Blickovi čitatelji opisali su pritisak troškova u Švicarskoj, ali to ne dokazuje da je zemlja “na koljenima”

Večernji list točno prenosi Blickove citate i rezultate ankete, no naslov i zaključci nereprezentativnu anketu šire na cijelu Švicarsku.

Autori: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku “Jedna od najbogatijih europskih zemalja na koljenima: ‘Preskupo mi je s mirovinom od oko 2000 eura’”, objavljenom u Večernjem listu 26. travnja 2026., autorica Maša Ilotić Šuvalić navodi da “sve više građana Švicarske jedva spaja kraj s krajem”. Članak se poziva na istraživanje među čitateljima švicarskog medija Blick, u kojem je sudjelovalo više od 7000 ljudi. Prema prenesenim podacima, situacija je “alarmantna”: gotovo trećina ispitanika nakon plaćanja fiksnih troškova ima manje od 500 franaka mjesečno, dok 13 % nema ništa viška. U tekstu se navodi i primjer umirovljenika koji se s mirovinom od 1900 franaka preselio u Španjolsku jer mu je život u Švicarskoj postao preskup (1).

Područje analize

U ovoj provjeri moguće je razdvojiti nekoliko razina tvrdnje. Prva je vjernost prijenosa Blickova teksta i ankete čitatelja. Važno je utvrditi jesu li postoci i citati koje prenosi Večernji list doista preuzeti iz Blickova članka, ali i naglasiti da se radi o anketi čitatelja, a ne o službenom reprezentativnom istraživanju švicarske populacije. Druga je makroekonomski kontekst. Švicarska jest jedna od najbogatijih europskih zemalja prema BDP-u po stanovniku, no to ne znači da u njoj ne postoje kućanstva s niskim dohotkom, dugovima ili izrazito visokim fiksnim troškovima. Treća je troškovna logika. Stanarine, premije obveznog zdravstvenog osiguranja i mirovine mogu se uspoređivati prema dostupnim iznosima, ali pritom treba razlikovati prosjek, pojedinačni slučaj i zaključke koji vrijede za cijelu populaciju. U analizi se koriste službeni podaci švicarskog Saveznog statističkog ureda, Savezne porezne uprave, Saveznog ureda za javno zdravstvo, portala ch.ch, Europske središnje banke i Svjetske banke. Blick se koristi kao neposredni medijski izvor tvrdnji koje je preuzeo Večernji list (2) (3) (4) (5)(6) (7) (8) (9).

Analiza

Večernji list uglavnom vjerno prenosi Blick, ali ne razdvaja dovoljno anketu čitatelja od reprezentativnog istraživanja

Blick je 23. travnja 2026. objavio tekst pod naslovom “Ich kann mir die Schweiz nicht mehr leisten”. U njemu se navodi da rastući fiksni troškovi sve snažnije opterećuju stanovništvo te da se dio čitatelja bori za “crnu nulu” na kraju mjeseca (2). Večernji list točno navodi da je riječ o istraživanju među čitateljima u kojem je sudjelovalo više od 7000 ljudi. Blick u istom tekstu piše da 13 % sudionika nakon odbitka fiksnih troškova nema nikakav preostali mjesečni budžet, 18 % ima manje od 500 franaka, 23 % između 500 i 1500 franaka, 19 % između 1500 i 3000 franaka, a 27 % više od 3000 franaka mjesečnog viška (2). Večernjakova formulacija da “gotovo trećina” ispitanika ima manje od 500 franaka mjesečno točna je jer zbroj 13 % i 18 % iznosi 31 %. Točna je i tvrdnja da “samo nešto više od četvrtine” uspijeva imati više od 3000 franaka mjesečno, budući da Blick navodi udio od 27 % (1) (2). Problem, dakle, nije u samom prijenosu brojki, nego u njihovu tumačenju i opsegu. Blick ih opisuje kao Leserumfrage, odnosno anketu čitatelja, a Večernji list također navodi da je riječ o istraživanju čitatelja Blicka (1) (2). Takva anketa može biti korisna za prikaz osobnih iskustava i novinarski “vox populi”, ali bez objavljene metode uzorkovanja, ponderiranja i kontrole strukture uzorka ne može dokazati stanje cijele švicarske populacije. Drugim riječima, anketa može pokazati da je među sudionicima znatan udio financijski pritisnut, ali sama po sebi ne dokazuje da “sve više građana Švicarske” općenito jedva preživljava. Večernji list vjerno prenosi i pojedinačne citate iz Blickova teksta. U oba se članka pojavljuju primjeri čitatelja koji govore o dodatnom poslu, preskakanju obroka, invalidskoj mirovini i iseljavanju (1) (2). Međutim, pojedinačna svjedočanstva nisu statistički dokaz trenda. Ona mogu ilustrirati životne situacije u zemlji s visokim troškovima, ali ne mogu sama nositi zaključak da je “Švicarska na koljenima”.

Službeni podaci potvrđuju pritisak troškova, ali ne potvrđuju sliku općeg sloma

Tvrdnja da je Švicarska jedna od najbogatijih europskih zemalja ima čvrstu osnovu. Svjetska banka za 2024. navodi da je švicarski BDP po stanovniku iznosio 103.998,2 američka dolara, što zemlju svrstava u sam europski i OECD-ov vrh prema toj mjeri (8). OECD u ekonomskom pregledu također opisuje Švicarsku kao jednu od najuspješnijih članica OECD-a prema BDP-u po stanovniku (9). Naslovni kontrast između bogate zemlje i teškoća dijela stanovnika zato je novinarski razumljiv. No službeni socijalni pokazatelji ne potvrđuju izraz “na koljenima” ako se on čita kao tvrdnja o općem društvenom ili ekonomskom slomu. Savezni statistički ured navodi da je 2024. u dohodovnom siromaštvu bilo 8,4 % švicarske populacije, odnosno oko 743.000 ljudi (3). To je ozbiljan broj, ali ne znači da većina stanovništva “jedva preživljava”. Podaci o zakašnjelim plaćanjima također pokazuju pogoršanje. Blick se poziva na podatak Saveznog statističkog ureda prema kojem je 2024. u kućanstvu sa zakašnjelim plaćanjima živjelo 15,4 % stanovništva, dok je 2022. taj udio iznosio 12,1 % (10). Taj indikator podupire tvrdnju da se financijski pritisak kod dijela kućanstava povećao, ali ne potvrđuje dramatičnu sliku zemlje “na koljenima”. Tvrdnja o gotovo tri milijuna poreznih obveznika s nikakvom ili vrlo malom imovinom može se provjeriti kroz podatke švicarske Savezne porezne uprave. U najnovijoj objavljenoj statistici oporezive imovine za 2022. navodi se 1.258.692 poreznih obveznika s nultom neto imovinom te 1.703.168 poreznih obveznika u razredu iznad nule do 50.000 franaka (4). Zbroj ta dva razreda iznosi 2.961.860, što opravdava medijsku formulaciju “gotovo tri milijuna” ako se “vrlo mala imovina” tumači kao neto imovina do 50.000 franaka. Udio tih poreznih obveznika iznosi oko 52,5 %, jer se 2.961.860 dijeli s ukupno 5.637.827 poreznih obveznika. No metodološki je važno naglasiti da je riječ o poreznim obveznicima, odnosno poreznim jedinicama u statistici imovine, a ne nužno o pojedinačnim stanovnicima. Ta razlika u medijskim tekstovima nije dovoljno objašnjena. Troškovi koje članak ističe imaju službenu podlogu. Savezni statistički ured navodi da je prosječna neto najamnina u Švicarskoj 2024. iznosila 1485 franaka mjesečno (5). Savezni ured za javno zdravstvo za 2026. navodi da premije obveznog zdravstvenog osiguranja rastu prosječno 4,4 % te da prosječna premija iznosi 393,30 franaka mjesečno (6). Ako se taj iznos ilustrativno usporedi s mirovinom od 1900 franaka, prosječna premija zdravstvenog osiguranja sama čini oko 20,7 % mjesečne mirovine. Ako se zbroje prosječna neto najamnina od 1485 franaka i prosječna premija od 393,30 franaka, dobiva se 1878,30 franaka; gotovo cijela mirovina od 1900 franaka. Taj izračun ne dokazuje pojedinačni slučaj jer stvarna najamnina, subvencije premija, dopunske naknade i sastav kućanstva ovise o kantonu i osobnim okolnostima. Ipak, pokazuje zašto priča o umirovljeniku s 1900 franaka mjesečno nije sama po sebi nelogična.

Mirovina od 1900 franaka i tvrdnja o stagnirajućim plaćama traže više konteksta

Večernji list navodi primjer umirovljenika s mirovinom od 1900 franaka, odnosno “oko 2000 eura” (1). To je približno točno preračunavanje. Europska središnja banka za 24. travnja 2026. navodi tečaj prema kojem je 1 euro iznosio 0,9199 franaka (7). Prema tom tečaju, 1900 franaka iznosi oko 2065 eura. Formulacija “oko 2000 eura” zato je prihvatljivo zaokruživanje, iako bi preciznije bilo “oko 2060 eura”. Švicarski javni portal ch.ch navodi da se državna starosna mirovina prvog stupa za samca trenutačno kreće od 1260 do 2520 franaka mjesečno, ovisno o doprinosima i drugim faktorima, te da prvi stup služi pokrivanju osnovnih potreba (11). Iznos od 1900 franaka stoga je unutar mogućeg raspona državne mirovine. Međutim, članak ne razjašnjava govori li se o ukupnim primanjima umirovljenika, samo o prvom stupu ili o kombinaciji više izvora. To je važno jer švicarski mirovinski sustav ima tri stupa: državnu mirovinu, profesionalnu mirovinu i privatnu štednju (11). Bez te razlike čitatelj može steći dojam da je svaki švicarski umirovljenik s mirovinom od oko 2000 eura u istoj situaciji, što nije dokazano. Najslabija činjenična formulacija u Večernjakovu tekstu odnosi se na “stagnirajuće plaće”. Ta se tvrdnja pojavljuje u uvodnom objašnjenju kao jedan od uzroka problema (1). Službeni podaci za 2025. ne potvrđuju stagnaciju. Savezni statistički ured objavio je da je 2025. švicarski indeks nominalnih plaća porastao 1,8 %, a realne plaće 1,6 %, uz prosječnu inflaciju od 0,2 % (12) (13). Konceptualno, izračun je jednostavan: ako nominalne plaće rastu 1,8 %, a cijene u prosjeku 0,2 %, realni rast približno iznosi razliku, odnosno oko 1,6 %. To ne znači da su svi radnici imali rast plaća niti da su kućanstva s nižim prihodima financijski rasterećena. No znači da opća tvrdnja o stagnirajućim plaćama nije točna za 2025. kao najnoviju punu službeno obrađenu godinu. Širi kontekst je složeniji: u prethodnim godinama dio realnog dohotka bio je pod pritiskom, ali 2025. kao najnovija puna godina pokazuje rast realnih plaća. Medijsko preuzimanje pokazuje da je ista jezgra tvrdnje cirkulirala i izvan Večernjeg lista. N1 je 27. travnja 2026. objavio tekst s istom glavnom tvrdnjom o jednoj od najbogatijih europskih zemalja, o tri milijuna poreznih obveznika s gotovo nikakvom imovinom i o umirovljeniku koji s 1900 franaka ne može živjeti u Švicarskoj (14). Tportal je istoga dana objavio sličan tekst o “velikoj krizi” u jednoj od najbogatijih zemalja Europe, uz iste primjere čitatelja koje je prethodno objavio Blick (15). To pokazuje da je jezgra Blickove priče brzo prenesena u više hrvatskih medija. No medijsko ponavljanje ne povećava dokaznu snagu tvrdnje ako se ona i dalje oslanja na isti nereprezentativni izvor.

Zaključak

Zbog vjernog prijenosa Blickovih anketnih postotaka i stvarno potvrđenog pritiska stanarina i zdravstvenih premija, ali i zbog prenaglašene naslovne generalizacije te nedovoljnog objašnjenja da je riječ o nereprezentativnoj anketi čitatelja, ocjena članka je “većinski točno”. Osnovne prenesene brojke iz Blicka su točne: 13 % sudionika nema preostali budžet, dodatnih 18 % ima manje od 500 franaka, a 27 % ima više od 3000 franaka mjesečnog viška. Službeni podaci potvrđuju da su visoke stanarine, rast premija zdravstvenog osiguranja i zakašnjela plaćanja stvarni problemi za dio švicarskih kućanstava. Međutim, tvrdnje poput “zemlja na koljenima”, “sve više građana jedva spaja kraj s krajem” i “takvih je sve manje” u tekstu nisu dokazane reprezentativnim podacima. One su izvedene iz ankete čitatelja i pojedinačnih svjedočanstava. Preciznija formulacija glasila bi: “Blickova anketa među više od 7000 čitatelja pokazuje da znatan dio sudionika nakon fiksnih troškova ima vrlo malo ili nimalo preostalog mjesečnog novca.” Još preciznije: “Službeni švicarski podaci potvrđuju rast financijskog pritiska kod dijela kućanstava, ali ne potvrđuju da je Švicarska kao cjelina ‘na koljenima’.”

Vidi:

  1. Večernji list. Jedna od najbogatijih europskih zemalja na koljenima: “Preskupo mi je s mirovinom od oko 2000 eura”. 26.4.2026. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/vijesti/jedna-od-najbogatijih-europskih-zemalja-na-koljenima-preskupo-mi-je-s-mirovinom-od-oko-2000-eura-1954261
  2. Blick. Leser über ihre Finanzen: “Ich kann mir die Schweiz nicht mehr leisten”. 23.4.2026. Dostupno na:https://www.blick.ch/community/leser-ueber-ihre-finanzen-ich-kann-mir-die-schweiz-nicht-mehr-leisten-id21894131.html
  3. Federal Statistical Office. Poverty. 2026. Dostupno na:https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/economic-social-situation-population/economic-and-social-situation-of-the-population/poverty-deprivation/poverty.html
  4. Eidgenössische Steuerverwaltung. Gesamtschweizerische Statistik der besteuerten Vermögen 2022. 20.11.2025. Dostupno na: https://www.estv.admin.ch/de/gesamtschweizerische-vermoegenssteuerstatistik
  5. Federal Statistical Office. Rented dwellings. 2026. Dostupno na:https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/construction-housing/dwellings/rented-dwellings.html
  6. Federal Office of Public Health. Premiums and costs: answers to frequently asked questions and useful links. 2026. Dostupno na: https://www.bag.admin.ch/en/premiums-and-costs-answers-to-frequently-asked-questions
  7. European Central Bank. Euro foreign exchange reference rates, Swiss franc. 24.4.2026. Dostupno na:https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/euro_reference_exchange_rates/html/eurofxref-graph-chf.en.html
  8. World Bank. Switzerland Data. 2024. Dostupno na: https://data.worldbank.org/country/switzerland
  9. OECD. Switzerland Economic Snapshot. 2.12.2025. Dostupno na: https://www.oecd.org/en/topics/sub-issues/economic-surveys/switzerland-economic-snapshot.html
  10. Blick. Miete, Krankenkasse, Schicksal: Drei Millionen Schweizer haben kaum Erspartes. 22.4.2026. Dostupno na: https://www.blick.ch/wirtschaft/leben-von-der-hand-in-den-mund-tanja-c-ist-kein-einzelfall-drei-millionen-schweizer-haben-kaum-erspartes-id21890704.html
  11. ch.ch. Retirement income. 2026. Dostupno na: https://www.ch.ch/en/retirement/retirement-income/
  12. Federal Statistical Office. Swiss wage index. 21.4.2026. Dostupno na:https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/work-income/wages-income-employment-labour-costs/trend-wages.html
  13. Federal Statistical Office. Average annual inflation of +0.2% in 2025. 8.1.2026. Dostupno na:https://www.bfs.admin.ch/asset/en/36353838
  14. N1. Jedna od najbogatijih europskih zemalja na koljenima: “Morao sam odseliti, mirovina od 2000 nije dovoljna”. 27.4.2026. Dostupno na: https://n1info.hr/svijet/jedna-od-najbogatijih-europskih-zemalja-na-koljenima-morao-sam-odseliti-mirovina-od-2000-nije-dovoljna/
  15. Tportal. Velika kriza u jednoj od najbogatijih zemalja Europe. 27.4.2026. Dostupno na:https://www.tportal.hr/biznis/clanak/velika-kriza-u-jedna-od-najbogatijih-zemalja-europe-s-mirovinom-od-oko-2000-eura-ne-mogu-prezivjeti-20260427

„Granica siromaštva” kao politička kratica: 600 eura je blizu službenog praga, ali nije isto što i „ne može se preživjeti”

Nacional prenosi Špikinu tvrdnju da je mirovina ispod 600 eura “granica siromaštva”, ali službeni prag ovisi o godini i tipu kućanstva pa je 600 eura samo približna usporedba.

Autori: prof. dr. sc. Kristijan Krkač & Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku portala Nacional.hr, objavljenom 29. prosinca 2025., prenesena je izjava Milivoja Špike u kojoj se navodi: „To je već granica siromaštva i s tim sredstvima se ne može preživjeti…”. U istom tekstu iznosi se i brojčana procjena da „i dalje imamo nekih 650 tisuća ljudi” koji će imati mirovinu manju od 600 eura. (1)

Područje analize

U javnom govoru izraz „granica siromaštva” često služi kao snažna politička skraćenica za „premalo za život”. No u službenoj statistici Hrvatske i EU najčešće se misli na prag rizika od siromaštva (at-risk-of-poverty threshold) i pripadajuću stopu rizika od siromaštva: udio osoba čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak (nakon socijalnih transfera) ispod praga postavljenog na 60% nacionalnog medijana. (2) Ta mjera je relativna (ovisi o medijanu dohotka) i ne mjeri „biološku granicu preživljavanja”, nego niske dohotke u odnosu na ostatak društva. (2) (3) Ova provjera zato razdvaja tri stvari koje se u izjavi stapaju u jednu rečenicu: (a) što „granica siromaštva” znači u službenoj metodologiji; (b) koliko je 600 eura blizu službenog praga; (c) što je empirijski provjerljivo u dijelu o broju umirovljenika, a što ostaje vrijednosna ocjena („ne može se preživjeti”). (2) (3)

Analiza

1) Što je „granica siromaštva” u službenim definicijama

Eurostat definira stopu rizika od siromaštva kao udio osoba čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak (nakon transfera) ispod praga koji se postavlja na 60% nacionalnog medijana ekvivalentnog dohotka. (2) Dvije su posljedice te definicije ključne za ovu temu. Prvo, riječ je o dohotku prilagođenom veličini i sastavu kućanstva (ekvivalizacija). To znači da se brojka „600 eura” ne može automatski čitati jednako za samca i za kućanstvo s više članova. (2) (3) Drugo, prag je relativan: pomiče se s medijanom. U zemlji koja općenito postaje bogatija prag može rasti i ako se pojedincu ne mijenja realna kupovna moć; obratno, u krizi prag može padati dok cijene nekih nužnih dobara rastu. Zbog toga je pogrešno prag rizika od siromaštva tumačiti kao „objektivnu granicu života”, iako je kao statistički indikator iznimno važan za praćenje društvenih nejednakosti i dizajn socijalnih politika. (2) DZS u priopćenju o pokazateljima siromaštva za 2024. eksplicitno navodi i definiciju i ograničenje: stopa rizika od siromaštva „ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno”, nego koliko ih ima dohodak ispod praga; a prag je 60% medijana ekvivalentnog dohotka. (3) To je službeni okvir u kojem bi se izraz „granica siromaštva” trebao koristiti ako se želi preciznost.

2) Je li 600 eura „granica siromaštva” u Hrvatskoj — brojčano

DZS navodi da je prag rizika od siromaštva u 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio 7.407 eura godišnje. (3) Kada se to preračuna na mjesec, riječ je o oko 617 eura mjesečno. Dakle, brojka 600 eura jest blizu praga za samca, ali nije jednaka službenom pragu za 2024. — razlika je reda veličine ~17 eura mjesečno, ovisno o zaokruživanju. (3)

Ovdje postoje dvije važne nijanse koje politička formulacija prešućuje:

  • Prva nijansa je godina. Prag koji DZS objavljuje odnosi se na konkretan statistički ciklus (u ovom slučaju 2024.) i može se mijenjati iz godine u godinu. (3) Kad se u političkoj izjavi govori „od 1. siječnja” ili općenito o budućem razdoblju, korektnije je reći da je 600 eura „oko” praga prema posljednjim objavljenim podacima, a ne predstavljati broj kao fiksnu i vječnu granicu.
  • Druga nijansa je tip kućanstva. DZS za 2024. navodi i prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina: 15.554 eura godišnje (oko 1.296 eura mjesečno za kućanstvo). (3) To ne znači da je 1.296 eura „dovoljno”, nego da se službeni prag mijenja s kućanstvom zbog ekvivalizacije. U raspravi o mirovinama to je presudno: umirovljenik koji živi sam i umirovljenik u dvočlanom kućanstvu nisu usporedivi bez tog konteksta.

Zaključno, dio izjave koji sugerira da je 600 eura „na razini granice siromaštva” ima statističku potporu kao približna usporedba za samca, ali je netočan ako se čita kao precizna identifikacija službenog praga i ako se zanemari kućanstveni kontekst. (3)

3) „Ne može se preživjeti” i broj „oko 650 tisuća ispod 600”

Tvrdnja „s tim sredstvima se ne može preživjeti” nije provjerljiva jednom službenom statistikom poput praga rizika od siromaštva. To je normativan sud koji ovisi o troškovima stanovanja, zdravlja, dugovima, regionalnim cijenama, imovini, obiteljskoj pomoći i potrošačkim navikama. Službeni indikatori mogu potvrditi da je rizik od siromaštva među starijima visok (DZS u istom priopćenju navodi 37,0% za dob 65+ u 2024.), ali ne mogu „dokazati preživljavanje” kao apsolutnu činjenicu za svakog pojedinca. (3) Što se tiče sekundarne tvrdnje o „oko 650 tisuća” umirovljenika s mirovinom manjom od 600 eura, najbolji izvor je HZMO-ova distribucija mirovina „prema svotama”, koju HZMO objavljuje mjesečno kroz statističke materijale i otvorene datoteke. (4) U ovom okruženju nije bilo moguće izravno učitati HZMO-ove priložene PDF/XLSX tablice (tehničko ograničenje pristupa datotekama), pa se brojčana provjera ne može rekonstruirati do zadnje znamenke iz primarne tablice u istom odgovoru. Ipak, neovisni medijski sažeci koji se pozivaju na HZMO podatke navode da je u studenome isplaćeno 662.667 mirovina/korisnika ispod 600 eura (oko 58%). (6) Ta veličina je kompatibilna s političkom formulom „oko 650 tisuća”, ali uz dvije ograde: (a) treba paziti govori li se o broju korisnika ili broju isplata (u praksi se često preklapaju, ali terminološki nije isto), i (b) broj ovisi o tome promatra li se samo sustav „općih propisa” ili ukupna masa mirovina uključujući posebne režime. (6) (7)

Ukratko: dio o „650 tisuća ispod 600” izgleda vjerojatan i blizak javno prenošenim vrijednostima, no bez izravne tablice u ruci treba ga tretirati kao procjenu „reda veličine”, a ne kao precizan statistički podatak. (4) (5) (6)

Zaključak

Izjava da je mirovina manja od 600 eura „već granica siromaštva” počiva na realnoj intuiciji, ali miješa kolokvijalno značenje siromaštva s preciznim statističkim pojmom. Službeni prag rizika od siromaštva u Hrvatskoj za 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio je 7.407 eura godišnje (oko 617 eura mjesečno), pa je 600 eura brojčano blizu praga, ali nije isto što i službeni prag i ne vrijedi jednako za sve tipove kućanstava. (3) Dodatna rečenica „ne može se preživjeti” ostaje vrijednosna procjena koja se ne može dokazati jednim indikatorom, iako službeni podaci potvrđuju visok rizik od siromaštva među starijima. (2) (3) Time, naša ocjena ovog članka je ,,većinski točan”.  Razlog: ključna usporedba (600 eura ≈ prag rizika od siromaštva za samca prema posljednjim objavljenim DZS podacima) jest približno pogođena, ali izraz „granica siromaštva” koristi se preširoko (relativna mjera, ovisna o kućanstvu i godini) i nadograđuje se nedokazivim apsolutnim sudom o „preživljavanju”. (2) (3)

Izvori:

  1. Nacional.hr. GRANICA SIROMAŠTVA Špika iznio porazne podatke: ‘S tim sredstvima ne može se preživjeti’. 29.12.2025. https://www.nacional.hr/granica-siromastva-spika-iznio-porazne-podatke-s-tim-sredstvima-ne-moze-se-prezivjeti/
  2. Eurostat (Statistics Explained). Glossary: At-risk-of-poverty rate. https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Glossary:At-risk-of-poverty_rate
  3. Državni zavod za statistiku (DZS). Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2024. (ZUDP-2025-1-1). 21.03.2025. https://podaci.dzs.hr/media/wksjuvgb/zudp-2025-1-1-pokazatelji-siroma%C5%A1tva-i-socijalne-isklju%C4%8Denosti-u-2024.pdf
  4. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Statistika (mjesečne tablice i otvorene datoteke). https://www.mirovinsko.hr/hr/statistika/3759
  5. HZMO. Aktualna statistika za studeni 2025. – isplata u prosincu 2025. https://www.mirovinsko.hr/hr/aktualna-statistika-za-studeni-2025-isplata-u-prosincu-2025/148
  6. N1 Info. Manje od 600 eura ima 58 posto umirovljenika: Evo koliko je mirovina iznad 1.000 eura. 28.11.2025.  https://n1info.hr/biznis/manje-od-600-eura-ima-58-posto-umirovljenika-evo-koliko-je-mirovina-iznad-1000-eura
  7. Državni zavod za statistiku (DZS). Anketa o dohotku stanovništva (EU-SILC) – izvješće o kvaliteti (metodološki okvir). https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Izvje%C5%A1taji%20o%20kvaliteti/ADS_2024_hr_12.06..pdf

Ogromna promjena za umirovljenike od 1. siječnja ili samo korekcija pravila?

Dnevno.hr najavljuje velike promjene za umirovljenike od 1. siječnja 2026., ali ne razlikuje uvijek zakonski usvojene mjere od političkih obećanja. Analiziramo što zaista stupa na snagu, koga obuhvaća i jesu li iznesene brojke vjerodostojne.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Iz članka koji prenosi Dnevno.hr, prema dostupnom sažetku i citatima iz drugih medija, proizlazi poruka da od 1. siječnja 2026. invalidske mirovine rastu za 10%, ukida se penalizacija za prijevremene umirovljenike koji imaju 70 ili više godina (oko 137 tisuća ljudi), uvodi se godišnji dodatak na mirovinu te se najavljuje ukidanje poreza na sve mirovine kroz novi porezni zakon u 2026. godini. (1) Sve se predstavlja kao “ogromna promjena” za umirovljenike, uz ograničeno naglašavanje uvjeta i provedbenih rokova. Članak se oslanja na izjave predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika Veselka Gabričevića dane za N1 i prenesene u više medija. U tekstu se spominje i izjava: “U 2026. godini ide novi zakon o porezima, i u tom zakonu ima jedna stavka, bit će članak u kojem će biti ukinuti porezi na sve mirovine.” (Veselko Gabričević za N1, preneseno u više medija i citirano u članku Dnevno.hr). (2) (5) (6) (7)

Područje analize

Od 1. srpnja 2025. na snazi je novi Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 96/25), kojim se uvode izmjene usmjerene na povećanje mirovina i poticanje duljeg ostanka u svijetu rada. (3) (4) Mjere koje se u javnosti ističu za 1. siječnja 2026. odnose se na povećanje invalidskih mirovina, ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike nakon navršene 70. godine života te širenje mogućnosti rada uz isplatu mirovine. Službene informacije objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) kroz obavijesti o izmjenama i redovite statističke publikacije. U isto vrijeme, u istupima predstavnika HSU-a iznose se procjene da će “više od 200 tisuća” korisnika invalidskih mirovina dobiti povišicu od 10%, a 137 tisuća prijevremenih umirovljenika starijih od 70 godina u prosjeku 55 eura veću mirovinu nakon ukidanja penalizacije. (2) (5) (6) (7)

U paket promjena često se uključuje i godišnji dodatak na mirovinu od 6 eura po godini staža, uveden posebnim zakonom, s prvom isplatom u prosincu 2025., ali se u medijskim prikazima nerijetko navodi zajedno s mjerama “od Nove godine”. Uz to, najavljeno je i ukidanje poreza na mirovine kroz novi porezni zakon. Dio javnih nastupa taj element prikazuje kao dovršen politički cilj, dok proračunske i fiskalne analize upućuju da je dinamika provedbe podložna promjenama. (7) (11) (15)

Analiza se vodi kroz četiri pitanja:

  1.  Što prema zakonu i HZMO-u stupa na snagu 1. siječnja 2026.?
  2. Jesu li brojke o broju korisnika i visini povišica realne?
  3. Kako je tretirano ukidanje poreza na mirovine i što je u tom trenutku formalno odlučeno?
  4. Koliki je stvarni razmjer promjena u odnosu na ukupni sustav i životni standard umirovljenika?

Analiza

1. Što se zaista mijenja 1. siječnja 2026.?

Prema obavijesti HZMO-a, tri mjere započinju s primjenom od 1. siječnja 2026. (3) Prva je povećanje invalidskih mirovina. Mirovinski faktori za invalidske mirovine mijenjaju se tako da se kod potpune invalidnosti faktor povećava s 1,0 na 1,1, a kod djelomične s 0,8 na 0,9. To u praksi odgovara povećanju približno 10% za većinu korisnika invalidskih mirovina. HZMO navodi da se preračun provodi od 1. siječnja te da novi iznosi trebaju biti isplaćeni najkasnije do 31. ožujka 2026. (3)

Druga je promjena vezana uz prijevremene starosne mirovine nakon 70. godine života. ZOMO propisuje da se nakon navršene dobne granice za starosnu mirovinu više ne primjenjuje smanjeni polazni faktor, nego se prijevremena mirovina preračunava kao redovita starosna. To obuhvaća i osobe koje su 70 godina navršile ranije, ali im je mirovina i dalje trajno umanjena. HZMO potvrđuje da će se preračun provoditi po službenoj dužnosti od 1. siječnja, uz dovršetak najkasnije do kraja ožujka 2026. (3) (8)

Treća je širenje mogućnosti rada uz mirovinu. Proširuju se kategorije umirovljenika koji mogu raditi do punog radnog vremena uz isplatu dijela mirovine, uključujući starosne i prijevremene umirovljenike te korisnike obiteljske i dijela obiteljske mirovine. Uvodi se i pravilo za korisnike invalidske mirovine, kojima se omogućuje rad do 3,5 sata dnevno uz zadržavanje invalidske mirovine. (3) (8) (9)

Prema tome, datum 1. siječnja 2026. doista predstavlja početak primjene više zakonskih mjera. Ono što u medijskim prikazima često izostaje jest provedbena dinamika: dio korisnika neće dobiti uvećane isplate već u siječnju, jer se preračuni provode tijekom prva tri mjeseca 2026., a razlika se potom isplaćuje retroaktivno. Taj detalj mijenja očekivanja o “kada novac sjeda”, ali ne mijenja činjenicu da pravila stupaju na snagu s početkom godine.

2. Brojevi: 200 tisuća, 137 tisuća i 55 eura

Dnevno.hr prenosi brojke koje se pojavljuju u istupima Veselka Gabričevića i u drugim medijima. (2) (5) (6) (7) Ključne procjene su da “preko 200.000” korisnika invalidskih mirovina dobiva oko 10% veće iznose, da se penalizacija briše za 137 tisuća prijevremenih umirovljenika starijih od 70 godina uz prosjek od oko 55 eura više te da godišnji dodatak od 6 eura po godini staža obuhvaća oko 1,23 milijuna korisnika uz trošak oko 210 milijuna eura HZMO navodi da je u travnju 2025. bilo oko 1,23 milijuna korisnika mirovina, a prosječna mirovina iznosila je oko 572 eura (bez međunarodnih ugovora 644 eura). (9) U srpnju 2025. bilo je oko 82.900 korisnika invalidskih mirovina prema općem zakonu, uz prosjek oko 437 eura, dok je kategorija “starosna mirovina prevedena iz invalidske” brojila oko 62.800 korisnika uz prosjek oko 585 eura. (10) (14) Mirovina.hr, pozivajući se na HZMO, navodi da bi povećanje od 10% moglo obuhvatiti oko 160.000 korisnika invalidskih mirovina (uključujući i prevedene u starosnu), uz prosječno povećanje oko 43 eura. (11) (16) (17) Zbog toga se brojka “više od 200 tisuća” teško potvrđuje kroz javno istaknute HZMO-ove prikaze, dok se procjena od oko 160 tisuća pojavljuje kao češći referentni okvir u izvorima koji se pozivaju na HZMO. Razlika može proizlaziti iz različitog obuhvata kategorija i različitog trenutka mjerenja, ali članak Dnevno.hr ne daje dodatno objašnjenje koje bi čitatelju omogućilo provjeru zašto se koristi viša brojka. Za broj 137 tisuća prijevremenih umirovljenika starijih od 70 godina ne postoji zasebna javna tablica u navedenim izvorima, ali HZMO navodi da je u rujnu 2025. bilo oko 177 tisuća korisnika prijevremenih starosnih mirovina. (12) U tom okviru, procjena da se velika većina prijevremenih umirovljenika nalazi u starijim dobnim skupinama djeluje kompatibilno s ukupnim brojem, iako ostaje riječ o procjeni, a ne službeno objavljenoj strukturi po dobi. Prosječno povećanje od 55 eura nakon ukidanja penalizacije također je u skladu s okvirnim izračunom. Ako prosječna prijevremena mirovina iznosi oko 632 eura, a penalizacija se kod dijela korisnika kreće oko 10–15%, uklanjanje umanjenja može rezultirati povećanjem u rasponu desetaka eura, često oko 50–80 eura, ovisno o individualnim parametrima. (12) (18) Kod godišnjeg dodatka, podaci o 6 eura po godini staža, trošku oko 210 milijuna eura i obuhvatu približno 1,23 milijuna korisnika pojavljuju se u javno dostupnim izjavama i medijskim navodima koji se pozivaju na sustavske podatke. (5) (10) (19) Taj dio je numerički konzistentan s ukupnim brojem korisnika mirovina.

3. Ukidanje poreza na mirovine: usvojeno ili najavljeno

Dnevno.hr prenosi Gabričevićevu tvrdnju da će se u 2026. donijeti novi porezni zakon kojim će se ukinuti porezi na sve mirovine, te taj element prikazuje kao dio paketa mjera koji se veže uz promjene “od 1. siječnja”. (1) (2) (5) (7) Ovdje je presudno razlikovati sadržaj važećih propisa od političkih najava. Postoje javne objave i priopćenja HSU-a u kojima se ukidanje poreza opisuje kao ostvarenje programskog cilja i najavljuje kroz budući zakon. (20) Istodobno, proračunske i porezne analize u medijima upućuju da se porezne mjere mogu odgađati i revidirati te se spominje mogućnost pomicanja rokova. (15) Uz to, dostupni podaci govore da porez na mirovine predstavlja značajan prihod, posebno za lokalne jedinice, što objašnjava zašto je pitanje politički i fiskalno osjetljivo. (13) U trenutku pisanja analiziranog teksta, u navedenim izvorima ne pojavljuje se objavljen konačni tekst poreznog propisa u Narodnim novinama kojim bi ukidanje poreza na sve mirovine već bilo provedeno. Stoga se ukidanje poreza u tom trenutku može opisati kao najava, a ne kao već primijenjeno pravilo. Kada se najavljeno ukidanje poreza prezentira uz mjere koje su već ugrađene u ZOMO i opisane kroz obavijest HZMO-a, granica između “doneseno” i “najavljeno” postaje manje vidljiva. Posljedica je da čitatelj može steći dojam jednake izvjesnosti za sve elemente paketa, iako se radi o različitim razinama normativne potvrđenosti.

4. Razmjer promjena u kontekstu sustava

Formulacija “ogromna promjena” pripada vrijednosnoj procjeni, a ne provjerljivoj činjenici, no razmjer se može procijeniti kroz broj korisnika i prosječne iznose. HZMO navodi da je u travnju 2025. bilo oko 1,23 milijuna korisnika mirovina, s prosječnom mirovinom oko 572 eura (bez međunarodnih ugovora 644 eura). (9) Iz drugih javnih izvora proizlazi da velik dio umirovljenika i dalje živi uz relativno niske iznose, pri čemu je rizik siromaštva starijih osoba važan društveni indikator. (13) (14) U tom kontekstu, povećanje invalidskih mirovina za približno 10% i ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina nakon 70. godine imaju konkretan učinak za dio populacije. Za prosječnu invalidsku mirovinu oko 419 eura, rast od 10% znači približno 40–45 eura mjesečno. (11) (16) (17) Kod dijela prijevremenih umirovljenika preračun može donijeti i više, ovisno o visini penalizacije. (12) (18) Istodobno, promjene nisu jednako raspodijeljene. Umirovljenici koji nisu u skupinama obuhvaćenima ovim ciljanim mjerama neće dobiti “posebno povećanje” u siječnju osim redovitih mehanizama usklađivanja. Godišnji dodatak od 6 eura po godini staža predstavlja jednokratnu isplatu, a ne trajno povećanje mjesečne mirovine. (10) (19) Zbog toga se opis reforme kao “ogromne” može razumjeti kao naglašavanje pozitivnih učinaka za specifične skupine, ali taj opis ne obuhvaća jednakim intenzitetom cjelokupnu populaciju umirovljenika niti rješava temeljni problem niskih mirovina za velik broj korisnika.

Zaključak

Članak Dnevno.hr prenosi poruku da od 1. siječnja 2026. na snagu stupaju mjere koje donose povećanja i nova prava (povećanje invalidskih mirovina, ukidanje penalizacije nakon 70. godine te šire mogućnosti rada uz mirovinu), uz isticanje godišnjeg dodatka i najave ukidanja poreza na mirovine. (1) (2) (3) (5) (7) Usporedba sa službenim i javno dostupnim izvorima pokazuje da mjere vezane uz invalidske mirovine, ukidanje penalizacije i rad uz mirovinu jesu dio ZOMO-a i započinju s primjenom 1. siječnja 2026., uz provedbene preračune koji se, prema HZMO-u, dovršavaju najkasnije do kraja ožujka 2026. (3) (8) Procjene o 137 tisuća korisnika prijevremenih mirovina starijih od 70 godina i prosječnom povećanju od 55 eura uklapaju se u okvir koji je moguće obrazložiti dostupnim prosjecima, iako se radi o zaokruženim procjenama, a ne javno objavljenoj evidenciji po dobi. (12) (18) Procjena “preko 200 tisuća” korisnika invalidskih mirovina koji dobivaju povećanje nije jasno potkrijepljena u prikazima koji se u izvorima pripisuju HZMO-u, gdje se češće navodi okvir oko 160 tisuća. (11) (16) (17) Ukidanje poreza na mirovine u trenutku objave analiziranog sadržaja ostaje u statusu najave, bez navedenog važećeg poreznog propisa koji bi ga već proveo. (15) (20)

Ukupno gledano, ključni dio članka o promjenama od 1. siječnja jest usklađen s onim što stoji u zakonu i službenim obavijestima, ali je dojam “ogromnosti” pojačan kroz optimističnije brojke i spajanje zakonski usvojenih mjera s poreznom najavom koja tada još nema status važeće norme. Time, ovom članku možemo dati ocjenu ,,većinski točno”. Opisane zakonske promjene doista stupaju na snagu i donose vidljiv učinak dijelu umirovljenika, no broj korisnika invalidskih mirovina vjerojatno je prikazan previsoko, a ukidanje poreza na mirovine prezentira se čvršće nego što to u tom trenutku omogućuju važeći propisi.

Vidi:

  1. Dnevno.hr. Od 1. siječnja novo pravilo za umirovljenike stupa na snagu, promjena je ogromna. 9. prosinca 2025. https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/od-1-sijecnja-novo-pravilo-za-umirovljenike-stupa-na-snagu-promjena-je-ogromna-3149691
  2. N1 Hrvatska. Što čeka umirovljenike od 1. siječnja? Brisanje penalizacije za 137.000 korisnika, ukidanje poreza na mirovine. 9. prosinca 2025. https://n1info.hr/biznis/sto-ceka-umirovljenike-od-1-sijecnja-brisanje-penalizacije-za-137000-korisnika-ukidanje-poreza-na-mirovine/
  3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju – obavijest o ključnim izmjenama u mirovinskom sustavu. https://www.mirovinsko.hr/hr/novi-zakon-o-mirovinskom-osiguranju-obavijest-o-kljucnim-izmjenama-u-mirovinskom-sustavu/4049
  4. Zakon o mirovinskom osiguranju. Narodne novine 96/25. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_06_96_1305.html
  5. Poslovni dnevnik. Evo što čeka umirovljenike od 1. siječnja: Mnogi će osjetiti blagodati novog zakona. 10. prosinca 2025. https://www.poslovni.hr/hrvatska/evo-sto-ceka-umirovljenike-od-1-sijecnja-mnogi-ce-osjetiti-blagodati-novog-zakona-4515509
  6. Nacional.hr. Neki su zadovoljni: Evo što čeka umirovljenike od 1. siječnja. 9. prosinca 2025. https://www.nacional.hr/neki-su-zadovoljni-evo-sto-ceka-umirovljenike-od-1-sijecnja
  7. MojeVrijeme. Gabričević: Stižu blagodati, rast će mirovine, godišnji dodatak je primjeren. 9. prosinca 2025. https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2025/12/gabricevic-stizu-blagodati-rast-ce-mirovine-godisnji-dodatak-je-primjeren
  8. Mirovina.hr. SUH dao primjedbe na mirovinsku reformu; pogledajte koje sve izmjene traže. 15. travnja 2025. https://www.mirovina.hr/mirovine/suh-dao-primjedbe-na-mirovinsku-reformu-pogledajte-koje-sve-izmjene-traze/
  9. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Pregled osnovnih podataka o stanju u sustavu mirovinskog osiguranja za travanj 2025. https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/statistika/Osnovni-podatci-2025/osnovni-podatci-2025-05-HR.pdf?vel=1086991
  10. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Pregled osnovnih podataka o stanju u sustavu mirovinskog osiguranja za srpanj 2025. https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/statistika/Osnovni-podatci-2025/HR_Osnovni_podaci_srpanj_2025_isplata_u_kolovozu_2025.pdf?vel=1085298
  11. Mirovina.hr. Invalidske mirovine rast će za deset posto: Evo tko će dobiti povećanje. 11. ožujka 2025. https://www.mirovina.hr/mirovine/invalidske-mirovine-rast-ce-za-deset-posto-evo-tko-ce-dobiti-povecanje/
  12. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Pregled osnovnih podataka o stanju u sustavu mirovinskog osiguranja za rujan 2025. https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/statistika/Osnovni-podatci-2025/osnovni-podatci-2025-10-HR.pdf?vel=1086258
  13. Nacional.hr. Porez na sirotinju: plaćat će ga više od polovice umirovljenika, limit od 600 eura je sramotan. 22. studenoga 2025. https://www.nacional.hr/porez-na-sirotinju-placat-ce-ga-vise-od-polovice-umirovljenika-limit-od-600-eura-je-sramotan
  14. Državni zavod za statistiku. Social protection in Republic of Croatia 2023 – ESSPROS methodology. Zagreb: DZS. https://podaci.dzs.hr/media/15whdmvr/psz-2025-3-1-social-protection-in-republic-of-croatia-2023-esspros-methodology.pdf
  15. Poslovni dnevnik. U 8 posto većem proračunu nema rasterećenja plaća, osobni odbitak ostaje 600 eura. 20. studenoga 2025. https://www.poslovni.hr/hrvatska/u-8-posto-vecem-proracunu-nema-rasterecenja-placa-osobni-odbitak-ostaje-600-eura-4512108
  16. Mirovina.hr. Invalidskih mirovina s godinama sve manje: Rast će za deset posto, a tu je i opcija rada. 10. rujna 2025. https://www.mirovina.hr/mirovine/invalidskih-mirovina-s-godinama-sve-manje-rast-ce-za-deset-posto-a-tu-je-i-opcija-rada/
  17. N1 Hrvatska. Koliko iznose invalidske mirovine? Najviše umirovljenika s najnižim iznosima. 8. srpnja 2025. https://n1info.hr/biznis/koliko-iznose-invalidske-mirovine-najvise-umirovljenika-s-najnizim-iznosima-ovo-je-prosjek/
  18. Povjerenstvo za fiskalnu politiku. Mjesečna informacija PFP br. 6., rujan 2025. https://pfp.hr/hr/dogadanja/novosti/mjesecna-informacija-br-6,110.html
  19. Mirovina.hr. Ivo Bulaja (HZMO) otkrio kada će stići godišnji dodatak: Evo što u slučaju pojedinih vrsta mirovina. 2. prosinca 2025. https://www.mirovina.hr/mirovine/ivo-bulaja-hzmo-otkrio-kada-ce-stici-godisnji-dodatak-evo-sto-u-slucaju-pojedinih-vrsta-mirovina/
  20. HSU. HSU postigla cilj – 2026. ukinut će se porez na mirovine. 1. listopada 2025. https://hsu.hr/aktivnosti/hsu-postigla-cilj-2026-ukinut-ce-se-porez-na-mirovine/