Blickovi čitatelji opisali su pritisak troškova u Švicarskoj, ali to ne dokazuje da je zemlja “na koljenima”

Večernji list točno prenosi Blickove citate i rezultate ankete, no naslov i zaključci nereprezentativnu anketu šire na cijelu Švicarsku.

Autori: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku “Jedna od najbogatijih europskih zemalja na koljenima: ‘Preskupo mi je s mirovinom od oko 2000 eura’”, objavljenom u Večernjem listu 26. travnja 2026., autorica Maša Ilotić Šuvalić navodi da “sve više građana Švicarske jedva spaja kraj s krajem”. Članak se poziva na istraživanje među čitateljima švicarskog medija Blick, u kojem je sudjelovalo više od 7000 ljudi. Prema prenesenim podacima, situacija je “alarmantna”: gotovo trećina ispitanika nakon plaćanja fiksnih troškova ima manje od 500 franaka mjesečno, dok 13 % nema ništa viška. U tekstu se navodi i primjer umirovljenika koji se s mirovinom od 1900 franaka preselio u Španjolsku jer mu je život u Švicarskoj postao preskup (1).

Područje analize

U ovoj provjeri moguće je razdvojiti nekoliko razina tvrdnje. Prva je vjernost prijenosa Blickova teksta i ankete čitatelja. Važno je utvrditi jesu li postoci i citati koje prenosi Večernji list doista preuzeti iz Blickova članka, ali i naglasiti da se radi o anketi čitatelja, a ne o službenom reprezentativnom istraživanju švicarske populacije. Druga je makroekonomski kontekst. Švicarska jest jedna od najbogatijih europskih zemalja prema BDP-u po stanovniku, no to ne znači da u njoj ne postoje kućanstva s niskim dohotkom, dugovima ili izrazito visokim fiksnim troškovima. Treća je troškovna logika. Stanarine, premije obveznog zdravstvenog osiguranja i mirovine mogu se uspoređivati prema dostupnim iznosima, ali pritom treba razlikovati prosjek, pojedinačni slučaj i zaključke koji vrijede za cijelu populaciju. U analizi se koriste službeni podaci švicarskog Saveznog statističkog ureda, Savezne porezne uprave, Saveznog ureda za javno zdravstvo, portala ch.ch, Europske središnje banke i Svjetske banke. Blick se koristi kao neposredni medijski izvor tvrdnji koje je preuzeo Večernji list (2) (3) (4) (5)(6) (7) (8) (9).

Analiza

Večernji list uglavnom vjerno prenosi Blick, ali ne razdvaja dovoljno anketu čitatelja od reprezentativnog istraživanja

Blick je 23. travnja 2026. objavio tekst pod naslovom “Ich kann mir die Schweiz nicht mehr leisten”. U njemu se navodi da rastući fiksni troškovi sve snažnije opterećuju stanovništvo te da se dio čitatelja bori za “crnu nulu” na kraju mjeseca (2). Večernji list točno navodi da je riječ o istraživanju među čitateljima u kojem je sudjelovalo više od 7000 ljudi. Blick u istom tekstu piše da 13 % sudionika nakon odbitka fiksnih troškova nema nikakav preostali mjesečni budžet, 18 % ima manje od 500 franaka, 23 % između 500 i 1500 franaka, 19 % između 1500 i 3000 franaka, a 27 % više od 3000 franaka mjesečnog viška (2). Večernjakova formulacija da “gotovo trećina” ispitanika ima manje od 500 franaka mjesečno točna je jer zbroj 13 % i 18 % iznosi 31 %. Točna je i tvrdnja da “samo nešto više od četvrtine” uspijeva imati više od 3000 franaka mjesečno, budući da Blick navodi udio od 27 % (1) (2). Problem, dakle, nije u samom prijenosu brojki, nego u njihovu tumačenju i opsegu. Blick ih opisuje kao Leserumfrage, odnosno anketu čitatelja, a Večernji list također navodi da je riječ o istraživanju čitatelja Blicka (1) (2). Takva anketa može biti korisna za prikaz osobnih iskustava i novinarski “vox populi”, ali bez objavljene metode uzorkovanja, ponderiranja i kontrole strukture uzorka ne može dokazati stanje cijele švicarske populacije. Drugim riječima, anketa može pokazati da je među sudionicima znatan udio financijski pritisnut, ali sama po sebi ne dokazuje da “sve više građana Švicarske” općenito jedva preživljava. Večernji list vjerno prenosi i pojedinačne citate iz Blickova teksta. U oba se članka pojavljuju primjeri čitatelja koji govore o dodatnom poslu, preskakanju obroka, invalidskoj mirovini i iseljavanju (1) (2). Međutim, pojedinačna svjedočanstva nisu statistički dokaz trenda. Ona mogu ilustrirati životne situacije u zemlji s visokim troškovima, ali ne mogu sama nositi zaključak da je “Švicarska na koljenima”.

Službeni podaci potvrđuju pritisak troškova, ali ne potvrđuju sliku općeg sloma

Tvrdnja da je Švicarska jedna od najbogatijih europskih zemalja ima čvrstu osnovu. Svjetska banka za 2024. navodi da je švicarski BDP po stanovniku iznosio 103.998,2 američka dolara, što zemlju svrstava u sam europski i OECD-ov vrh prema toj mjeri (8). OECD u ekonomskom pregledu također opisuje Švicarsku kao jednu od najuspješnijih članica OECD-a prema BDP-u po stanovniku (9). Naslovni kontrast između bogate zemlje i teškoća dijela stanovnika zato je novinarski razumljiv. No službeni socijalni pokazatelji ne potvrđuju izraz “na koljenima” ako se on čita kao tvrdnja o općem društvenom ili ekonomskom slomu. Savezni statistički ured navodi da je 2024. u dohodovnom siromaštvu bilo 8,4 % švicarske populacije, odnosno oko 743.000 ljudi (3). To je ozbiljan broj, ali ne znači da većina stanovništva “jedva preživljava”. Podaci o zakašnjelim plaćanjima također pokazuju pogoršanje. Blick se poziva na podatak Saveznog statističkog ureda prema kojem je 2024. u kućanstvu sa zakašnjelim plaćanjima živjelo 15,4 % stanovništva, dok je 2022. taj udio iznosio 12,1 % (10). Taj indikator podupire tvrdnju da se financijski pritisak kod dijela kućanstava povećao, ali ne potvrđuje dramatičnu sliku zemlje “na koljenima”. Tvrdnja o gotovo tri milijuna poreznih obveznika s nikakvom ili vrlo malom imovinom može se provjeriti kroz podatke švicarske Savezne porezne uprave. U najnovijoj objavljenoj statistici oporezive imovine za 2022. navodi se 1.258.692 poreznih obveznika s nultom neto imovinom te 1.703.168 poreznih obveznika u razredu iznad nule do 50.000 franaka (4). Zbroj ta dva razreda iznosi 2.961.860, što opravdava medijsku formulaciju “gotovo tri milijuna” ako se “vrlo mala imovina” tumači kao neto imovina do 50.000 franaka. Udio tih poreznih obveznika iznosi oko 52,5 %, jer se 2.961.860 dijeli s ukupno 5.637.827 poreznih obveznika. No metodološki je važno naglasiti da je riječ o poreznim obveznicima, odnosno poreznim jedinicama u statistici imovine, a ne nužno o pojedinačnim stanovnicima. Ta razlika u medijskim tekstovima nije dovoljno objašnjena. Troškovi koje članak ističe imaju službenu podlogu. Savezni statistički ured navodi da je prosječna neto najamnina u Švicarskoj 2024. iznosila 1485 franaka mjesečno (5). Savezni ured za javno zdravstvo za 2026. navodi da premije obveznog zdravstvenog osiguranja rastu prosječno 4,4 % te da prosječna premija iznosi 393,30 franaka mjesečno (6). Ako se taj iznos ilustrativno usporedi s mirovinom od 1900 franaka, prosječna premija zdravstvenog osiguranja sama čini oko 20,7 % mjesečne mirovine. Ako se zbroje prosječna neto najamnina od 1485 franaka i prosječna premija od 393,30 franaka, dobiva se 1878,30 franaka; gotovo cijela mirovina od 1900 franaka. Taj izračun ne dokazuje pojedinačni slučaj jer stvarna najamnina, subvencije premija, dopunske naknade i sastav kućanstva ovise o kantonu i osobnim okolnostima. Ipak, pokazuje zašto priča o umirovljeniku s 1900 franaka mjesečno nije sama po sebi nelogična.

Mirovina od 1900 franaka i tvrdnja o stagnirajućim plaćama traže više konteksta

Večernji list navodi primjer umirovljenika s mirovinom od 1900 franaka, odnosno “oko 2000 eura” (1). To je približno točno preračunavanje. Europska središnja banka za 24. travnja 2026. navodi tečaj prema kojem je 1 euro iznosio 0,9199 franaka (7). Prema tom tečaju, 1900 franaka iznosi oko 2065 eura. Formulacija “oko 2000 eura” zato je prihvatljivo zaokruživanje, iako bi preciznije bilo “oko 2060 eura”. Švicarski javni portal ch.ch navodi da se državna starosna mirovina prvog stupa za samca trenutačno kreće od 1260 do 2520 franaka mjesečno, ovisno o doprinosima i drugim faktorima, te da prvi stup služi pokrivanju osnovnih potreba (11). Iznos od 1900 franaka stoga je unutar mogućeg raspona državne mirovine. Međutim, članak ne razjašnjava govori li se o ukupnim primanjima umirovljenika, samo o prvom stupu ili o kombinaciji više izvora. To je važno jer švicarski mirovinski sustav ima tri stupa: državnu mirovinu, profesionalnu mirovinu i privatnu štednju (11). Bez te razlike čitatelj može steći dojam da je svaki švicarski umirovljenik s mirovinom od oko 2000 eura u istoj situaciji, što nije dokazano. Najslabija činjenična formulacija u Večernjakovu tekstu odnosi se na “stagnirajuće plaće”. Ta se tvrdnja pojavljuje u uvodnom objašnjenju kao jedan od uzroka problema (1). Službeni podaci za 2025. ne potvrđuju stagnaciju. Savezni statistički ured objavio je da je 2025. švicarski indeks nominalnih plaća porastao 1,8 %, a realne plaće 1,6 %, uz prosječnu inflaciju od 0,2 % (12) (13). Konceptualno, izračun je jednostavan: ako nominalne plaće rastu 1,8 %, a cijene u prosjeku 0,2 %, realni rast približno iznosi razliku, odnosno oko 1,6 %. To ne znači da su svi radnici imali rast plaća niti da su kućanstva s nižim prihodima financijski rasterećena. No znači da opća tvrdnja o stagnirajućim plaćama nije točna za 2025. kao najnoviju punu službeno obrađenu godinu. Širi kontekst je složeniji: u prethodnim godinama dio realnog dohotka bio je pod pritiskom, ali 2025. kao najnovija puna godina pokazuje rast realnih plaća. Medijsko preuzimanje pokazuje da je ista jezgra tvrdnje cirkulirala i izvan Večernjeg lista. N1 je 27. travnja 2026. objavio tekst s istom glavnom tvrdnjom o jednoj od najbogatijih europskih zemalja, o tri milijuna poreznih obveznika s gotovo nikakvom imovinom i o umirovljeniku koji s 1900 franaka ne može živjeti u Švicarskoj (14). Tportal je istoga dana objavio sličan tekst o “velikoj krizi” u jednoj od najbogatijih zemalja Europe, uz iste primjere čitatelja koje je prethodno objavio Blick (15). To pokazuje da je jezgra Blickove priče brzo prenesena u više hrvatskih medija. No medijsko ponavljanje ne povećava dokaznu snagu tvrdnje ako se ona i dalje oslanja na isti nereprezentativni izvor.

Zaključak

Zbog vjernog prijenosa Blickovih anketnih postotaka i stvarno potvrđenog pritiska stanarina i zdravstvenih premija, ali i zbog prenaglašene naslovne generalizacije te nedovoljnog objašnjenja da je riječ o nereprezentativnoj anketi čitatelja, ocjena članka je “većinski točno”. Osnovne prenesene brojke iz Blicka su točne: 13 % sudionika nema preostali budžet, dodatnih 18 % ima manje od 500 franaka, a 27 % ima više od 3000 franaka mjesečnog viška. Službeni podaci potvrđuju da su visoke stanarine, rast premija zdravstvenog osiguranja i zakašnjela plaćanja stvarni problemi za dio švicarskih kućanstava. Međutim, tvrdnje poput “zemlja na koljenima”, “sve više građana jedva spaja kraj s krajem” i “takvih je sve manje” u tekstu nisu dokazane reprezentativnim podacima. One su izvedene iz ankete čitatelja i pojedinačnih svjedočanstava. Preciznija formulacija glasila bi: “Blickova anketa među više od 7000 čitatelja pokazuje da znatan dio sudionika nakon fiksnih troškova ima vrlo malo ili nimalo preostalog mjesečnog novca.” Još preciznije: “Službeni švicarski podaci potvrđuju rast financijskog pritiska kod dijela kućanstava, ali ne potvrđuju da je Švicarska kao cjelina ‘na koljenima’.”

Vidi:

  1. Večernji list. Jedna od najbogatijih europskih zemalja na koljenima: “Preskupo mi je s mirovinom od oko 2000 eura”. 26.4.2026. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/vijesti/jedna-od-najbogatijih-europskih-zemalja-na-koljenima-preskupo-mi-je-s-mirovinom-od-oko-2000-eura-1954261
  2. Blick. Leser über ihre Finanzen: “Ich kann mir die Schweiz nicht mehr leisten”. 23.4.2026. Dostupno na:https://www.blick.ch/community/leser-ueber-ihre-finanzen-ich-kann-mir-die-schweiz-nicht-mehr-leisten-id21894131.html
  3. Federal Statistical Office. Poverty. 2026. Dostupno na:https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/economic-social-situation-population/economic-and-social-situation-of-the-population/poverty-deprivation/poverty.html
  4. Eidgenössische Steuerverwaltung. Gesamtschweizerische Statistik der besteuerten Vermögen 2022. 20.11.2025. Dostupno na: https://www.estv.admin.ch/de/gesamtschweizerische-vermoegenssteuerstatistik
  5. Federal Statistical Office. Rented dwellings. 2026. Dostupno na:https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/construction-housing/dwellings/rented-dwellings.html
  6. Federal Office of Public Health. Premiums and costs: answers to frequently asked questions and useful links. 2026. Dostupno na: https://www.bag.admin.ch/en/premiums-and-costs-answers-to-frequently-asked-questions
  7. European Central Bank. Euro foreign exchange reference rates, Swiss franc. 24.4.2026. Dostupno na:https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/euro_reference_exchange_rates/html/eurofxref-graph-chf.en.html
  8. World Bank. Switzerland Data. 2024. Dostupno na: https://data.worldbank.org/country/switzerland
  9. OECD. Switzerland Economic Snapshot. 2.12.2025. Dostupno na: https://www.oecd.org/en/topics/sub-issues/economic-surveys/switzerland-economic-snapshot.html
  10. Blick. Miete, Krankenkasse, Schicksal: Drei Millionen Schweizer haben kaum Erspartes. 22.4.2026. Dostupno na: https://www.blick.ch/wirtschaft/leben-von-der-hand-in-den-mund-tanja-c-ist-kein-einzelfall-drei-millionen-schweizer-haben-kaum-erspartes-id21890704.html
  11. ch.ch. Retirement income. 2026. Dostupno na: https://www.ch.ch/en/retirement/retirement-income/
  12. Federal Statistical Office. Swiss wage index. 21.4.2026. Dostupno na:https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/work-income/wages-income-employment-labour-costs/trend-wages.html
  13. Federal Statistical Office. Average annual inflation of +0.2% in 2025. 8.1.2026. Dostupno na:https://www.bfs.admin.ch/asset/en/36353838
  14. N1. Jedna od najbogatijih europskih zemalja na koljenima: “Morao sam odseliti, mirovina od 2000 nije dovoljna”. 27.4.2026. Dostupno na: https://n1info.hr/svijet/jedna-od-najbogatijih-europskih-zemalja-na-koljenima-morao-sam-odseliti-mirovina-od-2000-nije-dovoljna/
  15. Tportal. Velika kriza u jednoj od najbogatijih zemalja Europe. 27.4.2026. Dostupno na:https://www.tportal.hr/biznis/clanak/velika-kriza-u-jedna-od-najbogatijih-zemalja-europe-s-mirovinom-od-oko-2000-eura-ne-mogu-prezivjeti-20260427

“Buyout” bez kupnje: kad se zakonska konverzija kredita predstavlja kao preuzimanje

Nacional.hr u tekstu sugerira da je konverzija CHF kredita u eure bila usporediva s “buyoutom” banaka, no dostupni pravni i financijski okviri ne podupiru takvu kvalifikaciju.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

U članku portala Nacional.hr, objavljenom 17. prosinca 2025., autor iznosi tezu da je zakonska konverzija kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) u eure usporediva s preuzimanjem (“buyout”) te time implicira da je riječ o postupku koji bankama može donijeti korist nalik kupnji “podcijenjenog” poslovanja. (1) U tom se smislu u tekstu navodi da je “konverzija švicarca u eure bila ‘buyout banaka’”, uz dodatno pojašnjenje da je “preuzimanje banke ili dijela njezinog poslovanja značilo kupovanje podcijenjene banke”. (1) U istom kontekstu autor tvrdi i da je “zaštita potrošača… jedan od stupova, kao i stabilnost financijskog sustava i stabilnost cijena u statutu ECB-a”. (1) Kao sporedna, ali tematski povezana tvrdnja, u članku se pojavljuje i izjava da se “banke se uopće nisu zadužile u švicarskim francima”. (1)

Područje analize

Krediti vezani uz švicarski franak (CHF) u Hrvatskoj su, osobito nakon 2004., postali rašireni ponajprije zbog nižih kamatnih stopa i percepcije tečajne stabilnosti, što se navodi i u analitičkom izvješću Hrvatske narodne banke iz rujna 2015. (2) Nakon što je Švicarska narodna banka 15. siječnja 2015. ukinula minimalni tečaj CHF prema euru, franak je snažno ojačao, a obveze dijela dužnika, izražene u kunama i eurima, porasle su. (3) Hrvatski zakonodavac je u rujnu 2015. uveo model konverzije kojim se potrošače s CHF kreditima nastojalo dovesti u položaj usporediv s onima koji su od početka imali euro kredit, uz retroaktivni izračun i preinaku ugovornih parametara. (4) Takav pristup otvorio je dugotrajnije sporove, uključujući pitanja primjene Direktive 93/13/EEZ o nepoštenim ugovornim odredbama, o čemu je Sud Europske unije raspravljao i u predmetima povezanim s hrvatskim kontekstom konverzije. (12) (5) Analiza se stoga usmjerava na tri ključna pitanja: prvo, što pojam “buyout” znači u financijskom smislu i može li se zakonska konverzija uopće razumno svrstati u taj okvir; drugo, što dostupni izvori indiciraju o inicijativi za mjeru te o raspodjeli troškova i koristi; treće, jesu li tvrdnje o mandatu ECB-a i o (ne)zaduživanju banaka u CHF-u potkrijepljene provjerljivim izvorima.

Analiza

1) Što je rečeno i kako: “buyout” kao interpretativna oznaka konverzije

Tekst Nacional.hr uvodi pojam “buyout” kao ključnu interpretaciju konverzije, pri čemu se može zaključiti da autor konverziju prikazuje kao postupak s obilježjima preuzimanja koji bankama omogućuje “kupovanje podcijenjenog”. (1) Međutim, u financijskoj terminologiji “buyout” ima relativno stabilno i specifično značenje te se odnosi na transakciju preuzimanja vlasničke kontrole nad poduzećem ili njegovim dijelom, često uz visok udio duga i jasno prepoznatljivu transakcijsku strukturu. Takvo se razumijevanje pojma nalazi u institucionalnim rječnicima i pregledima financijske stabilnosti. (6) (7) Zakonska konverzija potrošačkih kredita u Hrvatskoj 2015. ne pokazuje tipične elemente buyout transakcije. Ne proizlazi da je došlo do kupoprodaje banke, prijenosa vlasničkih udjela ili promjene kontrole, niti do prijenosa portfelja na drugog vlasnika u smislu tržišne akvizicije. Umjesto toga, radi se o regulatornoj intervenciji u ugovorne odnose između banaka i dužnika, provedivoj na temelju zakona te vezanoj uz metodologiju preračuna, promjenu valute i pripadajućih ugovornih parametara. (4) U takvom okviru izostaju osnovni transakcijski elementi “buyouta”, poput kupca i prodavatelja, kupoprodajne cijene i financiranja akvizicije.

2) Retorika i manipulativne tehnike: stručni termin kao zamjena za dokazni mehanizam

Upotreba izraza “buyout” u ovom kontekstu može se interpretirati kao retoričko pojačalo koje sugerira određenu vrstu namjere i koristi, iako se u samom tekstu ne iznosi mjerljiv mehanizam koji bi potvrdio da je konverzija imala obilježja preuzimanja. Umjesto prikaza konkretnih transakcijskih obilježja, čitatelju se nudi termin koji zvuči tehnički i autoritativno, dok je pravni instrument u osnovi zakonska obveza konverzije. (4) (8) To upućuje na obrazac u kojem se složen pojam koristi kao interpretativna oznaka, bez dokazivanja da se opisani događaj doista uklapa u kategoriju na koju se pojam uobičajeno odnosi. (6) (7)

3) Što nedostaje: pravna narav mjere i pitanje inicijative

U tekstu se može prepoznati sugestija da su banke konverziju priželjkivale ili da im je ona bila korisna u smislu stabilizacije i izbjegavanja priznanja problema. (1) Međutim, dio javno dostupnih izvještaja, uključujući Reuters, opisuje konverziju kao mjeru koju je hrvatska vlada nametnula bankama te je pritom naglašeno da je teret u znatnoj mjeri prebačen na kreditore, uz visoke procijenjene troškove i sporove koji su se potom otvorili. (8) (9) Takav kontekst otežava zaključak da se radilo o instrumentu koji su banke dizajnirale i provodile kao “buyout” u vlastitu korist. Istodobno, iz dostupnih izvora proizlazi da je mjera imala i makrofinancijske implikacije. HNB je u rujnu 2015. razmatrao učinke različitih rješenja i naveo da bi konverzija u EUR uz otpis dijela glavnice mogla imati visok trenutačni trošak za banke te potencijalno utjecati na međunarodne pričuve u pojedinim scenarijima. (2) To indicira da su kanali utjecaja postojali, ali ne potvrđuje tezu da je sama mjera po svojoj naravi bila “buyout”.

4) Dokazi kontra-teze: što zakon određuje kao cilj konverzije

Normativno polazište konverzije jest da se potrošača s CHF kreditom dovede u položaj usporediv s onim kao da je od početka ugovorio euro kredit pod usporedivim uvjetima, uz propisanu metodologiju izračuna. (4) Iz toga se može zaključiti da je “konverzija” ponajprije pravni institut preinake ugovora temeljem obvezne zakonske norme, a ne tržišna transakcija preuzimanja. U europskom pravnom okviru sporovi oko konverzije dodatno se povezuju s pitanjima zaštite potrošača i nepoštenih ugovornih odredbi. Sud EU u predmetu C-567/20, među ostalim, razmatra odnos konverzije i režima Direktive 93/13/EEZ, uključujući pitanje posljedica nepoštenih odredbi. (5) Takav fokus upućuje na to da je pravna “os” teme potrošačko-ugovorna i regulatorna, a ne korporativno-akvizicijska.

5) Sekundarno: tvrdnja o “stupovima” u statutu ECB-a

Nacional.hr navodi da su “zaštita potrošača”, “stabilnost financijskog sustava” i “stabilnost cijena” “stupovi” u statutu ECB-a. (1) Međutim, ECB-ovi materijali i temeljni ugovorni okvir jasno ističu da je primarni cilj Eurosustava održavanje stabilnosti cijena. (10) UFEU, članak 127,, te Statut ESCB/ECB postavljaju hijerarhiju ciljeva u kojoj je stabilnost cijena na prvom mjestu, dok se zaštita potrošača ne pojavljuje kao “stup” ECB-ova mandata u obliku kako je sugerirano u tekstu. (11) Iz toga proizlazi da sporna formulacija vjerojatno miješa različite javne politike i razine odgovornosti, pri čemu opis ECB-ova mandata ostaje preširok.

6) Sekundarno: tvrdnja da se banke “uopće nisu zadužile u CHF-u”

Izjava da se banke “uopće nisu zadužile u švicarskim francima” iznesena je kategorički, bez navođenja izvora ili metodologije. (1) HNB-ovo izvješće pokazuje da se pri razmatranju valutnih pozicija banaka uzimaju u obzir obveze i mehanizmi zatvaranja valutne neusklađenosti, uključujući i konverzije valuta na međunarodnim tržištima. (2) To ne dokazuje da je svaki pojedini kredit bio izravno financiran u CHF-u, ali je dovoljno da se problematizira apsolutna tvrdnja “uopće nisu”, osobito bez preciziranja na koje razine bilance ili na koje institucije se izjava odnosi.

Zaključak

Na temelju provjerljivih definicija i pravnog okvira može se zaključiti da kvalifikacija zakonske konverzije CHF kredita u eure kao “buyouta banaka” nije utemeljena. Konverzija ne pokazuje tipična obilježja akvizicije ili promjene kontrole, već ima karakter regulatorne intervencije u potrošačke ugovore, kako proizlazi iz relevantnog zakona. (4) (6) (7) Dodatno, izvještaji koji opisuju provedbu mjere upućuju na to da je konverzija bila nametnuta bankama uz značajne troškove i posljedične sporove, što ne podržava interpretaciju o “buyoutu” kao instrumentu osmišljenom u interesu banaka. (8) (2) Sekundarne tvrdnje iz članka, osobito one koje se odnose na mandat ECB-a i “stupove” u statutu, formulirane su preširoko te nisu usklađene s temeljnim dokumentima o ciljevima Eurosustava. (10) (11) Ovom članku, zato, možemo dati ocjenu ,,netočan”.

Vidi:

  1. Nacional.hr. Toksični krediti: konverzija švicaraca u eure bila je buyout banaka jer preuzimanje banke ili dijela njenog poslovanja značilo je kupovanje podcijenjene banke. 17.12.2025. https://www.nacional.hr/toksicni-krediti-konverzija-svicaraca-u-eure-bila-je-buyout-banaka-jer-preuzimanje-banke-ili-dijela-njenog-poslovanja-znacilo-je-kupovanje-podcijenjene-banke/
  2. Hrvatska narodna banka. Izvješće o problematici zaduženosti građana kreditima u švicarskim francima i prijedlozima mjera za olakšavanje položaja dužnika u švicarskim francima. Rujan 2015. https://www.hnb.hr/documents/20182/447389/hp15092015_CHF.pdf/6e84815b-eb41-4315-96a2-9ecf5b8c6183
  3. Swiss National Bank. SNB discontinues minimum exchange rate and lowers interest rate to minus 0.75%. 15.01.2015. https://www.snb.ch/en/publications/communication/press-releases/2015/pre_20150115
  4. Narodne novine. Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/2015). 25.09.2015. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_09_102_1973.html
  5. EUR-Lex. Presuda Suda EU u predmetu C-567/20, A.H. protiv Zagrebačke banke d.d. 05.05.2022. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:62020CJ0567&
  6. OECD. OECD Glossary of Statistical Terms: Leveraged buyout. https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/publications/reports/2008/09/oecd-glossary-of-statistical-terms_g1gh9ad7/9789264055087-en.pdf
  7. European Central Bank. Financial Stability Review. Lipanj 2007. https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/fsr/financialstabilityreview200706en.pdf
  8. Reuters. Banks agree to end action against Croatia in loan conversion dispute. 02.02.2021. https://www.reuters.com/article/markets/europe/banks-agree-to-end-action-against-croatia-in-loan-conversion-dispute-idUSL8N2K82YU
  9. Reuters. Croatia hit with lawsuit for franc-loan conversion law. 15.09.2016. https://www.reuters.com/article/markets/europe/croatia-hit-with-lawsuit-for-franc-loan-conversion-law-idUSL8N1BR3JD
  10. European Central Bank. Price Stability: Objective of the Eurosystem (MP.001 08/06). 2006. https://www.ecb.europa.eu/ecb-and-you/educational/shared/img/MP_0806_300dpi-textsheet.en.pdf
  11. EUR-Lex. Ugovor o funkcioniranju Europske unije, članak 127. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A12012E127
  12. EUR-Lex. Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima. 05.04.1993. https://eur-lex.europa.eu/eli/dir/1993/13/oj/eng

“Švicarci odbili veće oporezivanje bogatih”: istina, ali puno uža nego što naslov sugerira

HINA-in tekst vjerno prati Reutersove informacije o švicarskom referendumu, ali generalizirajući naslov i manjak poreznog konteksta ostavljaju čitatelja s pojednostavljenom slikom.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

24sata/HINA, 1.12.2025. u svom članku prenose sljedeće:

  1. „Švicarci odbili na referendumu veće oporezivanje bogatih.” (1)
  2. „Više od 78 posto švicarskih birača odbacio je u nedjelju na referendumu predloženi porez na nasljedstvo…” – opis rezultata glasanja. (1)
  3. „Oko 2500 poreznih obveznika u zemlji ima imovinu vrijednu više od 50 milijuna franaka, prema podacima švicarskih poreznih vlasti.” (1)
  4. „Potrebno nam je progresivno oporezivanje bogatstva” – stav milijardera Alfreda Gantnera, uz prijedlog stopa od 1%, 1,2% i 1,5% na vrlo visoka bogatstva. (1)
  5. „Gantner… na 1045. mjestu Forbesove liste milijardera za 2025. s neto vrijednošću 3,5 mlrd dolara.” (1)

Područje analize

Tekst 24sata prenosi HINA-inu vijest temeljenu na agencijskom izvještaju Reutersa o švicarskom referendumu održanom 30. studenoga 2025. Riječ je o narodnoj inicijativi kojom je mladež švicarske Socijaldemokratske stranke (JUSO) tražila uvođenje 50-postotnog poreza na nasljedstva i darove iznad 50 milijuna švicarskih franaka, pri čemu bi prihod bio usmjeren u projekte za borbu protiv klimatskih promjena. (2) (4) Prema službenim rezultatima, 78,3% birača glasalo je protiv inicijative, uz izlaznost od 43%, a nijedan kanton nije je podržao. (2) Švicarski javni servis i portal Swissinfo to opisuju kao „masivno” odbacivanje, veće nego što su sugerirale ankete. (2)

Važno je pritom razumjeti kontekst:

  • Švicarska već ima poreze na nasljedstva – ali na kantonalnoj razini, dok na saveznoj razini ne postoji opći porez na nasljedstvo. (3) (5)
  • Inicijativa je ciljala vrlo uzak sloj najbogatijih: oko 2.500 poreznih obveznika s imovinom većom od 50 milijuna franaka, s ukupnim bogatstvom od približno 500 milijardi franaka. (4) (6)
  • Iste izborne nedjeljei glasalo se i o prijedlogu uvođenja obvezne civilne službe” za sve građane, koji je također uvjerljivo odbijen. (2)

Članak 24sata dodatno ističe izjave švicarskog milijardera Alfreda Gantnera, suosnivača investicijske tvrtke Partners Group, koji nakon poraza inicijative poziva na progresivni porez na bogatstvo kao alternativu porezu na nasljedstvo. (4)

U analizi se fokusiramo na četiri kuta:

(A) Je li naslov „Švicarci odbili veće oporezivanje bogatih” faktografski i kontekstualno   korektan?

(B) Jesu li brojke o rezultatu i ciljanoj skupini (2.500 najbogatijih) točno prenesene?

(C) Je li prikaz stava Alfreda Gantnera vjeran i oslobođen senzacionalizma?

(D) Što nedostaje: širi porezni i politički kontekst švicarskog sustava i ponavljanih „tax the rich” inicijativa?

Analiza

A) „Švicarci odbili veće oporezivanje bogatih” – preširoka generalizacija

Što je točno rečeno?

Naslov tvrdi da su „Švicarci odbili veće oporezivanje bogatih”, sugerirajući opći otpor prema bilo kakvom povećanju poreza za imućne. Tekst, međutim, već u prvom odlomku precizira da se glasalo o konkretnom, vrlo visokom porezu na nasljedstva iznad 50 milijuna franaka, po stopi od 50%. (1) (2)

Što je stvarno bilo na listiću?

Prema službenom objašnjenju inicijative i izvještajima Swissinfoa i Reutersa, prijedlog je: (2) 4,6)

  • uvodio novi federalni porez na nasljedstva i velike darove iznad 50 milijuna CHF
  • ciljao uski krug oko 2.500 najbogatijih
  • namjenski usmjeravao prihod (procijenjeno oko 4 milijarde CHF godišnje) u klimatske projekte.

Drugim riječima, nije se glasalo o svim „porezima za bogate”, nego o jednoj specifičnoj, vrlo agresivnoj varijanti poreza na nasljedstvo.

Retorika i manipulacija

Naslov koristi nekoliko tipičnih novinarskih skraćenica:

  • generalizacija subjekta („Švicarci”) – cijeli narod se homogenizira oko jednog glasanja
  • širenje pojma – „veće oporezivanje bogatih” obuhvaća, u svakodnevnom jeziku, i poreze na dohodak, imovinu, kapitalnu dobit i sl., dok se u stvarnosti radilo o uskom, specifičnom porezu na nasljedstva i darove najbogatijih
  • dramatična dihotomija – bogati vs. ostali, uz dodatni emocionalni sloj u podnaslovu („OGROMNO BOGATSTVO”).

Ovakav naslov nije činjenično pogrešan – riječ je doista o pokušaju da se značajno poveća porezno opterećenje za najbogatije nasljednike – ali bez dodatnog objašnjenja ostavlja prostor za pogrešno razumijevanje: kao da su Švicarci odbili baš svako povećanje poreza na bogate, a ne jednu vrlo specifičnu mjeru.

Ocjena točke A:

Naslov je većinski točan, ali preširoko formuliran i bez objašnjenja može navesti čitatelja na zaključak da Švicarci načelno odbijaju svaki oblik većeg oporezivanja bogatih, a ne konkretan model poreza na nasljedstvo.

B) Brojke: „više od 78%” i „oko 2500 najbogatijih” – ovdje se HINA drži činjenica

Rezultat referenduma

24sata navodi da je „više od 78 posto švicarskih birača odbacio… predloženi porez na nasljedstvo”. Službeni rezultati koje objavljuju Swissinfo i švicarska vlada govore o 78,3% glasova protiv inicijative, uz 43% izlaznosti, pri čemu niti jedan kanton nije glasao „za”. (2) Formulacija „više od 78 posto” stoga je numerički točna, a dodatna napomena da je rezultat gori za inicijativu od predviđanja anketa također je u skladu s Reutersovim navodom da je konačno odbijanje čak nadmašilo očekivanih „dvije trećine protiv”. (2) (3)

Koliko je „superbogatih”?

Članak navodi da oko 2.500 poreznih obveznika u Švicarskoj ima imovinu veću od 50 milijuna franaka, pozivajući se na podatke švicarskih poreznih vlasti. (1) Reuters u tekstovima uoči referenduma navodi da u Švicarskoj ima oko 2.500 poreznih obveznika s imovinom iznad 50 milijuna CHF, ukupno vrijednom oko 500 milijardi franaka. (3) (4) (6). Isto ponavljaju i drugi mediji (The Straits Times, Investing.com) kao sekundarni prenositelji. (6)

Što članku nedostaje?

Iako su brojke točne, nedostaje jedna važna fusnota: Švicarska već ima nasljedne poreze na kantonalnoj razini, pri čemu većina kantona izuzima najbliže članove obitelji, ali oporezuje ostale nasljednike. (5) Bez te informacije, čitatelj može steći dojam da Švicarska uopće nema nikakav porez na nasljedstvo i da je ovo bila prva i jedina šansa da se bogatiji više oporezuju – što nije točno.

Ocjena točke B:

Brojke o rezultatu glasanja i broju najbogatijih prenesene su točno i u skladu s dostupnim podacima. Nedostaje, međutim, objašnjenje sadašnjeg sustava (kantonalni vs. federalni porezi), što bi čitatelju dalo realniju sliku.

C) Milijarder Gantner: „Morate to učiniti”? – retorika je oštrija od izvornika, ali sadržaj odgovara

Što 24sata tvrdi?

Naslov spaja dva motiva: poraz porezne inicijative i poziv švicarskog milijardera Alfreda Gantnera na veće oporezivanje bogatih. U tekstu se navodi da:

  • Gantner smatra da je koncentracija bogatstva globalni problem;
  • ističe da „ne može nekolicina ljudi imati ogromno bogatstvo dok drugi ne znaju kako platiti zdravstveno osiguranje i stanarinu”;
  • drži da porez na nasljedstvo nije dobro rješenje jer se lako zaobilazi;
  • zagovara progresivni porez na bogatstvo: 1% iznad 200 mil. CHF, 1,2% iznad 500 mil., 1,5% iznad milijarde. (1)

Što kažu izvorni intervjui?

Reuters prenosi isti intervju za dnevnik Tages-Anzeiger:

  • Gantner u više navrata govori o „nužnosti” progresivnog poreza na bogatstvo i problemu koncentracije bogatstva;
  • izrijekom kaže da nasljedni porezi „nisu put naprijed” jer ih je lakše izbjeći, ali da uvođenje umičnog, stupnjevitog poreza na bogatstvo jest razumna alternativa
  • potvrđuje i konkretne stope (1%, 1,2%, 1,5%) na vrlo visoka bogatstva (4)

Dakle, sadržajno se HINA/24sata drže izvornog intervjua: Gantner doista zagovara veće oporezivanje najbogatijih kroz progresivni porez na bogatstvo, uz istodobno protivljenje baš ovom modelu poreza na nasljedstvo.

Je li „Morate to učiniti!” fer prijevod?

Izvornik ne citira doslovnu rečenicu „you must do it”, već seriju normativnih izjava („we need progressive wealth taxation”, „it cannot be that…”) kojima Gantner zagovara poreznu reformu. (4) Naslov 24sata parafrazira taj normativni ton u obliku imperativa „Morate to učiniti!”. To jest pojačavanje dramatičnosti, tipično za naslovni prostor, ali ostaje u okviru smisla Gantnerova stava: on zaista tvrdi da je veće oporezivanje velikih bogatstava nužno da bi se smanjila nejednakost.

Ocjena točke C:

Stav Alfreda Gantnera prenesen je većinski točno, uz uobičajeno pojačavanje dramatičnim imperativom u naslovu. Ključna razlika (protivljenje nasljednom porezu, podrška porezu na bogatstvo) jasno je navedena i u članku.

D) Što nedostaje: postojeći porezni sustav, prijašnji referendumi i širi kontekst „tax the rich”

Postojeći porezni sustav

U članku se ne spominje:

  • da Švicarska nema saveznu, ali ima kantonalne poreze na nasljedstvo,
  • da mnogi kantoni oslobađaju najbliže nasljednike, ali oporezuju daljnju rodbinu i treće osobe;
  • da porez na bogatstvo već postoji u određenim kantonima, iako po nižim stopama od onih koje predlaže Gantner. (3) (5) (7)

Bez toga, čitatelj može steći dojam da Švicarska nema nikakve instrumente oporezivanja velikih nasljedstava i bogatstva, što nije točno – predmet referenduma bio je dodatni, visoko ciljani federalni namjenski porez.

Ponavljane „tax the rich” inicijative

Swissinfo podsjeća da ovo nije prvi neuspješni pokušaj jačeg oporezivanja bogatih na saveznoj razini:

  1. je propala inicijativa za uvođenje nacionalne poreza na nasljedstvo
  2. je odbijena inicijativa za poseban porez na kapitalnu dobit

sada je i treća inicijativa (nasljedstva > 50 mil. CHF za klimu) uvjerljivo poražena. (2) (8) To upućuje na obrazac: u nacionalnim referendumima, švicarski birači redovito odbijaju inicijative koje agresivnije ciljaju najbogatije, iako kantoni i općine zadržavaju značajnu autonomiju u oporezivanju. (5) (7) (8)

Demokratski kontekst

Švicarski sustav direktne demokracije omogućuje građanima da relativno često glasaju o vrlo specifičnim, tehničkim poreznim pitanjima. (7) Članak 24sata o tome ne daje nikakvu pozadinu, pa čitatelju koji nije upoznat sa sustavom može izgledati kao da je riječ o iznimnom događaju, a ne o jednom u nizu glasanja o poreznim i socijalnim pitanjima.

Ocjena točke D:

Članak ne sadrži faktografske pogreške, ali propušta ključan kontekst: postojeće kantonalne poreze, prethodne referendume i širi politički obrazac odbijanja „tax the rich” inicijativa. Time čitatelj dobiva ispravne brojke, ali nepotpunu sliku.

Zaključak

Što možemo utvrditi:

  1. Rezultati referenduma – navod da je „više od 78 posto” birača odbilo prijedlog točan je i u skladu sa službenim podacima (78,3% protiv, 43% izlaznosti). (2)
  2. Priroda poreza – članak ispravno navodi da je riječ o 50% porezu na nasljedstvo iznad 50 milijuna franaka, iako ne spominje da se odnosio i na velike darove, niti razjašnjava da Švicarska već ima kantonalne nasljedne poreze. (2) (5)
  3. Broj najbogatijih– podatak o oko 2.500 poreznih obveznika s imovinom većom od 50 milijuna franaka odgovara brojkama švicarskih poreznih vlasti, kako ih prenose Reuters i drugi mediji. (3) (4) (6)
  4. Stav Alfreda Gantnera – prikaz njegova zagovaranja progresivnog poreza na bogatstvo te protivljenja nasljednom porezu jest sadržajno vjernost Reutersovu izvještaju, iako naslovni imperativ „Morate to učiniti!” donekle dramatizira ton. (4)
  5. Širi kontekst – najveći nedostatak teksta jest izostanak objašnjenja švicarskog poreznog mozaika (kantonalni vs. federalni porezi), kao i činjenice da je ovo treća propala inicijativa koja cilja bogate u posljednjem desetljeću. (2) (5) (8)

Članak 24sata/HINA faktografski točno prenosi ključne brojke i osnovnu strukturu prijedloga: radi se o porazu inicijative za 50% porez na nasljedstva iznad 50 milijuna franaka, koji bi pogodio oko 2.500 najbogatijih, te o pozivu milijardera Alfreda Gantnera na progresivni porez na bogatstvo. Istodobno, naslov i okvir koriste generalizaciju („veće oporezivanje bogatih”) bez jasnog razlikovanja između različitih vrsta poreza i bez objašnjenja postojećih kantonalnih rješenja. Nedostaju i informacije o ranijim referendumima i specifičnostima švicarskog sustava. Zbog toga se članak ne može ocijeniti kao potpuno cjelovit i kontekstualiziran, ali osnovne činjenice su točne te mu zato možemo dati ocjenu ,,većinski točno”.

Vidi:

  1. 24sata / HINA. Švicarci odbili na referendumu veće oporezivanje bogatih. Milijarder: Morate to učiniti! 1.12.2025. https://www.24sata.hr/news/svicarci-odbili-na-referendumu-vece-oporezivanje-bogatih-milijarder-morate-to-uciniti-1091803
  2. Wong Sak Hoi G, O’Sullivan D. Swiss voters massively reject inheritance tax, civic duty proposals. SWI swissinfo.ch. 30.11.2025. https://www.swissinfo.ch/eng/swiss-democracy/inheritance-tax-civic-duty-initiatives-headed-for-defeat-as-swiss-cast-ballots/90522356
  3. Luthi A. Swiss voters reject proposed tax on super rich. Reuters. 30.11.2025. https://www.reuters.com/business/swiss-voters-reject-proposed-tax-super-rich-with-79-public-broadcaster-estimates-2025-11-30
  4. Reuters. Swiss wealth tax proposal to test public appetite for redistribution. 28.11.2025. (prenijeli npr. Investing.com, The Straits Times).   https://www.investing.com/news/economy-news/swiss-wealth-tax-proposal-to-test-public-appetite-for-redistribution-4381290
  5. Reuters. Swiss billionaire calls for higher tax on rich. 1.12.2025. Dostupno na:
  6. https://www.reuters.com/business/swiss-billionaire-calls-higher-tax-rich-2025-12-01/
  7. Swissinfo. How Swiss inheritance taxes compare internationally. 11.11.2025. https://www.swissinfo.ch/eng/swiss-politics/how-swiss-inheritance-taxes-compare-internationally/90307227
  8. Swissinfo. How Swiss direct democracy works. (bez datuma ažuriranja navedenog u isječku; pristupljeno 1.12.2025.) https://www.swissinfo.ch/eng/swiss-democracy/how-swiss-direct-democracy-works/89073820
  9. Swissinfo. Why calls to ‘tax the rich’ are loud, popular – and rarely successful. (bez datuma ažuriranja navedenog u isječku; pristupljeno 1.12.2025.).
  10. https://www.swissinfo.ch/eng/democracy/why-dont-voters-want-to-tax-the-super-rich/90479654