Plaća ZET-ovih vozača od 1.992 eura jest stvarna, ali što ta brojka zapravo znači?

U raspravi o plaćama ZET-ovih vozača pojavljuju se prosjek, medijan, neto, bruto i ukupna isplata. Sve su to stvarne brojke, ali ne mjere istu stvar i ne mogu se proizvoljno uspoređivati.

Autor: Josip Tomašković

Gotovo 2.000 eura mjesečno zvuči kao vrlo jednostavan podatak. Upravo zato je dobar primjer koliko brojka o plaći može postati zbunjujuća kada se izostavi objašnjenje što se točno računa. Index.hr navodi da je prosječna isplaćena neto plaća vozača autobusa i tramvaja ZET-a sa stalnim dodacima u srpnju 2026. iznosila 1.992,12 eura, a zatim taj iznos uspoređuje s primanjima vozača javnog prijevoza u drugim europskim gradovima. (1) Brojka od 1.992,12 eura nije glavni problem. Problem počinje kada se „prosječna plaća“, „neto plaća“, „ukupna isplata“ i plaća pojedinog radnika počnu čitati kao da su ista stvar. Još je veći problem kada se hrvatski neto iznos usporedi s austrijskim ili njemačkim bruto iznosom, a rezultat pretvori u ljestvicu gradova.

Tvrdnja koja se analizira

Index.hr je 30. rujna 2026. objavio članak Vedrana Salvije „Prosječna plaća ZET-ovaca je 1992 eura. Pogledajte kolike su plaće vozača po Europi“. U tekstu se navodi da je „prosječna isplaćena neto plaća vozača autobusa i tramvaja sa stalnim dodacima u srpnju 2026. iznosila 1992,12 eura“, odnosno 63 posto više nego u srpnju 2021. (1) Članak potom Zagreb uspoređuje s Bečom, Hamburgom, Pragom, Budimpeštom, Sofijom i Beogradom. Index pritom sam upozorava da usporedba nije potpuno metodološki ujednačena. To upozorenje nije nevažna fusnota. Ono je ključno za razumijevanje cijelog teksta. (1)

Područje analize

U ovoj analizi nije dovoljno odgovoriti samo na pitanje je li brojka od 1.992,12 eura točna. Potrebno je objasniti što ona znači. Kod medijskih članaka o plaćama pojavljuje se nekoliko klasičnih statističkih zamki. Prosječna plaća nije plaća svakog zaposlenika. Medijalna plaća nije isto što i prosječna. Neto i bruto plaća nisu međusobno zamjenjive. Iznos koji radniku sjedne na račun može sadržavati primitke koji nisu dio njegove standardne neto plaće. Konačno, 2.000 eura u Zagrebu i 2.000 eura u Beču ne znače nužno jednaku kupovnu moć. Upravo zbog toga provjera se razlaže na tri pitanja. Prvo, što zapravo predstavlja 1.992,12 eura i zašto prosjek nije „tipična plaća“. Drugo, što znače bruto, neto i ukupna isplata te kako njihovim miješanjem nastaje pogrešna usporedba. Treće, što se stvarno može zaključiti usporedbom Zagreba s drugim europskim gradovima.

Analiza

1) Prosjek od 1.992 eura ne znači da svaki vozač dobiva 1.992 eura

Prva klasična varka kod čitanja podataka o plaćama nastaje već kod riječi „prosjek“. Prema podacima ZET-a koje su prenijeli Index, Večernji list, N1 i drugi mediji, prosječna isplaćena neto plaća vozača autobusa i tramvaja sa stalnim dodacima u srpnju 2026. iznosila je 1.992,12 eura. Prosjek svih zaposlenih u ZET-u iznosio je 1.931,33 eura. (1) (2) (3) To odmah pokazuje prvu važnu razliku. Naslovna formulacija „prosječna plaća ZET-ovaca je 1992 eura“ šira je od podatka na kojem se temelji. Brojka od 1.992,12 eura odnosi se na vozače autobusa i tramvaja, a ne na svakog zaposlenika ZET-a. (1) Još je važnije razumjeti što znači aritmetička sredina. Ako petero radnika prima 1.500, 1.600, 1.700, 1.800 i 3.400 eura, njihov prosjek iznosi 2.000 eura. Međutim, četvero od petero radnika prima manje od tog prosjeka. Prosjek stoga ne odgovara na pitanje koliko prima „obični“ ili „tipični“ radnik. On samo zbraja sva promatrana primanja i dijeli ih brojem zaposlenih.

Tu postaje važan medijan.

Medijalna plaća predstavlja vrijednost koja zaposlene dijeli na dvije jednake polovice. Ako je medijan 1.900 eura, polovica zaposlenih prima manje, a polovica više od 1.900 eura. Medijan je zbog toga često intuitivniji pokazatelj onoga što prima radnik u sredini distribucije. Za ZET je naknadno objavljeno da je medijalna neto plaća svih zaposlenih u srpnju iznosila 1.942,42 eura. (2) Prosjek svih zaposlenih bio je 1.931,33 eura. U ovom konkretnom slučaju prosjek i medijan nisu dramatično udaljeni, što je korisna informacija jer pokazuje da prosjek svih zaposlenih nije snažno izvučen prema gore malim brojem ekstremno visokih primanja. Međutim, treba paziti na još jednu zamku. Medijan od 1.942,42 eura odnosi se na zaposlene u ZET-u, dok se brojka od 1.992,12 eura odnosi na prosječnu isplatu vozača autobusa i tramvaja sa stalnim dodacima. To nisu dvije statistike iste skupine i zato ih se ne smije koristiti kao da izravno pokazuju razliku između prosječnog i „tipičnog“ vozača. Objavljene pojedinačne platne liste dodatno pokazuju zašto je to važno. U medijima su navedeni primjeri od približno 1.661 euro do više od 2.700 eura, ovisno o stažu, smjenama, radu vikendom, prekovremenim satima, vrsti vozila i poreznim olakšicama. (1) (3) (4) Dakle, tvrdnja „vozači ZET-a imaju 1.992 eura“ nije precizan prijevod statistike. Preciznije je reći da je prosječna srpanjska isplata promatrane skupine vozača sa stalnim dodacima iznosila 1.992,12 eura. To ne znači da je svaki vozač dobio taj iznos.

2) Bruto, neto i „koliko je sjelo na račun“ tri su različita podatka

Druga klasična zamka još je važnija za međunarodne usporedbe. U svakodnevnom govoru izraz „plaća“ često znači samo jednu stvar: koliko je radniku novca sjelo na račun. U statistici i obračunu plaće to nije dovoljno precizno. Bruto 1 predstavlja plaću prije odbijanja doprinosa iz plaće i poreza na dohodak. Bruto 2, odnosno ukupni trošak rada, uključuje i doprinose koje na bruto plaću snosi poslodavac. Neto plaća predstavlja iznos nakon doprinosa iz plaće i poreza. Međutim, čak ni neto plaća nije nužno isto što i konačna isplata na račun jer radnik može dobiti i neoporezive primitke poput naknade za prehranu ili određene nagrade. Upravo je ZET dobar primjer. Index je na temelju objavljene platne liste jednog vozača tramvaja prikazao neto plaću od 1.798,85 eura. Uz nju su prikazani nagrada od 93,33 eura i 100 eura za prehranu. Zbroj tih stavki iznosi 1.992,18 eura. (5) (7)

Račun je jednostavan: 1.798,85 + 93,33 + 100 = 1.992,18 eura.

To pokazuje zašto rečenica „neto plaća je oko 2.000 eura“ može čitatelju prenijeti drukčiju sliku od platne liste. Neto plaća u prikazanom primjeru bila je oko 1.799 eura, dok se do gotovo 1.992 eura dolazi uključivanjem dodatnih primitaka. (7) To ne znači da je ukupna isplata lažna. Radnik taj novac doista prima. Problem nastaje tek kada se različite kategorije nazivaju istim imenom. To postaje posebno važno kod usporedbe s inozemstvom. Bečki Wiener Linien za vozača tramvaja navodi prosječno oko 3.400 eura bruto mjesečno uključujući dodatke. (8) Praški DPP navodi oko 60.000 čeških kruna bruto uključujući dodatke. (9) BKV u Budimpešti objavljivao je oko 830.000 forinti bruto za trolejbusne vozače. (10)

ZET-ovih 1.992 eura nije bruto podatak.

Ako se u tablicu stave „Zagreb 1.992 eura“, „Beč 3.400 eura“ i „Prag 60.000 kruna“, bez velikog upozorenja što je bruto, a što neto ili ukupna isplata, dobiva se tablica koja izgleda preciznije nego što stvarno jest. Pretvaranje kruna ili forinti u eure ne rješava taj problem. Tečaj pretvara valutu. Ne pretvara bruto u neto. Još je problematičnije pokušati bruto austrijsku ili njemačku plaću pretvoriti u jednu univerzalnu neto plaću. Neto iznos ovisi o poreznim pravilima, doprinosima i osobnim okolnostima radnika. Zato dva zaposlenika s istom bruto plaćom ne moraju nužno dobiti identičan neto iznos. Najsigurnije pravilo za čitatelja zato je vrlo jednostavno: bruto se uspoređuje s bruto, neto s neto, a ukupna isplata s ukupnom isplatom, uz jednako definirane dodatke i razdoblje. Sve ostalo može poslužiti kao okvirna ilustracija, ali ne i kao precizna rang-lista. (11)

3) Veća plaća ne znači automatski bolji položaj radnika

Treća klasična zamka nastaje kada se nominalni iznos plaće pretvori u zaključak o životnom standardu. Index uspoređuje ZET s Bečom, Hamburgom, Pragom, Budimpeštom, Sofijom i Beogradom te navodi da je zagrebačkih gotovo 2.000 eura relativno blizu nekim zapadnoeuropskim iznosima. (1) To je zanimljiva usporedba, ali nije dovoljno samo pretvoriti sve valute u eure. Prvo treba provjeriti je li riječ o bruto ili neto plaći. Zatim treba provjeriti jesu li uključeni dodaci. Nakon toga treba provjeriti koliko sati radnik radi za taj iznos, koliko ima noćnog rada, vikenda i prekovremenih sati. Tek zatim dolaze cijene stanovanja, hrane, prijevoza i ostalih dobara i usluga. Radnik koji dobije 2.000 eura za 160 sati rada nije u istoj situaciji kao radnik koji do istog iznosa dolazi nakon 190 sati rada s noćnim i prekovremenim smjenama. Upravo je zato satnica često informativnija od mjesečne isplate kada se uspoređuju radni uvjeti. Index navodi, primjerice, da praški DPP podatak o približno 60.000 čeških kruna bruto povezuje s približno 185 sati mjesečno. Wiener Linien navodi radni tjedan od 37,5 sati, a Hamburger Hochbahn 38 sati. (8) (9) (12) Bez usporedive informacije za svaku promatranu skupinu mjesečni iznosi ne daju cijelu sliku.

Postoji i problem kupovne moći.

Eurostat za takve usporedbe koristi pokazatelje prilagođene razlikama u razinama cijena. Jedan od njih je stvarna individualna potrošnja, AIC, izražena u standardu kupovne moći PPS. AIC ne govori koliko eura osoba prima na račun. On pokušava pokazati količinu dobara i usluga koje kućanstva stvarno koriste, uključujući dio koji financira država. Zbog toga služi kao jedan od pokazatelja materijalnog blagostanja kućanstava. (6) Prema Eurostatovim podacima za 2025., Hrvatska je prema AIC-u bila na 79 posto prosjeka EU-a, Austrija na 114 posto, a Njemačka na 120 posto. (6) Ni taj pokazatelj nije „kalkulator plaće“. Nacionalni AIC ne govori koliko si točno jedan zagrebački vozač može priuštiti u usporedbi s jednim bečkim vozačem. On samo pokazuje zašto nominalni iznosi nisu dovoljni za usporedbu životnog standarda. Upravo se ovdje pojavljuje još jedna česta medijska varka: nominalno pretvaranje postaje društveni zaključak. Ako se kaže da jedan vozač prima 2.000 eura, a drugi protuvrijednost 2.200 eura, razlika je deset posto. Ali iz toga se ne može zaključiti da drugi ima deset posto viši životni standard. Za takav zaključak trebalo bi znati barem lokalne cijene, poreze, stanovanje, radno vrijeme i strukturu primanja. Sličan problem pojavljuje se kod usporedbe Sofije i Beograda. Objavljene brojke mogu se odnositi na osnovnu plaću, prosjek s dodacima ili izjavu gradske uprave o prosječnim primanjima. (13) (14) (15) Kada se takvi podaci stave u jednu tablicu, zajednički naziv „plaća vozača“ vizualno sugerira da su kategorije jednake, iako nisu. To je možda najvažnija pouka cijele rasprave: činjenica da je svaka pojedinačna brojka točna ne znači da je usporedba tih brojki automatski valjana.

Zaključak

Zbog potvrđene osnovne brojke o primanjima ZET-ovih vozača i metodološki neujednačene međunarodne usporedbe, ocjena ovog članka je “većinski točno”. Brojka od 1.992,12 eura odgovara objavljenom prosječnom iznosu za vozače autobusa i tramvaja sa stalnim dodacima u srpnju 2026., ali ne predstavlja univerzalnu „plaću ZET-ovca“ niti iznos koji dobiva svaki vozač. (1) Članak pritom korektno upozorava da europska usporedba nije potpuno metodološki ujednačena. Upravo je to njezino glavno ograničenje. Bruto plaća u Beču ili Pragu ne može se izravno usporediti s hrvatskom neto plaćom ili ukupnom isplatom, a nominalni mjesečni iznos bez broja radnih sati i troškova života ne pokazuje sam po sebi tko je u boljem materijalnom položaju. (1) (8) (9) Precizna formulacija zato glasi: prosječna isplaćena neto plaća vozača autobusa i tramvaja ZET-a sa stalnim dodacima u srpnju 2026. iznosila je 1.992,12 eura, dok je prosjek svih zaposlenih u ZET-u iznosio 1.931,33 eura, a njihov medijan 1.942,42 eura. (1) (2) Pojedinačne isplate razlikuju se ovisno o radnim satima, smjenama, stažu, dodacima i poreznim okolnostima. Europski podaci pokazuju red veličine primanja vozača u drugim gradovima, ali zbog miješanja bruto i neto iznosa, različitih dodataka, zanimanja i radnih sati nisu dovoljno standardizirani za precizno rangiranje Zagreba, Beča, Hamburga, Praga, Budimpešte, Sofije i Beograda.

Vidi:

  1. Salvia V. Prosječna plaća ZET-ovaca je 1992 eura. Pogledajte kolike su plaće vozača po Europi. Index.hr. 30.9.2026. Dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/prosjecna-placa-zetovaca-je-1992-eura-pogledajte-kolike-su-place-vozaca-po-europi/2839491.aspx Pristupljeno: 30.9.2026.
  2. Orešković N. Ovo je medijalna plaća u ZET-u: Viša je od hrvatske za gotovo 600 eura. Večernji list. 29.9.2026. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/zagreb/ovo-je-medijalna-placa-u-zet-u-visa-je-od-hrvatske-za-gotovo-600-eura-1999507 Pristupljeno: 30.9.2026.
  3. N1 Hrvatska. Zagrebu prijeti kolaps: Evo kolike su plaće ZET-ovaca i radnika Holdinga koji idu u štrajk. N1. 2026. Dostupno na: https://n1info.hr/vijesti/zagrebu-prijeti-kolaps-evo-kolike-su-place-zet-ovaca-radnika-holdinga-koji-idu-u-strajk/ Pristupljeno: 30.9.2026.
  4. Lider. Usporedili smo plaće vozača u Zagrebu i Beču: Tko zapravo bolje stoji? Lider. 2026. Dostupno na: https://lidermedia.hr/biznis-i-politika/zive-li-zagrebacki-vozaci-tramvaja-i-komunalci-beckije-od-samih-becana/ Pristupljeno: 30.9.2026.
  5. tportal. Šef sindikata ZET-a komentirao plaću od 2000 eura. tportal. 28.9.2026. Dostupno na: https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/sef-sindikata-zet-a-komentirao-placu-od-2000-eura-prozvao-vozacicu-17-ice-20260928 Pristupljeno: 30.9.2026.
  6. Eurostat. GDP per capita, consumption per capita and price level indices, podaci za 2025. Eurostat. 17.6.2026. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Purchasing_power_parities_and_GDP_per_capita_-_flash_estimate Pristupljeno: 30.9.2026.
  7. Index.hr. Prosječna plaća vozača ZET-a je 1992 eura. Imate li i vi toliko? Index.hr. 28.9.2026. Dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/prosjecna-placa-vozaca-zeta-je-1992-eura-imate-li-i-vi-toliko/2839413.aspx Pristupljeno: 30.9.2026.
  8. Wiener Linien. Straßenbahnfahrer*in. Wiener Linien. Dostupno na: https://www.wienerlinien.at/karriere/stra%C3%9Fenbahnfahrer-in Pristupljeno: 30.9.2026.
  9. Dopravní podnik hl. m. Prahy. Chci do DPP. DPP. 2026. Dostupno na: https://www.dpp.cz/chci-do-dpp Pristupljeno: 30.9.2026.
  10. BKV. Zöld út a karriernek: ingyenes képzéssel várja a trolibuszvezetőket a BKV. BKV. 10.9.2025. Dostupno na: https://bkv.hu/hu/content/zold-ut-a-karriernek-ingyenes-kepzessel-varja-a-trolibuszvezetoket-a-bkv-20250910 Pristupljeno: 30.9.2026.
  11. Kununu. Hamburger Hochbahn Busfahrer Gehalt 2026. Kununu. Ažurirano 5.9.2026. Dostupno na: https://www.kununu.com/de/hamburger-hochbahn/gehalt/busfahrer-in-44929 Pristupljeno: 30.9.2026.
  12. Hamburger Hochbahn. Busfahrerin oder Busfahrer in Hamburg werden. Hochbahn. Dostupno na: https://www.hochbahn.de/de/jobdatebus Pristupljeno: 30.9.2026.
  13. The Sofia Globe. Bulgaria’s capital set for public transport strike on May 14. The Sofia Globe. 13.5.2025. Dostupno na: https://sofiaglobe.com/2025/05/13/bulgarias-capital-set-for-public-transport-strike-on-may-14/ Pristupljeno: 30.9.2026.
  14. Federation of Transport Trade Unions, CITUB. Sporazum o povećanju plaća u javnom prijevozu Sofije. 1.7.2026. Dostupno na: https://fts-bg.eu/novini/fts-kum-knsb-podpisa-sporazumenie-za-sutrudnichestvo-sus-stolichna-obshina Pristupljeno: 30.9.2026.
  15. Grad Beograd. Gradonačelnik Šapić: Broj novih vozila u javnom prevozu za tri i po godine 1.187. Grad Beograd. 2026. Dostupno na: https://www.beograd.rs/lat/beoinfo-vesti/a112370/Gradonacelnik-Sapic-Broj-novih-vozila-u-javnom-prevozu-za-tri-i-po-godine-1.187-za-toliku-nabavku-ranije-je-bilo-potrebno-desetine-godina.html Pristupljeno: 30.9.2026.

Prosječna zagrebačka neto plaća od 1.753 eura statistički je potvrđena, ali ne opisuje plaću svih Zagrepčana

Službeni podaci potvrđuju iznos, stope rasta i razliku u odnosu na državni prosjek. No važno je naglasiti da se statistički obuhvat odnosi na zaposlene u pravnim osobama, a ne na sve osobe koje rade ili žive u Zagrebu.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Glas Slavonije je 14. svibnja 2026. objavio HINA-in tekst pod naslovom “Prosječna zagrebačka neto plaća za veljaču 1.753 eura”. U njemu se navodi da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za veljaču 2026. iznosila 1.753 eura. Također se navodi da je u odnosu na siječanj porasla nominalno za 2,9 posto, a u odnosu na veljaču 2025. za 7,7 posto (1). U istom se tekstu navode i dodatni podaci: medijalna neto plaća od 1.450 eura, najviša prosječna neto plaća u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, u iznosu od 5.021 euro, najniža prosječna neto plaća u proizvodnji odjeće, u iznosu od 1.023 eura, razlika od 226 eura u odnosu na hrvatski prosjek te prosječna bruto plaća od 2.527 eura (1).

Što se može provjeriti

Provjerljivo je pet ključnih elemenata: iznos prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za veljaču 2026., mjesečna i godišnja stopa nominalnog rasta, iznos medijalne neto plaće, usporedba s državnim prosjekom te iznos prosječne bruto plaće. Pritom je važno naglasiti da prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u ovom statističkom okviru nije “tipična plaća” pojedinca. Riječ je o pokazatelju koji se računa tako da se ukupna masa isplata podijeli brojem zaposlenih preračunanih na ekvivalent punoga radnog vremena (4). Medijalna plaća, za razliku od prosjeka, označava sredinu distribucije. To znači da 50 posto zaposlenih prima iznos jednak ili manji od medijana, a 50 posto iznos jednak ili veći od njega (4). Jednako je važan i obuhvat podataka. Gradsko priopćenje za siječanj 2026. navodi da su obuhvaćeni zaposleni u pravnim osobama na području Grada Zagreba. U taj obuhvat ne ulaze zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama, kao ni osiguranici poljoprivrednici (4). Podaci se dobivaju obradom JOPPD obrasca (izvješćem o primicima, porezu na dohodak te doprinosima za obvezna osiguranja) , koji dostavljaju isplatitelji dohodaka za koje postoji obveza obračuna i plaćanja poreza po odbitku (4). Državni zavod za statistiku za Hrvatsku koristi isti temeljni administrativni izvor, a za veljaču 2026. objavio je da je prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj iznosila 1.527 eura (5).

Neto plaća od 1.753 eura i mjesečni rast od 2,9 posto

Središnja tvrdnja Glasa Slavonije jest da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za veljaču 2026. iznosila 1.753 eura (1). Gradska stranica sa statističkim priopćenjima 13. svibnja 2026. navodi da je u rubrici “Plaće” objavljeno mjesečno priopćenje za veljaču 2026. Ranije objavljeno priopćenje za siječanj 2026. daje usporedivu osnovicu: prosječna neto plaća tada je iznosila 1.703 eura (2) (4). Izračun mjesečnog rasta potvrđuje podatak iz članka. Razlika između veljače i siječnja iznosi 50 eura. Kada se taj iznos podijeli sa siječanjskom plaćom od 1.703 eura, dobiva se 0,02936, odnosno 2,94 posto. Zaokruženo na jednu decimalu, to je 2,9 posto.

Tvrdnja o mjesečnom nominalnom rastu zato je matematički potvrđena.

Važno je i da članak ispravno koristi pojam “nominalni”. Nominalni rast znači da se uspoređuju novčani iznosi bez korekcije za inflaciju. Realni rast, prema metodologiji Državnog zavoda za statistiku, dobiva se dijeljenjem nominalnog indeksa indeksom potrošačkih cijena (5). Glas Slavonije ne tvrdi da je zagrebačka plaća realno porasla za 2,9 posto, pa se u tekstu ne miješaju nominalni i realni pokazatelji. Članak ne iznosi ni uzročnu tvrdnju o tome zašto su plaće rasle. Ne tvrdi, primjerice, da je rast posljedica promjena u sektorskoj strukturi, poreznim pravilima ili kolektivnim ugovorima. Riječ je o deskriptivnoj statističkoj vijesti. (6)

Godišnji rast, bruto plaća i usporedba s Hrvatskom

Druga važna tvrdnja odnosi se na godišnji rast. U članku se navodi da je prosječna zagrebačka neto plaća za veljaču 2026. bila 7,7 posto viša nego u veljači 2025. godine (1). Gradsko priopćenje za veljaču 2025. navodi da je tada prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu iznosila 1.627 eura (3). Razlika između 1.753 eura i 1.627 eura iznosi 126 eura. Kada se 126 podijeli s 1.627, dobiva se 0,0774, odnosno 7,74 posto. Zaokruženo na jednu decimalu, to je 7,7 posto. Godišnja nominalna stopa rasta tako je usklađena s objavljenim vrijednostima. Isti obrazac vrijedi i za bruto plaću. Glas Slavonije navodi da je prosječna mjesečna bruto plaća u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za veljaču 2026. iznosila 2.527 eura, što je 3,4 posto više nego u siječnju i 8,6 posto više nego u veljači 2025. godine (1). Za siječanj 2026. gradsko priopćenje navodi bruto plaću od 2.443 eura (4). Razlika iznosi 84 eura, a 84 podijeljeno s 2.443 daje 3,44 posto. Zaokruženo na jednu decimalu, to je 3,4 posto. Za veljaču 2025. gradsko priopćenje navodi bruto plaću od 2.327 eura (3). Razlika od 200 eura podijeljena s 2.327 daje 8,59 posto, odnosno 8,6 posto nakon zaokruživanja. Tvrdnje o bruto plaći i stopama njezina rasta stoga su također potvrđene. Usporedba s Hrvatskom jednako je izravna. Državni zavod za statistiku objavio je da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za veljaču 2026. iznosila 1.527 eura (5). Glas Slavonije navodi da je zagrebački prosjek od 1.753 eura bio viši za 226 eura (1). Razlika između 1.753 i 1.527 eura iznosi upravo 226 eura. I ta je tvrdnja točna. Pritom se uspoređuje isti tip pokazatelja, za isti mjesec i u istoj valuti.

Medijan, djelatnosti i granice interpretacije

Članak navodi i da je medijalna neto plaća u Zagrebu za veljaču 2026. iznosila 1.450 eura te objašnjava da je polovica zaposlenih imala plaću manju, a polovica veću od tog iznosa (1). Takvo objašnjenje odgovara metodološkoj definiciji medijana. Medijalna mjesečna neto ili bruto plaća izračunava se određivanjem sredine nakon što se plaće poredaju od najniže do najviše (4). Ovaj je podatak posebno važan za razumijevanje prosjeka. Prosječna plaća od 1.753 eura može stvoriti dojam da većina zaposlenih prima iznos blizak toj vrijednosti. Medijan od 1.450 eura pokazuje da je sredina distribucije 303 eura niža od aritmetičkog prosjeka. Ta razlika upućuje na utjecaj viših plaća u dijelu djelatnosti, iako sama po sebi ne objašnjava uzroke takve distribucije. Navodi o najvišoj i najnižoj prosječnoj neto plaći po djelatnostima također su usklađeni s HINA-inim tekstom koji su prenijeli i drugi mediji, među njima Forbes Hrvatska, tportal i Večernji list (7) (8) (9). Prema tim navodima, najviša prosječna neto plaća zabilježena je u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, 5.021 euro, a najniža u proizvodnji odjeće, 1.023 eura. Važno je pritom naglasiti da se ne radi o pojedinačno najvišim ili najnižim plaćama u Zagrebu, nego o prosjecima po djelatnostima u pravnim osobama. To je bitna razlika. Djelatnost s visokim prosjekom može imati specifičnu strukturu radnih mjesta ili relativno mali broj zaposlenih, pa iz tog podatka ne proizlazi da su plaće u cijelom Zagrebu slične farmaceutskom prosjeku. Najvažnija metodološka nijansa odnosi se na formulaciju “plaće Zagrepčana”. Statistički obuhvat preciznije se odnosi na zaposlene u pravnim osobama u Gradu Zagrebu, a ne na sve osobe koje žive u Zagrebu niti na sve koji ondje rade za plaću. Iz obuhvata su izostavljeni obrti, slobodne profesije i osiguranici poljoprivrednici (4). Zato bi najpreciznija formulacija bila da je riječ o prosječnoj neto plaći zaposlenih u pravnim osobama u Gradu Zagrebu, a ne o plaći svih zaposlenih Zagrepčana. Ta nepreciznost ne mijenja ključne brojke, ali je važna za njihovo ispravno tumačenje. Članak u prvoj rečenici ipak jasno navodi da se podatak odnosi na pravne osobe u Gradu Zagrebu, pa se ne može zaključiti da je osnovni statistički obuhvat čitatelju prešućen (1).

Zaključak

Ključni podaci iz članka Glasa Slavonije potvrđeni su službenim statističkim izvorima i jednostavnim izračunima. Prosječna neto plaća od 1.753 eura, mjesečni rast od 2,9 posto, godišnji rast od 7,7 posto, prosječna bruto plaća od 2.527 eura te razlika od 226 eura u odnosu na hrvatski prosjek usklađeni su s dostupnim podacima. Članak ne iznosi uzročne tvrdnje, ne miješa nominalni i realni rast te ne poistovjećuje prosječnu i medijalnu plaću. Dodatno navođenje medijana od 1.450 eura pomaže čitatelju da bolje razumije razliku između prosjeka i sredine distribucije plaća. Ocjena ovog članka zato je “točan”. Ipak, pri interpretaciji treba biti precizan. Podatak se ne odnosi na sve oblike rada ni na sve zaposlene osobe povezane sa Zagrebom, nego na zaposlene u pravnim osobama u Gradu Zagrebu. Stoga je najtočnije reći da je prosječna neto plaća u tom statističkom obuhvatu za veljaču 2026. iznosila 1.753 eura, dok je medijalna neto plaća iznosila 1.450 eura.

Vidi:

  1. Glas Slavonije/Hina. Prosječna zagrebačka neto plaća za veljaču 1.753 eura. Glas Slavonije. https://www.glas-slavonije.hr/novosti/hrvatska/2026/05/14/prosjecna-zagrebacka-neto-placa-za-veljacu-1-753-eura-763666/
  2. Grad Zagreb. Plaće. https://www.zagreb.hr/place/78712
  3. Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Prosječne mjesečne neto i bruto plaće, veljača 2025. Priopćenje https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2025/pla%C4%87e%202025/Place%20II.2025_web.pdf
  4. Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Prosječne mjesečne neto i bruto plaće, siječanj 2026. Priopćenje. https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2026/pla%C4%87e%202026/Place%20I.2026.%20web.pdf
  5. Državni zavod za statistiku. RAD-2026-1-1/2, Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih za veljaču 2026. https://podaci.dzs.hr/2026/hr/121259
  6. Državni zavod za statistiku. Prosječna mjesečna neto plaća za veljaču 2026. iznosila 1 527 eura. https://dzs.gov.hr/vijesti/prosjecna-mjesecna-neto-placa-za-veljacu-2026-iznosila-1-527-eura/2532
  7. Forbes Hrvatska. Prosječna zagrebačka neto plaća za veljaču 1.753 eura. https://forbes.dnevnik.hr/aktualno/prosjecna-zagrebacka-neto-placa-za-veljacu-1-753-eura/
  8. tportal/Hina. Prosječna plaća u Zagrebu premašila 1750 eura: Evo gdje se zarađuje najviše. https://www.tportal.hr/biznis/clanak/prosjecna-placa-u-zagrebu-premasila-1750-eura-evo-gdje-se-zaraduje-najvise-20260514
  9. Večernji list/Hina. Objavljen iznos prosječne plaće u Zagrebu, rasla je za 2,9 posto. https://www.vecernji.hr/amp/zagreb/objavljen-iznos-prosjecne-place-u-zagrebu-rasla-je-za-29-posto-1959777

Plaće u Zagrebu: stvarnost iza „rekordnih prosjeka“

Članak Net.hr-a o zagrebačkim plaćama oslanja se na službene izvore, ali nedostaje mu kontekst i metodološka preciznost.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira:

„Poznata prosječna plaća u Zagrebu: evo tko najviše, a tko najmanje zarađuje“ — Net.hr, 16. rujna 2025.,(1)

 

Područje analize:

U članku se navodi da prosječna neto plaća u Zagrebu iznosi više od 1.400 eura, a naglašava se kako su informatičari i telekomunikacije na vrhu ljestvice, dok su „administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti pri dnu“. Autor pritom koristi izraze poput „rekordni prosjek“ i „velike razlike među sektorima“, čime sugerira da podaci sami po sebi oslikavaju ekonomsko stanje grada. Upravo ti izrazi i naglašavanje kontrasta traže provjeru: koliko su podaci vjerodostojni, koliko su reprezentativni za tipičnog zaposlenika, te jesu li razlike prenesene u potpunom kontekstu.

 

Analiza:

1. Izvori podataka i njihova vjerodostojnost

Članak se poziva na Finu, koja redovito objavljuje podatke o plaćama temeljem obrađenih godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika. Ti podaci su legitimni, ali treba naglasiti da ne obuhvaćaju sve oblike zaposlenja (npr. obrtništvo, freelancere ili rad u međunarodnim institucijama). Dakle, iako je članak u pravu kada navodi „više od 1.400 eura“ kao prosjek, taj podatak nije potpuno reprezentativan za sve zaposlene u Zagrebu. (2) (5)

 

2. Prosjek, medijan i „rekordni iznosi“

U članku se ističe kako prosjek raste, ali izostavljeno je objašnjenje da prosjek u statistici može biti varljiv jer ga značajno podiže mali broj vrlo visokih plaća. DZS jasno upozorava da je medijan (srednja vrijednost) niži, a on preciznije oslikava ono što „tipični“ radnik prima. Prema podacima Grada Zagreba i DZS-a, medijan neto plaće u Zagrebu u rujnu 2024. iznosio je oko 1.200 eura, dakle oko 200 eura manje od prosjeka. Čitateljima se time ne objašnjava ključna razlika: iako prosjek u IT sektoru prelazi 2.000 eura, većina zaposlenika u tom sektoru ipak zarađuje manje od toga. Izraz „rekordni prosjek“ stoga ima marketinški efekt, ali ne prenosi stvarnu distribuciju plaća. (2) (3) (6) (5) (4)

 

3. Najviše i najmanje plaćeni sektori

Prema Fininim i DZS-ovim podacima, informacijsko-komunikacijske djelatnosti uistinu prednjače, dok su administrativne i pomoćne usluge pri dnu ljestvice s prosjekom od oko 900 eura. Članak to prenosi točno, no pritom pojednostavljuje kompleksnost sektora. Primjerice, „administrativne djelatnosti“ uključuju širok raspon poslova — od čistača do uredskih službenika — što stvara dodatne varijacije koje ostaju nevidljive kada se podaci prikažu samo kroz prosjek. (3) (4) (7)

 

4. Retorika i potencijalna manipulacija

Net.hr koristi retoričke okidače poput „velike razlike među sektorima“ i „rekordni prosjek“ kako bi pojačao kontrast. Time se stvara dojam da:

●      plaće u Zagrebu rastu brže i snažnije nego što to doživljava većina zaposlenika,

●      jaz između „najviše“ i „najmanje“ plaćenih skupina građana drastično raste,

●      podaci prikazuju realnu kupovnu moć Zagrepčana.

U stvarnosti, podaci jesu vjerodostojni, ali selektivno prezentirani. Izostanak spomena medijana, troškova života i razlike između bruto i neto plaća čini sliku nepotpunom.

 

Zaključak:

Članak Net.hr-a o prosječnoj plaći u Zagrebu temelji se na stvarnim i provjerljivim podacima Fine. Tvrdnje o tome tko zarađuje najviše, a tko najmanje uglavnom su točne. No korištenjem izraza poput „rekordni prosjek“ i „velike razlike“ bez objašnjenja metodologije, članak potencijalno dovodi čitatelje u zabludu o tome što većina zaposlenika u Zagrebu doista prima. Brojke su ispravne, ali kontekst i terminologija nepotpuno prenose stvarno stanje, što otvara prostor za pogrešna tumačenja te zato ovom članku dajemo ocjenu ,,većinski točan.”

 

Vidi:

  1. Net.hr. „Poznata prosječna plaća u Zagrebu: Evo tko najviše, a tko najmanje zarađuje“. 17. rujna 2025. https://net.hr/danas/vijesti/poznata-prosjecna-placa-u-zagrebu-evo-tko-najvise-a-tko-najmanje-zaraduje-a57a94d1-9395-11f0-aa13-9600040c8f8e
  2. Fina. „Rezultati poduzetnika sa sjedištem u Gradu Zagrebu od … (2020. do 2024. godine)“ https://www.fina.hr/novosti/rezultati-poduzetnika-sa-sjedistem-u-gradu-zagrebu-od-2020.-do-2024.-godine
  3. Fina. „Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika po djelatnostima u 2024.“ https://www.fina.hr/novosti/prosjecna-mjesecna-neto-placa-zaposlenih-kod-poduzetnika-po-djelatnostima-u-2024
  4. Državni zavod za statistiku. „Plaće – Program objave podataka: prosječne mjesečne isplaćene neto i bruto plaće prema stupnju stručne spreme i djelatnostima u 2023.“ https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/trziste-rada/place
  5. Državni zavod za statistiku / Grad Zagreb. „Prosječne mjesečne neto i bruto plaće, medijan, za rujan 2024. za Grad Zagreb (pravne osobe)“. 9. prosinca 2024. Dostupno na:https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2024/pla%C4%87e%202024/Place%20IX.2024_web.pdfzagreb.hr
  6. Poslovni.hr. „Evo koliko iznosi prosječna neto plaća u Zagrebu“. 11. lipnja 2025. Dostupno na:https://www.poslovni.hr/vijesti/evo-koliko-iznosi-prosjecna-neto-placa-u-zagrebu-4488214 poslovni.hr
  7. Državni zavod za statistiku. „Prosječna neto plaća u lipnju 2024., te najviša i najniža prema djelatnostima“. 21. kolovoz 2024. Dostupno na: https://dzs.gov.hr/vijesti/prosjecna-neto-placa-u-lipnju-2024-iznosila-1-nbsp315-eura/1977 dzs.gov.hr