Spor Zagreba i Budimpešte oko nafte jest stvaran, ali Index prečvrsto tretira nedostupan zapisnik i nedokazanu punu zamjenu za rusku naftu

Formalne pritužbe MOL-a, briselski briefinzi i izjave hrvatskih vlasti potvrđuju sukob oko Janafa, no puni sadržaj zatvorenog zapisnika i konačni godišnji kapacitet još nisu javno dokazani.

Autori: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač; Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Index Vijesti, “Politico dobio uvid u tajni zapisnik: ‘Eskalira svađa Mađarske i Hrvatske’”, 11. travnja 2026. Ključna jezgra teksta glasi da Hrvatska preko Janafa nudi realnu i dovoljnu alternativu ruskoj nafti za Mađarsku i Slovačku, ali da Budimpešta to politički odbija, iako Janaf već isporučuje znatne količine. U tekstu se dodatno navodi da je mađarska ovisnost o ruskoj nafti 2025. narasla na 93%, sa 61% u 2021. godini. (1)

Područje analize

Provjerljivo je nekoliko zasebnih elemenata. Prvo, može se provjeriti postoji li stvarna institucionalna svađa između MOL-a, Janafa, Hrvatske, Mađarske i Europske komisije, ili je riječ samo o medijskom dramatiziranju. Drugo, može se provjeriti kako pravo EU definira uvoz ruske nafte u ovoj situaciji. Komisija je 17. veljače 2026. pojasnila da članak 3m stavak 4 Uredbe 833/2014 dopušta privremenu iznimku od zabrane uvoza ako je opskrba ruskom naftom cjevovodom prema zemlji bez izlaza na more prekinuta iz razloga izvan njezine kontrole. To znači da se mora razlikovati opća zabrana od privremene derogacije, pa izraz poput “sankcionirana ruska nafta” traži pravnu nijansu. Treće, može se provjeriti jesu li brojke o kapacitetu i isporukama dostatne za tvrdnju o trajnoj alternativi. Četvrto, za brojčanu tvrdnju koja se odnosi na 2025. godinu, onih 93% naspram 61%, potrebno je tražiti primarni izvor i objasniti metodologiju. Ako se isti omjer ne može reproducirati iz javno dostupne primarne tablice, tu brojku treba posebno kvalificirati. (4) (5)

Analiza

Spor je stvaran i dokumentiran, ali “tajni zapisnik” nije javno provjerljiv

Indexov naslovni okvir o “eskalaciji svađe” nije izmišljen. Već 20. veljače Reuters izvještava da MOL traži da JANAF dopusti prolaz ruske nafte morskim putem prema Mađarskoj i Slovačkoj nakon prekida na Družbi 27. siječnja, te navodi da su Hrvatska, Mađarska, Slovačka i Europska komisija dogovorile testove kapaciteta. Potom 4. ožujka MOL i Slovnaft formalno prijavljuju JANAF Glavnoj upravi za tržišno natjecanje Europske komisije zbog navodne zlouporabe monopolskog položaja, a 13. ožujka Reuters dodatno bilježi i drugu pritužbu, sada zbog cjenovne politike. To više nije samo verbalni sukob, nego regulatorni i tržišni spor s formalnim koracima prema Bruxellesu. (6) (7) (8) Europska komisija je u briefingima 17. i 19. veljače potvrdila da je bila obaviještena o mađarskoj namjeri da aktivira privremenu iznimku za seaborne isporuke ruske nafte preko Hrvatske, da je u stalnom kontaktu s Mađarskom, Slovačkom, Hrvatskom i Ukrajinom, te da joj je prioritet sigurnost opskrbe. Komisija je istodobno rekla da ne vidi kratkoročni rizik za opskrbu jer obje države imaju zalihe za 90 dana. Drugim riječima, službeni Bruxelles potvrđuje i spor i njegov pravni okvir, ali ne potvrđuje alarmističku sliku neposrednog kolapsa opskrbe. (4) (5) I dvije druge medijske kuće prenijele su istu jezgru tvrdnje. Jutarnji list je 11. travnja objavio tekst o “političkoj drami” između Hrvata i Mađara na temelju Politicova uvida u zapisnik, a Rijeka Danas istoga dana prenosi gotovo istu priču o “tajnom zapisniku” i mađarskom opiranju hrvatskoj alternativi. To znači da jezgra priče nije ostala usamljena samo na Indexu. (2) (3) Ono što ipak ostaje slaba točka naslova jest sam “tajni zapisnik”. Taj dokument nije javno objavljen, pa njegov puni sadržaj nije moguće izravno provjeriti iz primarnog materijala dostupnog javnosti. Zbog toga formulacija da je Politico “dobio uvid” ne može biti neovisno potvrđena u strogom dokumentarnom smislu. Može se potvrditi da se tvrdnje koje mu se pripisuju velikim dijelom preklapaju s javnim izjavama Komisije, MOL-a i hrvatskih vlasti, ali ne i da svaka pojedina rečenica doista stoji u tom zapisniku. Za taj uski dio tvrdnje treba reći da se ne može pouzdano potvrditi. (1) (2) (3)

Hrvatska alternativa postoji, ali puni i trajni doseg još nije konačno dokazan

Hrvatska tvrdnja da Janaf može preuzeti veliku, pa i potpunu ulogu u opskrbi nije nastala u ovom članku. Vlada Republike Hrvatske 8. travnja navodi da MOL već naručuje petnaestak tankera s neruskom naftom preko Omišlja te da JANAF “u praksi potvrđuje” kako može u 100%-tnom iznosu osigurati potrebe rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj. S druge strane, MOL u svojoj objavi od 9. ožujka ne priznaje da je ta rasprava zatvorena, nego upravo zato pokreće desetomjesečnu seriju testova kapaciteta od 11. ožujka. MOL pritom podsjeća da su hrvatske javne procjene kapaciteta od 2023. do 2026. varirale između 11 i 15 milijuna tona godišnje. (9) (10) Upravo zato je važno reproducirati brojke, a ne samo prenositi političke poruke. Index prenosi da je između 26. veljače i 25. ožujka izvezeno 800.000 tona nafte prema MOL-u. Kada se ta količina grubo godišnje ekstrapolira, dobiva se oko 10,43 milijuna tona na godinu. To je približno 74,5% ako se usporedi s donjom procjenom zajedničke prerade od 14 milijuna tona, odnosno oko 69,5% ako se usporedi s gornjom procjenom od 15 milijuna tona. Drugim riječima, iz same te brojke doista proizlazi red veličine “oko dvije trećine”, pa taj dio članka nije proizvoljan. (1) (2) (9) Dodatno, u MOL-ovoj objavi od 9. ožujka prenesene su ranije Janafove izjave prema kojima je sustav bio testiran na 11,8 milijuna tona godišnje, odnosno do 14,3 milijuna tona godišnje uz dodatke koji smanjuju trenje. Index također prenosi Janafovu procjenu od oko 280.000 barela dnevno za Mađarsku i Slovačku. Kada se to prevede u godišnji tok, dobiva se približno 13,94 milijuna tona godišnje, što je vrlo blizu rasponu koji hrvatska strana ističe i koji se već približava punim potrebama dviju rafinerija. Ni taj red veličine zato nije očito nevjerojatan. (1) (9) Ali iz toga ipak ne slijedi da je tvrdnja o “trajnom okončanju ovisnosti” već dokazana. Sama činjenica da su testovi pokrenuti 11. ožujka na rok od deset mjeseci pokazuje da dugoročna, stabilna i sezonski provjerena sposobnost cijelog lanca još nije zatvoreno pitanje. MOL izrijekom navodi da puni test dnevnog vrha od 40.000 tona neće biti moguć kontinuirano sve dok se ne obnovi proizvodna jedinica u Danube rafineriji, što prema njihovoj procjeni dolazi tek u jesen. To znači da postoji razlika između toga da je Janaf važna i stvarna alternativa i toga da je već definitivno dokazano potpuno trajno rješenje za cijelu mađarsko slovačku preradu. Prvo je potvrđeno. Drugo ostaje djelomično otvoreno. (9) (10) Tu dolazi i pravna nijansa koju članak ne objašnjava dovoljno jasno. Index piše da Mađarska traži i “sankcioniranu rusku naftu”, ali Komisija je 17. veljače pojasnila da članak 3m stavak 4 dopušta privremenu iznimku upravo kad je opskrba cjevovodom prekinuta iz razloga izvan kontrole pogođene zemlje. Zato je preciznije reći da Mađarska traži korištenje privremene derogacije za rusku naftu koja je inače obuhvaćena zabranom, a ne jednostavno da traži “sankcioniranu” naftu kao da za nju u ovoj situaciji ne postoji nikakav iznimni pravni režim. To ne mijenja sukob, ali mijenja pravnu preciznost. (4) (5) (7)

Brojka 93% za 2025. prati CSD, ali strogo primarno ne može se ovdje reproducirati

Index navodi da je mađarska ovisnost o ruskoj nafti 2025. dosegla 93% ukupnog uvoza, naspram 61% 2021., pozivajući se na sofijsku istraživačku organizaciju CSD. CSD-ov izvještaj doista navodi upravo taj omjer i pritom izričito kaže da je riječ o analizi temeljenoj na Eurostatovim podacima. U izvještaju stoji i grafički prikaz godišnjeg kretanja, uz oznaku da je izvor “CSD based on Eurostat data”. U smislu vjernosti prenesenom izvoru, Index tu brojku nije izmislio. (1) (11) Međutim, za brojčanu tvrdnju koja se odnosi na 2025. godinu stroži standard traži primarni izvor i metodologiju. Primarni izvor ovdje bi morao biti izravna Eurostatova tablica ili baza iz koje se može reproducirati isti omjer ruskog udjela u mađarskom uvozu sirove nafte za 2025. U ovoj provjeri javno dostupni i dohvatljivi službeni Eurostatovi sažeci potvrđuju širi europski trend snažnog pada udjela Rusije u ukupnom uvozu nafte u EU, ali ne iznose istu mađarsku nacionalnu tablicu ni isti omjer 93 prema 61. Zbog toga se taj egzaktni par postotaka ne može neovisno ponovno izračunati iz javno citirane primarne tablice u okviru ove provjere. Za tu usku brojku treba zato napisati da se ne može pouzdano potvrditi i to ne zato što je nužno netočna, nego zato što ovdje nije izravno reproducirana iz primarnog službenog prikaza. (11) Ipak, šira slika koju članak gradi oko te brojke ostaje vjerodostojna. Komisija u veljači govori o potrebi alternativnih pravaca i o tome da nema kratkoročnog rizika opskrbe upravo zato što postoje zalihe i alternativni tokovi, dok hrvatska Vlada u travnju tvrdi da je Janaf već u realnoj upotrebi za mađarsku opskrbu. To potvrđuje da spor nije izmišljen, da se ne vodi oko hipotetske infrastrukture, nego oko stvarnog kanala opskrbe, cijene, prava pristupa i političke volje za odmak od ruske nafte. (4) (5) (10)

Zaključak

Zbog višestruko potvrđenog postojanja spora i stvarnih isporuka preko Janafa, ocjena ovog članka je “većinski točno”. Index točno prenosi da između Hrvatske i Mađarske postoji ozbiljan energetski spor, da je Janaf već uključen u opskrbu, te da se Budimpešta i MOL opiru hrvatskoj varijanti iz komercijalnih, tehničkih i političkih razloga. Ono što sprječava ocjenu “točno”jest činjenica da sam zatvoreni zapisnik nije javno dostupan, da je teza o potpunom i trajnom rješenju još predmet spora i testiranja, te da egzaktna brojka 93% za 2025. nije ovdje bila izravno reproducibilna iz javno citirane primarne Eurostatove tablice. (1) (4) (9) (11) Ispravnija i preciznija formulacija glasila bi ovako: između Hrvatske i Mađarske stvarno se vodi dokumentiran spor oko toga može li i pod kojim uvjetima Janaf dugoročno zamijeniti rusku naftu za Mađarsku i Slovačku. Hrvatska strana tvrdi da kapacitet postoji i da je alternativa već u funkciji, dok MOL i Budimpešta traže dodatna testiranja i širi pravni prostor za privremene ruske isporuke.

Vidi:

  1. Index Vijesti. Politico dobio uvid u tajni zapisnik: “Eskalira svađa Mađarske i Hrvatske”. Dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/politico-dobio-uvid-u-tajni-zapisnik-eskalira-svadja-madjarske-i-hrvatske/2780794.aspx.
  2. Jutarnji list. POLITICO ima uvid u tajni zapisnik: Politička drama između Hrvata i Mađara prelila se na razinu Europske unije. Dostupno na: https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/hrvatska-janaf-alternativa-madjarska-odbijanje-ovisnost-ruska-nafta-adria-15697834.
  3. Rijeka Danas. TAJNI ZAPISNIK: Eksplodirala svađa Hrvatske i Mađarske. Dostupno na: https://www.rijekadanas.com/tajni-zapisnik-eksplodirala-svada-hrvatske-i-madarske/.
  4. European Commission Audiovisual Service. Midday press briefing from 17/02/2026. ENERGY / INTERNAL MARKET – EU sanctions against Russia / Import of Russian oil / Hungary / Croatia / Adria oil pipeline: Q&A. Dostupno na: https://audiovisual.ec.europa.eu/en/media/video/I-285163.
  5. European Commission Audiovisual Service. Midday press briefing from 19/02/2026. ENERGY – Security of oil supply / Ukraine / Hungary / Slovakia / Croatia / Import of Russian oil / Druzhba and Adria oil pipelines: Q&A. Dostupno na: https://audiovisual.ec.europa.eu/en/media/video/I-285269.
  6. MOL Group. MOL and Slovnaft filed a formal complaint with the Directorate-General for Competition of the European Commission over alleged abuse of monopoly position by JANAF. Dostupno na: https://molgroup.info/en/media-centre/press-releases/mol-and-slovnaft-filed-a-formal-complaint-with-the-directorate-general-for-competition-of-the-european-commission-over-alleged-abuse-of-monopoly-position-by-janaf.
  7. Reuters. Croatia must allow Russian oil flows to Hungary and Slovakia, MOL says. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/energy/croatia-must-allow-russian-oil-flows-hungary-slovakia-mol-says-2026-02-20/.
  8. Reuters. Refiner MOL complains to EU over Croatian pipeline fees. Dostupno na: https://www.reuters.com/sustainability/boards-policy-regulation/refiner-mol-complains-eu-over-croatian-pipeline-fees-2026-03-13/.
  9. MOL Group. 10-month series of capacity tests on the Adria pipeline begin on March 11. Dostupno na: https://molgroup.info/en/media-centre/press-releases/10-month-series-of-capacity-tests-on-the-adria-pipeline-begin-on-march-11.
  10. Vlada Republike Hrvatske. Nacionalnim mjerama i zajedničkim europskim alatima jačamo našu otpornost na krize, gospodarsku snagu i političku težinu. Dostupno na: https://vlada.gov.hr/nacionalnim-mjerama-i-zajednickim-europskim-alatima-jacamo-nasu-otpornost-na-krize-gospodarsku-snagu-i-politicku-tezinu/46491.
  11. Center for the Study of Democracy. The Last Stronghold: Hungary Can Complete Europe’s Energy Decoupling from Russia. Dostupno na: https://csd.eu/fileadmin/user_upload/publications_library/files/2026_03/The_Last_Stronghold_WEB.pdf.

Nacional je pogodio smjer poskupljenja goriva, ali ne i cijene koje je Vlada doista donijela

Nacional je prije sjednice Vlade objavio procjene kao sutrašnje cijene, a službena odluka nekoliko sati poslije pokazala je drukčije iznose.

Autori: Dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Članak “KAOS NA PUMPAMA Sutra drastično rastu cijene goriva. Počele se zatvarati male benzinske postaje”, Nacional.hr, 23. 3. 2026., autor Dubravko Miličić, tvrdi da će “cijena goriva porast će na 1,71 euro po litri, dok će dizel dosegnuti 1,84 eura”, te da će vozači “za puni spremnik dizela izdvajati i do 14,50 eura više nego dosad”. (1)

Područje analize

U ovoj provjeri najprije se utvrđuje što je 23. ožujka 2026. bilo službeno najavljeno, a što je istoga dana doista usvojeno na sjednici Vlade. Zatim se provjerava odgovara li Nacionalova kombinacija cijena, 1,71 euro za benzin i 1,84 eura za dizel, ijednom službenom scenariju. Treće, reproducira se računica za puni spremnik od 50 litara, jer je upravo taj broj u članku pretvoren u glavni efekt na kućni budžet. Četvrto, provjerava se tvrdnja da su se “počele zatvarati male benzinske postaje” i mehanizam kojim se međunarodni rast cijena nafte pretvara u lokalni problem malih distributera. U važećem režimu ograničavanja cijena najviše maloprodajne cijene računaju se prema formuli koja polazi od osnovne cijene goriva u prethodnom četrnaestodnevnom obračunskom razdoblju, uz propisanu maksimalnu premiju energetskog subjekta, trošarinu i PDV, a novi režim vrijedi za sljedeće 14 dana. (2) (3) (4) (5)

Analiza

Što je Vlada doista donijela 23. ožujka 2026.

Nacionalov tekst objavljen je 23. ožujka u 9:55. Istoga dana za 11 sati bila je najavljena 155. sjednica Vlade, a na dnevnom redu bile su upravo uredba o najvišim maloprodajnim cijenama naftnih derivata i izmjena uredbe o trošarinama. To je važan vremenski podatak jer pokazuje da članak nije nastao nakon službene odluke, nego prije nje. (1) (2) Nakon sjednice Ministarstvo gospodarstva i materijal Vlade objavili su službene brojke. Cijene uz Vladine mjere određene su na 1,62 EUR/l za benzinsko gorivo i 1,73 EUR/l za dizelsko gorivo. U istim dokumentima navodi se i scenarij bez Vladinih mjera, 1,71 EUR/l za benzin i 1,86 EUR/l za dizel. To znači da Nacionalova kombinacija od 1,71 euro za benzin i 1,84 eura za dizel ne odgovara nijednom službenom paru cijena. Benzin u članku odgovara scenariju bez intervencije, dok dizel ne odgovara ni službenoj cijeni uz mjere ni službenoj cijeni bez mjera. (3) (4) Drugim riječima, temeljna poruka da gorivo poskupljuje jest točna, ali Nacional je brojke koje su bile u opticaju prije odluke predstavio kao da su to cijene koje će doista važiti od sutra. Službeno donesena odluka bila je uža i blaža od scenarija koji članak sugerira. U takvim situacijama razlika od nekoliko centi po litri nije mala urednička nijansa, nego mijenja stvarni trošak za vozače i smisao cijelog naslova. (1) (3) (4)

Provjera brojki i kratka reprodukcija izračuna

Službeni Vladin materijal pokazuje da je prije novog paketa cijena benzina bila 1,50 eura, a cijena dizela 1,55 eura. Nakon intervencije Vlade benzin raste na 1,62 eura, a dizel na 1,73 eura. To znači da benzin poskupljuje za 0,12 eura po litri, a dizel za 0,18 eura po litri. Kad se ta promjena izrazi relativno, benzin raste približno 8 posto, jer je 0,12 podijeljeno s 1,50 jednako 0,08, a dizel približno 11,6 posto, jer je 0,18 podijeljeno s 1,55 približno 0,116. (3) (4) Iz iste baze proizlazi i računica za spremnik. Ako je dizel rastao s 1,55 na 1,73 eura, razlika je 0,18 eura po litri. Za spremnik od 50 litara to je 9 eura više, a ne 14,50 eura. Broj od 14,50 eura dobiva se samo ako se uzme Nacionalova cijena od 1,84 eura, pa je razlika 0,29 eura po litri puta 50 litara. No upravo taj iznos nije službeno usvojen. Da se primijenio službeni scenarij bez Vladinih mjera, s cijenom dizela od 1,86 eura, poskupljenje spremnika bilo bi 15,50 eura. Prema tome, iznos od 14,50 eura nije izveden iz konačno donesene cijene, ali nije ni točna reprodukcija službenog scenarija bez mjera. (3) (4) I na strani benzina Nacionalov članak pretjeruje ako ga se čita kao opis stvarnih reguliranih cijena od utorka. Službena cijena uz mjere iznosi 1,62 eura, pa je poskupljenje spremnika od 50 litara 6 eura. Nacionalovih 1,71 euro za benzin jest broj koji se u Vladinim dokumentima pojavljuje, ali samo kao cijena bez intervencije. To je bitna metodološka razlika, jer članak ne razdvaja scenarij bez mjera od cijene koja je stvarno donesena uredbom. (3) (4) Usporedba s Bosnom i Hercegovinom u članku je djelomično točna, ali ni ondje nije precizna kao glavni domaći dio priče. Mediji u Bosni i Hercegovini 23. ožujka, pozivajući se na podatke Federalnog ministarstva trgovine, navode prosječnu cijenu bezolovnog benzina 95 od 2,57 KM po litri i dizela od 3,23 KM po litri. To je približno 1,31 euro za benzin i 1,65 eura za dizel, pa je Nacionalova brojka za benzin praktično pogođena, dok je dizel u BiH blago podcijenjen za oko jedan do dva centa po litri. To, međutim, nije središnja netočnost članka. Središnja netočnost ostaje hrvatska cijena koja je predstavljena kao da je sigurna i konačna. (10)

“Kaos”, zatvaranje pumpi i pogrešno sklopljen uzrok

Nacional u uvodu tvrdi da na hrvatskim benzinskim crpkama vlada “neviđen kaos” i da su “svi pohitali” natočiti gorivo. To je opisna i apsolutna formulacija za koju članak ne nudi nikakav mjerljiv dokaz, nema podataka o redovima, nema brojki o prodaji ni službenih informacija o nestašici. Ono što je provjerljivo jest da je jedna postaja u Udbini doista prestala prodavati gorivo i da je njezin vlasnik to obrazložio neisplativošću pri tadašnjem odnosu nabavne i prodajne cijene. RTL Danas, koji je bio na terenu, prenosi da je u Udbini ostala samo jedna benzinska postaja, a vlasnik zatvorene postaje Amir Veladžić tvrdi da su plavi dizel i obični dizel bili ispod nabavne cijene. Index je istoga dana, pozivajući se na HRT, prenio i upozorenje ekonomista Paška Burnaća da bi se trend mogao nastaviti. (1) (6) (7) Međutim, iz jedne potvrđene obustave prodaje ne slijedi automatski tvrdnja da su se “počele zatvarati male benzinske postaje” u množini kao već utvrđen i raširen proces. Preciznije bi bilo reći da je jedna mala postaja zatvorena i da su se pojavila javna upozorenja da bi takvih slučajeva moglo biti više. I Nacionalova rečenica da je riječ o “prvoj postaji koja je postala žrtva sukoba na Bliskom Istoku” skraćuje cijeli uzročni lanac. Vladin paket doista izrijekom povezuje rast cijena nafte s ratom u Iranu i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ali lokalno zatvaranje pumpne postaje ne proizlazi iz rata neposredno, nego posredno, preko rasta međunarodne cijene derivata, domaćeg režima ograničavanja cijena i marži malih distributera. To je važna razlika između političkog okvira i dokazane neposredne uzročnosti u jednom konkretnom poslovnom slučaju. (4) (6) (7) Vrijedi dodati da Nacional nije bio usamljen. Istoga jutra istu jezgru tvrdnje prenijeli su i Slobodna Dalmacija i N1, oba s istim brojkama od 1,71 euro za benzin i 1,84 eura za dizel, te s istom računicom da bi spremnik dizela mogao biti skuplji 14,50 eura. To pokazuje da se pogrešna ili nedovoljno razdvojena pretpostavka brzo širila između medija. No činjenica da je istu pogrešku prenijelo više redakcija ne pretvara je u točan podatak. (8) (9)

Zaključak

Zbog pogrešnih ključnih brojki o cijeni benzina i dizela te pogrešne računice o poskupljenju punog spremnika, ocjena ovog članka je “većinski netočno”. (1) (3) (4) Nacional je točno uhvatio opći smjer događaja, gorivo je od utorka doista poskupjelo, a slučaj zatvorene postaje u Udbini također je stvaran. No članak nije razlikovao procjenu prije odluke od cijene koja je stvarno donesena, a u takvoj temi upravo je ta razlika presudna. Dodatno, množina u tvrdnji o zatvaranju malih postaja i formulacije poput “neviđen kaos” ostaju nedokazane i prenapuhane. (1) (2) (3) (6) (7) Ispravnija formulacija glasila bi ovako: 23. ožujka 2026. prije sjednice Vlade u javnosti su kružile procjene da bi gorivo bez državne intervencije moglo osjetno poskupjeti, ali je Vlada istoga dana donijela uredbu po kojoj od 24. ožujka cijena benzina uz mjere iznosi 1,62 eura, a cijena dizela 1,73 eura. U tom službeno usvojenom scenariju spremnik od 50 litara dizela poskupljuje 9 eura, a ne 14,50 eura. (3) (4)

Vidi:

  1. Miličić D. KAOS NA PUMPAMA Sutra drastično rastu cijene goriva. Počele se zatvarati male benzinske postaje. Nacional.hr. 23. 3. 2026.
  2. https://www.nacional.hr/kaos-na-pumpama-sutra-drasticno-rastu-cijene-goriva-evo-za-koliko-ce-poskupjeti-puni-spremnik/
  3. Vlada Republike Hrvatske. 155. sjednica Vlade. 23. 3. 2026.
  4. https://vlada.gov.hr/155-sjednica-vlade-46393/46393
  5. Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske. Snažan paket mjera Vlade za ublažavanje rasta cijena energenata i zaštitu gospodarstva: produljene mjere za električnu energiju, ograničene cijene goriva i dodatna likvidnost kroz moratorije. 23. 3. 2026.
  6. https://mingo.gov.hr/vijesti/snazan-paket-mjera-vlade-za-ublazavanje-rasta-cijena-energenata-i-zastitu-gospodarstva-produljene-mjere-za-elektricnu-energiju-ogranicene-cijene-goriva-i-dodatna-likvidnost-kroz-moratorije/10292
  7. Vlada Republike Hrvatske. 10. paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva [PDF]. 23. 3. 2026.
  8. https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/2016/Sjednice/2026/Ozujak/155_sjednica_VRH/10_paket_mjera.pdf
  9. Narodne novine. NN 24/2026, Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. 9. 3. 2026.
  10. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_03_24_273.html
  11. Šiljeg L. Bili smo na prvoj benzinskoj u RH koja je prestala prodavati gorivo: ‘Radnika treba platiti, a nemamo odakle’. Net.hr / RTL Danas. 22. 3. 2026.
  12. https://net.hr/danas/rtl-danas/prva-benzinska-postaja-koja-je-prestala-prodavati-gorivo-je-u-udbini-4465e84c-2616-11f1-936f-9600040c8f8e
  13. Index Vijesti. Zatvorena benzinska u Udbini. Vlasnik: Radnike treba platiti, a odakle da platim? Index.hr. 23. 3. 2026.
  14. https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/zatvorena-benzinska-u-udbini-vlasnik-odakle-da-platim-radnike/2774066.aspx
  15. Soldo S. Panika na benzinskim postajama, cijene skaču već sutra, a ovdje možete uštedjeti 20 eura po rezervoaru. Slobodna Dalmacija. 23. 3. 2026.
  16. https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/s-mora-i-kraja/panika-na-benzinskim-postajama-cijene-skacu-vec-sutra-a-ovdje-mozete-ustedjeti-20-eura-po-rezervoaru-1545425
  17. N1 Info. Od sutra skuplje gorivo: Ovdje po spremniku možete uštedjeti i 20 eura. N1 Hrvatska. 23. 3. 2026.
  18. https://n1info.hr/vijesti/od-sutra-skuplje-gorivo-ovdje-po-spremniku-mozete-ustedjeti-i-20-eura/
  19. Fena. Cijene goriva nastavljaju rasti: Dizel se popeo na 3,23 KM, benzin također skuplji. Fokus.ba. 23. 3. 2026.
  20. https://www.fokus.ba/biznis/cijene-goriva-nastavljaju-r

Novi udar na Rusiju? U EU raste otpor oko luka i pomorskih usluga

Najavljeni paket odgovara javno iznesenim elementima 20. paketa, ali dio navoda o „pobuni” i pojedinim motivima država počiva na neprovjerljivim diplomatskim curenjima.

Autori: Dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„EU priprema novi ekonomski udar na Rusiju. Izbila pobuna”, Index.hr, 17. veljače 2026., Navedena je ključna tvrdnja da pokušaj EU-a da sankcionira strane luke i banke koje Rusija koristi za zaobilaženje sankcija i prodaju nafte nailazi na otpor dijela država članica, uz navode o spornim lukama u Gruziji i Indoneziji, prijedlogu zabrane pomorskih usluga te mjerama prema Kirgistanu.  (1)

Područje analize

Provjerljivo je postoji li uopće nacrt novog paketa i koji su njegovi javno potvrđeni elementi, uključujući prijedlog  „potpunog” ograničenja pomorskih usluga za rusku sirovu naftu, proširenje popisa subjekata te nove mjere protiv zaobilaženja sankcija. U ovom kontekstu „sankcije” su „restriktivne mjere” koje Vijeće Europske unije donosi jednoglasno, a obvezuju unutar nadležnosti EU-a te se primjenjuju na državljane EU-a i tvrtke osnovane u državama članicama. (5) Također je provjerljivo da se u okviru pripreme paketa raspravlja o mjerama koje zahvaćaju treće države, poput zabrane transakcija s određenim lukama ili zabrane izvoza određene opreme u treću državu kao „alat protiv zaobilaženja” sankcija. Manje poznato je tko se točno protivi kojim stavkama i iz kojih razloga, jer se radi o zatvorenim diplomatskim raspravama u Coreperu (Odbor stalnih predstavnika država članica pri Vijeću Europske unije) i radnim skupinama, gdje se dio informacija temelji na izvorima „upućenima u pregovore”. (1)

Analiza:

1) Postoji li „novi paket” i koje su mjere javno potkrijepljene

Index.hr piše da je Europska komisija „ranije ovog mjeseca” predstavila novi paket s ciljem smanjenja ruskih prihoda od nafte i jačanja pritiska na Moskvu. (1) Taj okvir je sukladan javnim izjavama i medijskim uvidima u nacrt 20. paketa sankcija: Reuters je 6. veljače 2026. izvijestio da Komisija predlaže vrlo široku zabranu usluga koje podupiru pomorski izvoz ruske sirove nafte, što bi značilo zabranu osiguranja, financiranja i prijevoza u EU jurisdikciji neovisno o cijeni po kojoj se nafta prodaje, a mjera je predstavljena kao pooštravanje u odnosu na mehanizam gornje granice cijene koji je ranije koristila skupina G7. (3) Dodatno, Reuters je 9. veljače 2026. objavio da nacrt 20. paketa prvi put predviđa sankcioniranje luka u trećim državama, konkretno Kulevi u Gruziji i Karimun u Indoneziji, uz zabranu transakcija EU subjekata s tim lukama. (2) Opis iz Indexova članka da paket obuhvaća i šire elemente, poput „proširenja crne liste brodova flote u sjeni”, novih trgovinskih restrikcija te mjera prema kripto-operaterima i stranim bankama, podudara se s općim okvirom koji je Komisija komunicirala o 20. paketu, uključujući naglasak na energiji, financijskim uslugama i trgovini te potrebu otežavanja zaobilaženja sankcija. (4) Drugim riječima, središnja informacija da „novi paket postoji” i da je fokus na ruskim prihodima od nafte i logistici izvoza ima čvrstu potporu u neovisnim izvještajima (Reuters) i javnim izjavama Komisije. (3) (4) U tom smislu, naslovna formulacija Indexa o „novom ekonomskom udaru” predstavlja novinarsko stiliziranje, dok je sadržajni dio o vrsti mjera u velikoj mjeri u skladu s javno dostupnim opisima 20. paketa i nacrtima viđenima od strane velikih međunarodnih redakcija. (2) (3) Medijsko preuzimanje jezgre tvrdnje je vidljivo i iz drugih objava, primjerice Euronews je 17. veljače 2026. također pisao o planu da se 20. paket izglasa do 24. veljače i o mogućem prelasku na zabranu pomorskih usluga umjesto cjenovnog limita. (7)

2) „Izbila pobuna”: što se može potvrditi o otporu i rokovima

Index.hr navodi da je „otpor dijela država članica” već vidljiv i da bi mogao „bitno oslabiti” sadržaj paketa, uz tvrdnju da su veleposlanici „jučer” raspravljali o prijedlozima te da Bruxelles želi paket usvojiti „do kraja mjeseca”, uz napomenu da je potrebna jednoglasnost svih članica. (1) Proceduralni dio je provjerljiv i točan: Vijeće EU-a usvaja odluke i uredbe o restriktivnim mjerama jednoglasno, što znači da svaka država članica može blokirati paket ili uvjetovati kompromis. (5) Što se tiče roka, izjava visoke predstavnice EU-a Kaje Kallas s tiskovne konferencije nakon Vijeća za vanjske poslove 29. siječnja 2026. izravno potvrđuje cilj da se „izađe” s 20. paketom 24. veljače, na godišnjicu početka invazije u punom opsegu, uz napomenu da su „različite stvari na stolu”, uključujući zabranu pomorskih usluga. (6) To je precizniji i konkretniji datum od Indexove formulacije „do kraja mjeseca”, ali je suštinski kompatibilan s ambicijom da se paket zaključi prije 24. veljače ili do tada. (1) (6) Međutim, dio Indexove priče o tome tko se točno protivi kojim stavkama i s kojim argumentima počiva na anonimnim izvorima koji opisuju „povjerljive rasprave”. (1) Takve tvrdnje se mogu usporediti s drugim izvještajima koji navode zabrinutost pojedinih članica, ali bez službenih zapisnika ili javnih stavova vlada taj dio ostaje slabije provjerljiv. Primjerice, Euronews ističe da odluka o potpunoj zabrani pomorskih usluga ima međunarodnu dimenziju jer se preklapa s mehanizmom G7, pa se politička izvedivost veže i uz koordinaciju sa saveznicima. (7) Kallas je u kasnijim izjavama također naglasila da je „rad na 20. paketu u tijeku” i da neće komentirati pojedinačne prijedloge dok se ne postigne cjelina, što je tipičan obrazac kod osjetljivih pregovora. (13) Upravo tu nastaje razlika između provjerljivog i sugeriranog: provjerljivo je da je paket u proceduri i da zahtijeva jednoglasnost, a manje je provjerljivo da je „pobuna” već u mjeri koja „prijeti slabljenju” paketa, jer to podrazumijeva ishod pregovora koji još traje. (1) (5) Ipak, tvrdnja da postoje dvojbe oko prelaska s cjenovnog limita na zabranu pomorskih usluga logički se uklapa u činjenicu da je dio država članica izrazito izložen pomorskoj industriji, a Bloomberg je u zasebnom tekstu opisao zabrinutost Grčke i Malte oko takvog poteza, također pozivajući se na osobe upoznate s raspravama. (14) Budući da se radi o curenjima iz diplomatskih sastanaka, taj segment treba čitati kao informaciju o pregovaračkim pozicijama, a ne kao službeno utvrđenu odluku.

3) Kirgistan, „osam puta” i „1000%”: što je dokumentirano, a što nije

Index.hr piše da Komisija predlaže zabranu izvoza alatnih strojeva i određene radijske opreme u Kirgistan, uz tvrdnju da bi proizvodi mogli pomagati ruskim ratnim naporima, te navodi brojke da je izvoz sankcioniranih tehnologija iz EU-a u Kirgistan „porastao osam puta” od 2022., dok su pošiljke istih proizvoda iz Kirgistana u Rusiju „porasle za 1000%”. (1) Postojanje prijedloga za ciljane izvozne zabrane prema Kirgistanu može se potvrditi neovisno: Reuters je 9. veljače 2026. naveo da nacrt prvi put koristi „alat protiv zaobilaženja” te da bi nove restrikcije zabranile prodaju metaloreznih strojeva i komunikacijskih uređaja za prijenos glasa, slike i podataka, poput modema i usmjerivača, prema Kirgistanu. (2) Radio Slobodna Europa je 6. veljače 2026. također opisao nacrt prema kojem EU razmatra izvozne zabrane za CNC strojeve i „radio opremu”, upravo zbog sumnje u reeksport u Rusiju. (10)

Potvrđeno je da je kirgistanska strana reagirala i tražila razgovore: Reuters je 3. veljače 2026. izvijestio da će EU posebni izaslanik za sankcije David O’Sullivan posjetiti Kirgistan 26. veljače radi razgovora nakon medijskih navoda o mogućim restrikcijama, što potvrđuje da je tema otvorena na političkoj razini. (9) Reuters je 2. veljače 2026. dodatno naveo da je kirgistanski zamjenik premijera Daniyar Amangeldiyev najavio razgovor s O’Sullivanom nakon izvještaja o planiranim mjerama. (8) S druge strane, konkretne brojke „osam puta” i „1000%” u Indexovu članku pripisane su „jednom od izvora”, bez navođenja službene baze podataka, carinskih tarifnih oznaka, obuhvata robe, valute i metodologije. (1) Zbog toga se te brojke u ovom obliku ne mogu potvrditi. Za provjeru bi bilo nužno znati na koje točno kategorije „sankcioniranih tehnologija” se misli, jesu li podaci u vrijednosti ili količini, je li riječ o nominalnim ili realnim iznosima, te odnose li se na izravni izvoz ili i na reeksport preko posrednika. (1) Ipak, moguće je razjasniti što te formulacije matematički znače, jer upravo to utječe na percepciju razmjera. Ako je izvoz „porastao osam puta”, to znači da je nova razina osam puta veća od početne, a relativni rast iznosi (8 minus 1) podijeljeno s 1, odnosno 7, što je 700%. (1) Ako su pošiljke „porasle za 1000%”, to u standardnoj definiciji znači da je (novo minus staro) podijeljeno sa starim jednako 10, pa je novo jednako 11 puta staro, iako se u medijima ponekad kolokvijalno koristi i za „deseterostruko” povećanje, što stvara dodatnu nejasnoću. (1) Upravo zbog takvih dvosmislenosti bez izvornog seta podataka tvrdnja ostaje na razini indikativnog signala, a ne provjerene statistike. U istom dijelu Index navodi da Italija oklijeva oko sankcioniranja luke Kulevi jer se „preko nje doprema i plin iz Azerbajdžana”. (1) Javne informacije o samoj luci Kulevi uglavnom je opisuju kao terminal za pretovar ugljikovodika i petrokemijskih proizvoda, uključujući sirovu naftu, naftne derivate i ukapljeni naftni plin, a ne kao standardnu rutu opskrbe prirodnim plinom za Europu. (11) Dodatno, službena stranica azerbajdžanskog ministarstva energetike opisuje „Baku–Kulevi” kao rutu za transport naftnih proizvoda i nafte do crnomorske luke Kulevi. (12) Zbog toga formulaciju o „plinu” treba smatrati najmanje nepreciznom bez dodatnog objašnjenja misli li se na ukapljeni naftni plin ili na projekte koji nisu dio glavnih europskih dobavnih pravaca prirodnog plina. (1) (11) (12)

Zaključak

Zbog toga što je postojanje i sadržaj ključnih elemenata predloženog 20. paketa sankcija potvrđen neovisnim izvještajima i javnim izjavama, ali i zato što su pojedine tvrdnje o razlozima protivljenja te konkretne brojke o trgovinskim tokovima iznesene bez provjerljive metodologije, ocjena ovog članka je „većinski točan”. Jezgra priče da EU priprema paket koji zahvaća naftne prihode, pomorske usluge, treće zemlje i mjere protiv zaobilaženja sankcija stoji na čvrstim izvorima. Slabija točka teksta je opis „pobune” kao već formiranog ishoda pregovora, uz dodatne motive pojedinih država i brojke o izvozu i reeksportu koje su pripisane anonimnim izvorima bez podatkovnog traga. Preciznija formulacija bila bi da EU raspravlja o 20. paketu s ambicijom odluke oko 24. veljače te da su u igri mjere poput zabrane pomorskih usluga, sankcioniranja određenih luka u trećim državama i izvozne zabrane specifične opreme prema Kirgistanu, pri čemu pojedine stavke nailaze na rezerviranost dijela članica, ali bez javno potvrđenih detalja o pregovaračkim pozicijama.

Vidi:

  1. Index Vijesti. EU priprema novi ekonomski udar na Rusiju. Izbila pobuna. Index.hr. 17. veljače 2026 https://www.index.hr/vijesti/clanak/eu-priprema-novi-ekonomski-udar-na-rusiju-izbila-pobuna/2761812.aspx
  2. Reuters. EU proposes sanctions on Georgian, Indonesian ports for handling Russian oil. Reuters. 9. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/eu-proposes-add-two-third-country-oil-ports-new-sanctions-package-2026-02-09/
  3. Reuters. EU targets Russian crude anew with far broader sanctions plan Reuters. 6. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/eu-proposes-add-two-third-country-oil-ports-new-sanctions-package-2026-02-09/
  4. European Commission. Statement by President von der Leyen on the 20th package of sanctions. European Commission Presscorner. 2026. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/statement_26_318
  5. Council of the European Union. How the EU adopts and reviews sanctions. Consilium.europa.eu. 2026. Dostupno na: https://www.consilium.europa.eu/en/policies/sanctions-adoption-review-procedure/
  6. European External Action Service. Foreign Affairs Council: press conference by High Representative Kaja Kallas. EEAS. 29. siječnja 2026. Dostupno na: https://www.eeas.europa.eu/eeas/foreign-affairs-council-press-conference-high-representative-kaja-kallas-1_en
  7. Euronews. EU won’t ‘shy away’ from new sanctions on Russia if G7 allies fail to reach deal. Euronews. 17. veljače 2026. https://www.euronews.com/my-europe/2026/02/17/eu-wont-shy-away-from-new-sanctions-on-russia-if-g7-allies-fail-to-reach-deal
  8. Reuters. Kyrgyzstan seeks talks with EU over report that bloc considers sanctions over Russia links. Reuters. 2. veljače 2026.  https://www.reuters.com/world/asia-pacific/kyrgyzstan-seeks-talks-with-eu-over-report-that-bloc-considers-sanctions-over-2026-02-02/
  9. Reuters. Top EU diplomat to visit Kyrgyzstan for talks on sanctions. Reuters. 3. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/asia-pacific/top-eu-diplomat-visit-kyrgyzstan-talks-sanctions-2026-02-03/
  10. Radio Free Europe/Radio Liberty. Kyrgyzstan May Be First State Targeted Under EU Anti-Sanctions Evasion Tool. RFE/RL. 6. veljače 2026. https://www.rferl.org/a/kyrgyzstan-eu-sanctions-russia-circumvention/33671180.html
  11. SOCAR/Black Sea Terminal LLC. Terminal. Kulevi Oil Terminal. https://kulevioilterminal.com/terminal/
  12. Ministry of Energy of Azerbaijan. The Baku-Kulevi route (transportation of oil). Ministry of Energy of Azerbaijan. 21. listopada 2025. https://minenergy.gov.az/en/neft/baki-novorossiysk-neft-kemeri
  13. European External Action Service. Foreign Affairs Council Defence: press remarks by High Representative Kaja Kallas upon arrival. EEAS. 2026. https://www.eeas.europa.eu/eeas/foreign-affairs-council-defence-press-remarks-high-representative-kaja-kallas-upon-arrival-0_en Bloomberg. Greece and Malta Hesitate Over EU’s Russia Oil Services Ban.
  14. Bloomberg. 10. veljače 2026. https://www.bloomberg.com/news/articles/2026-02-10/greece-and-malta-hesitate-over-eu-s-russia-oil-services-ban

Je li zatvaranje Hormuškog tjesnaca stvarna gospodarska prijetnja?

Je li uzimanje iranske prijetnje zatvaranjem Hormuškog tjesnaca ozbiljnom samo oprez ili plansko širenje panike?

Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač

U članku pod naslovom: „Porasle cijene nafte, strahuje se od iranskog zatvaranja ključnog tjesnaca“ na portalu Indeks (18:09, 17. lipnja 2025.) piše sljedeće: „Cijene nafte poskočile su danas na međunarodnim tržištima iznad 75 dolara, odražavajući strahovanja ulagača od eskalacije iransko-izraelskog sukoba i blokade isporuka kroz Hormuški tjesnac. (…) Tržišta nafte pozorno prate iransko-izraelski sukob, strahujući od blokade Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi 18 milijuna do 19 milijuna barela nafte i naftnih proizvoda dnevno. (…) Iran bi zatvaranjem Hormuškog tjesnaca ostao bez prihoda, a SAD bi mogao očekivati više cijene benzina, što bi značilo i višu inflaciju, objašnjava Ole Hansen iz Saxo banke.“ (1)

Kome je u interesu zatvoriti Hormuški tjesnac? U članku „Zašto Iran neće blokirati Hormuški tjesnac“ novinarka Lee Ying Shan za rubriku „Nafta i plin“ CNBC-a piše sljedeće (13/06/2025, 05:01): „Kina je broj jedan uvoznik iranske nafte, navodno otpada na više od tri četvrtine njenog izvoza nafte. Drugo najveće svjetsko gospodarstvo također je najveći trgovinski partner Irana.“ (…) „Njihovi (iranski) prijatelji će patiti više nego njihovi neprijatelji… Tako da je vrlo teško vidjeti da će se to dogoditi“, rekao je Anas Alhajji, partner u Energy Outlook Advisors, dodajući da bi prekidanje kanala moglo biti više šteta nego blagodat za Teheran, s obzirom na to kako većina iranske robe dnevne potrošnje dolazi tim putem. „Nije u njihovom interesu da stvaraju probleme jer će oni prvi patiti.“. (2)

Nekoliko općepoznatih i lako utvrdivih činjenica ovdje su važne. Zaista bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca dovelo do porasta cijene nafte (porast cijene nafte već se zbiva) i plina, također vjerojatno do porasta inflacije u SAD-u itd. Naime, tjesnacem se zaista dnevno prevoze ogromne količine nafte, plina i drugih roba. Ipak, šteta koju bi pretrpio Iran puno je veća. Prvo, zbog manjka stranih valuta od prodaje nafte i plina, a drugo zbog toga jer bi najviše patili glavni uvoznici iranske nafte koji su Kina, Indija i Rusija. Zapad može lako nadomjestiti svoje izvore nafte i plina, ali Kina, Indija i Rusija ne tako lako. Ukratko, za Iran i njihove glavne kupce više je štete nego koristi.

Drugo pitanje je pitanje fizičkog zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Iako ga je teorijski zaista moguće zatvoriti, primjerice miniranjem, postavljanjem lansera projektila uz obalu, postavljanjem morskog i zračnog nadzora itd., ipak je to malo vjerojatno. (4)

Razlozi su manje-više bjelodani. Naime, većina Hormuškog tjesnaca teritorijalnim vodama spada pod Oman, a ne pod Iran. Zatim, sam tjesnac je na najužem dijelu širok 50 km, a na najširem skoro 80 km (za poredbu, 50 km je otprilike udaljenost od Palagruže do najbliže obale Italije). Konačno, broj NATO (konkretno američkih) baza na istočnoj obali Arapskog poluotoka je vrlo velik (samo blizu tjesnaca imamo 7 zračnih i 4 pomorske baze). (5) Ukratko, Iran može pokušati zatvoriti tjesnac, ali je malo vjerojatno da bi to i uspio. Na primjer, Hutiji su pokušali zatvoriti Bab al-Mandab tjesnac između zapadne obale Arapskog poluotoka i Afrike i nisu uspjeli, a taj je tjesnac na najužem dijelu širok samo oko 15 km. Ukratko, malo je vjerojatno uspješno zatvaranje Hormuškog tjesnaca.

Ilustracija: izvori Google Maps, ASP, ESAI Energy, Le Monde. Ilustracija prikazuje širinu Hormuškog tjesnaca (gore lijevo), NATO baze kod tjesnaca (dolje lijevo), te tokove nafte i plina prema Rusiji (gore desno) i prema Indiji i dalje prema Kini (dolje desno).

I sad se postavlja pitanje čemu zastrašivanje tržišta, prije svega nafte i plina, takvim scenarijem? Naime, jedno je oprez ili strah, a drugo je zastrašivanje i širenje panike. Nije nemoguće da se radi o samoispunjavajućem proročanstvu ili Pigmalionovim učinku. (6)

Prvo se pogrešno definira stanje stvari. Ovdje se prijetnja zatvaranja tjesnaca prikazuje kao ne samo puka mogućnost nego kao postupak čija uspješnost ima veliku vjerojatnost, a to barem zasad nije slučaj. To potiče na promjenu ponašanja, u ovom slučaju reakcija svjetskih tržišta naftom i plinom, konkretno porastom cijene. Porast cijene energenata dovodi do porasta cijene svega ostalog što većinski ovisi o cijeni energenata, a to dovodi do povećane inflacije. Time bi se navodno obistinilo proročanstvo. No ako zaista pogledamo stanje stvari, uzrok nije zatvaranje tjesnaca jer to ne samo da nije činjenica nego je zasad i vrlo malo vjerojatno kao budući postupak, već je uzrok iskrivljavanje činjenica i širenje panike. Dakako, samoispunjavajuće proročanstvo može donijeti veliku zaradu mešetarima na tržištima, a pogotovo na tržištima strateškim energentima koja nikad nisu potpuno slobodna nego su regulirana geopolitičkim odlukama najvećih „igrača“ na tržištima.

Na temelju svega rečenog može se reći da je prijetnja zatvaranja Hormuškog tjesnaca koju je uputio Iran gospodarski štetna glavnim trgovinskim partnerima Irana (Kina, Indija, Rusija) više nego neprijateljima (Izrael, SAD i EU), ali i da je tehnički i vojno govoreći „prazna prijetnja“ jer, barem zasad, Iran nema ozbiljna sredstva kojima može blokirati tjesnac. Jedno je biti oprezan, a drugo je strašiti i širiti paniku pa svi koji preozbiljno uzimaju iransku prijetnju de facto šire paniku. Za širenje panike ponekad mogu postojati i jasni gospodarski razlozi jer na panici je bez daljnjeg moguće profitirati. Iako neke tekstove možemo okarakterizirati kao clickbait ili sigurno više od redovitog i razumnog opreza pa čak i do blagog paničarenja, ipak još nema dokaza o tome kako se to paničarenje proizvodi planski. Činjenica jest da su cijene nafte skočile preko 75 dolara po barelu i to samo na temelju straha od daljnje eskalacije sukoba.

Kako god bilo, kao zaključak možemo reći da je uzimanje iranske prijetnje ozbiljnom većinski neopravdano s obzirom na činjenice, kako gospodarske tako i vojne.

P.S.

Nasuprot opisanoj temi, puno je zanimljivija tema izraelskih uništavanja plinskih polja u Iranu. (5) Naime, plin i nafta su cjenovno međuovisni. Također, Iran ponovno sličnim partnerima izvozi svoj plin i tako bi se izraelskim uništavanjem iranskih plinskih polja mogla značajno poremetiti dostupnost i cijena prirodnog plina barem na Bliskom istoku i u Srednjoj Aziji, no to nitko ne spominje ili spominje, ali rijetko, a to je puno stvarnija prijetnja tržištima prirodnog plina.   

Krajnje napomene:

(1) URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/porasle-cijene-nafte-strahuje-se-od-iranskog-zatvaranja-kljucnog-tjesnaca/2681795.aspx(Pristupljeno: 17/06/2025).

(2) URL: https://www.cnbc.com/2025/06/13/israel-iran-conflict-why-tehran-wont-block-the-hormuz-strait.html (Pristupljeno: 17/06/2025).

(3) URL: https://www.americansecurityproject.org/national-security-strategy/u-s-bases-in-the-middle-east/ (Pristupljeno: 17/06/2025).

(4) URL: https://www.twz.com/news-features/could-iran-carry-out-its-threat-to-shut-the-strait-of-hormuz (Pristupljeno: 17/06/2025).

(5) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Self-fulfilling_prophecy (Pristupljeno: 17/06/2025).

(6) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Iran%E2%80%93Israel_War (Pristupljeno: 17/06/2025).