Članarine UPUZ-u jesu javni trošak, a UPUZ-ovi podaci potvrđuju red veličine iznosa

UPUZ-ovi vlastiti podaci potvrđuju da se od članarina godišnje prikupi oko pola milijuna eura, dok puni petogodišnji zbroj uplata po ustanovama, za razdoblje od 2021. do 2025., nije javno rekonstruiran.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Novi list je 25. travnja 2026. objavio članak Ljerke Bratonje Martinović pod naslovom “Rat” zbog plaćanja članarine u zdravstvu: “Zašto se novac troši na lobističku mrežu ravnatelja umjesto na pacijente?” U članku se prenosi tvrdnja HUBOL-a, odnosno Hrvatske udruge bolničkih liječnika, strukovne udruge koja okuplja bolničke liječnike i javno istupa o pitanjima zdravstvenog sustava, da se javni novac zdravstvenih ustanova troši na članarine UPUZ-u. UPUZ je Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, organizacija koja okuplja zdravstvene ustanove kao poslodavce te za svoje članice obavlja poslove zastupanja, savjetovanja i stručne podrške. HUBOL u članku postavlja pitanje zašto se taj novac usmjerava u “lobističku mrežu ravnatelja” umjesto u potrebe pacijenata i zaposlenih, dok UPUZ odgovara da je članstvo dobrovoljno, zakonito i financijski transparentno. (1)

Područje analize

Provjerljivo je nekoliko elemenata. Prvo, može se provjeriti pravni okvir: mogu li javne ustanove kao pravne osobe biti članice udruge poslodavaca i je li UPUZ registriran kao takva organizacija. Drugo, može se provjeriti financijska logika brojki iz članka: članarina od 0,60 eura mjesečno po zaposleniku, proračun UPUZ-a od 947.000 eura u 2024. i navod da članarine čine oko polovice prihoda. Treće, može se provjeriti jesu li “vlastiti prihodi” javnih ustanova privatni novac ravnatelja ili dio javnog financijskog sustava. Četvrto, može se ocijeniti je li formulacija o “lobističkoj mreži ravnatelja” činjenična tvrdnja ili vrijednosna kvalifikacija HUBOL-a. Istu jezgru tvrdnje prenijeli su i drugi mediji, uključujući Dnevnik.hr, HRT/Hinu i Večernji list. To pokazuje da se radi o široko prenesenom javnom prijeporu, a ne samo o izoliranom članku Novog lista. (2) (3) (4)

Analiza

Pravni status članstva javnih zdravstvenih ustanova u UPUZ-u

Novi list korektno prenosi obje strane spora. HUBOL problem postavlja kao pitanje svrhovitosti i transparentnosti troška, dok UPUZ odgovara da je riječ o dobrovoljnom članstvu zdravstvenih ustanova u udruzi poslodavaca, a ne o nezakonitoj uplati. (1) UPUZ u svojem priopćenju navodi da članarinu plaćaju članice prema odluci predsjedništva i statutu, da ona iznosi 0,60 eura mjesečno po zaposleniku te da su članovi korisnici pravne, ekonomske i druge stručne podrške. (5)   Pravni okvir u osnovi ide u prilog tvrdnji da samo članstvo nije sporno po sebi. Ustav Republike Hrvatske propisuje da poslodavci imaju pravo osnivati udruge te slobodno u njih stupati i iz njih istupati. (6) Pravila o unutarnjem ustrojstvu udruga dodatno navode da član udruge može biti fizička ili pravna osoba pod jednakim uvjetima propisanim zakonom i statutom udruge, pri čemu se kao primjer pravnih osoba navode i ustanove. (7) UPUZ se nalazi i na popisu udruga poslodavaca Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, pod nazivom Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske. (8) Iz toga slijedi važna razlika: članak Novog lista ne dokazuje da je plaćanje članarine UPUZ-u nezakonito, ali to izravno ni ne tvrdi. Njegova provjerljiva jezgra odnosi se na pitanje javnog interesa, transparentnosti i opravdanosti troška. To je legitimno pitanje jer su javne zdravstvene ustanove obveznici pravila o pristupu informacijama kada raspolažu javnim sredstvima ili obavljaju javnu službu. Zakon o pravu na pristup informacijama obuhvaća tijela javne vlasti, uključujući pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se financiraju iz javnih sredstava i pravne osobe koje je osnovala država ili jedinice lokalne i područne samouprave. (9)

Brojke o članarini: aritmetika je uvjerljiva, a red veličine potvrđen UPUZ-ovim podacima

Najkonkretniji brojčani dio članka odnosi se na UPUZ-ovu vlastitu obranu. UPUZ navodi da članarina iznosi 0,60 eura mjesečno po zaposleniku, da je proračun udruge u 2024. iznosio 947.000 eura i da članarine čine oko 50 posto prihoda. (5) Iz toga se može reproducirati osnovni izračun. Ako je ukupni proračun 947.000 eura, a članarine čine oko polovice, tada se iz članarina ostvaruje približno 473.500 eura godišnje. Budući da 0,60 eura mjesečno iznosi 7,20 eura godišnje po zaposleniku, takav prihod odgovara obračunskoj bazi od približno 65.764 zaposlenika, jer je 473.500 podijeljeno sa 7,20 jednako oko 65.764. Ta računica ne dokazuje točan broj članica ni točan broj zaposlenika po ustanovi, ali potvrđuje bitnu činjeničnu jezgru tvrdnje: iz samih UPUZ-ovih podataka proizlazi da se kroz članarine prikuplja iznos reda veličine oko pola milijuna eura godišnje. Time su medijski opisi o “stotinama tisuća eura” i približno pola milijuna eura godišnje aritmetički usklađeni s javno iznesenim podacima UPUZ-a.

Drugi brojčani sklop odnosi se na širi petogodišnji zbroj uplata. HUBOL navodi da je od 170 javnih zdravstvenih ustanova tražio podatke o uplatama UPUZ-u za razdoblje od 2021. do 2025. te da su najmanje 142 javne zdravstvene ustanove članice UPUZ-a. (1) (2) (3) (4) To je podatak koji se u medijima pojavljuje kao HUBOL-ova tvrdnja, a ne kao službeni registar članica ili cjelovit skup knjigovodstvenih kartica svih ustanova. UPUZ u javnom priopćenju ne objavljuje popis članica ni tablicu uplata po ustanovama, nego iznosi agregatne podatke o proračunu, udjelu članarina i načinu obračuna. (5) Zato se broj od najmanje 142 članice može smatrati vjerodostojno prenesenom tvrdnjom HUBOL-a, ali se u ovoj provjeri ne može neovisno potvrditi iz primarnog javnog registra članstva. Isto vrijedi za puni petogodišnji zbroj uplata od 2021. do 2025. godine. Za brojčane tvrdnje koje uključuju 2025. godinu potreban je primarni izvor, primjerice knjigovodstvene kartice dobavljača po ustanovama, službeni odgovori po zahtjevima za pristup informacijama ili strojno čitljive mjesečne objave plaćanja. Budući da takav cjelovit skup podataka nije javno dostupan u samom članku, ukupne uplate za petogodišnje razdoblje ne mogu se pouzdano potvrditi. Međutim, to ne ruši osnovnu tvrdnju koja se provjerava. Ključni dio tvrdnje, da javne zdravstvene ustanove plaćaju članarine UPUZ-u i da je riječ o iznosu reda veličine stotina tisuća eura godišnje, potvrđen je UPUZ-ovim vlastitim podacima.

“Vlastiti prihodi”, transparentnost i tvrdnja “umjesto na pacijente”

Najjači dio HUBOL-ove argumentacije odnosi se na tvrdnju da “vlastiti prihodi” javnih zdravstvenih ustanova nisu privatni novac ravnatelja. Taj je dio u skladu s proračunskim okvirom. Zakon o proračunu vlastite prihode proračunskih korisnika definira kao prihode koje korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a takvi su prihodi dio proračuna odnosno financijskog plana i podliježu nadzoru. (10) Drugim riječima, obrana da se članarina plaća iz “vlastitih prihoda” ne uklanja javni karakter novca. Ona samo opisuje izvor unutar financijskog plana ustanove. Novi list i drugi mediji prenose i HUBOL-ovu tvrdnju da se iz agregiranih financijskih izvješća ne može vidjeti točan iznos plaćen UPUZ-u. (1) (2) (3) Taj je dio metodološki razuman. Proračunska financijska izvješća u pravilu prikazuju prihode, rashode i obveze po propisanim obrascima i ekonomskim kategorijama, a ne nužno po svakom pojedinačnom dobavljaču ili primatelju plaćanja. (12) Za provjeru konkretne uplate UPUZ-u relevantnije su kartice dobavljača, ugovori, nalozi za plaćanje ili obvezna mjesečna objava informacija o trošenju sredstava. Od 2024. godine taj se standard dodatno pooštrava. Naputak Ministarstva financija propisuje objavu informacija o trošenju sredstava na mrežnim stranicama obveznika, uključujući isplate pravnim i fizičkim osobama iz financijskog plana, najmanje jednom mjesečno, uz podatke o primatelju, iznosu i vrsti rashoda. (11) Time HUBOL-ova tvrdnja da se podaci za 2024. i 2025. mogu tražiti i uspoređivati ima čvršću osnovu nego tvrdnja o starijem razdoblju, jer se sustav obvezne mjesečne objave ne može automatski preslikati unatrag na 2021., 2022. i 2023. godinu.

S druge strane, tvrdnju da financijska izvješća UPUZ-a nisu dostupna javnosti treba dodatno kvalificirati. UPUZ je udruga poslodavaca i neprofitna organizacija, a neprofitne organizacije u Hrvatskoj obuhvaćene su sustavom financijskog izvještavanja i Registrom neprofitnih organizacija. Ministarstvo financija navodi da je za neprofitne organizacije propisana obveza predaje financijskih izvještaja i javna objava kroz registar, a FINA također opisuje dostupnost podataka iz godišnjih financijskih izvještaja neprofitnih organizacija. (13) (14) To znači da apsolutna formulacija “nisu dostupna javnosti” nije dovoljno precizna bez dodatka koji bi objasnio govori li se o lako dostupnim izvještajima, detaljnim stavkama, popisu članarina po članicama ili o agregiranim godišnjim izvještajima. Najslabije provjerljiv dio članka jest naslovna formulacija o “lobističkoj mreži ravnatelja” i pitanje zašto se novac troši “umjesto na pacijente”. UPUZ doista navodi da njegovi predstavnici sudjeluju u pregovaračkim odborima i radnim skupinama, što znači da udruga zastupa interese poslodavaca u zdravstvu. (5) No iz toga se ne može automatski zaključiti da je riječ o “mreži ravnatelja” u pejorativnom smislu, niti da bi svaka kuna članarine nužno i izravno bila preusmjeriva u određenu uslugu pacijentima. Preciznije je reći da članarina predstavlja javni trošak za poslodavačko zastupanje i stručne usluge te da javnost ima pravo znati iznose i opravdanost tog troška. Formulacija o “lobističkoj mreži ravnatelja” stoga je ponajprije vrijednosna i polemička kvalifikacija HUBOL-a, ali ne mijenja provjerljivu činjeničnu osnovu članka. Ta osnova ostaje potvrđena: javne zdravstvene ustanove plaćaju članarinu UPUZ-u, novac ima javni karakter, a UPUZ-ovi vlastiti podaci potvrđuju iznos reda veličine oko pola milijuna eura godišnje.

Zaključak

Ocjena analizirane tvrdnje je “točno”. Dostupni izvori potvrđuju ključnu činjeničnu jezgru članka: javne zdravstvene ustanove doista plaćaju članarine UPUZ-u, riječ je o javnom trošku jer se i “vlastiti prihodi” javnih ustanova nalaze unutar javnog financijskog sustava, a UPUZ-ovi vlastiti podaci pokazuju da članarine iznose približno pola milijuna eura godišnje. Iz UPUZ-ova navoda o proračunu od 947.000 eura u 2024. i činjenici da članarine čine oko polovice prihoda proizlazi iznos od oko 473.500 eura godišnje, što je u skladu s medijskim opisom “stotina tisuća eura” odnosno “oko pola milijuna eura”. Važno je pritom razlikovati zakonitost članstva od pitanja javne opravdanosti troška. Pravni okvir ne upućuje na to da je samo članstvo javnih zdravstvenih ustanova u udruzi poslodavaca nezakonito. Međutim, to ne mijenja činjenicu da je riječ o novcu javnih ustanova i da javnost ima pravo na podatke o iznosima, primateljima i svrsi takvih uplata. Tvrdnja da se članarine ne mogu promatrati kao privatna odluka ravnatelja, nego kao trošak javnih ustanova, stoga je u bitnome točna. Ograničenje ove provjere odnosi se na puni petogodišnji zbroj uplata od 2021. do 2025., koji se ne može neovisno rekonstruirati bez primarnih knjigovodstvenih podataka svih ustanova. Također, izraz “lobistička mreža ravnatelja” nije strogo činjenična tvrdnja, nego polemička i vrijednosna kvalifikacija HUBOL-a. No te ograde ne mijenjaju osnovni nalaz: članarine UPUZ-u plaćaju javne zdravstvene ustanove, taj novac ima javni karakter, a UPUZ-ovi vlastiti podaci potvrđuju red veličine iznosa o kojem se u članku govori. Zato je ukupna ocjena tvrdnje “točno”. Precizna formulacija glasila bi: javne zdravstvene ustanove mogu biti članice udruge poslodavaca i plaćati članarinu, ali taj trošak ostaje javni trošak koji mora biti transparentan i obrazložen. Također, može se reći da UPUZ-ovi vlastiti podaci upućuju na približno 473.500 eura godišnje od članarina u 2024., dok ukupne uplate po ustanovama od 2021. do 2025. treba potvrditi primarnim knjigovodstvenim podacima.

Vidi:

  1. Bratonja Martinović L. “Rat” zbog plaćanja članarine u zdravstvu: “Zašto se novac troši na lobističku mrežu ravnatelja umjesto na pacijente?” Novi list. 25.4.2026. Dostupno na:https://www.novilist.hr/novosti/rat-zbog-placanja-clanarine-u-zdravstvu-zasto-se-novac-trosi-na-lobisticku-mrezu-ravnatelja-umjesto-na-pacijente/
  2. Dnevnik.hr. Udruga liječnika upozorava: “Stotine tisuća eura iz zdravstva odlaze u tu udrugu”. 22.4.2026. Dostupno na: https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/hubol-upozorava-na-netransparentne-uplate-zdravstvenih-ustanova-upuz-u—909563.html
  3. HRT/Hina. HUBOL upozorava na netransparentne uplate zdravstvenih ustanova UPUZ-u. 22.4.2026. Dostupno na: https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/hubol-upozorava-na-netransparentne-uplate-zdravstvenih-ustanova-upuz-u-12138453
  4. Kovačević Barišić R. HUBOL: Stotine tisuća eura iz zdravstva godišnje se odlijeva u udrugu ravnatelja. Večernji list. 22.4.2026. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/vijesti/hubol-stotine-tisuca-eura-iz-zdravstva-godisnje-se-odlijeva-u-udrugu-ravnatelja-1952214
  5. Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske. Priopćenje za javnost, odgovor HUBOL-u. 23.4.2026. Dostupno na: https://www.upuz.hr/priopcenje-za-javnost-odgovor-hubol-u/
  6. Narodne novine. Ustav Republike Hrvatske. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_05_41_705.html
  7. Gov.hr. Unutarnje ustrojstvo udruge. Dostupno na: https://gov.hr/hr/unutarnje-ustrojstvo-udruge/576
  8. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Popis udruga poslodavaca više razine, udruga poslodavaca i sindikata koji djeluju u Republici Hrvatskoj. Dostupno na:https://mrosp.gov.hr/print.aspx?id=11520&url=print
  9. Zakon.hr. Zakon o pravu na pristup informacijama. Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/126/Zakon-o-pravu-na-pristup-informacijama
  10. Zakon.hr. Zakon o proračunu. Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/283/Zakon-o-prora%C4%8Dunu
  11. Narodne novine. Naputak o okvirnom sadržaju, minimalnom skupu podataka te načinu javne objave informacija o trošenju sredstava na mrežnim stranicama jedinica lokalne i područne samouprave te proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i jedinica lokalne i područne samouprave. NN 59/2023. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_06_59_1003.html
  12. Zakon.hr. Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. NN 37/2022. Dostupno na: https://www.zakon.hr/c/podzakonski-propis/60091/nn-37-22-%2823.03.2022.%29%2C-pravilnik-o-financijskom-izvjestavanju-u-proracunskom-racunovodstvu
  13. Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Neprofitne organizacije. Dostupno na:https://mfin.gov.hr/neprofitne-organizacije/106
  14. FINA. Preuzimanje podataka iz godišnjih financijskih izvještaja neprofitnih organizacija. Dostupno na:https://www.fina.hr/javne-usluge-za-poslovne-subjekte/registri/registar-godisnjih-financijskih-izvjestaja/preuzimanje-podataka-iz-gfi-ja-neprofitnih-organizacija

“Šok” za 1,6 milijuna? Da, dopunsko poskupljuje, ali nije riječ o “zdravstvenom” općenito

Riportal (preuzet iz RTL/Net.hr partnerske mreže) točno prenosi odluku HZZO-a o novoj cijeni dopunskog zdravstvenog osiguranja od 1. veljače 2026., ali naslovni okvir je senzacionalistički i terminološki neprecizan.

Autori: prof. sr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Police dopunskog zdravstvenog osiguranja poskupljuju od 1. veljače iduće godine, nova cijena iznosi 180,00 eura godišnje, odnosno 15,00 eura mjesečno, riječ je o poskupljenju od čak 61 posto, a promjena se odnosi na oko 1,6 milijuna građana, dok je oko pola milijuna oslobođeno plaćanja.”- Riportal.net.hr (partnerski prijenos RTL/Net.hr sadržaja), 30.12.2025. (1)

Područje analize

U Hrvatskoj je obvezno zdravstveno osiguranje temeljni i obvezni sustav zdravstvene zaštite koji provodi HZZO, dok su dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje oblici dobrovoljnog osiguranja koji se ugovaraju odvojeno, ponajprije radi pokrivanja participacije i ograničavanja osobnih izdataka. (2) (3) Zbog toga je ključno razlikovati što točno poskupljuje. Ne poskupljuje “zdravstveno” kao cjelina, nego premija police dopunskog zdravstvenog osiguranja koju provodi HZZO. Ovakve vijesti imaju izraženu društvenu važnost jer dopunsko osiguranje izravno utječe na kućne budžete, osobito kod starijih osoba i kroničnih bolesnika. Naslovna dramatizacija (“šok”, “drastično”) može pojačati dojam iznenadnog udara i prikriti činjenicu da znatan dio osiguranika uopće ne plaća premiju jer ostvaruje pravo na financiranje iz državnog proračuna. (4) (5) Analizu strukturiramo kroz četiri pitanja: postoji li formalna odluka i kada se primjenjuje, koliki je stvarni rast cijene i je li postotak korektno prikazan, na koga se promjena odnosi te što naslov prešućuje, ponajprije razliku između dopunskog i obveznog osiguranja.

Analiza

1) “Dobilo zeleno svjetlo”: postoji li odluka i od kada vrijedi?

U tekstu se tvrdi da je poskupljenje “dobilo zeleno svjetlo” te da se nova cijena primjenjuje od 1. veljače 2026. (1) Ta je tvrdnja provjerljivo točna. HZZO je 30. prosinca 2025. objavio da je Upravno vijeće, nakon provedenog savjetovanja s javnošću, donijelo odluku kojom se cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja utvrđuje na 180,00 eura godišnje, odnosno 15,00 eura mjesečno. Odluka se primjenjuje od 1. veljače 2026. na sve važeće i novougovorene police. (4) Naslovna formulacija “zeleno svjetlo” u ovom slučaju nije prazna metafora. Odluka doista postoji i formalno je donesena. Medijski tekst ne ulazi u tehničke detalje provedbe, ali ključni elementi – postojanje odluke i datum primjene – potvrđeni su službenim izvorom. (4)

2) “Drastično” i “61 posto”: je li matematika korektna?

Tekst navodi da je riječ o poskupljenju od “čak 61 posto”, uz godišnju razliku od 68,51 eura. (1) Dosadašnja cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a iznosila je 9,29 eura mjesečno, odnosno 111,49 eura godišnje. (6) Nova cijena iznosi 15,00 eura mjesečno, odnosno 180,00 eura godišnje. (4) Godišnja razlika doista iznosi 68,51 eura. Postotni rast na mjesečnoj razini iznosi približno 61,5 posto, pa se medijski navod od “61 posto” može smatrati zaokruživanjem naniže. (4) (6) Vrijednosni pridjev “drastično” ima retoričku funkciju, ali nije posve neutemeljen jer se radi o skoku od oko 60 posto. Ono što nedostaje jest kontekst. Čitatelj iz naslova ne saznaje da cijena police nije mijenjana više od desetljeća. HZZO u obrazloženju navodi da se cijena nije mijenjala 12 godina te da se uvodi jedinstvena nova cijena. (7)

3) “Oko 1,6 milijuna” i “oko pola milijuna”: na koga se promjena odnosi?

Tekst tvrdi da se promjena odnosi na oko 1,6 milijuna građana, dok je oko pola milijuna oslobođeno plaćanja. (1) Prema Izvješću o poslovanju HZZO-a za 2024. godinu, na dan 31. prosinca 2024. postojalo je 1.601.836 osiguranika koji sami plaćaju policu dopunskog osiguranja te 538.886 polica financiranih iz državnog proračuna. Ukupan broj iznosio je 2.140.722. (8) Medijski izrazi “oko 1,6 milijuna” i “oko pola milijuna” u tom su smislu brojčano točni. Međutim, formulacija “1,6 milijuna Hrvata” nije precizna. Službeni podaci govore o osiguranicima i policama, a ne o nacionalnoj pripadnosti. Sustav obveznog zdravstvenog osiguranja obuhvaća i osobe koje nisu hrvatski državljani, primjerice prema pravilima EU koordinacije. (2) (8) Dodatnu konfuziju može stvoriti i URL u kojem se decimalni zarez pretvara u “16”, što na prvi pogled može sugerirati “šesnaest milijuna”, iako se u samom tekstu govori o 1,6 milijuna. (1)

4) Najveći problem: neprecizno “zdravstveno”

U naslovu se govori o “poskupljenju zdravstvenog”, što mnogi čitatelji razumiju kao poskupljenje zdravstvenog osiguranja općenito ili čak “zdravstva”. U samom tekstu, međutim, jasno je da se radi isključivo o dopunskom zdravstvenom osiguranju. (1) Ta razlika nije terminološka sitnica. Obvezno zdravstveno osiguranje ostaje nepromijenjeno, dok dopunsko predstavlja dobrovoljni instrument za pokrivanje participacije. (2) (3) Izostaje i važna praktična informacija: dio građana ima pravo na plaćanje premije dopunskog osiguranja iz državnog proračuna prema prihodovnom cenzusu. HZZO je početkom prosinca 2025. objavio nove iznose cenzusa koji se primjenjuju od 1. siječnja 2026., što bitno utječe na stvarni doseg poskupljenja. (5)

Zaključak

Tvrdnje da HZZO povećava cijenu police dopunskog zdravstvenog osiguranja na 15 eura mjesečno, odnosno 180 eura godišnje, te da se nova cijena primjenjuje od 1. veljače 2026., provjerljivo su točne i u skladu sa službenim objavama. (4) Navodi o oko 1,6 milijuna osiguranika koji sami plaćaju policu i oko pola milijuna onih čija se premija financira iz proračuna odgovaraju službenim podacima HZZO-a. Postotak rasta od “61 posto” blago je zaokružen, ali matematički utemeljen. (4) (6) (8) Problem nije u brojkama, nego u naslovnom okviru. Senzacionalistički ton i neprecizno korištenje izraza “zdravstveno” mogu dovesti do pogrešnog zaključka da poskupljuje zdravstveni sustav u cjelini. Dodatno, formulacija “Hrvata” umjesto “osiguranika” smanjuje preciznost izvještavanja. Time, ovaj članak možemo ocijeniti “većinski točan”. Ključne činjenice su točne i provjerljive, ali naslov i dio formulacija pojačavaju alarm i zamagljuju stvarni opseg mjere.

Vidi:

  1. Riportal.net.hr. “Šokantne vijesti za 1,6 milijuna Hrvata: Drastično poskupljenje dopunskog zdravstvenog dobilo zeleno svjetlo”. 30.12.2025. https://riportal.net.hr/vijesti/sokantne-vijesti-za-16-milijuna-hrvata-drasticno-poskupljenje-zdravstvenog-dobilo-zeleno-svjetlo/526454/
  2. Narodne novine. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/2013). https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_80_1666.html
  3. Narodne novine. Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 85/2006). https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_85_2016.html
  4. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). “Dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a po novoj cijeni od 1. veljače 2026.” https://hzzo.hr/novosti/dopunsko-zdravstveno-osiguranje-hzzo-po-novoj-cijeni-od-1-veljace-2026
  5. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). “Utvrđen prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna u 2026.” https://hzzo.hr/novosti/utvrden-prihodovni-cenzus-za-ostvarivanje-prava-na-placanje-premije-dopunskog-0
  6.  HZZO (portal dopunskog osiguranja). “Dopunsko zdravstveno osiguranje koje provodi Zavod” (stranica s važećom cijenom 9,29 EUR mjesečno / 111,49 EUR godišnje). https://dzo.hzzo.hr/dopunsko-zdravstveno-osiguranje-koje-provodi-zavod-0
  7. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). “Prijedlog promjene jedinstvene cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja” (navod o nepromijenjenoj cijeni 12 godina + prijedlog 15 EUR). https://hzzo.hr/novosti/dzo/prijedlog-promjene-jedinstvene-cijene-police-dopunskog-zdravstvenog-osiguranja
  8. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Izvješće o poslovanju HZZO-a za 2024. godinu (PDF). https://hzzo.hr/sites/default/files/inline-files/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20poslovanju%20HZZO-a%20za%202024.%20godinu.pdf

“Najviši javni izdaci, najniži troškovi”? Superlativi o hrvatskom zdravstvu jači od brojki

Hrvatska je, prema riječima državnog tajnika Tomislava Dulibića u emisiji “Otvoreno”, zemlja s najvišim udjelom javnog financiranja zdravstva i najnižim troškovima “iz džepa” u Europskoj uniji.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju:

  1. “Hrvatska ima najviši udio javnih izdataka za zdravstvo u Europskoj uniji.”
  2. “Out-of-pocket izdaci kod nas su najniži u EU.”
  3. “Građanima se uzima gotovo 2 posto ukupnog zdravstvenog proračuna, a sustav je i dalje podfinanciran.”

— HRT, emisija “Otvoreno” krajem studenoga 2025., prema izvještaju portala Nacional od 26. 11. 2025. (9)

Područje analize

Tvrdnje se izgovaraju u kontekstu žestoke javne rasprave o poskupljenju dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a s 9,29 na 15 eura mjesečno. Pritom se Dulibić poziva na europske usporedbe kako bi opravdao sustav u cjelini i smanjio politički pritisak zbog viših premija, dok oporba naglašava teret koji dopunsko predstavlja za kućne budžete. (9)

Za provjeru je ključno precizno definirati:

  • što znači “udio javnih izdataka za zdravstvo” (koji pokazatelj se koristi, za koju godinu, i za koje zemlje)
  • kako se mjere “out-of-pocket” izdaci (udio u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji, po glavi stanovnika, udio u dohotku kućanstava itd.)
  • koliki je stvarni fiskalni značaj dopunskog osiguranja u proračunu HZZO-a i je li izjava o “gotovo 2 % proračuna” brojčano utemeljena.

U ovom tekstu oslanjamo se na:

  • najnovije sažetke zdravstvenih sustava i profile država koje objavljuje Europska opservatorija za zdravstvene sustave i politike, u suradnji s OECD-om i Europskom komisijom (1)
  • službena izvješća HZZO-a za 2024. godinu i dokumente o izvršenju financijskog plana (6) (7)
  • nedavni diplomski rad koji sumira HZZO-ove podatke o dopunskom osiguranju (8).

Analiza je strukturirana u četiri kuta:

(A) retorika i što točno tvrdi Dulibić;

(B) javno financiranje zdravstva – je li Hrvatska stvarno “prva u EU”

(C) izdaci iz džepa – jesu li hrvatski građani zaista u “najboljem” položaju

(D) što brojke kažu o izjavi da dopunsko “uzima gotovo 2 % zdravstvenog proračuna”.

Analiza

A) Što točno tvrdi Dulibić – i kakvu sliku time stvara?

Dulibić u emisiji tvrdi da Hrvatska ima najviši udio javnih izdataka za zdravstvo u EU i da su “out-of-pocket izdaci kod nas najniži u EU”. (9) 

Radi se o klasičnom superlativnom okviru: umjesto formulacija poput “među najvišima” ili “među najnižima”, koriste se apsolutni izrazi “najviši” i “najniži”. Time se:

  • vješto sugerira jedinstvena iznimnost Hrvatske u EU (“mi smo prvi”, “najbolji”)
  • izostavlja pojašnjenje o kojem se točno pokazatelju i godini radi (udio javnih sredstava u ukupnoj potrošnji, udio javnih sredstava u BDP-u, nešto treće?)
  • zanemaruje činjenica da više zemalja u EU dijeli sličan profil – vrlo visok javni dio financiranja i vrlo nizak udio plaćanja iz džepa, a ne samo Hrvatska. (1) (2)

Retorički efekt: u emisiji o poskupljenju dopunskog, u kojoj gledatelji prirodno osjećaju frustraciju zbog većih računa, Dulibićev nastup pomiče fokus s pitanja “tko će platiti više” na priču da je Hrvatska na vrhu Europe po solidarnosti. To je legitiman politički okvir, ali kao činjenična tvrdnja zahtijeva provjeru brojkama.

B) Udio javnih izdataka – je li Hrvatska doista “prva u EU”?

Što kažu službeni podaci za Hrvatsku?

Prema sažetku zdravstvenog sustava za Hrvatsku koji je 2024. objavila Europska opservatorija, približno:

  • 84,1 % ukupne potrošnje za zdravstvo financirano je iz javnih i obveznih shema (država i obvezno zdravstveno osiguranje)
  • oko 9,4 % dolazi iz izravnih plaćanja kućanstava (out-of-pocket)
  • oko 5,1 % iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.

Prosjek EU-a je pritom oko 75,5 % javnog financiranja, uz veći udio izdvajanja iz džepa i dobrovoljnog osiguranja. (1) (2)

To znači da je Hrvatska značajno iznad prosjeka EU-a po udjelu javnog financiranja i da se objektivno nalazi u “gornjoj skupini” zemalja po tom kriteriju. Međutim, iz toga još uvijek ne slijedi da je baš prva u Uniji.

Kako stoje druge članice EU-a?

  • Luksemburg: u sažetku zdravstvenog sustava za Luksemburg stoji da je 2022. godine oko 86,1 % ukupne potrošnje za zdravstvo financirano javno, a tek 8,7 % izravno iz džepova kućanstava. (3)
  • Francuska: u profilu iz 2019. navodi se da su javne i obvezne sheme pokrivale 83,7 % zdravstvene potrošnje, dok OOP iznosi oko 9,3 % – najniži udio u EU u tom promatranom razdoblju. (4)
  • Švedska i Danska: u publikaciji Health at a Glance: Europe navodi se da je u EU 2020. u prosjeku oko 81 % potrošnje financirano javno, dok su Švedska i Danska među državama gdje javna i obvezna shema pokriva oko 85 % ukupne zdravstvene potrošnje. (5)

U različitim godinama i publikacijama “prvo mjesto” prema udjelu javnog financiranja izmjenjuju upravo ove zemlje – Luksemburg, Danska, Švedska i Francuska – dok je Hrvatska vrlo visoko, ali ne na apsolutnom vrhu. (1) (2) (3) (5) Što to znači za Dulibićevu tvrdnju? Istina je da je Hrvatska iznad prosjeka EU-a i da spada u najvišu skupinu po udjelu javnih i obveznih izvora financiranja zdravstva. (1) (2) Dostupni podatci ne potvrđuju da je Hrvatska zemlja s najvišim udjelom javnih izdataka u EU – postoje države s barem jednako visokim ili višim udjelom javnog financiranja. (3) (4) Superlativ “najviši” stoga je preuveličavanje. Korektnije bi bilo reći da je Hrvatska “među državama s najvišim udjelom javnih izdataka u EU”.

C) Out-of-pocket izdaci – jesu li hrvatski građani zaista u “najboljem” položaju u Uniji?

Definicija pojma

“Out-of-pocket” izdaci (OOP) su izravna plaćanja kućanstava za zdravstvene usluge i robu (participacije, privatne usluge, lijekovi itd.) koja se ne refundiraju kroz javno ili dobrovoljno osiguranje. Radi se o ključnom pokazatelju financijske zaštite – što je udio OOP veći, to je veći rizik da troškovi liječenja gurnu kućanstva u dug ili siromaštvo. (1) (2) (5)

Gdje je Hrvatska na ljestvici OOP-a?

Isti sažetak za Hrvatsku pokazuje da OOP čini oko 9,4 % ukupne zdravstvene potrošnje, značajno ispod prosjeka EU-a od oko 15 %. (1) (2) To Hrvatsku doista svrstava u skupinu zemalja s niskim udjelom plaćanja iz džepa.

Međutim, usporedbe s drugim zemljama pokazuju da Hrvatska nije jedina u tom “klubu”:

Za Francusku se u profilu 2021. navodi da ima najniži udio OOP-a među svim državama EU-a – oko 9,3 % naspram prosjeka EU-a od 15,4 % u promatranoj godini. (4) Za Luksemburg sažetak iz 2024. navodi da OOP čini oko 8,7 % zdravstvene potrošnje – dakle još nešto manje od hrvatskih 9,4 %. (3) Nizozemska i neke druge zemlje također imaju OOP osjetno ispod EU prosjeka, iako ne nužno niži od Hrvatske. (5) (7) (10)

Drugim riječima, Hrvatska je među državama s najnižim udjelom OOP-a u EU, ali dostupni podaci pokazuju da najmanje dvije članice (Francuska i Luksemburg) imaju jednake ili niže udjele OOP-a od Hrvatske, barem u nekim nedavnim godinama. (3) (4) Niti jedan analizirani izvor ne potvrđuje tvrdnju da je Hrvatska jedina ili nedvojbeno prva po najmanjem OOP-u.

Manipulativni element

Kao i kod javnog financiranja, Dulibić koristi apsolutni superlativ (“najniži”) umjesto relativnog (“među najnižima”), bez navođenja godine, izvora ni pokazatelja. Time se stvara dojam da su hrvatski građani u najboljem financijskom položaju u cijeloj EU, dok podaci pokazuju nijansiraniju sliku: Hrvatska jest u donjem dijelu ljestvice OOP-a, ali ne nužno na samom dnu. (1) (5) (10)

D) “Građanima se uzima gotovo 2 % zdravstvenog proračuna” – što kažu brojevi HZZO-a?

Krstičević tvrdi da se građanima kroz dopunsko “uzima gotovo 2 posto ukupnog zdravstvenog proračuna”. (9) Riječ je o sekundarnoj tvrdnji, ali važnoj za razumijevanje koliko je dopunsko fiskalno značajno.

Koliko dopunsko donosi HZZO-u?

Prema Izvješću o poslovanju HZZO-a za 2024. godinu, dopunsko zdravstveno osiguranje je u 2024. ostvarilo 148,2 milijuna eura prihoda od naplaćenih premija; dio tog iznosa (oko 32,7 milijuna eura) transferira se obveznom osiguranju, no na razini HZZO-a to je i dalje prihod unutar sustava. (6) Istodobno, prema obrazloženju izvršenja financijskog plana, ukupni prihodi HZZO-a za 2024. planirani su na oko 6,0 milijardi eura. (7)

Ako usporedimo ova dva broja:

  • 148,2 milijuna / 6.013,6 milijuna ≈ 2,5 %.

Dakle, prihodi od dopunskog sudjeluju s približno 2,5 % u ukupnim prihodima HZZO-a. (6) (7)

Kako to stoji prema tvrdnji od “gotovo 2 %”?

S čisto računskog stajališta, brojka “gotovo 2 %” podcjenjuje stvarni udio (2,5 %), no u političkom govoru “gotovo 2 %” i “oko 2,5 %” su relativno bliske vrijednosti; razlika je osjetna stručnjacima, ali prosječnom gledatelju može zvučati zanemarivo.

Ovdje je zanimljivo da su dva glavna narativa u emisiji u napetosti, ali ne nužno kontradiktorna:

  • HZZO naglašava da je dopunsko “kap u moru” financiranja (samo nekoliko postotaka ukupnih prihoda);
  • oporba ističe da je riječ o “gotovo 2 % zdravstvenog proračuna” koji se izravno uzima od 1,6–2 milijuna ljudi koji plaćaju dopunsko (8) (9).

Obje izjave mogu biti retorički točne unutar svog okvira: 2,5 % je mali udio u ukupnom proračunu, ali velik teret za pojedina kućanstva, osobito u nižim dohodovnim skupinama. Za razliku od Dulibićevih superlativa, ova tvrdnja je brojčano relativno blizu onome što pokazuju službene brojke – samo je neprecizno zaokružena i bez jasnog objašnjenja denominatora (“proračun HZZO-a” ili ukupni javni izdaci za zdravstvo?).

Zaključak

Navedene tvrdnje i članak možemo ocijeniti kategorijom ,,većinski netočno”. Primarne tvrdnje Tomislava Dulibića da Hrvatska ima “najviši udio javnih izdataka za zdravstvo u EU” i “najniže out-of-pocket izdatke u EU” nisu potkrijepljene dostupnim službenim podacima. Hrvatska se doista nalazi iznad prosjeka EU-a po udjelu javnog financiranja i ima relativno nizak udio plaćanja iz džepa te je opravdano reći da je “u vrhu” ili “među zemljama s najvišim udjelom javnog financiranja” i “među zemljama s najnižim OOP-om”. (1) (2) Međutim, usporedbe s publikacijama za Luksemburg, Francusku, Dansku i Švedsku pokazuju da se prvo mjesto u ovim kategorijama mijenja između nekoliko država te da Hrvatska nije jasno, stabilno i jedino “prva” u EU ni po udjelu javnog financiranja ni po udjelu OOP-a. (3) (4) (5)

Zbog toga je ključni dio poruke – da je Hrvatska apsolutni rekorder EU-a – netočan, iako smjer usporedbe (visok javni udio, nizak OOP) odgovara stvarnosti. To je tipičan slučaj preuveličavanja putem superlativa, bez transparentnog navođenja izvora i metodologije.

Sekundarna tvrdnja Miše Krstičevića da dopunsko građanima “uzima gotovo 2 % ukupnog zdravstvenog proračuna” brojčano je blizu službenim podacima, ali precizniji izračun pokazuje udio od oko 2,5 % prihoda HZZO-a. (6) (7) Tu je problem manje u točnosti, a više u izostavljanju objašnjenja referentne baze (koji “proračun” točno) i u potencijalno dramatičnom uokvirenju podatka.

Izvori:

  1. European Observatory on Health Systems and Policies. Croatia: Health system summary 2024. Brussels: World Health Organization; 2024. https://eurohealthobservatory.who.int/publications/i/croatia-health-system-summary-2024
  2. OECD, European Commission, European Observatory on Health Systems and Policies. Croatia: Country Health Profile 2023. State of Health in the EU. Paris/Brussels;2023. https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/publications/reports/2023/12/croatia-country-health-profile-2023_9d50640a/8a7eadc9-en.pdf
  3. European Observatory on Health Systems and Policies. Luxembourg: Health system summary 2024. Brussels: World Health Organization; 2024. https://eurohealthobservatory.who.int/publications/i/luxembourg-health-system-summary-2024
  4. OECD, European Commission, European Observatory on Health Systems and Policies. France: Country Health Profile 2021. State of Health in the EU. Paris/Brussels; 2021. https://www.oecd.org/en/publications/france-country-health-profile-2021_7d668926-en.html
  5. OECD, European Commission. Health at a Glance: Europe 2022. Paris: OECD Publishing; 2022 https://www.oecd.org/en/publications/health-at-a-glance-europe-2022_507433b0-en.html
  6. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Izvješće o poslovanju HZZO-a za 2024. godinu. Zagreb: HZZO; 2025.) https://hzzo.hr/sites/default/files/inline-files/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20poslovanju%20HZZO-a%20za%202024.%20godinu.pdf
  7. HZZO. Obrazloženje izvršenja financijskog plana HZZO-a za 2024. godinu. Zagreb: HZZO; https://hzzo.hr/sites/default/files/inline-files/Obrazlo%C5%BEenje%20izvr%C5%A1enja%20financijskog%20plana%20HZZO-a%20za%202024_0.docx
  8. Markulin M. Financiranje hrvatskog zdravstvenog sustava [diplomski rad]. Opatija: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveučilište u Rijeci; 2025. https://repository.fthm.uniri.hr/theses/fthm:6657/show-file/0
  9. I.P. ŽESTOKA RASPRAVA Zaiskrilo zbog poskupljenja dopunskog: ‘Kap u moru lošeg financiranja’. Nacional.hr; 26. 11. 2025. Dostupno na: https://www.nacional.hr/zestoka-rasprava-zaiskrilo-zbog-poskupljenja-dopunskog-kap-u-moru-loseg-financiranja/#google_vignette
  10. Organisation for Economic Co-operation and Development, & European Union. (2022). Health at a glance: Europe 2022: State of health in the EU cycle. OECD Publishing. https://doi.org/10.1787/507433b0-en