Zastupa li Matija Štahan teoriju zavjere zamjene stanovništva?

Koliko teorija zavjere o „zamjeni stanovništva“ šteti percepciji demografskog i gospodarskog stanja RH?

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Demografija i gospodarstvo

Demografski podaci usko su vezani za makroekonomske podatke i učinke na više nego jedan način, tj. prosječnom starošću stanovništva i radno sposobnih građana, udjelom djece i adolescenata, migracijama itd. Demografski podaci su središnja odrednica gospodarskog potencijala države. (1), (2), (3) Hrvatska ima negativan prirodni prirast. (4), (5), (6) Hrvatska ima problem nedostatka radne snage. (7) Hrvatska ima značajno manji priljev imigranata u odnosu na prosjek država članica EU. (8) Hrvatska ima jedan od najnižih nominalnih BDP i BDP po glavi stanovnika u EU. (9) Dodatno, velik broj stanovnika se konstantno iseljava iz RH. (10)

„Zamjena stanovništva“ kao teorija zavjere

Zamisao „zamjene stanovništva“ obično se naziva teorijom „Velike zamjene“ (ili sličnim nazivima). To nije znanstveni ili činjenični demografski koncept; to je teorija zavjere. (11) Ta teorija zavjere najčešće tvrdi da se domaće ili većinsko stanovništvo u zemljama (na primjer, bijeli Europljani u Europi) namjerno zamjenjuje imigrantima ili manjinama putem migracija ili političkih shema. Ta je teorija lažna jer se demografske promjene događaju tijekom vremena zbog društvenih, ekonomskih i kulturnih čimbenika: niže stope nataliteta u bogatijim zemljama, migracije radne snage, urbanizacije, obrazovanja i globalizacije, a ti čimbenici prisutni su u RH. To su prirodni trendovi – a ne dokazi koordinirane „zamjene“.

Ta teorija zavjere ima dva elementa: prvi su demografske promjene, tj. niži prirodni prirast, emigracija i imigracija (dovoljno različitog stanovništva), a drugi su razne vrste zamisli o tome kako se to ne zbiva prirodno nego planski pri čemu te planove imaju i provode elite, vlade ili druge skupine kako bi zamijenile određene skupine u populacijama država ili kontinenata. Za tako nešto nema dokaznog materijala. Ta se teorija koristi za i može uzrokovati zastrašivanje, širenje panike, ksenofobiju, rasizam i nasilje (npr. masovna ubojstva). Ukratko, osoba koja tako nešto tvrdi je zastupnik teorije zavjere „zamjene stanovništva“.

Samom pojavom ove teorije zavjere već su se bavili fact-check portali u RH. (12) (13) No, čini se da se nitko nije bavio konkretno M. Štahanom i njegovim izjavama na tu temu. Ovdje treba razlikovati teoretičare zavjere i demografe. Demografi govore o migracijama, npr. prof. D. Šterc, tj. o imigraciji i emigraciji u RH, ali rijetko ili nikad ne koriste izraz „zamjena stanovništva“, a još manje da su migracije planirane i organizirane iz centara moći s ciljem „zamjene stanovništva“. (14) Također, stručnjaci za gospodarstvo često govore o demografiji i gospodarskom stanju RH, ali niti oni se koriste pojam „zamjene stanovništva“ (15), ali ovdje ima iznimaka (16) koje nisu previše medijski vidljive pa niti utjecajne.

Što izjavljuje Matija Štahan?

M. Štahan (r. 1992.), barem koliko smo uspjeli doznati, nije stručnjak, a niti iskusnik, u pitanjima demografije i ekonomike (stručnjak je za književnost). Za razliku od ostalih zastupnika teorije zavjere „zamjene stanovništva“ M. Štahan je nazočan u privatnim i javnim medijima (tiskanim, online i televizijskim). Navest ćemo nekoliko mjesta i citirati što je rekao.

U Podcastu Inkubator 2022. M. Štahan rekao je sljedeće: „Kada govorimo o nekakvim eventualnim zavjerama, iako je već sama riječ gotovo proskribirana ako želimo da nas se shvati ozbiljno, ne moramo nužno misliti na jednu skupinu ljudi pod kukuljicama, a koja u sjenci povlači figurice po šahovskim i inim pločama nego možemo misliti na složenu mrežu kojekakvih većih i manjih zavjera, više ili manje sofisticiranih, unutar koje se odvijaju događaji koji onda ne u skladu s nekim velikim nacrtom nego s međuigrom njihovih sposobnosti i slučajnosti ispadnu tako kako ispadnu. Dakle, zavjera je, opet po rječničkoj definiciji, tajni dogovor dviju ili više osoba o nekom zajedničkom cilju. Kao što si rekao i mi svakodnevno kujemo vrlo mnogobrojne mini zavjere i čitav svijet se sastoji od zavjera takvoga tipa.“ (…) „Naravno da se na globalnoj razini suočavamo s htijenjima kojekakvih lobija, interesnih, političkih i drugih skupina, koje žele ostvariti neke svoje ciljeve. (…) „I čini mi se da su mnoge teorije zavjere danas, s jedne strane, nerijetko lucidnije od te takozvane medijske službene istine jer dobro uočavaju nelogičnosti u službenom narativu (…) ali u osnovi često znaju biti točne. (…), a s druge strane, ne možemo imati nikakav koherentan pogled na svijet ako u njemu nemamo teorije zavjere.“ (…) „Kao što sam rekao u Petom danu, teorija zavjere je sveprisutna, ona je prisutna od kršćanstva.“ (17)

U epizodi „Imigracija: Virtualna ljepota“ emisije Peti dan HRT-a 2024. rekao je sljedeće: „(…) da se slika Zagreba ili cijele Hrvatske gotovo preko noći promijenila u smislu ogromnog priljeva migranata od 2021. godine do danas zahvaljujući političkoj odluci HDZ-a da ukine kvote. (18)

U epizodi „Domaći i strani radnici; kome vjerujemo?“ emisije Peti dan HRT-a 2025. rekao je sljedeće: Kad promišljamo o fenomenu stranih radnika vodeći se isključivo BDP-om, postotcima, brojkama kao nekim zlatnim teletom kojemu treba podrediti sve ostalo u društvu, a pritom zanemarujući neke od ovih stvari (…) i sigurnost na ulicama i očuvanje naše kulture i očuvanje kontinuiteta naše zajednice.“ (Voditeljica: Neki bi rekli zamjene stanovništva.) (…) „… sad, pitanje je što stoji iza toga. Zamjena stanovništva je upravo to, domaći odlaze, strani dolaze.“ (…) Trebaju se bojati. (…) Ja izbjegavam taj pojam zamjene stanovništva jer je kontaminiran tim naslagama teorijsko-zavjereničkoga, ali on nije neka netestirana hipoteza koju ne možemo potvrditi i ne implicira velike svjetske vođe koji povlače po karti svijeta figurice nego je to opis stanja stvari u kojem živimo.“ (19)

U epizodi „Poricanje znanosti; ja to ne gledam…“ emisije Peti dan HRT-a 2024. rekao je: „Ono što se predstavlja kao znanost često je pseudoznanost.“ (20)

Slične stavove M. Štahan je iznosio i u svojih kolumnama na raznim portalima i drugim izvorima, ali ovo se čini sasvim dovoljnim za analizu. Važno je napomenuti da on iznosi vrlo slične stavove i iznosi ih kontinuirano već neko vrijeme (ovdje 2021.-2025.).

Je li ono što tvrdi M. Štahan teorija zavjere o „zamjeni stanovništva“?

Na u podnaslovu postavljeno pitanje najbolje ćemo barem preliminarno odgovoriti ako usporedimo definiciju te teorije zavjere s onim što on izjavljuje. Iz drugog odjeljka izdvojit ćemo temeljne oznake te zavjere i vidjeti ima li ih u izjavama M. Štahana. U Tablici ćemo navesti oznake te teorije zavjere, zatim izraze i tvrdnje koje o njima koristi M. Štahan i ocjenu o tome potpada li izjavljeno pod oznaku te teorije zavjere pri čemu ćemo koristiti znakove „-“ za nema i „+“ za ima.

Iz navedenog u tablici možemo zaključiti da citirane, a i ostale izjave i tvrdnje M. Štahana o temi teorije zavjere „zamjene stanovništva“ potpadaju pod najopćenitiju i nadamo se nepristranu definiciju te teorije zavjere čije su oznake dane u tablici, tj. poklapaju se u 7 od 8 najčešćih središnjih karakteristika te teorije zavjere. Ako su prikazano u tablici, zatim citati M. Štahana i na koncu početne definicije i činjenice točne, onda se može reći da ono što tvrdi M. Štahan potpada pod teoriju zavjere „zamjene stanovništva“.

Uz navedeno može se spomenuti da M. Štahan iznosi i elemente teorija zavjere u drugim temama kao što su gospodarske, seksualne, medicinske, klimatske itd. U njegovu obranu može se reći da zaista izbjegava pojmove teorija zavjere, ovdje „zamjena stanovništva“, ali često sam sebe pobije u istom tekstu ili govoru rabeći taj isti pojam.

Dodatno, može se reći da relativizira pojam teorije zavjere proširujući ga toliko da sam tvrdi da se „čitav svijet sastoji od zavjera“ (vidi (17)). Vjerojatno bi tad samo mogli razlikovati veće i manje zavjere. Na koncu, on relativizira i razlikovanje znanosti od pseudoznanosti što mu omogućuje manipulaciju s činjenicama. Iako treba priznati da znanost ima poteškoća, poput poznatog problema replikacije ili ponavljanja istraživanja i rezultata, koji u nekim znanostima doseže i do 40 % i više ipak u prosjeku je taj postotak značajno niži i ne opravdava tvrdnju „da je ono što se predstavlja kao znanost često pseudoznanost“ ako u obzir uzmemo rječničku definiciju riječi često.

P.S.

Slučaj M. Štahana pod vidom ove teorije zavjere nismo uzeli u obzir jer je on najvažniji zastupnik te teorije u Hrvatskoj niti zato što ju najjasnije i najglasnije zastupa. Naime, zastupaju ju i drugi i to čak malo jasnije i glasnije od njega, no on ju zastupa podosta dugotrajno i često i njegovo zastupanje te teorije zavjere može se sresti na raznim privatnim i javnim podosta gledanim televizijskim emisijama pa ga se može držati najviđenijim eksponentom te teorije zavjere te je samo utoliko predmetom ove provjere.   

Izvori:

(1) Vidi: Bloom, D. E., Canning, D., Fink, G., & Finlay, J. E. (2007). “Does age structure forecast economic growth?”, International Journal of Forecasting, 23(4), 569-585, URL.

NBER

(2) Liu, W., & McKibbin, W. J. (2022). “Global macroeconomic impacts of demographic change.” The World Economy, 45(3), 914-942. https://doi.org/10.1111/twec.13166, URL.

(3) Österholm, P. (2004). “Estimating the relationship between age structure and GDP in the OECD using panel cointegration methods” (Working Paper No. 2004:13). Uppsala University, URL.

(4) Državni zavod za statistiku. (2024). „Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2023.“ Zagreb: DZS, URL.

(5) Državni zavod za statistiku. (2025). „Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2024.“ Zagreb: DZS, URL.

(6) Eurostat. (2024). “Population change – Demographic balance and crude rates at national level” (demo_gind). Luxembourg: European Commission, URL.

(7) HNB. (2024). “Nedostatak radne snage i dalje je hrvatski i europski problem“, URL.

(8) Armstrong, M. (2018) “The European countries home to the most migrants”, Statista, URL.

(9) Wikipedia, “List of sovereign states in Europe by GDP”, URL.

(10) Dimitrijević, A. (2024). “Od 2013. do 2023. godine iz Hrvatske je iselilo 389.197 ljudi, a sve skupa u drugim članicama Unije žive 553. 721 Hrvata”, Slobodna Dalmacija, URL.

(11) Wikipedia, URL. Za uvode u “zamjenu stanovništva” kao teorija zavjere vidi:  Bracke, S., & Hernández Aguilar, L. M. (Eds.). (2024). The politics of replacement: Demographic fears, conspiracy theories, and race wars. Routledge. Buchanan, P. J. (2001). The death of the West: How dying populations and immigrant invasions imperil our country and civilization. Thomas Dunne Books. Evans, G. (2024). White supremacy: From eugenics to great replacement. Icon Books. Feola, M. (2024). The rage of replacement: Far right politics and demographic fear. University of Minnesota Press. Kaufmann, E. (2018). Whiteshift: Populism, immigration and the future of white majorities. Penguin. Muslim Public Affairs Council. (2022). “The great enrichment of America: Debunking the great replacement theory”. MPAC. Social Psychological Bulletin.

(12) Faktograf. (2025). “Mit o “velikoj zamjeni stanovništva”, URL.

(13) Benačić, A. (2019). “Opasna teorija zavjere o velikoj zamjeni stanovništva širi se Hrvatskom”, Faktograf, URL.

(14) Benačić, A. (2023).“Velika zamjena stanovništva” u Hrvatskoj: Plan nije problem, plana nema, Faktograf, URL.

(15) Perković, B. (2024). „Ovo je strašna budućnost Europe. Hrvatska među najgorima“, URL.

(16) Pende, H. (2018). „Velika zamjena stanovništva kao posljedica europske demografske krize i imigrantske EU politike“. Narod.hr, URL.

(17) Štahan, M. (2022). „Mnoge teorije zavjere su danas lucidnije od službenog narativa!“ Podcast Inkubator, URL.

(18) Peti dan, (2024). „Imigracija: Virtualna ljepota“, HRT, URL.

(19) Peti dan, (2025). „Domaći i strani radnici; kome vjerujemo?“, HRT, URL.

(20) Peti dan, (2024). „Poricanje znanosti; ja to ne gledam…“, HRT, URL.

„Prodaja“ ili rasprodaja? Analiza tvrdnje o privatizaciji 3. maja bez ikakvih uvjeta

Članak Nacionala tvrdi da država oglašava prodaju brodogradilišta 3. maj bez zahtjeva za poslovnim planovima i ulaganjima — provjerili smo što je točno, a što manipulativno.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„Propast država oglasila prodaju 3. maja, ne traži poslovne planove ni ulaganja.“ — Nacional, 16. rujna 2025.,(1)

 

Područje analize

Brodogradilište 3. maj u Rijeci jedno je od najvažnijih simbola hrvatske industrijske politike. Njegova višedesetljetna agonija obilježena je nizom pokušaja restrukturiranja, državnih potpora i neuspjelih privatizacija. Oglasi za prodaju državnih udjela u takvim poduzećima stoga nisu samo tehničko pitanje, već i političko-ekonomsko ogledalo šire industrijske strategije Hrvatske. Tvrdnja Nacionala da država sada oglašava prodaju „bez traženja poslovnih planova i ulaganja“ implicira potpunu odustajanje od kriterija odgovornog vlasništva i industrijske politike. Takva tvrdnja zaslužuje provjeru kroz četiri analitička kuta:  što oglas zaista propisuje,  pravni i institucionalni okvir privatizacije,  stvarne potrebe i stanje 3. maja, te medijski diskurs i moguće manipulativne tehnike.

 

Analiza

1. Što oglas zaista propisuje?

Članak Nacionala navodi da oglas Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (objavljen putem Centra za restrukturiranje i prodaju – CERP) ne traži poslovne planove, ulaganja ili reference potencijalnih kupaca. Prema službenim objavama CERP-a, natječaji za prodaju državnih udjela mogu biti raspisani s različitim uvjetima: od najjednostavnijih, gdje je kriterij isključivo cijena, do složenijih, gdje se traže jamstva za zapošljavanje, investicije i održanje djelatnosti (6). Ako se u konkretnom oglasu za 3. maj doista navodi samo „prodaja udjela po početnoj cijeni“ bez dodatnih obveza, tvrdnja Nacionala ima činjeničnu osnovu. Međutim, to ne znači da država uopće nema zakonske mehanizme za traženje ulaganja — nego da ih u ovom slučaju (barem prema sadržaju oglasa) nije aktivirala.

2. Pravni i institucionalni okvir

Privatizacija državnih poduzeća u Hrvatskoj odvija se na temelju Zakona o upravljanju državnom imovinom (NN 52/18, 81/22). Članak 41. Zakona propisuje da se pri prodaji mogu odrediti i posebni uvjeti — ali nisu obvezni. CERP je tijelo koje provodi odluke Vlade i raspisuje natječaje. U dosadašnjoj praksi, pri prodaji strateških poduzeća (npr. Petrokemija, Croatia Airlines) zahtijevali su se poslovni planovi i jamstva. Međutim, u brojnim manjim ili gubitaškim poduzećima uvjeti se svode na cijenu, što otvara prostor za kritike poput one u Nacionalu. Dakle, tvrdnja da se „ne traži poslovni plan ni ulaganja“ jest formalno točna za ovaj konkretan oglas, ali se radi o diskrecijskoj odluci države, a ne o nekom ukidanju ili izmjeni zakona. (2) (3) (7)

3. Stvarne potrebe i stanje 3. maja

Brodogradilište 3. maj već godinama posluje s gubicima, ovisno o državnim jamstvima i povremenim dokapitalizacijama. Europska komisija odobrila je ograničene državne potpore uz stroge uvjete. To znači da je manevarski prostor Vlade za daljnje financiranje minimalan, a traženje ulaganja od kupaca realno bi bilo nužno ako se želi nastavak proizvodnje. Stoga se postavlja pitanje: ako se oglas svodi samo na cijenu, kakva je perspektiva radnika i brodogradilišta? Nacional ovdje ispravno identificira paradoks, ali sugerira konačni zaključak („propast države“) bez uzimanja u obzir pravila EU o državnim potporama, što je ključan kontekst. (4) (5)

4. Medijski diskurs i manipulativne tehnike

Nacional u naslovu koristi snažan emocionalni okvir: „propast država“ i „bez ikakvih ulaganja“. Retorička tehnika strašenja (propast države) kombinira se s redukcionizmom — prešućuje se činjenica da je diskrecijsko pravo države da postavi ili ne postavi uvjete te da pravni okvir omogućuje različite pristupe. U tekstu nema usporedbe s drugim slučajevima privatizacije niti objašnjenja zakonskog okvira, što čitatelja navodi na percepciju da je država napustila sve mehanizme zaštite, iako oni i dalje postoje. Nedostaje i naglasak na ulozi Europske komisije, koja strogo prati svaku državnu intervenciju u brodogradilišta.

 

Zaključak

Tvrdnja Nacionala da je oglas za prodaju 3. maja raspisan bez zahtjeva za poslovnim planovima i ulaganjima ima činjeničnu osnovu. Doista, prema sadržaju oglasa, jedini kriterij je cijena. Međutim, članak manipulira kontekstom: 1) ne objašnjava da zakonski okvir i dalje omogućuje postavljanje uvjeta, 2) prešućuje da se odluka uklapa u širi okvir europskih pravila o državnim potporama, i 3) koristi emocionalno pojačane formulacije („propast država“). Stoga je riječ o selektivno točnoj informaciji koja može stvoriti pogrešan dojam o potpunoj odustajanju države od industrijske politike. Time je ovaj članak ,,većinski točan”.

 

Izvori

  1. Nacional. „Propast država oglasila prodaju 3. maja, ne traži poslovne planove ni ulaganja“. 16. rujna 2025. Dostupno na: https://www.nacional.hr/propast-drzava-oglasila-prodaju-3-maja-ne-trazi-poslovne-planove-ni-ulaganja/
  2. Zakon o upravljanju državnom imovinom, NN 52/18, 81/22. Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/436/zakon-o-upravljanju-drzavnom-imovinom-2023-2025
  3. Tportal. „Brodogradilište 3. maj uskoro ide na prodaju: Interesanata ima, ali i nekoliko problema“. 25. kolovoza 2025. Dostupno na: https://www.tportal.hr/biznis/clanak/brodogradiliste-3-maj-uskoro-ide-na-prodaju-interesanata-ima-ali-i-nekoliko-problema-20250825
  4. Tportal. „Država planira prodati 3. maj: Ali, prije toga im je pozajmila milijun eura“. 24. srpnja 2025. Dostupno na:https://www.tportal.hr/biznis/clanak/drzava-planira-prodati-3-maj-ali-prije-toga-im-je-pozajmila-milijun-eura-20250724
  5. Novi list. „3. maj 1905 ide u prodaju. Novi vlasnik treba biti spreman na velika ulaganja, a koncesija istječe za – šest godina“. 25. kolovoza 2025. Dostupno na: https://www.novilist.hr/novosti/gospodarstvo/3-maj-1905-ide-u-prodaju-novi-vlasnik-treba-biti-spreman-na-velika-ulaganja-a-koncesija-istjece-za-sest-godina
  6. Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). „Objave o prodaji državnih udjela“. Dostupno na: https://cerp.hr/
  7. Narodne novine. „Godišnji plan upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za 2025. godinu“. NN 115/2025 (27. kolovoza 2025.). Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_08_115_1666.html

Grožđe, šverc i „propast sektora“: što je stvarno istina o vinogradarstvu u Hrvatskoj?

Jutarnji list u članku o urušavanju domaće vinske industrije koristi alarmantne tvrdnje i špekulacije – ali koliko toga ima činjeničnu podlogu?

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Vinogradari su na koljenima, cijeli sektor se urušava. Otkrivamo švercerske rute prema RH: evo odakle dolazi grožđe koje konzumiramo.” — Jutarnji list (Novac.hr), 15. rujna 2025., (1)

 

Područje analize

Članak spaja tri glavne tvrdnje: hrvatski vinogradari su „na koljenima“ i sektor se urušava, grožđe koje se troši u RH u velikom se dijelu uvozi, uključujući sumnjive švercerske rute, država ne reagira dovoljno da zaštiti domaće proizvođače. Tema je važna jer se tiče poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i ekonomskih interesa Hrvatske, ali i potrošača (1), (2).

U analizi ćemo razložiti članak u četiri kuta:

  1. Stanje vinogradarskog sektora u RH (statistika, trendovi).
  2. Tvrdnje o uvozu i „švercerskim rutama“ (trgovinska bilanca, carinski podaci).
  3. Retoričke tehnike i manipulacije u članku (emocionalizacija, clickbait).
  4. Kontekst i mjere poljoprivredne politike EU i RH (subvencije, regulacija tržišta).

 

Analiza

1. Stanje vinogradarskog sektora u RH

Članak tvrdi da je „cijeli sektor u urušavanju“. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se površina vinograda u Hrvatskoj uistinu smanjuje: 2009. godine iznosila je oko 33 tisuće ha, a 2023. manje od 20 tisuća ha. Produkcija vina varira, ali u prosjeku je 600–800 tisuća hl godišnje, što je pad u odnosu na 1990-e. (2) (3) (4) Ipak, urušavanje „cijelog sektora“ je pretjerivanje. Hrvatska i dalje ima prepoznatljivu vinsku industriju s brojnim brendiranim vinima, izvoz se održava (oko 13 mil. € godišnje, posebno prema Njemačkoj i Austriji). Strukturalni problemi postoje (fragmentacija, manja konkurentnost), ali tvrdnja da je sektor pred kolapsom nije potkrijepljena. (5) (6) Ovakav način pisanja može se smatrati preuveličavanjem.

2. Tvrdnje o uvozu i „švercerskim rutama“

Članak tvrdi da grožđe „koje konzumiramo“ velikim dijelom dolazi iz uvoza, spominjući Moldaviju, Albaniju i Crnu Goru. Podaci Eurostata i DZS-a pokazuju da Hrvatska godišnje uveze 40–60 tisuća tona grožđa (stolnog i vinogradarskog), uglavnom iz Italije, Španjolske i Grčke. Moldavija i Albanija imaju manji udio i najčešće je riječ o stolnom grožđu, a ne grožđu za vino. (6) (9) Što se tiče „švercerskih ruta“, carinska uprava RH izvještava o zapljenama neregistriranih pošiljki, no to su iznimke, ne dominantni trend. Članak stvara dojam sustavne ilegalne trgovine, iako službeni podaci govore o niskom udjelu krijumčarenog grožđa. (7) (8) (10) Time se stvara netočna sugestija da većina grožđa stiže ilegalno. Uvoz postoji, ali najvećim dijelom legalan i iz EU.

3. Retoričke tehnike i manipulacije u članku

Članak koristi snažnu emocionalnu retoriku: „vinogradari na koljenima“, „sektor se urušava“, „švercerske rute“. To je tipičan primjer clickbait naslova koji miješa stvarne ekonomske probleme (pad proizvodnje, uvoz) s pretjeranim i senzacionalističkim formulacijama. Nedostatak je i cherry-picking – člankom dominiraju izjave pojedinih vinara, dok nedostaju širi podaci EU-a ili ministarstva. Sugestija da „grožđe koje konzumiramo“ dolazi pretežno iz Moldavije i Albanije nije potkrijepljena brojkama. Navedeno se može smatrati manipulacijom osjećaja čitatelja.

4. Kontekst i mjere poljoprivredne politike EU i RH

Hrvatska je korisnica EU fondova za vinogradarstvo kroz Nacionalni program pomoći sektoru vina (tzv. „Vinska omotnica“), koji godišnje iznosi oko 11 mil. € (8) (11). Cilj je upravo modernizacija vinograda, promocija i prilagodba tržištu. Nadalje, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nudi instrumente potpore proizvođačima. (12) Članak prešućuje postojanje tih instrumenata i time dodatno stvara dojam da država „ništa ne čini“. Istina je da vinogradari često kritiziraju birokraciju i sporost isplata, ali potpore ipak postoje i koriste se. Nedostatak konteksta ne prikazuje stvarno stanje jer problem nije u potpunom ignoriranju sektora od strane države.

 

Zaključak

Članak Jutarnjeg lista o stanju vinogradarstva u Hrvatskoj kombinira stvarne trendove (smanjenje površina vinograda, uvoz grožđa) s pretjeranim tvrdnjama o „urušavanju cijelog sektora“ i „švercerskim rutama“. Podaci DZS-a, Eurostata i Carinske uprave ne potvrđuju tako dramatičnu sliku.

●      Sektor jest u problemima, ali nije u potpunom kolapsu.

●      Uvoz grožđa postoji, no dominantno je iz EU i legalan.

●      Postoje EU i nacionalne potpore koje članak ne spominje.

Na kraju, članak ocjenjujemo ocjenom ,,većinski netočan” jer iako članak polazi od stvarnih problema, zaključci i naslovna poruka pretjerano generaliziraju i koriste manipulativnu retoriku bez dovoljne podloge u podacima.

 

 

Vidi:

  1. Jutarnji list / Novac.hr. „Vinogradari su na koljenima, cijeli sektor se urušava: otkrivamo švercerske rute prema RH – evo odakle dolazi grožđe koje konzumiramo“. 15. rujna 2025. Dostupno na:https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/vinogradari-su-na-koljenima-cijeli-sektor-se-urusava-otkrivamo-svercerske-rute-prema-rh-evo-odakle-dolazi-grozde-koje-konzumiramo-15623070
  2. Državni zavod za statistiku (DZS). „Struktura vinograda“. Dostupno na:https://web.dzs.hr/PxWeb/pxweb/hr/Poljoprivreda%2C%20lov%2C%20%C5%A1umarstvo%20i%20ribarstvo/Poljoprivreda%2C%20lov%2C%20%C5%A1umarstvo%20i%20ribarstvo__Struktura%20vinograda
  3. Prša, Ivana. „Regionalna obilježja proizvodnje grožđa u Hrvatskoj“. 2024. Dostupno na:https://hrcak.srce.hr/file/461758
  4. Agroklub. „Imamo trend pada vinogradarskih površina i ukupne proizvodnje vina“. 2021. Dostupno na:https://www.agroklub.com/vinogradarstvo/imamo-trend-pada-vinogradarskih-povrsina-i-ukupne-proizvodnje-vina/72170/
  5. Ministarstvo poljoprivrede RH. „Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2023. godini (Zeleno izvješće)“. 2024. Dostupno na:https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivredna_politika/zeleno_izvjesce/2024_08_21%20Zeleno%20izvje%C5%A1%C4%87e%202023_3.pdf
  6. Carinska uprava RH. „Uvoz i izvoz hmelja, grožđa, duhana i nitrata (Uputa br. 19/24)“. Dostupno na:https://carina.gov.hr/propisi-i-sporazumi/carinska-tarifa-vrijednost-i-podrijetlo/zajednicka-agrarna-i-trgovinska-politika/upute-i-pojasnjenja-carinske-uprave/uvoz-i-izvoz-hmelja-grozdja-duhana-i-nitrata/9024
  7. Eurostat. „Crop production statistics“. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat
  8. Ministarstvo poljoprivrede RH. „Izvoz vina, 2023.“ Dostupno na: https://poljoprivreda.gov.hr
  9. Eurostat. „External trade – fresh grapes“. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat
  10. Carinska uprava RH. „Izvješća o zapljenama 2022–2024.“ Dostupno na: https://carina.gov.hr
  11. Ministarstvo poljoprivrede RH. „Nacionalni program pomoći sektoru vina (Vinska omotnica)“. Dostupno na: https://poljoprivreda.gov.hr
  12. Europska komisija. „Common Agricultural Policy – Wine sector support programmes“. Dostupno na:https://agriculture.ec.europa.eu

Plaće u Zagrebu: stvarnost iza „rekordnih prosjeka“

Članak Net.hr-a o zagrebačkim plaćama oslanja se na službene izvore, ali nedostaje mu kontekst i metodološka preciznost.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira:

„Poznata prosječna plaća u Zagrebu: evo tko najviše, a tko najmanje zarađuje“ — Net.hr, 16. rujna 2025.,(1)

 

Područje analize:

U članku se navodi da prosječna neto plaća u Zagrebu iznosi više od 1.400 eura, a naglašava se kako su informatičari i telekomunikacije na vrhu ljestvice, dok su „administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti pri dnu“. Autor pritom koristi izraze poput „rekordni prosjek“ i „velike razlike među sektorima“, čime sugerira da podaci sami po sebi oslikavaju ekonomsko stanje grada. Upravo ti izrazi i naglašavanje kontrasta traže provjeru: koliko su podaci vjerodostojni, koliko su reprezentativni za tipičnog zaposlenika, te jesu li razlike prenesene u potpunom kontekstu.

 

Analiza:

1. Izvori podataka i njihova vjerodostojnost

Članak se poziva na Finu, koja redovito objavljuje podatke o plaćama temeljem obrađenih godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika. Ti podaci su legitimni, ali treba naglasiti da ne obuhvaćaju sve oblike zaposlenja (npr. obrtništvo, freelancere ili rad u međunarodnim institucijama). Dakle, iako je članak u pravu kada navodi „više od 1.400 eura“ kao prosjek, taj podatak nije potpuno reprezentativan za sve zaposlene u Zagrebu. (2) (5)

 

2. Prosjek, medijan i „rekordni iznosi“

U članku se ističe kako prosjek raste, ali izostavljeno je objašnjenje da prosjek u statistici može biti varljiv jer ga značajno podiže mali broj vrlo visokih plaća. DZS jasno upozorava da je medijan (srednja vrijednost) niži, a on preciznije oslikava ono što „tipični“ radnik prima. Prema podacima Grada Zagreba i DZS-a, medijan neto plaće u Zagrebu u rujnu 2024. iznosio je oko 1.200 eura, dakle oko 200 eura manje od prosjeka. Čitateljima se time ne objašnjava ključna razlika: iako prosjek u IT sektoru prelazi 2.000 eura, većina zaposlenika u tom sektoru ipak zarađuje manje od toga. Izraz „rekordni prosjek“ stoga ima marketinški efekt, ali ne prenosi stvarnu distribuciju plaća. (2) (3) (6) (5) (4)

 

3. Najviše i najmanje plaćeni sektori

Prema Fininim i DZS-ovim podacima, informacijsko-komunikacijske djelatnosti uistinu prednjače, dok su administrativne i pomoćne usluge pri dnu ljestvice s prosjekom od oko 900 eura. Članak to prenosi točno, no pritom pojednostavljuje kompleksnost sektora. Primjerice, „administrativne djelatnosti“ uključuju širok raspon poslova — od čistača do uredskih službenika — što stvara dodatne varijacije koje ostaju nevidljive kada se podaci prikažu samo kroz prosjek. (3) (4) (7)

 

4. Retorika i potencijalna manipulacija

Net.hr koristi retoričke okidače poput „velike razlike među sektorima“ i „rekordni prosjek“ kako bi pojačao kontrast. Time se stvara dojam da:

●      plaće u Zagrebu rastu brže i snažnije nego što to doživljava većina zaposlenika,

●      jaz između „najviše“ i „najmanje“ plaćenih skupina građana drastično raste,

●      podaci prikazuju realnu kupovnu moć Zagrepčana.

U stvarnosti, podaci jesu vjerodostojni, ali selektivno prezentirani. Izostanak spomena medijana, troškova života i razlike između bruto i neto plaća čini sliku nepotpunom.

 

Zaključak:

Članak Net.hr-a o prosječnoj plaći u Zagrebu temelji se na stvarnim i provjerljivim podacima Fine. Tvrdnje o tome tko zarađuje najviše, a tko najmanje uglavnom su točne. No korištenjem izraza poput „rekordni prosjek“ i „velike razlike“ bez objašnjenja metodologije, članak potencijalno dovodi čitatelje u zabludu o tome što većina zaposlenika u Zagrebu doista prima. Brojke su ispravne, ali kontekst i terminologija nepotpuno prenose stvarno stanje, što otvara prostor za pogrešna tumačenja te zato ovom članku dajemo ocjenu ,,većinski točan.”

 

Vidi:

  1. Net.hr. „Poznata prosječna plaća u Zagrebu: Evo tko najviše, a tko najmanje zarađuje“. 17. rujna 2025. https://net.hr/danas/vijesti/poznata-prosjecna-placa-u-zagrebu-evo-tko-najvise-a-tko-najmanje-zaraduje-a57a94d1-9395-11f0-aa13-9600040c8f8e
  2. Fina. „Rezultati poduzetnika sa sjedištem u Gradu Zagrebu od … (2020. do 2024. godine)“ https://www.fina.hr/novosti/rezultati-poduzetnika-sa-sjedistem-u-gradu-zagrebu-od-2020.-do-2024.-godine
  3. Fina. „Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika po djelatnostima u 2024.“ https://www.fina.hr/novosti/prosjecna-mjesecna-neto-placa-zaposlenih-kod-poduzetnika-po-djelatnostima-u-2024
  4. Državni zavod za statistiku. „Plaće – Program objave podataka: prosječne mjesečne isplaćene neto i bruto plaće prema stupnju stručne spreme i djelatnostima u 2023.“ https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/trziste-rada/place
  5. Državni zavod za statistiku / Grad Zagreb. „Prosječne mjesečne neto i bruto plaće, medijan, za rujan 2024. za Grad Zagreb (pravne osobe)“. 9. prosinca 2024. Dostupno na:https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2024/pla%C4%87e%202024/Place%20IX.2024_web.pdfzagreb.hr
  6. Poslovni.hr. „Evo koliko iznosi prosječna neto plaća u Zagrebu“. 11. lipnja 2025. Dostupno na:https://www.poslovni.hr/vijesti/evo-koliko-iznosi-prosjecna-neto-placa-u-zagrebu-4488214 poslovni.hr
  7. Državni zavod za statistiku. „Prosječna neto plaća u lipnju 2024., te najviša i najniža prema djelatnostima“. 21. kolovoz 2024. Dostupno na: https://dzs.gov.hr/vijesti/prosjecna-neto-placa-u-lipnju-2024-iznosila-1-nbsp315-eura/1977 dzs.gov.hr

Zašto su jedni umirovljenici dobili 20 €, a drugi 145 €?

Provjerili smo tvrdnje portala Dnevno.hr o isplatama jednokratnog dodatka umirovljenicima i razlike u iznosima.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„U ponedjeljak su neki umirovljenici dobili 20 €, a neki 145 € — evo zbog čega se to dogodilo.“ — Dnevno.hr, 09.09.2025., (1)

 

Područje analize

U članku portala Dnevno.hr objašnjavaju se razlike u iznosima jednokratnog dodatka za umirovljenike isplaćenog početkom rujna 2025. Tvrdnja sugerira da svi umirovljenici dobivaju različite iznose (od 20 do 145 eura), ali nije jasno objašnjeno na temelju kojih kriterija. Tema je društveno važna jer se odnosi na financijsku sigurnost oko milijun i pol umirovljenika u Hrvatskoj (1).

Potrebno je analizirati:

●      pravni okvir – kako je regulirana isplata jednokratnog dodatka;

●      kriterije za iznose – ovisno o visini mirovine i drugim uvjetima;

●      medijski okvir – kako su informacije predstavljene i jesu li točne;

●      društveni kontekst – kakve posljedice netočna ili neprecizna interpretacija može imati na javnu percepciju.

Analiza

1. Pravni okvir

Jednokratni dodaci umirovljenicima u Hrvatskoj posljednjih su godina uobičajena mjera socijalne politike, donesena Vladinim odlukama (najčešće uredbama ili posebnim programima). U rujnu 2025. isplaćen je tzv. jednokratni energetski dodatak, namijenjen umirovljenicima s mirovinom do određenog praga, slično kao u 2022., 2023. i 2024. (2). Odluke o iznosima temelje se na bruto mirovinskom primanju, a provodi ih Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

2. Kriteriji za iznose

Prema priopćenju HZMO-a i Vlade RH, iznos dodatka određuje se prema visini bruto mirovine:

●      do 300 € → 145 € dodatka;

●      300,01–435 € → 115 €;

●      435,01–570 € → 80 €;

●      570,01–700 € → 60 €;

●      700,01–880 € → 40 €;

●      880,01–1.100 € → 20 €.

Dakle, tvrdnja portala da „jedni dobivaju 20 €, a drugi 145 €“ točna je samo ako se uzmu u obzir krajnje kategorije. Članak, međutim, u naslovu implicira da su to jedine dvije skupine, što je nepotpuno i može navesti čitatelja na pogrešan zaključak (2) (3) (4).

3. Medijski okvir i retorika

Naslov koristi clickbait tehniku: ističe ekstremne slučajeve (najmanji i najveći iznos), a zanemaruje sve srednje kategorije. Time se kod čitatelja stvara dojam diskriminacije ili nelogičnosti u isplatama.

Članak ne navodi cijelu tablicu kriterija, nego samo naglašava razlike. To je oblik cherry-pickinga – odabira podataka koji odgovaraju senzacionalističkom okviru. Radi se o tipičnom primjeru medijskog clickbaita: selekcijom krajnosti stvara se privid drame, iako službeni podaci pokazuju šest različitih kategorija.

4.     Društveni kontekst

S obzirom na visoku stopu siromaštva među starijima u Hrvatskoj (oko 30 % umirovljenika živi ispod praga rizika od siromaštva), svaka vijest o isplatama izaziva snažnu emocionalnu reakciju. Netočna ili nepotpuna interpretacija može produbiti osjećaj nepravde i nepovjerenja prema institucijama (2) (5).

Zaključak

Tvrdnja portala Dnevno.hr da su „neki umirovljenici dobili 20 €, a neki 145 €“ formalno nije netočna jer su to minimalni i maksimalni iznosi jednokratnog dodatka. Međutim, način na koji je tvrdnja prezentirana klasičan je primjer clickbaita: izostavljeni su svi srednji iznosi i kriteriji, što stvara iskrivljenu sliku i potencijalnu zabunu.

Ocjena: VEĆINSKI TOČNO

Obrazloženje: Brojke navedene u članku odgovaraju stvarnim isplatama, ali izostavljanje cijele tablice iznosa i fokusiranje samo na krajnosti dovodi do krive percepcije čitatelja. Naslov je tipičan clickbait – ističe ekstremne slučajeve radi privlačenja pažnje, a ne radi točnog informiranja.

 

Izvori

  1. Dnevno.hr. „U ponedjeljak su neki umirovljenici dobili 20 €, a neki 145 € — evo zbog čega se to dogodilo.“ 09.09.2025. Dostupno na: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/u-ponedjeljak-su-neki-umirovljenici-dobili-20-a-neki-145-e-evo-zbog-cega-se-to-dogodilo-3052215/
  2. Državni zavod za statistiku. „Povlašteni pokazatelji – starija populacija“. Dostupno na: https://dzs.gov.hr/
  3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). „Mirovine“. Dostupno na: https://www.mirovinsko.hr/hr/mirovine/10
  4. Narodne novine. „Odluka Vlade RH o jednokratnom dodatku umirovljenicima“, NN 56/2025. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_56_718.html
  5. Eurostat. „Poverty statistics – elderly population“. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/tessi012__custom_10789657/default/table?lang=en

Je li Hrvatska stvarno dobila „povoljni kredit“ od 1,7 milijardi eura za obranu?

Provjerili smo tvrdnju Nacionala da je EU odobrila Hrvatskoj 1,7 milijardi eura povoljnog kredita za jačanje obrane.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„Povoljni kredit Hrvatskoj: 1,7 milijardi eura za jačanje obrane“ — Nacional.hr, 9. rujna 2025. (1)

Područje analize

Nacional je objavio vijest da je Hrvatska dobila povoljni kredit u iznosu od 1,7 milijardi eura za jačanje obrane. Takve informacije imaju značajnu društvenu težinu jer se odnose na javne financije, vojnu sigurnost i europsku politiku. Ključno je razjasniti:

  • Postoji li zaista odluka EU o kreditu Hrvatskoj u navedenom iznosu?
  • Koji je pravni i financijski okvir tog navodnog kredita?
  • Je li riječ o kreditu ili o nekoj drugoj vrsti financiranja (fondovi, subvencije, bespovratna sredstva)?
  • Na koji način medij koristi retoriku i što je izostavljeno iz konteksta?

Analiza

1. Što je Nacional objavio i kako je formulirano

Nacional navodi da je Hrvatska dobila „povoljni kredit“ od 1,7 milijardi eura za obranu. Pojam „povoljni kredit“ sugerira zaduživanje pod boljim uvjetima od tržišnih, no tekst ne nudi dokument ili izvor iz EU institucija. Riječ „dobila“ implicira odluku donesenu i finaliziranu, što povećava dramatičnost naslova.

2. Pravna i financijska stvarnost EU instrumenata

U posljednjih pet godina EU je uvela niz instrumenata financiranja obrane. Ključni su:

  • European Peace Facility (EPF) – izvanproračunski fond koji financira vojne i sigurnosne aktivnosti, posebno potporu trećim zemljama.
  • European Defence Fund (EDF) – financira istraživanje i razvoj obrambenih tehnologija, kroz bespovratna sredstva i zajedničke projekte.
  • European Defence Industry Reinforcement through Common Procurement Act (EDIRPA) – instrument koji potiče zajedničku nabavu naoružanja među državama članicama.
  • SAFE – Security Action for Europe – novi mehanizam najavljen 2024., koji predviđa do 150 mlrd € zajmova i financijskih instrumenata na razini EU. SAFE može uključivati kreditne aranžmane preko Europske investicijske banke (EIB), ali zasad nema pojedinačnih alokacija po državama.

Nijedan od ovih instrumenata ne dodjeljuje specifičan „povoljni kredit“ samo Hrvatskoj. Financiranje se odvija kroz zajedničke projekte, fondove ili dostupne kreditne linije za sve članice. (2) (6)

3. Manipulativne tehnike

  • Pojmovna zamjena – riječ „kredit“ koristi se umjesto „financiranje“ ili „alokacija“, čime se stvara dojam duga i bilateralnog aranžmana.
  • Cherry-picking – prenesena je samo brojka (1,7 mlrd €) bez izvora i bez objašnjenja da se radi o ukupnom paketu za EU.
  • Sugestivni naslov – implicira gotovu odluku i direktan novac za Hrvatsku, iako dokumentacije nema.

4. Što nedostaje i što pokazuju dokazi

Provjerom službenih izvora (EK, EIB, Ministarstvo financija RH, Ministarstvo obrane RH) nema traga kreditu od 1,7 mlrd € isključivo za Hrvatsku. EU je 2025. najavila investicijski paket od 1,7 mlrd € u obrambenu industriju na razini cijele Unije – ne u obliku kredita i ne usmjereno jednoj članici. Nacional je vjerojatno zamijenio tu informaciju s bilateralnim aranžmanom. Štoviše, širi plan Readiness 2030 (ReArm Europe) predviđa mobilizaciju do 800 mlrd €, uključujući SAFE kredite. No i taj paket vrijedi za sve države članice, a ne za Hrvatsku posebno. (3) (4) (5)

Zaključak

Tvrdnja Nacionala da je „Hrvatska dobila povoljni kredit od 1,7 milijardi eura za jačanje obrane“ nije potkrijepljena dokumentima EU niti nacionalnih institucija. Radi se o pogrešnom tumačenju najavljenog EU paketa za obrambenu industriju, koji:

  • nije kredit, nego kombinacija fondova i potpora,
  • nije usmjeren isključivo na Hrvatsku,
  • te se odnosi na razinu cijele Europske unije.

Ocjena:  NETOČNO

Obrazloženje: EU nije Hrvatskoj odobrila povoljni kredit od 1,7 mlrd €, nego se radi o netočnom prikazu zajedničkog paketa mjera. Nacional je koristio pogrešan termin („kredit“) i prenio nepotpunu informaciju.

Izvori

  1. Nacional.hr. Povoljni kredit Hrvatskoj: 1,7 milijardi eura za jačanje obrane. 9. rujna 2025. https://www.nacional.hr/povoljni-kredit-hrvatskoj-17-milijardi-eura-za-jacanje-obrane/
  2. Europska komisija. SAFE – Security Action for Europe. https://defence-industry-space.ec.europa.eu/eu-defence-industry/safe-security-action-europe_en
  3. The Guardian. EU plan to bolster Europe’s defences could raise €800bn for Ukraine. 4. ožujka 2025. https://www.theguardian.com/world/2025/mar/04/eu-plan-to-bolster-europes-defences-could-raise-800bn-for-ukraine
  4. Financial Times. EU to expand defence financing instruments. 2025. https://www.ft.com/content/b5c95e3d-74e2-4eb5-a88b-9e650cb93ce2
  5. Reuters. EU to lift EIB lending limit for defence push. 20. lipnja 2025. https://www.reuters.com/business/finance/eu-lift-eib-lending-limit-100-billion-euros-defence-push-sources-say-2025-06-20/
  6. Europska investicijska banka (EIB). Press releases. https://www.eib.org/en/press/all/index.htm

Ispravak netočnih navoda i javna isprika prof. dr. sc. Tadi Juriću

  1. Link na provjeravani članak: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nismo-svjesni-sto-se-dogada-studenti-mi-se-zale-da-su-izgurani-s-trzista-rada-a-nisu-svi-oni-budisti-i-hinduisti-15591289
  2. Link na tekst provjere: https://www.tocnotako.hr/clanak/Jesu-li-migranti-iz-trecih-zemalja-u-Hrvatskoj-brojcano-dominantni-i-u-vecem-udjelu-nego-u-Njemackoj-i-Sloveniji_LAZNA-UZBUNA/1814
  1. Drugi demantij prof. dr. sc. Tade Jurića

Poštovani,

hvala na odgovoru. Međutim, odgovoreno je na samo jedan segment mog demantija, a ja sam ih naveo tri.

Prema Zakonu o medijima, za početak ću se u ovom mailu samo  osvrnuti na izjavu Vaše autorice prema kojoj navodno tvrdim da je u Hrvatskoj 50 % svih radnika iz trećih zemalja.

U tekstu Jutarnjeg lista jasno odmah na početku piše: “Slovenija ima stranih radnika s drugih kontinenata samo 3 posto, a kod nas ih je polovica.”. 

Molim pojašnjenje, istom analogijom kako ste mi odgovorili – “bez čitanja misli”, kako je Vaša autorica zaključila iz ove rečenice da sam tvrdio da polovicu svih radnika u Hrvatskoj čine strani radnici.

Ostali moji komentari će slijediti nakon što objavite ovaj i obrazloženje.

Hvala.

S poštovanjem

  1. Odgovor na demantij

Poštovani gospodine Juriću,

ponovljenom detaljnom analizom Vaših izjava, napisanih u medijskom članku Jutarnjeg lista,  potvrđujemo da su izjave pogrešno interpretirane, proglašene netočnima, a zapravo su točne.

Vaša, medijski prenesena, izjava: „Slovenija, ističe on, ima ukupno 150.000 stranih radnika, od čega samo 3 posto s drugih kontinenata, dok ih je kod nas polovica“ je točna, a zaključak autorice: „Tvrdnja da u Hrvatskoj polovicu radne snage čine radnici trećih zemalja je netočna“ je netočan jer je zanemaren podatak da se to odnosi, ne na ukupno radno stanovništvo, nego na strane radnike, pa je i analiza išla u tom smjeru.

Vaša, medijski prenesena, izjava: „Slovenija, ističe on, ima ukupno 150.000 stranih radnika, od čega samo 3 posto s drugih kontinenata…“ je također točna jer se autorica teksta ponovno referirala na ukupno radno stanovništvo, a ne na strane radnike, pa je i ta analiza podataka otišla u drugom smjeru.

Vaša, medijski prenesena, izjava (prikazana na Slici 1 i Slici 2): „A prednjačimo i po broju stranih radnika s drugih kontinenata kojih po glavi stanovnika uvozimo 25 puta više nego od Njemačke“ naglašava analizu po glavi stanovnika i uvoz. Nastavno na Vaš demantij: „Nisam kazao da Hrvatska „uvozi“ 25 puta više migrantske radne snage u apsolutnom smislu, nego da je udio stranih radnika s drugih kontinenata u Hrvatskoj 25 puta viši nego u Njemačkoj. Njemačka naime pretežito zapošljava radnike iz EU periferije i trećih zemalja Europe.“, naša je pogreška što smo u zaključku napisali iz trećih zemalja, a ne s drugih kontinenata. Analizom podatka koliki je udio stranih radnika s drugih kontinenta po glavi stanovnika, ne uvozimo 25 puta više, nego 2-3 puta više od Njemačke. Ta Vaša izjava se ne može drugačije shvatiti bez dodatnog objašnjenja koje ste nam poslali, a koje nije navedeno u izvornom članku.

Slika 1. Podnaslov Jutarnjeg lista

Slika 2. Članak Jutarnjeg lista

 

Ovom izjavom o ispravku želimo ispraviti pogreške autorice u analizi i interpretaciji Vaših podataka koji su pušteni u javnost i javno Vam se ispričati, kao i cjelokupnoj javnosti. Greške se mogu dogoditi, ali ne namjerno, i ne sa skrivenom namjerom, a ovakve nas greške još više obvezuju da smo oprezniji i detaljniji s analizom i interpretacijom podataka koje puštamo u javnost, te da vlastitu analizu detaljno provjerimo prije objave. Još jednom isprike.

Srdačno i s poštovanjem.

ChatGPT je „aktivno pomagao“ Adamu Raineu „istraživati metode samoubojstva“

Tko je kriv, za što je kriv i kolika će biti nadoknada u slučaju presude za nemar?

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

11. travnja 2025. šesnaestogodišnji Adam Raine (Kalifornija, SAD) počinio je samoubojstvo, a njegovi roditelji tvrde kako je za informiranje o samoubojstvu odgovoran ChatGPT i 26. kolovoza 2025. pokrenuli su tužbu protiv kompanije OpenAI i njezinog direktora. (1) „Adamovi roditelji kažu da je u posljednjim tjednima koristio chatbot s umjetnom inteligencijom kao zamjenu za ljudsko društvo, raspravljajući o svojim problemima s anksioznošću i poteškoćama u razgovoru s obitelji, te da zapisi chata pokazuju kako je bot od pomaganja Adamu s domaćom zadaćom postao njegov trener za samoubojstvo.“ (2) U novoj tužbi podnesenoj u utorak, a podijeljenoj u emisiji “TODAY”, Raineovi tvrde da je “ChatGPT aktivno pomagao Adamu da istraži metode samoubojstva” (istaknuo autor teksta) (3). ChatGPT je chatbot generativne umjetne inteligencije (UI) (4) koji je u vlasništvu kompanije OpenAI (5) čiji je generalni direktor Sam Altman. (6)

Ovdje se postavlja pitanje u dva oblika pri čemu je prvi snažniji, a drugi blaži, tj. (a) Može li chatbot (ovdje ChatGPT) biti trener za samoubojstvo? i (b) Može li chatbot aktivno pomagati pri istraživanju samoubojstva? Pitali smo ChatGPT zna li tko je Adam Raine i samostalno je naveo činjenice slučaja i naveo je sve točne činjenice o osobi i o slučaju tužbe. Dakle, ChatGPT je upoznat sa slučajem i potpuno precizno ga opisuje pružajući točne činjenice i opise. Na daljnje pitanje ChatGPT-u – Jesi li sugerirao Adamu Raineu da može ili treba počiniti samoubojstvo? odgovorio je sljedeće. ChatGPT sugerira da se radi o njegovoj naprednijoj verziji, ali da postoje zaštite koje sprječavaju točno takav poticaj. Chatbot u takvim situacijama preusmjerava ljudskog sugovornika na centre za pomoć pri namjeri samoubojstva i kriznih stanja, odbija pružiti štetne i opasne savjete i na prvo mjesto stavlja sigurnost korisnika. Zatim smo ChatGPT-u postavili pitanje o samoubojstvu i pružio je točnu definiciju i opis, ali je odmah zatim, tj. u sklopu odgovora dao i informacije o „znacima upozorenja“ i o „prevenciji i podršci“. No, stvari nisu tako optimistične kako se čine jer se čini da je OpenAI priznao da zaštitne mjere nisu djelovale.

S jedne strane, u članku (preprint) „For Argument’s Sake, Show Me How to Harm Myself!“ (7) Annika M. Schoene i Cansu Canca iz Bostona (Northeastern University) sugeriraju da se s LLM (engl. large language models, hrv. velikim jezičnim modelima u što spada i ChatGPT) može manipulirati na način da pruže savjete o samoubojstvu (8), (9). S druge strane, istraživanja također pokazuju da LLM mogu uspješno koristiti i pri sprječavanju samoubojstva. To pokazuju Xueting Cui, Yun Gu, Hui Fang i Tingshao Zhu u članku „Development and evaluation of LLM-based suicide intervention chatbot“ (10)

(a1) Po pitanju (a) može se reći LLM sami po sebi pa tako i ChatGPT neće asistirati pri samoubojstvu, a još manje biti „samoubojstveni trener“ (savjetnik, vodič, pomagač), iako se s njime može manipulirati tako da pruža informacije i savjete o samoubojstvu. Već sam pojam manipulacije stavlja teret na korisnika LLM-a, a ne na sam LLM (ovdje ChatGPT). „U psihologiji, manipulacija se definira kao radnja osmišljena za utjecaj ili kontrolu druge osobe, obično na podmukao ili suptilan način koji olakšava nečije osobne ciljeve.“ (11) Manipulacija dakle implicira namjeru pa i predumišljaj pa je odgovornost u slučaju svake manipulacije s LLM-om na strani korisnika koji s njome manipulira, a samim time i u slučaju samoubojstva. (b1) Po pitanju (b), sam ChatGPT čini se neće „aktivno pomagati pri istraživanju samoubojstva“ bez da upozori korisnika, ali s ChatGPT se može manipulirati tako da pruži informacije o samoubojstvu. Također, LLM će bez manipulacije biti velika pomoć pri sprječavanju samoubojstva. Treba reći da je OpenAI objavio i blog u kojem se referira na pomoć ljudima kad im je najpotrebnije, ali i sugerira da u navedenom slučaju zaštita nije djelovala. (12)

Tekst tužbe je sljedeći: „OpenAI sustavi pratili su Adamove razgovore u stvarnom vremenu: 213 spominjanja samoubojstva, 42 razgovora o vješanju, 17 spominjanja omči. ChatGPT je spomenuo samoubojstvo 1275 puta – šest puta češće od samog Adama – uz pružanje sve specifičnijih tehničkih smjernica. Sustav je označio 377 poruka zbog sadržaja samoozljeđivanja, pri čemu je 181 postigla više od 50% pouzdanosti, a 23 više od 90% pouzdanosti. Uzorak eskalacije bio je nepogrešiv: od 2-3 označene poruke tjedno u prosincu 2024. do više od 20 poruka tjedno do travnja 2025.“ (13) Dakle, OpenAI, tj. ChatGPT pružao je informacije o samoubojstvu Adamu. No, pitanje je je li pružanje informacija „aktivno pomaganje“?  Drugo je pitanje zašto OpenAI nakon podataka o razgovoru koje je imao nije automatski prekinuo razgovor? To je tehničko, tj. pitanje o sigurnosti ChatGPT-a, a ne o tome je li „aktivno pomagao“ Adamu.

Ovdje je nekoliko mogućih prigovora (P) pretpostavci da je ChatGPT „aktivno pomagao“ Adamu „u istraživanju samoubojstva“. (P1) Optužiti ChatGPT, tj. kompaniju OpenAI i njezinog direktora za „aktivno pomaganje“ je dvojbeno, iako je pravno moguće jer se u pravilu radi o nesigurnom proizvodu. Naime, zamislimo da je sve ostalo isto, ali da se ovaj događaj zbio prije recimo 40 godina. Tad nije bilo ChatGPT-a, Interneta itd. Adam bi o načinima samoubojstva (čini se da je bio suicidalan i prije korištenja ChatGPT-a) mogao saznati iz npr. starih novina, časopisa i knjiga koje je mogao kupiti u knjižarama i na buvljacima ili posuditi u knjižnicama. Ti izvori pružili su mu informacije o načinima samoubojstva. On je na koncu počinio samoubojstvo. Jesu li te stare novine, časopisi i knjige, zatim prodavači u knjižarama i na buvljacima, bibliotekari, arhivari i na koncu nakladnici i autori tih izvora „aktivno pomagali“ Adamu da „istraži samoubojstvo“? Možda mu i jesu bili pomoć u smislu pružanja informacija, ali teško je tvrditi da su mu „aktivno pomagali“.

(P2) Važna pretpostavka tužbe je i sljedeća: ChatGPT je „aktivno pomagao“ Adamu „istražiti metode samoubojstva“. Pomoć pri samoubojstvu bi bila pomoć od druge strane (čovjek, stroj itd.) koja znajući da suicidalan čovjek nešto pita, traži ili kupuje kako bi počinio samoubojstvo u tome pomaže, tj. pruža mu informacije, prodaje mu štogod i sl. Je li čovjek koji je samoubojici (za kojeg nije mogao znati da je suicidalan) prodao 5 m konopa s kojim će se objesiti „aktivno pomagao“ samoubojici? U najgorem slučaju mu je prodao sredstvo kojem nije prva, a niti jedina namjena vješanje i nije imao dužnost pitati zašto mu treba 5 m konopa. Nasuprot rečenom, zamislimo čovjeka koji je teško i neizlječivo bolestan i želi umrijeti, ali ne može sam izvršiti samoubojstvo. Zamoli blisku osobu da mu pomogne tako što će mu dati neko sredstvo koje će ga ubiti i ta osoba to učini. Tad je ta osoba „aktivno pomagala“ pri samoubojstvu (eutanazija), tj. počinila je ubojstvo (ovisno o moralnom tumačenju i zakonu). Tako ChatGPT čini se nije „aktivno pomagao“ Adamu.

(P3) Zamislimo obrazovanje i uvježbavanje primjerice agenata raznih tajnih službi ili vojnika specijalnih postrojbi. Oni tijekom svog rada sigurno mogu mučiti zarobljenike i zatvorenike na razne načine koji krše cijeli niz prava zatvorenika, ljudska prava i pravila ratovanja. Štoviše, mogu počiniti ratni zločin i genocid. Zamislimo da oni muče zatvorenike ili počine ratni zločin. Jesu li obrazovne institucije koje su ih obrazovale i uvježbavale (autori nastavnih materijala, izvođači pokaznih vježbi itd.) „aktivno pomagali“ tim agentima i vojnicima u mučenju zatvorenika ili počinjenju ratnih zločina? Sigurno su im pružili teorijske i praktične informacije, ali možda ipak nisu „aktivno pomagali“ pri počinjenju kaznenih djela. Kaznena djela su izvršili samo oni koji su ih izvršili i nitko drugi, iako ne moraju oni sami biti jedini odgovorni. Sve ostalo može se nazvati izbjegavanjem ili prebacivanjem odgovornosti.

S obzirom na rečeno (P1-P3) moguće je da ChatGPT „potiče“ na samoubojstvo. U pravnom kontekstu, „poticati“ znači „potaknuti, motivirati ili pružiti podršku drugoj osobi na izvršenje čina, posebno u kriminalnim aktivnostima. To poticanje može uključivati ​​davanje savjeta, pružanje pomoći ili aktivno nadahnuti pojedinca da počini kazneno djelo ili slijedi određeni postupak.“ (14) No, je li informiranje o X-u poticanje na X ili „aktivno pomaganje“ pri informiranju o X-u? Ipak, kako nam sadržaj razgovora Adama Rainea i ChatGPT-a nije detaljno poznat (što će se vjerojatno otkriti tijekom sudskog procesa; dijelovi su dani u tužbi; vidi (3)), potrebno je biti oprezan. Središnje pitanje moglo bi biti: Je li OpenAI imao informaciju o razgovorima Adama i ChatGPT-a i nije djelovao prema sigurnosnim pravilima? Kad se to sazna, a dio je objavljen u tužbi, tad će biti lakše odgovoriti na pitanje – je li ChatGPT „aktivno pomagao“ Adamu da „istraži samoubojstvo“? Nije nemoguće da je istovremeno Adam manipulirao s ChatGPT-em i da je OpenAI znao za razgovor, ali nije reagirao. Štoviše, „OpenAI priznaje da zaštitne mjere ChatGPT-a ne uspijevaju tijekom duljih razgovora“. (15) U tom slučaju OpenAI mogao bi biti proglašen krivim vjerojatno zbog nemara.

Iako ljubitelji znanstvene fantastike često maštaju o tome kako je jedina odgovornost za ubojstva ljudi od strane robota, UI ili kombinacije robota i UI fiktivna zla korporacija; npr. Weyland-Yutani Corporation (franšiza Alien), Cyberdyne Systems (franšiza Terminator) ili Umbrella Corporation(franšiza Resident Evil), situacija u stvarnosti je rijetko crno-bijela. U velikoj većini stvarnih slučajeva u kojima robot, UI ili robot i UI uzrokuju smrt čovjeka odgovornost je podijeljena između kompanije koja je proizvela (i/ili održava) robota pod vidom nepostojećih ili smanjenih sigurnosnih mjera (ponekad namjerno kako bi se povećala učinkovitost, prodaja, zarada i sl.), čovjeka ili sustava koji upravlja ili nadzire robota ili UI i čovjeka koji je stradao zbog vlastitog nemara.

Takva je situacija bila s prvim ubojstvom čovjeka od strane industrijskog robota 1979., tj. Roberta Williamsa (16), u mnogim slučajevima kasnije, zatim s ubojstvom pješakinje od strane autonomnog vozila 2018., tj. Elaine Herzberg (17) pa tako vjerojatno i u ovom slučaju. Najveći dio odgovornosti je zasigurno na korporaciji koja je proizvela i/ili održava stroj, ali je puno manje vjerojatno da bi se smrt dogodila da nije postojao nemar od strane korisnika stroja (npr. da je Williams odbio popeti se na treću etažu gdje ga je usmrtila robotska ruka što mu je naložio nadređeni ili npr. da Herzberg nije prelazila prometnicu izvan pješačkog prijelaza i/ili da nije bila pozitivna na metamfetamin i marihuanu što su slučajevi nemarnog ponašanja). U ovom slučaju, kompanija je vjerojatno bila nemarna, ali i samoubojica je možda bio nemaran, no to ovisi o stupnju suicidalnosti prije i nakon korištenja ChatGPT-a, ali vjerojatno su nemarni bili članovi obitelji koji baš za nemar tuže OpenAI (tj. za manjkavost proizvoda i neuspješno upozoravanje).

Dodatak

Pitanje tko će biti optužen, tko će biti proglašen krivim i prema kojoj vrsti zakonske regulative, a napose kolika će biti kompenzacija ako se robota, UI ili robota i UI, tj. vlasnika, operatera ili proizvođača stroja proglasi krivim za uzrokovanje smrti nije riješeno univerzalnom pravnom regulativom niti u slučaju ozljeda niti u slučaju smrtnih posljedica za ljude. Najčešće se navedene optužuje za nemar. Pritom se u SAD-u koriste mnoge formule, a najpoznatija je formula Suca Learneda Handa ili tzv. „Hand Formula“ kojom se izračunava visina kompenzacije u slučaju kad se treba isplatiti strani koja je podnijela tužbu ako se nemar dokaže pred sudom. (18) Za ova pitanja priložili smo Daljnje izvore na koncu ovog teksta.

P.S.

Ako primijetite znakove suicidalnosti kod sebe ili bližnjih nazovite 01/4833-888 ili 01/3430-000 (vidi: URL). Na komentarima i savjetima hvala Ivanu Spajiću MA, MBA (EPAM, Lead Business Analyst) Prof. dr. sc. Marku Coeckelberghu (Sveučilište u Beču) i Borisu Debiću mag. phys. (ZSEM). Oni ni na koji način nisu odgovorni za tvrdnje iznesene ovdje.

Izvori:

(1) URL: https://www.nbcnews.com/tech/tech-news/family-teenager-died-suicide-alleges-openais-chatgpt-blame-rcna226147 (pristupljeno: 26/08/2025). Vijest je prenio i portal Indeks, URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-americi-se-ubio-adam-16-roditelji-krive-chatgpt-aktivno-mu-je-pomagao/2703633.aspx?fbclid=IwY2xjawMavddleHRuA2FlbQIxMQABHs3CS-wNTRJaw8yA63LPbjsl4fmq6-mJ1IHY3YmLFXWV2rnL63nixx4H0xhl_aem_Da0PvXqyDy-z7P4M5sSNdg (pristupljeno: 26/08/2025).

(2) URL: https://www.nbcnews.com/tech/tech-news/family-teenager-died-suicide-alleges-openais-chatgpt-blame-rcna226147 (pristupljeno: 26/08/2025).

(3) URL: https://www.nbcnews.com/tech/tech-news/family-teenager-died-suicide-alleges-openais-chatgpt-blame-rcna226147 (pristupljeno: 26/08/2025). Tekst tužbe, URL: https://www.courthousenews.com/wp-content/uploads/2025/08/raine-vs-openai-et-al-complaint.pdf (pristupljeno: 26/08/2025).

(4) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/ChatGPT (pristupljeno: 26/08/2025).

(5) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/OpenAI (pristupljeno: 26/08/2025).

(6) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Sam_Altman (pristupljeno: 26/08/2025).

(7) URL: https://arxiv.org/pdf/2507.02990 (pristupljeno: 26/08/2025).

(8) URL: https://time.com/7306661/ai-suicide-self-harm-northeastern-study-chatgpt-perplexity-safeguards-jailbreaking/ (pristupljeno: 26/08/2025).

(9) URL: https://www.pbs.org/newshour/nation/study-says-chatgpt-giving-teens-dangerous-advice-on-drugs-alcohol-and-suicide (pristupljeno: 26/08/2025).

(10) URL: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12362262/ (pristupljeno: 26/08/2025).

(11) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Manipulation_(psychology) (pristupljeno: 26/08/2025).

(12) URL: https://openai.com/index/helping-people-when-they-need-it-most/ (pristupljeno: 26/08/2025).

(13) URL: https://www.techpolicy.press/breaking-down-the-lawsuit-against-openai-over-teens-suicide/ (pristupljeno: 26/08/2025).

(14) URL: https://www.lawinsider.com/dictionary/encourage (pristupljeno: 26/08/2025).

(15) URL: https://arstechnica.com/information-technology/2025/08/after-teen-suicide-openai-claims-it-is-helping-people-when-they-need-it-most/ (pristupljeno: 27/08/2025).

(16) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Williams_(robot_fatality) (pristupljeno: 27/08/2025).

(17) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Death_of_Elaine_Herzberg (pristupljeno: 27/08/2025).

(18) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Hand_formula (pristupljeno 29/08/2025).

Daljnji izvori uz napomenu u Dodatku:

Al-Batoush, A., Khalaf, A., & Alsarhan, M. (2025) Compensation for Damages Caused by Artificial Intelligence in Jordanian Legislation, International Journal on Culture, History, and Religion, 7, 24-38. https://doi.org/10.63931/ijchr.v7iSI.283 URL: https://www.researchgate.net/publication/394851918_Compensation_for_Damages_Caused_by_Artificial_Intelligence_in_Jordanian_Legislation (pristupljeno: 29/08/2025).

De Simone, Marco; Guarascio, Dario; Reljic Jelena (2025) The impact of robots on workplace injuries and deaths: Empirical evidence from Europe, (working paper), URL: https://www.researchgate.net/publication/388919252_The_impact_of_robots_on_workplace_injuries_and_deaths_Empirical_evidence_from_Europe(pristupljeno: 29/08/2025).

Ludvigsen, Kaspar Rosager and Nagaraja, Shishir (2022) Dissecting liabilities in adversarial surgical robot failures: A national (Danish) and EU law perspective, Computer Law & Security Review, URL: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0267364922000048 (pristupljeno: 29/08/2025).

Policy Department for Citizens’ Rights and Constitutional Affairs (2020) Artificial Intelligence and Civil Liability, Legal Affairs, URL: https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2020/621926/IPOL_STU(2020)621926_EN.pdf (pristupljeno: 29/08/2025).

Viony Kresna Sumantri (2019) Legal Responsibility on Errors of the Artificial Intelligence-based Robots, Lentera Hukum, Volume 6 Issue 2 (2019), pp. 333-348, URL: https://pdfs.semanticscholar.org/97f0/4a61060c49370dd4155820fc57665e21c4bd.pdf (pristupljeno: 29/08/2025).

Vorhies, William (2018) Who Do We Blame When an AI Finally Kills Somebody, URL: https://www.datasciencecentral.com/who-do-we-blame-when-an-ai-finally-kills-somebody/ (pristupljeno: 29/08/2025).