Blickovi čitatelji opisali su pritisak troškova u Švicarskoj, ali to ne dokazuje da je zemlja “na koljenima”

Večernji list točno prenosi Blickove citate i rezultate ankete, no naslov i zaključci nereprezentativnu anketu šire na cijelu Švicarsku.

Autori: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku “Jedna od najbogatijih europskih zemalja na koljenima: ‘Preskupo mi je s mirovinom od oko 2000 eura’”, objavljenom u Večernjem listu 26. travnja 2026., autorica Maša Ilotić Šuvalić navodi da “sve više građana Švicarske jedva spaja kraj s krajem”. Članak se poziva na istraživanje među čitateljima švicarskog medija Blick, u kojem je sudjelovalo više od 7000 ljudi. Prema prenesenim podacima, situacija je “alarmantna”: gotovo trećina ispitanika nakon plaćanja fiksnih troškova ima manje od 500 franaka mjesečno, dok 13 % nema ništa viška. U tekstu se navodi i primjer umirovljenika koji se s mirovinom od 1900 franaka preselio u Španjolsku jer mu je život u Švicarskoj postao preskup (1).

Područje analize

U ovoj provjeri moguće je razdvojiti nekoliko razina tvrdnje. Prva je vjernost prijenosa Blickova teksta i ankete čitatelja. Važno je utvrditi jesu li postoci i citati koje prenosi Večernji list doista preuzeti iz Blickova članka, ali i naglasiti da se radi o anketi čitatelja, a ne o službenom reprezentativnom istraživanju švicarske populacije. Druga je makroekonomski kontekst. Švicarska jest jedna od najbogatijih europskih zemalja prema BDP-u po stanovniku, no to ne znači da u njoj ne postoje kućanstva s niskim dohotkom, dugovima ili izrazito visokim fiksnim troškovima. Treća je troškovna logika. Stanarine, premije obveznog zdravstvenog osiguranja i mirovine mogu se uspoređivati prema dostupnim iznosima, ali pritom treba razlikovati prosjek, pojedinačni slučaj i zaključke koji vrijede za cijelu populaciju. U analizi se koriste službeni podaci švicarskog Saveznog statističkog ureda, Savezne porezne uprave, Saveznog ureda za javno zdravstvo, portala ch.ch, Europske središnje banke i Svjetske banke. Blick se koristi kao neposredni medijski izvor tvrdnji koje je preuzeo Večernji list (2) (3) (4) (5)(6) (7) (8) (9).

Analiza

Večernji list uglavnom vjerno prenosi Blick, ali ne razdvaja dovoljno anketu čitatelja od reprezentativnog istraživanja

Blick je 23. travnja 2026. objavio tekst pod naslovom “Ich kann mir die Schweiz nicht mehr leisten”. U njemu se navodi da rastući fiksni troškovi sve snažnije opterećuju stanovništvo te da se dio čitatelja bori za “crnu nulu” na kraju mjeseca (2). Večernji list točno navodi da je riječ o istraživanju među čitateljima u kojem je sudjelovalo više od 7000 ljudi. Blick u istom tekstu piše da 13 % sudionika nakon odbitka fiksnih troškova nema nikakav preostali mjesečni budžet, 18 % ima manje od 500 franaka, 23 % između 500 i 1500 franaka, 19 % između 1500 i 3000 franaka, a 27 % više od 3000 franaka mjesečnog viška (2). Večernjakova formulacija da “gotovo trećina” ispitanika ima manje od 500 franaka mjesečno točna je jer zbroj 13 % i 18 % iznosi 31 %. Točna je i tvrdnja da “samo nešto više od četvrtine” uspijeva imati više od 3000 franaka mjesečno, budući da Blick navodi udio od 27 % (1) (2). Problem, dakle, nije u samom prijenosu brojki, nego u njihovu tumačenju i opsegu. Blick ih opisuje kao Leserumfrage, odnosno anketu čitatelja, a Večernji list također navodi da je riječ o istraživanju čitatelja Blicka (1) (2). Takva anketa može biti korisna za prikaz osobnih iskustava i novinarski “vox populi”, ali bez objavljene metode uzorkovanja, ponderiranja i kontrole strukture uzorka ne može dokazati stanje cijele švicarske populacije. Drugim riječima, anketa može pokazati da je među sudionicima znatan udio financijski pritisnut, ali sama po sebi ne dokazuje da “sve više građana Švicarske” općenito jedva preživljava. Večernji list vjerno prenosi i pojedinačne citate iz Blickova teksta. U oba se članka pojavljuju primjeri čitatelja koji govore o dodatnom poslu, preskakanju obroka, invalidskoj mirovini i iseljavanju (1) (2). Međutim, pojedinačna svjedočanstva nisu statistički dokaz trenda. Ona mogu ilustrirati životne situacije u zemlji s visokim troškovima, ali ne mogu sama nositi zaključak da je “Švicarska na koljenima”.

Službeni podaci potvrđuju pritisak troškova, ali ne potvrđuju sliku općeg sloma

Tvrdnja da je Švicarska jedna od najbogatijih europskih zemalja ima čvrstu osnovu. Svjetska banka za 2024. navodi da je švicarski BDP po stanovniku iznosio 103.998,2 američka dolara, što zemlju svrstava u sam europski i OECD-ov vrh prema toj mjeri (8). OECD u ekonomskom pregledu također opisuje Švicarsku kao jednu od najuspješnijih članica OECD-a prema BDP-u po stanovniku (9). Naslovni kontrast između bogate zemlje i teškoća dijela stanovnika zato je novinarski razumljiv. No službeni socijalni pokazatelji ne potvrđuju izraz “na koljenima” ako se on čita kao tvrdnja o općem društvenom ili ekonomskom slomu. Savezni statistički ured navodi da je 2024. u dohodovnom siromaštvu bilo 8,4 % švicarske populacije, odnosno oko 743.000 ljudi (3). To je ozbiljan broj, ali ne znači da većina stanovništva “jedva preživljava”. Podaci o zakašnjelim plaćanjima također pokazuju pogoršanje. Blick se poziva na podatak Saveznog statističkog ureda prema kojem je 2024. u kućanstvu sa zakašnjelim plaćanjima živjelo 15,4 % stanovništva, dok je 2022. taj udio iznosio 12,1 % (10). Taj indikator podupire tvrdnju da se financijski pritisak kod dijela kućanstava povećao, ali ne potvrđuje dramatičnu sliku zemlje “na koljenima”. Tvrdnja o gotovo tri milijuna poreznih obveznika s nikakvom ili vrlo malom imovinom može se provjeriti kroz podatke švicarske Savezne porezne uprave. U najnovijoj objavljenoj statistici oporezive imovine za 2022. navodi se 1.258.692 poreznih obveznika s nultom neto imovinom te 1.703.168 poreznih obveznika u razredu iznad nule do 50.000 franaka (4). Zbroj ta dva razreda iznosi 2.961.860, što opravdava medijsku formulaciju “gotovo tri milijuna” ako se “vrlo mala imovina” tumači kao neto imovina do 50.000 franaka. Udio tih poreznih obveznika iznosi oko 52,5 %, jer se 2.961.860 dijeli s ukupno 5.637.827 poreznih obveznika. No metodološki je važno naglasiti da je riječ o poreznim obveznicima, odnosno poreznim jedinicama u statistici imovine, a ne nužno o pojedinačnim stanovnicima. Ta razlika u medijskim tekstovima nije dovoljno objašnjena. Troškovi koje članak ističe imaju službenu podlogu. Savezni statistički ured navodi da je prosječna neto najamnina u Švicarskoj 2024. iznosila 1485 franaka mjesečno (5). Savezni ured za javno zdravstvo za 2026. navodi da premije obveznog zdravstvenog osiguranja rastu prosječno 4,4 % te da prosječna premija iznosi 393,30 franaka mjesečno (6). Ako se taj iznos ilustrativno usporedi s mirovinom od 1900 franaka, prosječna premija zdravstvenog osiguranja sama čini oko 20,7 % mjesečne mirovine. Ako se zbroje prosječna neto najamnina od 1485 franaka i prosječna premija od 393,30 franaka, dobiva se 1878,30 franaka; gotovo cijela mirovina od 1900 franaka. Taj izračun ne dokazuje pojedinačni slučaj jer stvarna najamnina, subvencije premija, dopunske naknade i sastav kućanstva ovise o kantonu i osobnim okolnostima. Ipak, pokazuje zašto priča o umirovljeniku s 1900 franaka mjesečno nije sama po sebi nelogična.

Mirovina od 1900 franaka i tvrdnja o stagnirajućim plaćama traže više konteksta

Večernji list navodi primjer umirovljenika s mirovinom od 1900 franaka, odnosno “oko 2000 eura” (1). To je približno točno preračunavanje. Europska središnja banka za 24. travnja 2026. navodi tečaj prema kojem je 1 euro iznosio 0,9199 franaka (7). Prema tom tečaju, 1900 franaka iznosi oko 2065 eura. Formulacija “oko 2000 eura” zato je prihvatljivo zaokruživanje, iako bi preciznije bilo “oko 2060 eura”. Švicarski javni portal ch.ch navodi da se državna starosna mirovina prvog stupa za samca trenutačno kreće od 1260 do 2520 franaka mjesečno, ovisno o doprinosima i drugim faktorima, te da prvi stup služi pokrivanju osnovnih potreba (11). Iznos od 1900 franaka stoga je unutar mogućeg raspona državne mirovine. Međutim, članak ne razjašnjava govori li se o ukupnim primanjima umirovljenika, samo o prvom stupu ili o kombinaciji više izvora. To je važno jer švicarski mirovinski sustav ima tri stupa: državnu mirovinu, profesionalnu mirovinu i privatnu štednju (11). Bez te razlike čitatelj može steći dojam da je svaki švicarski umirovljenik s mirovinom od oko 2000 eura u istoj situaciji, što nije dokazano. Najslabija činjenična formulacija u Večernjakovu tekstu odnosi se na “stagnirajuće plaće”. Ta se tvrdnja pojavljuje u uvodnom objašnjenju kao jedan od uzroka problema (1). Službeni podaci za 2025. ne potvrđuju stagnaciju. Savezni statistički ured objavio je da je 2025. švicarski indeks nominalnih plaća porastao 1,8 %, a realne plaće 1,6 %, uz prosječnu inflaciju od 0,2 % (12) (13). Konceptualno, izračun je jednostavan: ako nominalne plaće rastu 1,8 %, a cijene u prosjeku 0,2 %, realni rast približno iznosi razliku, odnosno oko 1,6 %. To ne znači da su svi radnici imali rast plaća niti da su kućanstva s nižim prihodima financijski rasterećena. No znači da opća tvrdnja o stagnirajućim plaćama nije točna za 2025. kao najnoviju punu službeno obrađenu godinu. Širi kontekst je složeniji: u prethodnim godinama dio realnog dohotka bio je pod pritiskom, ali 2025. kao najnovija puna godina pokazuje rast realnih plaća. Medijsko preuzimanje pokazuje da je ista jezgra tvrdnje cirkulirala i izvan Večernjeg lista. N1 je 27. travnja 2026. objavio tekst s istom glavnom tvrdnjom o jednoj od najbogatijih europskih zemalja, o tri milijuna poreznih obveznika s gotovo nikakvom imovinom i o umirovljeniku koji s 1900 franaka ne može živjeti u Švicarskoj (14). Tportal je istoga dana objavio sličan tekst o “velikoj krizi” u jednoj od najbogatijih zemalja Europe, uz iste primjere čitatelja koje je prethodno objavio Blick (15). To pokazuje da je jezgra Blickove priče brzo prenesena u više hrvatskih medija. No medijsko ponavljanje ne povećava dokaznu snagu tvrdnje ako se ona i dalje oslanja na isti nereprezentativni izvor.

Zaključak

Zbog vjernog prijenosa Blickovih anketnih postotaka i stvarno potvrđenog pritiska stanarina i zdravstvenih premija, ali i zbog prenaglašene naslovne generalizacije te nedovoljnog objašnjenja da je riječ o nereprezentativnoj anketi čitatelja, ocjena članka je “većinski točno”. Osnovne prenesene brojke iz Blicka su točne: 13 % sudionika nema preostali budžet, dodatnih 18 % ima manje od 500 franaka, a 27 % ima više od 3000 franaka mjesečnog viška. Službeni podaci potvrđuju da su visoke stanarine, rast premija zdravstvenog osiguranja i zakašnjela plaćanja stvarni problemi za dio švicarskih kućanstava. Međutim, tvrdnje poput “zemlja na koljenima”, “sve više građana jedva spaja kraj s krajem” i “takvih je sve manje” u tekstu nisu dokazane reprezentativnim podacima. One su izvedene iz ankete čitatelja i pojedinačnih svjedočanstava. Preciznija formulacija glasila bi: “Blickova anketa među više od 7000 čitatelja pokazuje da znatan dio sudionika nakon fiksnih troškova ima vrlo malo ili nimalo preostalog mjesečnog novca.” Još preciznije: “Službeni švicarski podaci potvrđuju rast financijskog pritiska kod dijela kućanstava, ali ne potvrđuju da je Švicarska kao cjelina ‘na koljenima’.”

Vidi:

1. Večernji list. Jedna od najbogatijih europskih zemalja na koljenima: “Preskupo mi je s mirovinom od oko 2000 eura”. 26.4.2026. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/vijesti/jedna-od-najbogatijih-europskih-zemalja-na-koljenima-preskupo-mi-je-s-mirovinom-od-oko-2000-eura-1954261
2. Blick. Leser über ihre Finanzen: “Ich kann mir die Schweiz nicht mehr leisten”. 23.4.2026. Dostupno na:https://www.blick.ch/community/leser-ueber-ihre-finanzen-ich-kann-mir-die-schweiz-nicht-mehr-leisten-id21894131.html
3. Federal Statistical Office. Poverty. 2026. Dostupno na:https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/economic-social-situation-population/economic-and-social-situation-of-the-population/poverty-deprivation/poverty.html
4. Eidgenössische Steuerverwaltung. Gesamtschweizerische Statistik der besteuerten Vermögen 2022. 20.11.2025. Dostupno na: https://www.estv.admin.ch/de/gesamtschweizerische-vermoegenssteuerstatistik
5. Federal Statistical Office. Rented dwellings. 2026. Dostupno na:https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/construction-housing/dwellings/rented-dwellings.html
6. Federal Office of Public Health. Premiums and costs: answers to frequently asked questions and useful links. 2026. Dostupno na: https://www.bag.admin.ch/en/premiums-and-costs-answers-to-frequently-asked-questions
7. European Central Bank. Euro foreign exchange reference rates, Swiss franc. 24.4.2026. Dostupno na:https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/euro_reference_exchange_rates/html/eurofxref-graph-chf.en.html
8. World Bank. Switzerland Data. 2024. Dostupno na: https://data.worldbank.org/country/switzerland
9. OECD. Switzerland Economic Snapshot. 2.12.2025. Dostupno na: https://www.oecd.org/en/topics/sub-issues/economic-surveys/switzerland-economic-snapshot.html
10. Blick. Miete, Krankenkasse, Schicksal: Drei Millionen Schweizer haben kaum Erspartes. 22.4.2026. Dostupno na: https://www.blick.ch/wirtschaft/leben-von-der-hand-in-den-mund-tanja-c-ist-kein-einzelfall-drei-millionen-schweizer-haben-kaum-erspartes-id21890704.html
11. ch.ch. Retirement income. 2026. Dostupno na: https://www.ch.ch/en/retirement/retirement-income/
12. Federal Statistical Office. Swiss wage index. 21.4.2026. Dostupno na:https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/work-income/wages-income-employment-labour-costs/trend-wages.html
13. Federal Statistical Office. Average annual inflation of +0.2% in 2025. 8.1.2026. Dostupno na:https://www.bfs.admin.ch/asset/en/36353838
14. N1. Jedna od najbogatijih europskih zemalja na koljenima: “Morao sam odseliti, mirovina od 2000 nije dovoljna”. 27.4.2026. Dostupno na: https://n1info.hr/svijet/jedna-od-najbogatijih-europskih-zemalja-na-koljenima-morao-sam-odseliti-mirovina-od-2000-nije-dovoljna/
15. Tportal. Velika kriza u jednoj od najbogatijih zemalja Europe. 27.4.2026. Dostupno na:https://www.tportal.hr/biznis/clanak/velika-kriza-u-jedna-od-najbogatijih-zemalja-europe-s-mirovinom-od-oko-2000-eura-ne-mogu-prezivjeti-20260427