarij“ u ovom kontekstu ne znači gubitak štednje ili krizu – dapače, Hrvatska nije pretrpjela nikakvu financijsku destabilizaciju nakon uvođenja eura.
  • Tvrdnja da EU planira “sjesti na ušteđevinu” građana potpuno je neutemeljena – suprotna važećem zakonodavstvu EU i demantirana od strane svih mjerodavnih institucija.
  • Članak koristi izraze koji prenose paniku (npr. „vriju“, „glasine“, „plaše se“) bez analitičkog utemeljenja, što krši standarde odgovornog izvještavanja.

Drugim riječima, tvrdnje iz naslova i članka predstavljaju oblik senzacionalizma: one stvaraju osjećaj prijetnje na temelju neprovjerenih glasina, emocionalnih interpretacija i pogrešnog povezivanja dva konteksta, hrvatskog i bugarskog, koji su u stvarnosti prilično različiti.

Na temelju svega navedenog, članak ocjenjujemo kao: netočan – jer implicira postojanje ozbiljne prijetnje i panike u Bugarskoj, te negativnih posljedica u Hrvatskoj, bez ikakve stvarne osnove u dokumentiranim podacima, zakonodavstvu ili ekonomskoj dinamici.

Literatura:

  1. https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/vrije-u-bugarskoj-svi-se-plase-hrvatskog-scenarija-a-sada-kruze-i-glasine-eu-ce-nam-sjesti-na-osobnu-ustedevinu-1560217
  2. https://podaci.dzs.hr/2024/hr/96711
  3. https://wnsi.bg/en/content/3092/consumer-price-indices-cpis
  4. https://wwhnb.hr/statistika/statisticka-priopcenja
  5. https://www.bnb.bg/Statistics/index.htm
  6. https://ec.eureu/eurostat/databrowser/view/tec00115/default/table
  7. https://www.eba.europa.eu/search?query=BULGARIA
  8. https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije
  9. https://podaci.dzs.hr/2024/hr/96711
  10. https://en.wikorg/wiki/Corpbank
  11. https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

Jesu li migranti iz trećih zemalja u Hrvatskoj brojčano dominantni i u većem udjelu nego u Njemačkoj i Sloveniji?

Koliko stranih radnika zaista radi u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj? Analizirali smo izjavu politologa i demografa dr. sc. Tade Jurića

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Migracije stanovništva uobičajena su pojava u 21. stoljeću. Prema Hrvatskoj enciklopediji (2), migracija se u najširem smislu može definirati kao prostorna pokretljivost stanovništva, a u užem smislu trajnija promjena mjesta stalnog boravka pojedinaca ili društvenih skupina. Migracije mogu biti stalne ili privremene, a one su „uzrokovane takozvanim pushfaktorima, odnosno razlozima zbog kojih ljudi napuštaju zemlju i pull faktorima, odnosno razlozima zbog kojih se odlučuju preseliti u određenu zemlju…“ (3). Kako bi se precizno razumio kontekst rasprave o stranim radnicima, ključno je objasniti tko su uopće državljani trećih zemalja i kakav je hrvatski zakonodavni okvir po time pitanju.

Kako ih definira službena stranica Ministarstva unutarnjih poslova RH (4), državljani trećih zemalja su „stranci koji nisu državljani članica Europskog gospodarskog prostora (Europske unije, Kneževine Lihtenštajn, Kraljevine Norveške, Republike Island) ili Švicarske Konfederacije, a imaju državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva.“ Zakonom o strancima propisani uvjeti kretanja i boravka, rad stranaca koji su državljani trećih zemalja u RH, a sve u skladu s propisima Europske unije. Službena stranica navodi neke od najvažnijih podataka o različitim vrstama boravka (privremeni, autonomni i sl.), a najvažnije informacije su sljedeće:

„Državljani trećih zemalja u Republici Hrvatskoj mogu boraviti na:

1.     kratkotrajnom boravku (do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana)

2.     privremenom boravku (do godine dana)

3.     dugotrajnom boravku (neograničeno)

4.     stalnom boravku (neograničeno)“ (5).

Posljednjih godina, RH bilježi značajan porast broja stranih radnika, što se detaljno analizira i raspravlja u relevantnim studijama. U knjizi Instituta za razvoj i međunarodne odnose (izdane još 2022. godine), (6) navodi se porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, osobito od 2019. godine, kada su kvote zamijenjene sustavom dozvola za boravak i rad. U 2022. godini izdano je više od 124.000 dozvola, a najviše stranih radnika dolazilo je iz Nepala, Indije, Bangladeša i Filipina, potom iz susjedne Srbije i Bosne i Hercegovine. Veliki broj stranih radnika dolazi izvan Europe, što potvrđuje da treće zemlje čine značajan dio migrantske radne snage, a zaposleni su u građevinarstvu i turizmu, kao dominantnim industrijama u kojima se strani radnici zapošljavaju. Institut navodi da Hrvatska nema još razvijen integracijski sustav za strane radnike, kao što je učenje hrvatskog jezika i pravna pomoć, a radna eksploatacija i posrednička zloupotreba predstavljaju ključne i rastuće izazove u pojedinim sektorima (7). EURES Croatia 2025 navodi i da državljani trećih zemalja, bez obzira trebaju li vizu ili ne, mogu boraviti u schengenskom području do 90 dana unutar svakog razdoblja od 180 dana (8). Situacija se nastavlja razvijati, a nove zakonske izmjene dodatno oblikuju hrvatsku imigracijsku politiku. Danas, tri godine nakon objave ove knjige, Hrvatska bilježi porast stranih radnika, a uvedene su i Promjene zakona kao izravan odgovor na rastuću potražnju za radnom snagom na hrvatskom tržištu (o ovome smo pisali u ožujku 2025. godine, (9)). Također, novi zakon stupio je na snagu 14. ožujka 2025. godine, a „nakon što stupe na snagu, Izmjene će preoblikovati način na koji državljani trećih zemalja mogu ulaziti, boraviti i raditi u Hrvatskoj, označavajući značajan pomak u hrvatskoj imigracijskoj politici.“

Analizirana tvrdnja

U emisiji Briefing Jutarnjeg lista, objavljenoj 4. lipnja 2025. godine, hrvatski politolog i demograf dr. sc. Tado Jurić iznio je nekoliko tvrdnji koje su vezane uz migracijske trendove u RH i regiji. U članku se navodi:

„A prednjačimo i po broju stranih radnika s drugih kontinenata kojih po glavi stanovnika uvozimo 25 puta više nego od Njemačke. Slovenija, ističe on, ima ukupno 150.000 stranih radnika, od čega samo 3 posto s drugih kontinenata, dok ih je kod nas polovica.“ (10)

S obzirom na to da je tema iznimno aktualna i važna za ekonomska kretanja RH u nastavku se donosi detaljna provjera točnosti ovog navoda.

Analiza podataka

Hrvatska

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u četvrtom tromjesečju 2024. godine u Hrvatskoj je bilo 1.670.000 zaposlenih osoba, što predstavlja rast od 1,8% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. U istom razdoblju, stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15-64 godine je bila 67,8%, dok je stopa nezaposlenosti bila 5,1%. Ovi podaci temelje se na Anketi o radnoj snazi koja je usklađena s metodologijom Eurostata (11).

Nadalje, relevantni neovisni portali pružaju konkretne podatke o broju izdanih radnih dozvola. ETIAS.com (ETIAS – European Travel Information and Authorisation System) je neovisna informativna platforma koja je posvećena Europskom sustavu za informacije i odobravanje putovanja. Prema službenim podacima ETIAS.com portala (ETIAS – European Travel Information and Authorisation System) (12) u Hrvatskoj je tijekom 2024. godine izdano sveukupno 206.529 radnih dozvola za državljane trećih zemalja, što predstavlja porast od oko 20% u odnosu na 2023. godinu. Ako se u obzir uzme ukupan broj zaposlenih (odnosno radno aktivnog stanovništva) u RH, procjena je da radnici iz trećih zemalja čine otprilike 12,3% svih zaposlenih u RH, a izračun je prikazan u nastavku:

1.     Broj radnika iz trećih zemalja = 206.529

2.     Ukupan broj zaposlenih osoba u RH = 1.670.000

3.     Udio = (broj radnika iz trećih zemalja / ukupan broj zaposlenih) x 100

4.     Udio = 12,37%

Tvrdnja da radnici trećih zemalja čine „polovicu“ radne snage navedenim izračunom nije poduprta te se ne može statistički potkrijepiti.

Slovenija

Kako bi se stekla potpuna slika analizirane tvrdnje, potrebno je usporediti situaciju u Hrvatskoj sa situacijom u susjednim zemljama (Slovenije i Njemačke). Prema podacima EURES – Labour Market Information, u Sloveniji, u kolovozu 2024. godine, bilo je 15,8% zaposlenih osoba koji su bili strani radnici. Od navedenog postotka 87% dolazilo je iz trećih zemalja (13). Dodatni podaci Eurostata također pružaju širi kontekst o prisutnosti stranaca u Sloveniji. Podaci na stranici Trading Economics (na temelju podataka Eurostata) (14) navode da je krajem 2024. godine broj stranih – rođenih izvan EU – stanovnika Slovenije iznosio 319.914 osoba. Ovi podaci opovrgavaju tvrdnju da je u Sloveniji samo 150.000 stranih radnika, od kojih su 3% iz zemalja izvan EU. Stvarni broj radno aktivnih osoba premašuje 15% ukupne radne snage, a oni dolaze iz zemalja koje nisu članice EU.

Njemačka

Njemačka je još jedna od zemalja koja se spominje u navedenoj izjavi Tade Jurića. Prema Eurostatovom izvještaju EU population diversity by citizenship and country of birth (15), na dan 1. siječnja 2024. godine, Njemačka je imala 12,1 milijuna ne-EU državljana. Dodatno, podaci Trading Economicsa (16) navode da je stopa zaposlenosti ne-EU državljana u dobnoj skupini 20-64 iznosila 62,7% u prosincu 2024. godine. To jasno pokazuje da značajan dio tog stanovništva aktivno participira na njemačkom tržištu rada. Još jedan izvještaj Eurostata, Migration and asylum in Europe 2024 (17), također ističe da je Njemačka zemlja EU koja bilježi najveći apsolutni broj ne-EU državljana među svim EU zemljama.

Zaključak i ocjena točnosti

Analiza svih dostupnih podataka pokazuje da su tvrdnje dr.sc. Tade Jurića o udjelu radnika iz trećih zemalja u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj neutemeljene. Tvrdnja da u Hrvatskoj polovicu radne snage čine radnici trećih zemalja je netočna. Udio radnika iznosi oko 12,3%, što je četiri puta manje od prvotne izjave. Također, tvrdnja da Slovenija ima samo 3% radnika iz trećih zemalja je također netočna. Prema službenim podacima EURES-a i Eurostata, udio stranih radnika iz trećih zemalja u Sloveniji je iznad 13%. Naposljetku, tvrdnja da Hrvatska uvozi 25 puta više radnika iz trećih zemalja po glavi stanovnika od Njemačke je statistički neutemeljena. Njemačka ima oko 12,1 milijuna ne-EU državljana i višu apsolutnu i relativnu zastupljenost u radnoj snazi (preko 62%), što ovu tvrdnju opovrgava te je ona netočna. U cijelosti se daje sljedeća ocjena točnosti: NETOČNO.

Reference

1.     Vidi:https://industrialrelationsnews.ioe-emp.org/industrial-relations-and-labour-law-july-2024/news/article/european-union-corporate-sustainability-due-diligence-directive-csddd-approved

2.     Vidi:https://www.enciklopedija.hr/clanak/migracija

3.     Vidi:https://www.europarl.europa.eu/topics/hr/article/20200624STO81906/zasto-ljudi-migriraju

4.     Vidi:https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/drzavljani-trecih-zemalja/281820

5.     Vidi:https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/drzavljani-trecih-zemalja/281820

6.     Vidi: https://irmo.hr/wp-content/uploads/2022/03/Strani-radnici-u-Hrvatskoj.pdf

7.     Vidi: https://irmo.hr/wp-content/uploads/2022/03/Strani-radnici-u-Hrvatskoj.pdf

8.     Vidi: https://www.eures.ee/sites/eures.ee/files/2025-04/EURES%20Croatia%202025.pdf

9.     Vidi:https://www.tocnotako.hr/clanak/Je-li-tocna-izjava-Marije-Selak-Raspudic-da-ce-Hrvatska-uskoro-imati-pola-milijuna-stranih-radnika-za-koje-nemamo-nikakav-plan_LAZNA-UZBUNA/1450

10.  Vidi:https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nismo-svjesni-sto-se-dogada-studenti-mi-se-zale-da-su-izgurani-s-trzista-rada-a-nisu-svi-oni-budisti-i-hinduisti-15591289

11.  Vidi:https://podaci.dzs.hr/2024/hr/76778

12.  Vidi:https://etias.com/articles/croatia-introduces-stricter-employment-rules-for-foreign-workers

13.   Vidi:https://eures.europa.eu/living-and-working/labour-market-information-europe/labour-market-information-slovenia_en

14.  Vidi:https://tradingeconomics.com/slovenia/foreign-born-population-eurostat-data.html

15.  Vidi:https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=EU_population_diversity_by_citizenship_and_country_of_birth

16.   Vidi:https://tradingeconomics.com/germany/employment-rate-of-non-eu-nationals-age-group-20-64-eurostat-data.html

17.  Vidi:https://ec.europa.eu/eurostat/web/interactive-publications/migration-2024

Manipulacija senzacionalizmom u Dnevno.hr: Je li doista “stravično”?

Analiza pokazuje da tvrdnje iz naslova ne odgovaraju trenutno dostupnim ekonomskim pokazateljima u Hrvatskoj tijekom svibnja 2025.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Portal Dnevno.hr objavio je 17. lipnja 2025. članak pod naslovom: „Hrvatima se dogodilo nešto stravično: Vrištao bih na tvom mjestu!“ (1). Takav naslov koristi pojačanu emocionalnu retoriku, čime se odaje dojam dramatičnosti i izvanrednosti situacije. Čitatelji bi mogli zaključiti da se u Hrvatskoj dogodila ozbiljna gospodarska ili društvena kriza. Sam sadržaj članka temelji se na komentarima s foruma Reddit, u kojima se raspravlja o porastu cijena hrane, stanarine i općem osjećaju smanjene životne pristupačnosti. Ipak, ne pružaju se podaci niti analitički kontekst koji bi podržali tvrdnju o “stravičnom” stanju, a korištene formulacije ne udovoljavaju osnovnim profesionalnim standardima ekonomskog izvještavanja.

Analiza podataka

Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), godišnja stopa inflacije u svibnju 2025. iznosila je 4,3%, dok su cijene hrane porasle za 5,1% (2). U kontekstu opće europske dinamike, gdje je prosječna inflacija iznosila 1,9% (3), Hrvatska se nalazi iznad prosjeka, ali daleko od inflacijske krize. Usporedbe radi, tijekom postpandemijskog razdoblja 2022. i 2023., inflacija je dosezala dvoznamenkaste stope – i do 13% – što implicira da trenutni rast cijena predstavlja usporavanje, a ne izvanrednu situaciju.

Važno je razumjeti razliku između nominalnog i realnog rasta plaća. Nominalna plaća predstavlja iznos u apsolutnim vrijednostima, dok se realna plaća računa umanjenjem nominalne vrijednosti za stopu inflacije. U Hrvatskoj je prosječna neto plaća porasla s 890 eura (2020.) na oko 1500 eura (2025.), što predstavlja nominalni rast od gotovo 70% (4). Kada se u obzir uzme kumulativna inflacija od otprilike 25% u istom razdoblju, realni rast plaća iznosi približno 36%, što znači da su građani u prosjeku danas kupovno moćniji nego prije pet godina. Ipak, postoji značajna disperzija u prihodima između sektora, regija i socijalnih skupina, što doprinosi osjećaju ekonomske nesigurnosti.

U tekstu se navodi da si prosječan Hrvat ne može priuštiti godišnji odmor u vlastitoj zemlji, čime se implicira ekstreman pad standarda. Međutim, podaci Instituta za turizam pokazuju da domaći gosti i dalje čine 13% svih noćenja u komercijalnom smještaju, što upućuje na aktivno sudjelovanje građana u domaćem turizmu (5). Nema podataka koji bi potvrdili da je ta brojka značajno pala u usporedbi s prethodnim godinama. Dapače, turistički kapaciteti za domaće goste ostaju popunjeni u sezoni, što ukazuje na realnu potražnju.

Jedna od tvrdnji iznesena u tekstu jest da je pivo u Hrvatskoj skuplje nego u Njemačkoj. Iako se to može dogoditi kod pojedinih proizvoda u određenim regijama ili turističkim zonama, agregatni podaci Eurostata pokazuju da su razine cijena hrane i pića u Njemačkoj i dalje znatno iznad hrvatskih (6). Naime, Price Level Index (PLI) za prehrambene proizvode u Hrvatskoj iznosi oko 84, dok u Njemačkoj prelazi 110, što znači da su prosječne cijene hrane u Hrvatskoj oko 24% niže od prosjeka EU, a u Njemačkoj oko 10% više od prosjeka. Stoga se radi o selektivnom primjeru koji ne odražava stvarnu strukturu potrošačkih cijena.

Nadalje, indeks ljudskog razvoja (HDI), osobito kada se korigira za nejednakost (IHDI), koristi se za procjenu kvalitete života u državama. Tvrdnja da je Hrvatska ispred SAD-a prema ovom indeksu zahtijevala bi pozivanje na konkretne metodološke izvore, kojih u članku nema. Posljednje objavljene rang-liste Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) ne potvrđuju tu tvrdnju. Prema izvješću za 2024./2025., SAD i dalje ima viši HDI i IHDI od Hrvatske (7). Bez jasnog izvora, takva usporedba ostaje spekulativna i dovodi u pitanje točnost interpretacije.

Što se tiče cijena stanovanja, podaci HNB-a i DZS-a potvrđuju da su cijene nekretnina u urbanim centrima, posebice u Zagrebu i na obali, značajno porasle od 2020. Međutim, relativna dostupnost nekretnina ostaje viša nego u većim europskim metropolama kada se usporede omjeri cijene kvadrata i prosječne neto plaće (4). Na primjer, za prosječnu plaću u Zagrebu moguće je kupiti više stambene površine nego u Beču, Milanu ili Berlinu.

Ocjena točnosti

Na temelju podataka iz 2025. godine i korištenih stručnih izvora, članak Dnevno.hr sadrži više subjektivnih interpretacija koje nisu potkrijepljene službenim statistikama. Ključne tvrdnje u naslovu i tekstu prenose dojam krize bez jasno definiranih ekonomskih pokazatelja koji bi to opravdali. Emocionalno pojačana retorika stvara pogrešan dojam ozbiljnosti situacije, a korištenje anonimnih komentara s internetskih foruma bez konteksta dodatno umanjuje vjerodostojnost. Čitatelji bi na temelju ovog članka mogli steći dojam o izvanrednom pogoršanju standarda u Hrvatskoj, iako podaci pokazuju umjerene trendove inflacije, rast realnih plaća i ograničeni porast životnih troškova.

Na temelju navedenih informacija, ovaj članak ocjenjujemo ocjenom netočan.

Literatura:

(1) Vidi: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/hvatima-se-dogodilo-nesto-stravicno-vristao-bih-na-tvom-mjestu-2764949

(2) Vidi: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97173

(3) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-18062025-ap

(4) Vidi: https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

(5)  Vidi: https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-trzistima/informacije-o-tijeku-sezone

(6) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_ppp_ind/default/table?lang=en

(7) Vidi: https://hdr.undp.org/data-center/documentation-and-downloads

Kvaliteta života u Hrvatskoj: stvarnost iza rang liste

Provjerili smo je li uistinu Hrvatska među najboljim državama za život.

Autori:

prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Ljudski kapital (HC), kao ponešto različita pojava od ljudskih potencijala i resursa koji su prvotno poslovni, a ne sociokulturni pojmovi, u pravilu se (od 2018. WB) opisuje kao stupanj u kojem su države uspješne u mobiliziranju gospodarskog i profesionalnog potencijala svojih državljana i koji se izražava Indeksom ljudskog kapitala (HCI) kao mjernim instrumentom koji se vrednuje od 0% do 1% pri čemu 1% znači kako je maksimalan HC dosegnut. HC se opisuje kao „skup navika, spoznaja, društvenih i osobnih svojstava (kreativnost je uključena) utjelovljenih u sposobnosti izvođenja rada koji rezultira ekonomskom vrijednošću“ (2). Treba napomenuti kako HCI nije jedina metoda mjerenja HC-a i kako postoje druge metode, no kako u obzir uzimaju slične pokazatelje, poredak država je sličan (Human Development Index (HDI), Life Expectancy Index, Education Index, itd.). Tablica 1 prikazuje 10 najčešće citiranih definicija HC-a. Iz navedene poredbe najčešće korištenih definicija HC-a proizlazi kako HC obuhvaća: znanje (10), prosudbu (9), tjelesno i mentalno zdravlje, sposobnost, iskustvo (8), edukaciju (7), vještine (6) i kreativnost (5). Prema strukturi HC-a i prema stanju RH prema svim pokazateljima HC-a RH stoji loše u okviru EU.

Tablica 1: Pregled 10 najčešće citiranih definicija HC-a (citiranost je određena prema citiranosti samih knjiga / poglavlja / članaka u kojima se pojavljuju, a kao izvor uzeto je mjerilo Google Scholar).

Ljudski kapital potrebno je razlikovati od pojma kvalitete života koja se može definirati kao „pojam koji se koristi u različitim strukama u različitome značenju: u ekonomiji označava tzv. životni standard, odnosno ukupnost materijalnih i društvenih uvjeta koji omogućuju određeni način života…u psihološkom smislu kvaliteta života individualna je procjena vlastitoga zadovoljstva načinom života, njegovim tijekom, uvjetima, perspektivama te mogućnostima i ograničenjima…“ (3). Za potrebe ove analize, potrebna je ona ekonomska definicija kvalitete života. U tome kontekstu, također je važno napomenuti da „dobra je ekonomija ona koja je dobra. To je ekonomija koja podupire kvalitetu života u cijeloj zajednici, stvara obilje prilika i mogućnosti da zadovoljimo svoje potrebe bez ugrožavanja drugih, prihvaća odgovornost, a njeguje solidarnost, pravedno koristi i dijeli resurse te poštuje održivost ekosustava“ (4). Kvaliteta života kombinacija je različitih pokazatelja koji se odnose na materijalne i nematerijalne aspekte života u određenoj državi. To je sigurnost, pristup zdravstvu, pristup obrazovanju, životni standard, stabilnost vladine politike, prava radnika, okoliš i održivost, subjektivno zadovoljstvo načinom života i sl.

Mediji često prenose istraživanja, točnije rang liste koje ocjenjuju kvalitetu života i time stvaraju percepciju u javnosti da su određene države bolje i kvalitetnije za život od onih drugih. Takve procjene se često oslanjaju na različite metodologije, bilo da je riječ o anketama ili o nekim sociološkim ili ekonomskim pokazateljima. Jedan od najpoznatijih indeksa u ovom području je OECD Better Life Index. To je međunarodni alat za usporedbu kvalitete života među zemljama, a cilj mu je pružiti širu sliku o dobrobiti građana u različitim zemljama, nadilazeći tradicionalne ekonomske pokazatelje kao što je BDP. Indeks uključuje 11 dimenzija kvalitete života koje su percipirane ključnima za osobno i društveno blagostanje, a to su: stanovanje, prihod, zaposlenost, zajednica, obrazovanje, okoliš, građanski angažman, zdravlje, životno zadovoljstvo, sigurnost i ravnoteža privatnog i poslovnog života (5).

Tvrdnja iz članka

Portal Slobodna Dalmacija, autor T.J., objavio je 22. svibnja članak pod naslovom ‘Lista 100 država u kojima je najbolji život, i Hrvatska je tu, evo na kojem mjestu! A kad vidite gdje su Srbija, BIH…’ (6). Članak navodi da se Hrvatska globalno nalazi na 35. mjestu po kvaliteti života. Autor taj podatak prikazuje pozitivno, posebice u usporedbi sa susjednim zemljama poput Srbije i Bosne i Hercegovine. Članak ne navodi specifičan izvor, metodologiju i vremenski okvir navedenog poretka. U daljnjem dijelu teksta navode se određene napomene o unutarnjim izazovima i nerazmjerima koji imaju potencijal dovesti prvotnu tvrdnju u drugačiji kontekst.

Analiza podataka

Autor u prvome dijelu članka navodi da je Hrvatska na 35. mjestu globalne ljestvice kvalitete života, ali ne navodi naziv ljestvice, korištene metodologije, vremenski okvir i izvor te tvrdnje. Zbog navedenog nije moguće izravno provjeriti točnost autorovog navoda. Međutim, u drugom, pomalo izdvojenom dijelu članka, autor ipak navodi UN-ov indeks ljudskog razvoja (HDI) te navodi da se Hrvatska prema njemu nalazi među državama vrlo visokog razvoja. HDI indeks je „sažeta mjera prosječnog postignuća u tri ključne dimenzije ljudskog razvoja: dug i zdrav život, znanje i pristojan životni standard. Te se dimenzije procjenjuju očekivanom životnom dobi pri rođenju, prosječnim i očekivanim godinama školovanja te bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika“ (7). Prema službenim podacima, može se utvrditi točnost podatka da je Hrvatska među zemljama vrlo visokog razvoja. Taj podatak je točan. Prema dostupnim podacima Human Development Reporta 2025, koji koristi podatke za 2023. godinu, Hrvatska ima HDI vrijednost 0,889 te je rangirana na 41. mjestu od ukupno 193 države i teritorija, što je ujedno svrstava u kategoriju država vrlo visokog ljudskog razvoja (8). Navedeno je prikazano i na Slici 1.

Slika 1. Human Development Index za Hrvatsku

Izvor: (9)

Ovo su najnoviji i službeni podaci, potvrđeni u svibnju, a temeljeni na dimenzijama kao što su očekivani životni vijek, obrazovanje i bruto nacionalni dohodak po glavni stanovnika. Ključni rezultati za Hrvatsku su:

  • očekivani životni vijek: 79,3 godine
  • očekivano trajanje školovanja: 15,2 godine
  • prosječno trajanje školovanja: 12,2 godine
  • GNI per capita (PPP): 34,417 USD.

Između 1995. i 2023. godine Hrvatska bilježi porast HDI vrijednosti za 24,7%, a GNI per capita je porastao za više od 136%, a report zaključuje da to ukazuje na dugoročan pozitivan trend u razvoju. U reportu se navode i određeni izazovi, kao što su neujednačena regionalna razvijenost (veći gradovi imaju bolju kvalitetu života), ekonomski izazovi (niža prosječna plaća, kupovna moć u odnosu na europske zemlje), demografski problemi (odlazak mladih obrazovanih ljudi), ranjivost ekonomije (oslanjanje na turizam). Također je istaknuto i povoljno pozicioniranje Hrvatske po pitanju sigurnosti, klime i omjera cijene i kvalitete života

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da se Hrvatska nalazi na 35. mjestu globalne ljestvice kvalitete života je djelomično točna, ali nepotkrijepljena. Autor članka ne navodi izvor, metodologiju ni vremenski okvir, što dovodi do toga da nije moguće potvrditi točnost tvrdnje. U kasnijem dijelu članka spominje se indeks HDI, indeks Ujedinjenih naroda za kvalitetu života. Prema najnovijim podacima, Hrvatska ima vrijednost indeksa od 0,889 i zauzima 41. mjesto u globalnom poretku, što je niže od tvrdnje u članku. Ipak, navedeno potvrđuje da Hrvatska uistinu pripada skupini zemalja vrlo visokog ljudskog razvoja. Pozitivno je što članak navodi i izazove i prednosti s kojima se Hrvatska suočava, čime se inicijalna tvrdnja stavlja u kontekst i ublažava. Zaključno, članak pruža djelomično točan prikaz, no početna tvrdnja je nedovoljno utemeljena i na komunikacijskoj razini pojednostavljena.

Reference

  1. Vidi:https://chatgpt.com/
  2. Vidi:https://link.springer.com/referencework/10.1007/978-3-642-40406-1
  3. Vidi:https://www.enciklopedija.hr/clanak/kvaliteta-zivota
  4. Vidi:https://www.zmag.hr/hr/cime-se-bavimo/dobra-ekonomija.html
  5. Vidi:https://www.oecdbetterlifeindex.org/
  6. Vidi:https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/lista-100-drzava-u-kojima-je-najbolji-zivot-i-hrvatska-je-tu-evo-na-kojem-mjestu-a-kad-vidite-gdje-su-srbija-bih-1477743
  7. Vidi:https://hdr.undp.org/data-center/human-development-index#/indicies/HDI
  8. Vidi:https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/HRV
  9. Vidi:https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/HRV

Može li Albanija uskoro prestići Hrvatsku po broju turista?

Analizirali smo kako Albanija turistički stoji u usporedbi s Hrvatskom.

Autorica: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Turizam i turistička ponuda čine važne faktore nacionalne ekonomije i strukture domaćeg bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Turistički doprinos BDP-u uključuje doprinose iz djelatnosti koje su izravno povezane s turizmom, ali i onih drugih sektora koji uslužuje posjetitelje (2). Turistički sektor direktno utječe na zaposlenost, infrastrukturni razvoj, investicije i potrošnju (i domaću i inozemnu), a neizravno potiče gospodarski rast u širem smislu. „Turizam je od velikog značaja i za gospodarstvo Hrvatske. Svake godine, za vrijeme ljetne turističke sezone, željno se očekuju statistike o broju dolazaka, noćenja i ostvarenih prihoda. Sve djelatnosti vezane za turističku sezonu imaju posrednu ili neposrednu korist od turističke sezone” (3).

U jugoistočnom dijelu Europe zemlje poput Hrvatske i Albanije značajno se oslanjaju na prihode od turizma. To može biti u obliku direktnih doprinosa ili u obliku multiplicirajućeg efekta koji turizam posjeduje, i njime utječe na razne sektore kao što su uslužni, građevinski, prometni, poljoprivredni i trgovinski. Usporedba kretanja turističkih indikatora pitanje je demografske, infrastrukturne, ali i makroekonomske pozadine i važnosti.

Tvrdnja iz članka

Portal Indeks.hr je 03. lipnja objavio članak pod naslovom ‘Albanija bi uskoro mogla imati više turista od Hrvatske’ (4). U članku se tvrdi da Albanija bilježi porast broja stranih turista. Također se navodi da je od 2015. godine broj turista gotovo utrostručen – s 3 milijuna na 10 milijuna u 2023. godini, što je rast od 56%. Prenosi se i informacija od britanskog Expressa, da albanska vlada očekuje da će taj broj do 2030. godine narasti na 30 milijuna godišnje, čime bi zemlja primala više turista nego što ih to trenutačno imaju Portugal ili Hrvatska.

Analiza podataka

Prema službenim podacima Albanskog zavoda za statistiku (INSTAT), dolazak albanskih i stranih državljana na teritorij Albanije u ožujku 2024. godine iznosio je 1 150 442. U usporedbi s ožujkom 2023. godine, to je porast od 35,9%. Odlazak albanskih i stranih državljana s teritorija Albanije tijekom ožujka 2024. godine iznosio je 1 175 710, što je povećanje od 39,6% u usporedbi s istim razdobljem prošle prethodne godine (5).

Također, u kontekstu analize, značajno je istaknuti i značajan rast zračnog prometa. Međunarodna zračna luka Tirana zabilježila je 10,7 milijuna putnika u 2024. godini, što je rast od 48% u odnosu na prethodnu godinu. Wizz Air bio je omiljeni avioprijevoznik putnika u 2024. godini, s udjelom od 54,84% na albanskom tržištu letova, a slijede Ryanair s 22,23% i Air Albania s 3,42% (6).

Slika 1. prikazuje podatke Svjetske turističke organizacije (UNWTO), odnosno najbrže rastuće turističke destinacije u svijetu u razdoblju od siječnja do srpnja 2023. godine, prema porastu međunarodnih dolazaka u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu. To predstavlja najveći rast u Europi i treći globalno. Navedeno pokazuje značajan uzlet turizma u Albaniji i povećanu prepoznatljivost ove zemlje kao turističke destinacije (7).

Slika 1. Postpandemijski oporavak turizma – globalni pregled

Izvor: intellinews.com (8)

Hrvatska je pak u 2024. godini zabilježila preko 21,3 milijuna dolazaka te više od 108,7 milijuna noćenja (9). „Prema podacima iz sustava eVisitor, koji prati turistički promet u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju te nautičkom čarteru (putem sustava eCrew), to predstavlja povećanje dolazaka za 4% i noćenja za 1% u usporedbi s 2023. godinom. Od toga je jadranska regija ostvarila 103,3 milijuna noćenja (porast od 1%), kontinentalna regija zabilježila je preko 2,7 milijuna noćenja (porast od 5%), dok je Zagreb također dosegnuo 2,7 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 6% u odnosu na 2023“ (10).

Rast broja turista u Albaniji dinamičniji je nego onaj u Hrvatskoj, što je vidljivo iz dvostruko veće stope rasta. Ipak, u apsolutnim brojkama Hrvatska i dalje ima gotovo dvostruko više turista. Razlika je u dugoročnim planovima. „Tijekom posjeta Kukësu, albanski premijer Edi Rama izjavio je da regija planira postati turistička destinacija s milijun posjetitelja do 2030. godine“ (11). S druge strane, Hrvatska se kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine želi usmjeriti na transformaciju turizma prema održivom, regionalno uravnoteženom i cjelogodišnjem modelu, bez postavljanja kvantitativnih ciljeva rasta broja dolazaka turista. Fokus je na očuvanju prirodnih i kulturnih resursa, podizanju kvalitete života lokalnog stanovništva te smanjenu sezonalnosti. Time se nastoji omogućiti stabilniji i otporniji razvoj sektora u skladu s načelima održivosti (12).

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da bi Albanija mogla uskoro imati više turista od Hrvatske je djelomično točna. Podaci pokazuju da Albanija bilježi znatno brži rast turizma, no Hrvatska još uvijek ima gotovo dvostruko više turista u odnosu na Albaniju u apsolutnim brojkama. Cilj Albanije je rast i širenje kapaciteta, a Hrvatska se strateški fokusira na održivost, kvalitetu i decentralizaciju, a ne na povećanje broja dolazaka. Iako Albanija pokazuje znatan potencijal, nadmašivanje Hrvatske zahtijevalo bi stabilan rast kroz dulje razdoblje.

Reference

  1. Vidi: https://chatgpt.com/
  2. Vidi:https://ourworldindata.org/grapher/tourism-gdp-proportion-of-total-gdp
  3. Vidi:https://hrcak.srce.hr/file/472824
  4. Vidi:https://www.index.hr/vijesti/clanak/albanija-bi-uskoro-mogla-imati-vise-turista-od-hrvatske/2676800.aspx
  5. Vidi: https://www.instat.gov.al/media/13227/movem-of-citizens-february-2024.pdf
  6. Vidi:https://seenews.com/news/tirana-airport-passenger-traffic-up-48-percent-in-2024-1269633
  7. Vidi:https://www.intellinews.com/albania-s-tourism-sector-made-the-fastest-post-pandemic-recovery-in-europe-299978/
  8. Vidi:https://www.intellinews.com/albania-s-tourism-sector-made-the-fastest-post-pandemic-recovery-in-europe-299978/
  9. Vidi:https://www.croatiaweek.com/croatia-records-21-3-million-visitors-in-2024-a-4-rise/
  10. Vidi:https://www.croatiaweek.com/croatia-records-21-3-million-visitors-in-2024-a-4-rise/
  11. Vidi:https://www.hashtag.al/en/index.php/2025/04/30/rama-nga-kukesi-deri-ne-2030-1-milion-turiste-ne-qark/
  12. Vidi:https://mint.gov.hr/strategija-razvoja-odrzivog-turizma-do-2030-godine/11411

Zaposlenost najveća, nezaposlenost skandinavska, štednja poput duga? Je li sve baš tako?

Analizirali smo tri tvrdnje Saše Ljubičića o stanju hrvatskog gospodarstva.

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Ekonomske teme i tvrdnje česta su tema javnog diskursa, a iznose ih razni akteri društva – političari, poduzetnici, novinari, ekonomski analitičari. Kako bi takvi podaci bili jasno razumljivi široj javnosti, često se nastoje prikazati na što jednostavniji i razumljiviji način. S obzirom na to da je ekonomija kompleksno područje, ponekad nastojanje za jednostavnim prikazom podataka može dovesti do nepotpunih ili netočnih prikaza gospodarstva. Upravo se zbog navedenih razloga ova analiza bavi jednom takvom provjerom.

Izvor: Screenshot, Slobodna Dalmacija (1)

 

Analizirane tvrdnje

Portal Slobodna Dalmacija je 29. svibnja u članku pod naslovom ‘VIDEO Rastu plaće, mirovine, zaposlenost… Zašto onda mladi odlaze? Razloga je više: ‘Mržnja, netolerancija, korupcija’ objavila video u kojem novinar Saša Ljubičić iznosi nekoliko tvrdnji (2). Tvrdnje se odnose na ključne gospodarske pokazatelje u Republici Hrvatskoj, a odnose se na razinu zaposlenosti, stopu nezaposlenosti te odnos štednje građanki i građana RH i javnog duga. Ova analiza provjerava tri tvrdnje koje se spominju u videu, a one su:

  1. „U Hrvatskoj je nezaposlenih kao u Skandinaviji.“
  2. „Zaposlenost je najveća ikada.“
  3. „Štednja na bankama, unatoč malim kamatama, gotovo je jednaka javnom dugu Republike Hrvatske…“

Analiza podataka

  • Tvrdnja 1

Prva analizirana tvrdnja odnosi se na izjavu da je nezaposlenih u Hrvatskoj isto kao u Skandinaviji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj je u ožujku ove godine iznosila 5,1% (3). Usporedbe radi, Eurostat je objavio podatke o nezaposlenosti unutar euro područja (4). Stopa nezaposlenosti u Danskoj je iznosila 7,1%, Finskoj 9,4%, a u Švedskoj 8,1%. Iz podataka je vidljivo da Hrvatska ima nižu stopu nezaposlenosti od sve tri navedene skandinavske države pa tvrdnja da je u Hrvatskoj nezaposlenih kao i u Skandinaviji nije točna i utemeljena na službeno dostupnim podacima.

  • Tvrdnja 2

Analiza druge tvrdnje odnosi se na izjavu da je zaposlenost u Republici Hrvatskoj najveća ikada. Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku navode da je „u ožujku 2025. broj ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj iznosio je 1 699 426, a od toga 787 819 čine žene. U odnosu na veljaču 2025. broj ukupno zaposlenih porastao je za 0,3%, a broj zaposlenih žena za 0,2%“ (5). Ako se navedena brojka usporedi s ožujkom 2024. godine, to predstavlja porast od 1,9%.Trend zapošljavanja u protekle četiri godine potvrđuje ovu tvrdnju. Na Slici 1. prikazano je kretanje broja zaposlenih u pravnim osobama od ožujka 2021. do ožujka 2025., pri čemu je jasno vidljiv kontinuirani rast ukupnog broja zaposlenih u RH. Također su uočljive i rekordne vrijednosti u 2025. godini.

Slika 1. Zaposleni u pravnim osobama od ožujka 2021. do ožujka 2025.

Izvor: Državni zavod za statistiku (6)

  • Tvrdnja 3

Hrvatska narodna banka objavila je podatke da su ukupni depoziti kućanstava u Republici Hrvatskoj u ožujku 2025. godine iznosili 40,0 milijardi eura. Također, navodi se i da „u proteklih godinu dana depoziti kućanstava porasli su po stopi od 8,1% pri čemu su prekonoćni depoziti porasli po stopi od 11,4%, a oročeni depoziti su se smanjili po stopi od 0,1%“ (7). Istodobno, službeni podaci Raiffeisen banke pokazuju da je javni dug Republike Hrvatske iznosio 49,4 milijarde eura krajem siječnja 2025. godine (8). Matematičkim izračunom se dolazi do podatka da štednja iznosi otprilike 81% javnog duga. Iako, ova je izjava iz čistog ekonomskog stajališta djelomično točna. Prema brojkama, štednja uistinu jest blizu iznosu javnog duga, no riječ je o dva nepovezana indikatora. OECD depozite kućanstva / neto štednju kućanstva definira kao: „neto raspoloživi dohodak kućanstva plus usklađenje za promjenu mirovinskih prava umanjeno za izdatke kućanstva za konačnu potrošnju (kućanstva također uključuju neprofitne institucije koje služe kućanstvima)“ (9). Navedeni pokazatelj odnosi se na privatnu imovinu građana. S druge strane, javni dug predstavlja obveze države, a „predstavlja ukupnu zaduženost opće države prema domaćim i stranim vjerovnicima na određeni dan. Pritom opća država obuhvaća središnju državu, regionalnu i lokalnu državu te fondove socijalne sigurnosti“ (10).

Ocjena točnosti i zaključak

Tri analizirane tvrdnje odnose se na važne ekonomske pokazatelje: zaposlenost, nezaposlenost i odnos štednje građana prema javnom dugu. Na temelju prikazane analize, tvrdnja da je zaposlenost u Hrvatskoj najveća ikada je istinita i potvrđena službenim podacima. Tvrdnja da je nezaposlenost u Hrvatskoj kao i u Skandinaviji pokazala se neutemeljenom te Hrvatska ima nižu nezaposlenost od triju skandinavskih zemalja – Švedske, Danske i Norveške. Posljednja tvrdnja, da je štednja građana gotovo jednaka javnom dugu, brojčano se potvrđuje, ali se odnosi na dvije tematski različite kategorije. Uzimajući navedene točnosti ovih triju tvrdnji, daje se prosječna ocjena većinski točno.

Reference:

  1. Vidi:https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/video-rastu-place-mirovine-zaposlenost-zasto-onda-mladi-odlaze-razloga-je-vise-mrznja-netolerancija-korupcija-1479201
  2. Vidi:https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/video-rastu-place-mirovine-zaposlenost-zasto-onda-mladi-odlaze-razloga-je-vise-mrznja-netolerancija-korupcija-1479201
  3. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/broj-zaposlenih-u-ozujku-2025-porastao-za-0-3-u-odnosu-na-prethodni-mjesec/2199
  4. Vidi:https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/UNE_RT_M__custom_7680578/bookmark/table?lang=en&bookmarkId=2feeff57-57c9-4278-a50b-7e2279d699c2
  5. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/broj-zaposlenih-u-ozujku-2025-porastao-za-0-3-u-odnosu-na-prethodni-mjesec/2199
  6. Vidi: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/96933
  7. Vidi:https://www.hnb.hr/-/objava-statistickih-podataka-o-depozitima-i-kreditima-kreditnih-institucija-za-ozujak-2025
  8. Vidi: https://www.rba.hr/hr/istrazivanja/dnevno-financijsko-izvjesce/25-05-16-3.html
  9. Vidi: https://www.oecd.org/en/data/indicators/household-savings.html
  10. Vidi:https://www.hgk.hr/documents/aktualna-tema-odrzivost-javnog-duga-svibanj-201557b6f4884c777.pdf