Donosi li poricanje znanosti, napose ljudski induciranih klimatskih promjena zaradu?

Može li se dobro živjeti od poricanja činjenica, znanosti i ljudski uzrokovanih klimatskih promjena?

Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač

To da i u Hrvatskoj kao i u svijetu postoje poricatelji znanosti više je nego očito. U novije vrijeme poricale su se mnoge stvari vezane uz Covid-19, rusku invaziju na Ukrajinu, uzroke požara i klimatske promjene. (1) Poricateljima klimatskih promjena čak se pruža i ravnopravno sudjelovanje u emisijama javne televizije koja tako emitira štetne sadržaje (što smo na ovom portalu već provjeravali). (2) Čak su i u Hrvatskom saboru održavani „simpoziji“ koji su poricali znanstvene i kliničke činjenice (3) Činjenica je da su poricatelji znanosti blisko povezani s konzervativnim političarima, radikalnim desničarima, nacionalistima, teoretičarima zavjere, itd.

U Hrvatskoj su poricatelji znanosti i klimatskih promjena obilno zastupljeni i na društvenim mrežama. Primjerice, stranica pod naslovom „Globalna klima i vrijeme kroz povijest i u novije vrijeme“ na Facebook-u ima čak 25.000 pratitelja, a otvoreno se tvrdi da su ljudski uzrokovane klimatske promjene „izmišljotina“. (4) Dakle, to da u Hrvatskoj ima prosječno visok udio poricatelja znanosti i primjerice klimatskih promjena vjerojatno je točno i iako to ovdje nije tema, važna je premisa analize.

Pitanje koje ovdje postavljamo je – koristi li se poricanje znanosti i posebno klimatskih promjena kako bi se ostvario neki dobitak različit od samog poricanja (tj. samog tvrđenja da je znanost u krivu), primjerice društveni, politički, financijski i sl.?

Ovdje nas zanima financijska korist. Nju je moguće ostvariti posredno, npr. putem postizanja društvenog ili političkog utjecaja, ali i neposredno putem doslovne zarade od poricanja znanosti. Također, moguće ju je ostvariti kao individualna fizička osoba, ali i kao medij ili druga vrsta profitne ili neprofitne organizacije.

2024. Emma L. Briant i Vian Bakir uredili su knjigu Routledge Handbook of the Influence Industry (London: Routledge). U knjizi je i poglavlje „Understanding Conspiracy Theories as a Business“ koje su napisali Alexander Beunder, Emma L. Briant (5) U tekstu autori ukazuju na to kako su teorije zavjere prije svega veliki biznis koji donosi veliku zaradu i mnogima omogućuje solidan život (zarada se ostvaruje događajima (konvencijama), tiskanim publikacijama, mrežnim publikacijama, Internetskim emisijama, nastupima u medijima, suradnjom s industrijom, suradnjom s političarima i strankama itd.).

Zanimljivo je da Briant i Bakir nude dokazni materijal za to da su pet svjetskih centara influenserske industrije SAD, UK, Izrael, Kina i Rusija što se dobrim dijelom preklapa s podacima o tome u kojim državama se objavljuje najveći broj dezinformacija (što su ponovno SAD, Indija, Rusija itd.).

Primjeri široko rasprostranjene financijske koristi korištenjem medija (televizija, Internet portali, YouTube kanali itd.)

Nemali je broj tzv. „influensera“, ljudi koji vode razne emisije na Internetu i društvenim mrežama pa čak i televizijskih postaja (npr. Fox News) koje na poricanju znanosti neposredno zarađuju temeljem velike gledanosti, velikog broja „klikova“ itd. (6) 2023. istraživanje YouTube sadržaja pokazalo je postojanje najmanje 200 sadržaja koji šire dezinformacije o klimatskim promjenama i najmanje 100 od tih 200 koji otvoreno poriču klimatske promjene. Ukupno su ti sadržaji do 2023. godine ostvarili 74.000.000 pregleda (treba uzeti u obzir da se po kliku, tj. pregledu sadržaja na YouTube-u zarađuje 1-3 centa). (7)

Primjer posrednog ostvarivanja profita pojedinca od poricanja znanosti putem postizanja političkog utjecaja: Donald Trump

Trenutačni Predsjednik SAD-a poznat je po tome da je poricao mnoge stvari; primjerice pandemiju Covid-19 (8) i ljudski uzrokovane klimatske promjene (9) čime je sigurno privukao dio izbornog tijela i ostvario izborne rezultate čime je dobio mandat za upravljanje jednim od najvećih i najuspješnijih gospodarstava svijeta.

Primjer neposrednog ostvarivanja profita pojedinca putem direktne zarade od poricanja znanosti: Steven Milloy

Primjer će nam ovdje biti i Steven Milloy. „Steven J. Milloy američki je odvjetnik, lobist, pisac i bivši komentator Fox Newsa. Milloy je osnivač i urednik bloga JunkScience.com na kojem objavljuje članke koji su kritični prema znanosti o okolišu i javnom zdravlju. Konzistentno osporava znanstveni konsenzus o klimatskim promjenama i zdravstvenim rizicima pasivnog pušenja, no njegova su stajališta bila predmet mnogih kritika zbog njegovih bliskih i dugotrajnih financijskih i organizacijskih veza s naftnim kompanijama i duhanskom industrijom.“ / „Milloy ima B.A. iz prirodnih znanosti na Sveučilištu Johns Hopkins, magisterij zdravstvenih znanosti u biostatistici sa Fakulteta za higijenu i javno zdravstvo Sveučilišta Johns Hopkins i doktorat prava sa Sveučilišta u Baltimoreu i magistar je prava na Pravnom centru Sveučilišta Georgetown.“ (10) 2023. samo kao tajnik udruge „Energy & Environment Legal Institute (E&E Legal)“ (11) od ugovornih je poslova s udrugom zaradio 501.000 američkih dolara. (12) (vidi Ilustraciju 1)

Ilustracija 1: Printscreen izvješća na neprofitnu organizaciju iz kojeg se vidi koliko je novca Milloy zaradio od ugovornih poslova s organizacijom tijekom 2023. URL: https://projects.propublica.org/nonprofits/organizations/264239065/202433189349303243/full (Pristupljeno: 23/06/2025).

Postoje i druge redovite profitabilne veze Milloya s industrijom čije je stavove branio, a koji su uključivali poricanje znanosti.

  • Milloy i naftna industrija. Slučaj s naftnom industrijom je među poznatijima. „2005. objavljeno je da su neprofitne organizacije koje djeluju iz Milloyeva doma, au nekim slučajevima ne zapošljavaju osoblje, primile velike isplate od ExxonMobila tijekom njegova mandata s Fox News. Glasnogovornik Fox Newsa izjavio je da je Milloy (…) povezan s nekoliko neprofitnih grupa koje bi mogle primati sredstva od Exxona, ali on sigurno ne prima sredstva izravno od Exxona.“ (13)
  • Milloy i duhanska industrija. Također, tu je poznat slučaj veze s duhanskom industrijom. „New Republic je izvijestio da je Milloy, kojeg Fox News predstavlja kao neovisnog novinara, imao ugovor za pružanje konzultantskih usluga Philip Morrisu do kraja 2005.. Na primjer, 2000. i 2001. Milloy je od Philip Morrisa primio ukupno 180.000 dolara za konzultantske usluge. Glasnogovornik Fox Newsa izjavio je: Fox News nije bio svjestan Milloyeve veze s Philip Morrisom. Svaka njegova povezanost trebala je biti otkrivena.“ (14)

Ovakvih primjera ima dosta na razini medija, pojedinaca na Internetu i društvenim mrežama, ali i u neprofitnim organizacijama koje su financirane od strane industrije kojoj je u interesu poricanje znanosti. Može se reći da je u SAD-u poricanje znanosti dobar biznis koji može donositi veliku zaradu pojedincima, udrugama, medijima pa i političarima i strankama.

Je li tako u EU i Hrvatskoj nismo uspjeli provjeriti. Svakako je činjenica da je dio hrvatskih političara poricao činjenice, širio dezinformacije i propagirao teorije zavjere i kako su time posredno, tj. preko političkog utjecaja, osvajanja mandata, pozicije i plaće, ostvarili posrednu zaradu i druge dobrobiti.

Izvori:

(1) URL: https://faktograf.hr/2024/06/07/neki-to-vole-vruce/ (Pristupljeno: 23/06/2025).

(2) URL: https://lazna-uzbuna.hr/569/569/ (Pristupljeno: 23/06/2025).

(3) URL: https://www.znanost-klima.org/tag/poricanje/ (Pristupljeno: 23/06/2025).

(4) URL: https://www.facebook.com/2345zoks/posts/da-je-djelovanje-co2-na-globalnu-klimu-izmi%C5%A1ljotina-pokazuje-i-dijagram-na-kojem/1607924139227952/ (Pristupljeno: 23/06/2025).

(5) URL: https://www.taylorfrancis.com/books/edit/10.4324/9781003256878/routledge-handbook-influence-industry-emma-briant-vian-bakir?refId=426dc821-b24b-48e0-99d7-2feda2f8cec6&context=ubx (Pristupljeno: 23/06/2025).

(6) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Fox_News_controversies (Pristupljeno: 23/06/2025).

(7) URL: https://www.euronews.com/green/2023/05/04/climate-change-denial-videos-are-raking-in-profits-for-youtube-research-reveals(Pristupljeno: 23/06/2025).

(8) URL: https://www.theatlantic.com/health/archive/2020/10/trump-covid-denial/616946/ (Pristupljeno: 23/06/2025).

(9) URL: https://www.nrdc.org/stories/how-trump-administration-bakes-climate-denial-us-policy (Pristupljeno: 23/06/2025).

(10) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Steven_Milloy (Pristupljeno: 23/06/2025).

(11) URL: https://www.desmog.com/energy-environment-legal-institute/ (Pristupljeno: 23/06/2025).

(12) URL: https://projects.propublica.org/nonprofits/organizations/264239065/202433189349303243/full (Pristupljeno: 23/06/2025).

(13) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Steven_Milloy#Books (Pristupljeno: 23/06/2025).

(14) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Steven_Milloy#Books (Pristupljeno: 23/06/2025).

Ruska federacija je na pragu recesije

Je li Rusija na pragu recesije kako tvrdi njezin ministar financija ili je već u recesiji kako tvrde zapadni ekonomski analitičari?

Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač

U članku „Ruski ministar financija zatekao moćnike na gospodarskom forumu: ‘Na rubu smo recesije‘“ objavljenom u Jutarnjem listu (20/06/2025) (prenosi između ostalog izvor Business Insider) piše sljedeće:

„Ruski ministar gospodarstva Maksim Rešetnjikov upozorio je kako se rusko gospodarstvo nalazi “na rubu” recesije, istaknuvši znakove značajnog usporavanja ekonomske aktivnosti. Izjava je dana tijekom Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, jednog od najvažnijih gospodarskih događaja u Rusiji, prenosi Business Insider. “Na temelju dostupnih podataka, čini se da smo na pragu recesije”, rekao je Rešetnjikov prema izvješću agencije Interfax, dodavši da konačan ishod ovisi o budućim političkim odlukama. Iako nije dao čvrstu prognozu, izjavu je ublažio pojasnivši kako se gospodarstvo nalazi na ključnoj prekretnici. Već ranije, u svibnju, Rešetnjikov je pred zastupnicima Dume upozorio da gospodarstvo ulazi u stanje naglog usporavanja.“ (1) Uz to V. Putin je komentirao tu izjavu i rekao (20/06/2025) „da se recesija ne smije dogoditi ni pod kakvim okolnostima“. (2)

Ruski državni službenici i mediji načelno su skloni ne samo laganju (3) nego i izmišljanju podataka za koje nemaju nikakvo uporište u činjenicama, tj. ono što je H. G. Frankfurt nazvao „preseravanjem“ (engl. bullshit). (4) Oko toga nema spora i o tome postoji ogromna količina dokaznog materijala. Ovdje se postavljaju dva pitanja: Što je istina o recesiji Ruske federacije i govore li službenici istinu ili lažu? Prvo pojasnimo što je recesija.

Recesija nema službenu i međunarodno prihvaćenu definiciju. U praksi se pod recesijom drži uglavnom negativan ekonomski rast najmanje dva kvartala u slijedu, tj. najmanje pola godine. Pod negativnim ekonomskim rastom podrazumijevaju se ponovno razne stvari, ali redovito sljedeće: realni BDP (bruto domaći proizvod), zapošljavanje, industrijska proizvodnja i prodaja. Uzroci negativnog ekonomskog rasta mogu biti prirodni i neprirodni; primjerice velike prirodne nepogode, epidemije i pandemije, negativan prirodni prirast, ratovi, nesreće i nepogode uzrokovane ljudskim nemarom, financijske krize, tržišne krize, krize ponude itd. (5)

Sad, je li Rusija u recesiji? Ovdje treba razlikovati podatke od procjena. Podaci sugeriraju da su za početak nekoliko vjerojatnih uzroka početka ili trajanja recesije u Rusiji zadovoljeni već najmanje dva kvartala, a vjerojatno i puno duže.

Prvo, zbog invazije na Ukrajinu Rusija ima prije svega demografski problem kojem je uzrok vojna strategija koja proizvodi ogroman broj ljudskih žrtava na ruskoj strani. Prema procjenama Ukrajine, a koje su vrlo konzervativne, Rusija je do 21/06/2026 izgubila najmanje 1.010.390 vojnika, dočasnika i časnika (6). To su dominantno radno sposobni muškarci (tome se može pridodati općepoznat podatak da Rusija ima jednu od većih stopa negativnog prirodnog prirasta, pobačaja kao i broja djece u obitelji).

Drugo, zbog neuspješnog prijelaza na ratnu industriju, sankcija Zapada, ogromnog pada prihoda od industrije plina, nafte i ugljena, uništavanja primarne i sekundarne ratne industrije Rusije od strane Ukrajine (rafinerije nafte i plinska postrojenja), ali i zbog rasprostranjene korupcije itd. Rusija ima značaja godišnji pad BDP-a za 2025., a predviđa se i za 2026. Vidi Ilustraciju 1. (7)

Treće, dijelom zbog gubitka ljudstva u Ukrajini, dijelom zbog negativnog prirodnog prirasta i iseljavanja Rusa iz Rusije od početka invazije na Ukrajinu (procjene govore o 900.000 do 3.000.000 Rusa koji su emigrirali) (8) dolazi do manjka radne snage koja je presudna prije svega za održavanje ratne industrije i energetskog sektora.

Četvrto, postoji cijeli niz pokazatelja poput stope inflacije, pada vrijednosti ruske Rublje, krize na određenim sektorima tržišta poput financijskog itd., manjka određenih vrsta roba, porasta troškova života (tj. povećanja siromaštva mjerenjem kupovne moći, stvarne kupovine, zaduživanjem za tekuće mjesečne potrebe stanovništva itd.), niza havarija infrastrukture (ceste, mostovi, civilna zrakoplovna flota) itd. Rusija ima ozbiljnih gospodarskih problema na državnoj razini i razini građana. (9)

Ilustracija 1: Trenutačno stanje za 2025. i predviđanje za 2026. pod vidom BDP-a Rusije. (Izvor: Fleck, A. (2025) „IMF: Russia’s Economic Growth Expected to Slow“, Statista, URL: https://www.statista.com/chart/34186/real-gdp-year-over-year-growth-estimates-projections-in-russia/, Pristupljeno 21/06/2025).

Iz svega rečenog može se sa sigurnošću reći da rusko gospodarstvo pada i da će vjerojatno nastaviti padati u idućim godinama. Problem s podacima je taj što je zapadnim analitičarima teško doći do stvarnih podataka, a mnogi slute da su podaci puno gori od onih koje službena Rusija prikazuje. (10), (11) Ukratko, velika većina zapadnih izvora koleba se oko toga je li Rusija već neko vrijeme u recesiji ili će uskoro biti. Ruski izvor već neko vrijeme javno govore o tome. (12) Primjerice, stopa inflacije je u konstantnom porastu (vidi Ilustraciju 2).

Ilustracija 2: Inflacija u Rusiji, 2025. Izvor: Trading Economics, URL: https://tradingeconomics.com/russia/inflation-cpi, Pristupljeno: 21/06/2025).

Dakako, prema nekoliko ruskih izvora, a i nagađanja sa zapadne strane, postoji konsenzus oko toga da je stopa inflacije u Rusiji ne 10% nego najmanje 30%. (13) Pitanje je zašto bi ruski državni službenici lagali po pitanju recesije ruskog gospodarstva? Naime, moguće je da Rusija uopće nije u recesiji i da ne ide prema recesiji. No, prema svim dostupnim pokazateljima i modelima to je vrlo malo vjerojatno. Vjerojatnije je da jest u recesiji ili da joj je vrlo blizu. Pojedinačni pokazatelji kolapsa određenih sektora gospodarstva bez naznaka brzog oporavka (primjerice plin, nafta, ugljen, vojna industrija koja ne prati gubitke, inflacija, porast troškova života, visine zaduživanja građana i kompanija itd.) sugeriraju ukupnu procjenu. Ta procjena zasad je takva da je Rusija zaista na pragu recesije.

No, kako državni službenici u pravilu umanjuju nedostatke, a preuveličavaju prednosti, nije nemoguće da ako se uopće javno govori o tome da je „Rusija na pragu recesije“ kako je već neko vrijeme u recesiji. Moguće je da je to standardna „priča“ samim građanima Rusije o tome kako kriza još uvijek nije počela čime ih se obmanjuje poznatom ruskom propagandom taktikom Potemkinovih sela, tj. pružanjem slike koja je puno bolja od stvarnosti i želi potaknuti na djelovanje. (14)

Izvori:

(1) URL: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ruski-ministar-financija-zaledio-mocnika-na-gospodarskom-forumu-na-rubu-smo-recesije-15596378?cx_linkref=jl_home_g2_g3 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(2) URL: https://www.aljazeera.com/news/2025/6/20/putin-says-russian-recession-must-not-happen-under-any-circumstances (Pristupljeno: 21/06/2025).

(3) URL: https://sciendo.com/article/10.2478/ppsr-2023-0015 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(4) URL: https://hrcak.srce.hr/file/6618 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(5) URL: https://www.imf.org/external/pubs/ft/fandd/2009/03/pdf/basics.pdf (Pristupljeno: 21/06/2025).

(6) URL: https://x.com/GeneralStaffUA/status/1936274860650479806 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(7) URL: https://www.statista.com/chart/34186/real-gdp-year-over-year-growth-estimates-projections-in-russia/ (Pristupljeno: 21/06/2025).

(8) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Russian_emigration_during_the_Russian_invasion_of_Ukraine (Pristupljeno: 21/06/2025).

(9) URL: https://ine.org.pl/en/what-lies-ahead-for-russia-in-2025/ (Pristupljeno: 21/06/2025).

(10) URL: https://www.thedrinksbusiness.com/2024/07/russia-expected-to-see-severe-recession-within-a-year/ (Pristupljeno: 21/06/2025).

(11) URL: https://cepa.org/article/how-russias-economic-retreat-could-become-a-rout/ (Pristupljeno: 21/06/2025).

(12) URL: https://www.dailysabah.com/business/economy/russian-govt-central-bank-spar-over-painful-economic-downturn (Pristupljeno: 21/06/2025).

(13) URL: https://www.themoscowtimes.com/2025/03/12/russian-inflation-hit-2-year-high-in-february-a88337 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(14) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Potemkin_village (Pristupljeno: 21/06/2025).

Je li Mađarska postala najsiromašnija članica Europske unije?

Je li moguće da je jedna članica Europske unije – usred 2025. godine – pala na samo 72% prosjeka životnog standarda i time zauzela posljednje mjesto na ljestvici blagostanja?

Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Dosta europskih medija prenijelo je vijest o tome da je ove 2025. Mađarska i službeno postala najsiromašnija članica Europske unije (EU). Donosimo samo jedan primjer (Kyiv Independent 19/06/2025).

„Prema podacima Eurostata od 18. lipnja 2025., Mađarska je sada posljednja među državama članicama Europske unije prema vitalnoj mjeri blagostanja kućanstava, tj. stvarnoj individualnoj potrošnji (engl. AIC = actual individual consumption) po glavi stanovnika. Sa samo 72% prosjeka EU-a, Mađarska zaostaje za svih 26 drugih zemalja u pogledu onoga što obitelji zapravo troše, uključujući javne usluge poput zdravstva i obrazovanja. Za razliku od njih, Luksemburg vodi u izvješću sa 141%, dok Nizozemska i Njemačka imaju 120%, odnosno 118%. Čak i Poljska, srednjoeuropska vršnjakinja, dolazi na mnogo zdravijih 85% prosjeka EU, dramatično prestižući Mađarsku u stvarnom životnom standardu za oko 13 postotnih bodova.“ (1)

Ti su podaci zaista točno preneseni sa stranice Eurostata koji donosi statistiku za 2024. godinu.

Grafikon 1: Poredba BDP-a per capita za Mađarsku i Hrvatsku unutar EU za 2023. i 2024. (Izvor: Eurostat, vidi izvor 2, podatke istaknuo autor teksta).

„U 2024. godini 9 zemalja EU-a zabilježilo je AIC po stanovniku iznad prosjeka EU-a. Najviše razine zabilježene su u Luksemburgu (41% iznad prosjeka EU), Nizozemskoj (20%) i Njemačkoj (18%). U međuvremenu, 18 zemalja EU zabilježilo je AIC po stanovniku ispod prosjeka EU, a najniže razine zabilježene su u Mađarskoj (28% ispod prosjeka EU), Bugarskoj i Estoniji (26%).“ (2)

Dakle, vijest je načelno točna. Sad, potrebno je vidjeti na što se odnosi. Točnije, informacija se odnosi na bruto domaći proizvod (BDP) per capita (po glavi stanovnika) i na stvarnu osobnu potrošnju (AIC). Zaista, tu Mađarska prema podacima za 2024. stoje najgore među članicama EU. Za poredbu je u Grafikonu 1 istaknuto stanje Mađarske i Hrvatske. Mađarska je 2023. bila šesta od dna ljestvice, a 2024., tj. u samo godinu dana, je na dnu, dok je Hrvatska 2023. bila na petom mjestu od dna, a 2024. je na šestom mjestu. Ovo je zanimljivo za Hrvatsku jer su Mađari redovito značajan dio turista u Hrvatskoj tijekom ljetne sezone.

Iako je načelan podatak koji prenose europski informativni portali o Mađarskoj točan jer točno prenosi statistiku Eurostata i pojašnjenja statistike, ipak treba biti oprezan. Nekoliko je razloga od kojih ćemo navesti samo dva.

Ovi podaci mogu biti puno gori ako se uračunaju podaci poput stope indeksa korupcije pri čemu se stopa korupcije u Mađarskoj povećava (ne budi lijen i u Hrvatskoj) (3), udjela sive ekonomije (koja po definiciji ne može ući u službenu statistiku) itd. Primjerice, udio sive ekonomije u Mađarskoj i Hrvatskoj i općenito u 6-7 najslabijih članica EU čini između 25 i 32% za 2022. (4)

Naime, kad se situacija pogleda dugoročno, onda je jasno da se 6-7 najgorih članica EU tijekom godina često izmjenjuju na posljednjim i pretposljednjim mjestima raznih ekonomskih pokazatelja. One čine grupu najsiromašnijih tijekom dugih razdoblja i teško se izdižu iz te skupine prema primjerice skupini srednje bogatih (poput Poljske koja je usporediva u odnosu na Mađarsku i Hrvatsku).

P.S.

Dodatni problemi za Mađarsku mogu biti protu-demokratski pokazatelji koji idu prema smanjenju demokratizacije i transparentnosti u društvu (npr. rasprava o uvođenju zakona o stranim agentima po uzoru na sličan zakon koji je nedavno donijela Ruska Federacija koji dakako služi samo tome da se obilježe i kazne svi koji su aktivni protivnici režima). 

 

Izvori:

(1) URL: https://kyivinsider.com/orbans-hungary-is-now-officially-the-poorest-nation-in-the-eu/ (Pristupljeno: 19/06/2025).

(2) URL: https://ec-europa-eu.translate.goog/eurostat/en/web/products-eurostat-news/w/ddn-20250618-1?_x_tr_sl=auto&_x_tr_tl=en&_x_tr_hl=en&_x_tr_pto=wapp, https://www.keeptalkinggreece.com/2024/03/27/shock-greece-is-the-2nd-poorest-country-in-europe/ (Pristupljeno: 19/06/2025).

(3) URL: https://www.transparency.org/en/cpi/2024 (Pristupljeno: 19/06/2025).

(4) URL: https://www.researchgate.net/publication/361775720_New_COVID-related_results_for_estimating_the_shadow_economy_in_the_global_economy_in_2021_and_2022/figures (Pristupljeno: 19/06/2025).

Manipulacija senzacionalizmom u Dnevno.hr: Je li doista “stravično”?

Analiza pokazuje da tvrdnje iz naslova ne odgovaraju trenutno dostupnim ekonomskim pokazateljima u Hrvatskoj tijekom svibnja 2025.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Portal Dnevno.hr objavio je 17. lipnja 2025. članak pod naslovom: „Hrvatima se dogodilo nešto stravično: Vrištao bih na tvom mjestu!“ (1). Takav naslov koristi pojačanu emocionalnu retoriku, čime se odaje dojam dramatičnosti i izvanrednosti situacije. Čitatelji bi mogli zaključiti da se u Hrvatskoj dogodila ozbiljna gospodarska ili društvena kriza. Sam sadržaj članka temelji se na komentarima s foruma Reddit, u kojima se raspravlja o porastu cijena hrane, stanarine i općem osjećaju smanjene životne pristupačnosti. Ipak, ne pružaju se podaci niti analitički kontekst koji bi podržali tvrdnju o “stravičnom” stanju, a korištene formulacije ne udovoljavaju osnovnim profesionalnim standardima ekonomskog izvještavanja.

Analiza podataka

Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), godišnja stopa inflacije u svibnju 2025. iznosila je 4,3%, dok su cijene hrane porasle za 5,1% (2). U kontekstu opće europske dinamike, gdje je prosječna inflacija iznosila 1,9% (3), Hrvatska se nalazi iznad prosjeka, ali daleko od inflacijske krize. Usporedbe radi, tijekom postpandemijskog razdoblja 2022. i 2023., inflacija je dosezala dvoznamenkaste stope – i do 13% – što implicira da trenutni rast cijena predstavlja usporavanje, a ne izvanrednu situaciju.

Važno je razumjeti razliku između nominalnog i realnog rasta plaća. Nominalna plaća predstavlja iznos u apsolutnim vrijednostima, dok se realna plaća računa umanjenjem nominalne vrijednosti za stopu inflacije. U Hrvatskoj je prosječna neto plaća porasla s 890 eura (2020.) na oko 1500 eura (2025.), što predstavlja nominalni rast od gotovo 70% (4). Kada se u obzir uzme kumulativna inflacija od otprilike 25% u istom razdoblju, realni rast plaća iznosi približno 36%, što znači da su građani u prosjeku danas kupovno moćniji nego prije pet godina. Ipak, postoji značajna disperzija u prihodima između sektora, regija i socijalnih skupina, što doprinosi osjećaju ekonomske nesigurnosti.

U tekstu se navodi da si prosječan Hrvat ne može priuštiti godišnji odmor u vlastitoj zemlji, čime se implicira ekstreman pad standarda. Međutim, podaci Instituta za turizam pokazuju da domaći gosti i dalje čine 13% svih noćenja u komercijalnom smještaju, što upućuje na aktivno sudjelovanje građana u domaćem turizmu (5). Nema podataka koji bi potvrdili da je ta brojka značajno pala u usporedbi s prethodnim godinama. Dapače, turistički kapaciteti za domaće goste ostaju popunjeni u sezoni, što ukazuje na realnu potražnju.

Jedna od tvrdnji iznesena u tekstu jest da je pivo u Hrvatskoj skuplje nego u Njemačkoj. Iako se to može dogoditi kod pojedinih proizvoda u određenim regijama ili turističkim zonama, agregatni podaci Eurostata pokazuju da su razine cijena hrane i pića u Njemačkoj i dalje znatno iznad hrvatskih (6). Naime, Price Level Index (PLI) za prehrambene proizvode u Hrvatskoj iznosi oko 84, dok u Njemačkoj prelazi 110, što znači da su prosječne cijene hrane u Hrvatskoj oko 24% niže od prosjeka EU, a u Njemačkoj oko 10% više od prosjeka. Stoga se radi o selektivnom primjeru koji ne odražava stvarnu strukturu potrošačkih cijena.

Nadalje, indeks ljudskog razvoja (HDI), osobito kada se korigira za nejednakost (IHDI), koristi se za procjenu kvalitete života u državama. Tvrdnja da je Hrvatska ispred SAD-a prema ovom indeksu zahtijevala bi pozivanje na konkretne metodološke izvore, kojih u članku nema. Posljednje objavljene rang-liste Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) ne potvrđuju tu tvrdnju. Prema izvješću za 2024./2025., SAD i dalje ima viši HDI i IHDI od Hrvatske (7). Bez jasnog izvora, takva usporedba ostaje spekulativna i dovodi u pitanje točnost interpretacije.

Što se tiče cijena stanovanja, podaci HNB-a i DZS-a potvrđuju da su cijene nekretnina u urbanim centrima, posebice u Zagrebu i na obali, značajno porasle od 2020. Međutim, relativna dostupnost nekretnina ostaje viša nego u većim europskim metropolama kada se usporede omjeri cijene kvadrata i prosječne neto plaće (4). Na primjer, za prosječnu plaću u Zagrebu moguće je kupiti više stambene površine nego u Beču, Milanu ili Berlinu.

Ocjena točnosti

Na temelju podataka iz 2025. godine i korištenih stručnih izvora, članak Dnevno.hr sadrži više subjektivnih interpretacija koje nisu potkrijepljene službenim statistikama. Ključne tvrdnje u naslovu i tekstu prenose dojam krize bez jasno definiranih ekonomskih pokazatelja koji bi to opravdali. Emocionalno pojačana retorika stvara pogrešan dojam ozbiljnosti situacije, a korištenje anonimnih komentara s internetskih foruma bez konteksta dodatno umanjuje vjerodostojnost. Čitatelji bi na temelju ovog članka mogli steći dojam o izvanrednom pogoršanju standarda u Hrvatskoj, iako podaci pokazuju umjerene trendove inflacije, rast realnih plaća i ograničeni porast životnih troškova.

Na temelju navedenih informacija, ovaj članak ocjenjujemo ocjenom netočan.

Literatura:

(1) Vidi: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/hvatima-se-dogodilo-nesto-stravicno-vristao-bih-na-tvom-mjestu-2764949

(2) Vidi: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97173

(3) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-18062025-ap

(4) Vidi: https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

(5)  Vidi: https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-trzistima/informacije-o-tijeku-sezone

(6) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_ppp_ind/default/table?lang=en

(7) Vidi: https://hdr.undp.org/data-center/documentation-and-downloads

Je li zatvaranje Hormuškog tjesnaca stvarna gospodarska prijetnja?

Je li uzimanje iranske prijetnje zatvaranjem Hormuškog tjesnaca ozbiljnom samo oprez ili plansko širenje panike?

Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač

U članku pod naslovom: „Porasle cijene nafte, strahuje se od iranskog zatvaranja ključnog tjesnaca“ na portalu Indeks (18:09, 17. lipnja 2025.) piše sljedeće: „Cijene nafte poskočile su danas na međunarodnim tržištima iznad 75 dolara, odražavajući strahovanja ulagača od eskalacije iransko-izraelskog sukoba i blokade isporuka kroz Hormuški tjesnac. (…) Tržišta nafte pozorno prate iransko-izraelski sukob, strahujući od blokade Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi 18 milijuna do 19 milijuna barela nafte i naftnih proizvoda dnevno. (…) Iran bi zatvaranjem Hormuškog tjesnaca ostao bez prihoda, a SAD bi mogao očekivati više cijene benzina, što bi značilo i višu inflaciju, objašnjava Ole Hansen iz Saxo banke.“ (1)

Kome je u interesu zatvoriti Hormuški tjesnac? U članku „Zašto Iran neće blokirati Hormuški tjesnac“ novinarka Lee Ying Shan za rubriku „Nafta i plin“ CNBC-a piše sljedeće (13/06/2025, 05:01): „Kina je broj jedan uvoznik iranske nafte, navodno otpada na više od tri četvrtine njenog izvoza nafte. Drugo najveće svjetsko gospodarstvo također je najveći trgovinski partner Irana.“ (…) „Njihovi (iranski) prijatelji će patiti više nego njihovi neprijatelji… Tako da je vrlo teško vidjeti da će se to dogoditi“, rekao je Anas Alhajji, partner u Energy Outlook Advisors, dodajući da bi prekidanje kanala moglo biti više šteta nego blagodat za Teheran, s obzirom na to kako većina iranske robe dnevne potrošnje dolazi tim putem. „Nije u njihovom interesu da stvaraju probleme jer će oni prvi patiti.“. (2)

Nekoliko općepoznatih i lako utvrdivih činjenica ovdje su važne. Zaista bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca dovelo do porasta cijene nafte (porast cijene nafte već se zbiva) i plina, također vjerojatno do porasta inflacije u SAD-u itd. Naime, tjesnacem se zaista dnevno prevoze ogromne količine nafte, plina i drugih roba. Ipak, šteta koju bi pretrpio Iran puno je veća. Prvo, zbog manjka stranih valuta od prodaje nafte i plina, a drugo zbog toga jer bi najviše patili glavni uvoznici iranske nafte koji su Kina, Indija i Rusija. Zapad može lako nadomjestiti svoje izvore nafte i plina, ali Kina, Indija i Rusija ne tako lako. Ukratko, za Iran i njihove glavne kupce više je štete nego koristi.

Drugo pitanje je pitanje fizičkog zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Iako ga je teorijski zaista moguće zatvoriti, primjerice miniranjem, postavljanjem lansera projektila uz obalu, postavljanjem morskog i zračnog nadzora itd., ipak je to malo vjerojatno. (4)

Razlozi su manje-više bjelodani. Naime, većina Hormuškog tjesnaca teritorijalnim vodama spada pod Oman, a ne pod Iran. Zatim, sam tjesnac je na najužem dijelu širok 50 km, a na najširem skoro 80 km (za poredbu, 50 km je otprilike udaljenost od Palagruže do najbliže obale Italije). Konačno, broj NATO (konkretno američkih) baza na istočnoj obali Arapskog poluotoka je vrlo velik (samo blizu tjesnaca imamo 7 zračnih i 4 pomorske baze). (5) Ukratko, Iran može pokušati zatvoriti tjesnac, ali je malo vjerojatno da bi to i uspio. Na primjer, Hutiji su pokušali zatvoriti Bab al-Mandab tjesnac između zapadne obale Arapskog poluotoka i Afrike i nisu uspjeli, a taj je tjesnac na najužem dijelu širok samo oko 15 km. Ukratko, malo je vjerojatno uspješno zatvaranje Hormuškog tjesnaca.

Ilustracija: izvori Google Maps, ASP, ESAI Energy, Le Monde. Ilustracija prikazuje širinu Hormuškog tjesnaca (gore lijevo), NATO baze kod tjesnaca (dolje lijevo), te tokove nafte i plina prema Rusiji (gore desno) i prema Indiji i dalje prema Kini (dolje desno).

I sad se postavlja pitanje čemu zastrašivanje tržišta, prije svega nafte i plina, takvim scenarijem? Naime, jedno je oprez ili strah, a drugo je zastrašivanje i širenje panike. Nije nemoguće da se radi o samoispunjavajućem proročanstvu ili Pigmalionovim učinku. (6)

Prvo se pogrešno definira stanje stvari. Ovdje se prijetnja zatvaranja tjesnaca prikazuje kao ne samo puka mogućnost nego kao postupak čija uspješnost ima veliku vjerojatnost, a to barem zasad nije slučaj. To potiče na promjenu ponašanja, u ovom slučaju reakcija svjetskih tržišta naftom i plinom, konkretno porastom cijene. Porast cijene energenata dovodi do porasta cijene svega ostalog što većinski ovisi o cijeni energenata, a to dovodi do povećane inflacije. Time bi se navodno obistinilo proročanstvo. No ako zaista pogledamo stanje stvari, uzrok nije zatvaranje tjesnaca jer to ne samo da nije činjenica nego je zasad i vrlo malo vjerojatno kao budući postupak, već je uzrok iskrivljavanje činjenica i širenje panike. Dakako, samoispunjavajuće proročanstvo može donijeti veliku zaradu mešetarima na tržištima, a pogotovo na tržištima strateškim energentima koja nikad nisu potpuno slobodna nego su regulirana geopolitičkim odlukama najvećih „igrača“ na tržištima.

Na temelju svega rečenog može se reći da je prijetnja zatvaranja Hormuškog tjesnaca koju je uputio Iran gospodarski štetna glavnim trgovinskim partnerima Irana (Kina, Indija, Rusija) više nego neprijateljima (Izrael, SAD i EU), ali i da je tehnički i vojno govoreći „prazna prijetnja“ jer, barem zasad, Iran nema ozbiljna sredstva kojima može blokirati tjesnac. Jedno je biti oprezan, a drugo je strašiti i širiti paniku pa svi koji preozbiljno uzimaju iransku prijetnju de facto šire paniku. Za širenje panike ponekad mogu postojati i jasni gospodarski razlozi jer na panici je bez daljnjeg moguće profitirati. Iako neke tekstove možemo okarakterizirati kao clickbait ili sigurno više od redovitog i razumnog opreza pa čak i do blagog paničarenja, ipak još nema dokaza o tome kako se to paničarenje proizvodi planski. Činjenica jest da su cijene nafte skočile preko 75 dolara po barelu i to samo na temelju straha od daljnje eskalacije sukoba.

Kako god bilo, kao zaključak možemo reći da je uzimanje iranske prijetnje ozbiljnom većinski neopravdano s obzirom na činjenice, kako gospodarske tako i vojne.

P.S.

Nasuprot opisanoj temi, puno je zanimljivija tema izraelskih uništavanja plinskih polja u Iranu. (5) Naime, plin i nafta su cjenovno međuovisni. Također, Iran ponovno sličnim partnerima izvozi svoj plin i tako bi se izraelskim uništavanjem iranskih plinskih polja mogla značajno poremetiti dostupnost i cijena prirodnog plina barem na Bliskom istoku i u Srednjoj Aziji, no to nitko ne spominje ili spominje, ali rijetko, a to je puno stvarnija prijetnja tržištima prirodnog plina.   

Krajnje napomene:

(1) URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/porasle-cijene-nafte-strahuje-se-od-iranskog-zatvaranja-kljucnog-tjesnaca/2681795.aspx(Pristupljeno: 17/06/2025).

(2) URL: https://www.cnbc.com/2025/06/13/israel-iran-conflict-why-tehran-wont-block-the-hormuz-strait.html (Pristupljeno: 17/06/2025).

(3) URL: https://www.americansecurityproject.org/national-security-strategy/u-s-bases-in-the-middle-east/ (Pristupljeno: 17/06/2025).

(4) URL: https://www.twz.com/news-features/could-iran-carry-out-its-threat-to-shut-the-strait-of-hormuz (Pristupljeno: 17/06/2025).

(5) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Self-fulfilling_prophecy (Pristupljeno: 17/06/2025).

(6) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Iran%E2%80%93Israel_War (Pristupljeno: 17/06/2025).

Trump objavio sporazum s Kinom – je li dogovor zaista postignut?

Analizirali smo tvrdnju iz medijskog članka da je „sporazum s Kinom postignut” te provjerili podržavaju li je dostupne činjenice.

Autor: Josip Tomašković

Uvodni kontekst

Index.hr je 11. lipnja 2025. objavio vijest (Hina) da je američki predsjednik Donald Trump na društvenoj mreži Truth Social izvijestio o postizanju trgovinskog sporazuma s Kinom, što je odmah ohrabrilo ulagače i podiglo cijene nafte iznad 68 dolara po barelu. U članku naslovljenom “Trump objavio sporazum s Kinom, nafta skočila iznad 68 dolara” opisano je kako su višednevni pregovori predstavnika SAD-a i Kine u Londonu rezultirali dogovorom. Prema Trumpovoj objavi, Peking je pristao ukinuti ograničenja na izvoz tehnoloških minerala (poput rijetkih minerala) i magneta, dok su se Sjedinjene Države obvezale olakšati pristup svojim sveučilištima za kineske studente. Ova najava ublažila je prijašnje strahove da bi daljnje napetosti između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogle naškoditi globalnoj potražnji za energentima. U takvom kontekstu, ključna tvrdnja koja proizlazi iz Trumpove objave jest da je „sporazum s Kinom postignut“, odnosno da je trgovinski dogovor zaključen. (1)

Analiza tvrdnje

Trumpova izjava o postignutom sporazumu s Kinom temelji se na rezultatu pregovora održanih u Londonu početkom lipnja 2025., koji su uslijedili nakon prethodnih razgovora u Ženevi i telefonskog poziva između Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Prema informacijama dostupnim iz više izvora, čini se da je postignut okvirni dogovor (engl. framework) koji predstavlja primirje u trgovinskom ratu između SAD-a i Kine. Taj dogovor uključuje nekoliko konkretnih elemenata o kojima je Trump javno izvijestio:

  • Rijetki minerali i magneti: Kina će unaprijed isporučiti neophodne rare earth minerale i magnete Sjedinjenim Državama, uklanjajući ranija kineska ograničenja na izvoz tih strateških materijala. Time bi se ublažila zabrinutost SAD-a zbog kineske kontrole nad opskrbom rijetkih zemalja (ključnih u tehnologijskoj industriji).
  • Studenti iz Kine: SAD će omogućiti pristup kineskim studentima svojim fakultetima i sveučilištima, što je Trump naglasio kao pozitivan aspekt sporazuma. Ovo znači nastavak ili proširenje izdavanja viza kineskim studentima, signalizirajući olakšavanje obrazovne razmjene unatoč trgovinskim napetostima.
  • Carine: Dogovoren je novi režim carina između dviju zemalja. Trump je naveo kako će ukupna stopa američkih carina na kinesku robu iznositi 55%, dok će kineske carine na američku robu biti 10%. Ove brojke predstavljaju zbroj postojećih i novih tarifnih mjera – uključujući osnovnu recipročnu carinu od 10%, dodatnih 20% koje je Trump nametnuo (dijelom zbog pitanja fentanila), te postojećih 25% carina iz prvog Trumpova mandata. Takva struktura carina osmišljena je kako bi se uspostavila ravnoteža u trgovini i smanjile retorzivne tarife koje su dosegle vrlo visoke razine tijekom trgovinskog sukoba.

Ključna tvrdnja “sporazum je postignut” implicira da su pregovori završili uspješno i da predstoji provedba dogovorenog. Je li ta tvrdnja točna i u kojoj mjeri? Dostupni dokazi upućuju na to da je postignut načelni sporazum, ali da on još nije formalno ratificiran niti u potpunosti razrađen. I sam Trump upozorio je da sporazum tek trebaju formalno odobriti i potpisati on osobno i kineski predsjednik Xi Jinping. Drugim riječima, postignut je dogovor na razini pregovaračkih timova, no slijedi potvrda na najvišoj političkoj razini prije nego što sporazum stupi na snagu. Američki dužnosnici opisali su rezultat londonskih pregovora kao “okvir koji će sada biti predstavljen predsjednicima na odobrenje”. Kako je pojasnio američki ministar trgovine Howard Lutnick, obje strane su postigle okvirni dogovor koji treba dobiti zeleno svjetlo od čelnika dviju zemalja, nakon čega će se pristupiti njegovoj implementaciji. Sličnu je poruku poslala i kineska strana – zamjenik kineskog ministra trgovine Li Chenggang potvrdio je da je u načelu dogovoren trgovinski okvir koji će biti proslijeđen na odobrenje u Washington i Peking. (1) (2)

Važno je istaknuti da je kineska vlada potvrdila postojanje dogovora. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Lin Jian izjavio je 12. lipnja da je postignut konsenzus te da “sada, kada je konsenzus ostvaren, obje strane trebaju ostati pri njemu”, naglasivši pritom kako “Kina uvijek drži svoju riječ”. Ova izjava sugerira da Peking sporazum shvaća ozbiljno i da ga je voljan poštovati, što daje dodatnu težinu tvrdnji da je dogovor stvarno postignut. Time je otklonjena sumnja da se radi samo o jednostranoj tvrdnji američkog predsjednika – kineske vlasti su javno potvrdile postizanje dogovora i voljne su pridržavati se zajedničkih zaključaka. (3)

Međutim, činjenica da je konsenzus postignut ne znači da je sporazum u potpunosti definiran do posljednjeg detalja. Naprotiv, više izvora napominje da mnoge pojedinosti sporazuma ostaju nejasne i da tek treba utvrditi točan plan provedbe. Primjerice, nije do kraja razjašnjeno kako će se točno provoditi ukidanje ograničenja na izvoz rijetkih minerala iz Kine, koliko brzo i u kojem opsegu će kineski studenti dobiti veći pristup američkim visokoškolskim institucijama, te na koji način će se nadzirati i eventualno prilagođavati dogovorene carine tijekom vremena. Također, američki ministar financija Scott Bessent izjavio je pred Kongresom da ovaj trgovinski dogovor ne uključuje “quid pro quo” – tj. nije riječ o izravnoj pogodbi tipa “čipovi za minerale” – naglašavajući da SAD neće olabaviti svoje izvozne kontrole naprednih čipova prema Kini unatoč dogovoru o rijetkim mineralima. To pokazuje da neke važne sigurnosne i tehnološke restrikcije ostaju na snazi, što je dio šireg konteksta trgovinskih tenzija i nije riješeno ovim sporazumom. (4)

Reakcije tržišta i analitičara također su bile oprezne. Iako je objava sporazuma donekle umirila ulagače, pojedini financijski stručnjaci istaknuli su da se konkretni utjecaj sporazuma neće moći procijeniti dok se ne objave svi detalji. Kako je primijetio jedan analitičar, za tržište je sporazum “gotova stvar prema riječima predsjednika Trumpa, ali nismo vidjeli nikakve detalje”, upozoravajući da bi “vrag mogao biti u detaljima”. Ova izjava sugerira da je tvrdnja o postignutom sporazumu djelomično preuranjena – sve dok se službeni dokument ne potpiše i sve odredbe ne iziđu na vidjelo, postoji određena razina neizvjesnosti. Činjenica da sporazum zahtijeva finalno odobrenje na vrhu implicira mogućnost da bi se, u teoriji, nešto još moglo izmijeniti ili iskrsnuti neočekivane prepreke prije formalizacije. Ipak, važno je naglasiti da je postizanjem načelnog dogovora ostvaren značajan korak naprijed u odnosima dviju sila, jer se time spriječila daljnja eskalacija carinskog rata i obnovilo povjerenje u trgovinsko primirje. (4) (5)

Uzimajući sve navedeno u obzir, tvrdnja da je “sporazum s Kinom postignut” treba se razumjeti u kontekstu dogovorenog okvira koji ima široku podršku obiju strana, ali koji formalno stupa na snagu tek nakon potpisivanja od strane Trumpa i Xija. Index.hr članak korektno prenosi tu informaciju – čak navodi i Trumpovu izjavu da sporazum još treba formalno potvrditi kineski predsjednik i on osobno, čime čitatelju daje do znanja da dogovor nije pravno finaliziran.

Zaključak

Trgovinski sporazum između SAD-a i Kine doista je postignut u načelu, što čini osnovu tvrdnje da je “sporazum postignut”. Pregovarački timovi dogovorili su paket mjera koji uključuje ukidanje ograničenja na izvoz rijetkih minerala, omogućavanje većeg pristupa kineskim studentima američkom visokom školstvu te definiranje novih tarifnih stopa. Ovu su vijest potvrdili i Trump i kineski dužnosnici, što upućuje na obostranu suglasnost oko osnovnih elemenata dogovora. Međutim, važno je naglasiti da sporazum u trenutku objave još nije bio formalno potpisan od strane predsjednika dviju država te da su detalji njegove provedbe još uvijek bili u izradi. Stoga je tvrdnja “Sporazum s Kinom je postignut” većinski točna u smislu da su pregovori uspješno okončani konsenzusom, ali može navesti na pogrešan zaključak da je sve završeno i provedeno. Točnost te tvrdnje uvjetovana je razumijevanjem da se radi o okvirnom dogovoru koji čeka finalnu potvrdu. Izvještaj Index.hr prenio je vijest profesionalno i sažeto, uključivši i potrebni kontekst o formalnom odobrenju sporazuma. Time je čitateljima pružena relativno točna slika stanja: sporazum je dogovoren, ali formalnosti i implementacija slijede. U zaključku, najavljena trgovinska nagodba predstavlja pozitivni pomak u američko-kineskim odnosima, no punu validnost dobit će tek nakon što bude ratificirana na najvišoj razini i pretočena u konkretne politike.

Reference:

Vidi (1): https://www.index.hr/vijesti/clanak/trump-objavio-sporazum-s-kinom-nafta-skocila-iznad-68-dolara/2679845.aspx

 Vidi (2):  https://www.reuters.com/world/china/china-affirms-trade-deal-with-us-says-it-always-keeps-its-word-2025-06-12/#:~:text=The%20deal%2C%20reached%20after%20Trump,the%20world%27s%20two%20largest%20economies

 Vidi (3): https://www.reuters.com/world/china/china-affirms-trade-deal-with-us-says-it-always-keeps-its-word-2025-06-12/#:~:text=BEIJING%2C%20June%2012%20%28Reuters%29%20,China%20always%20kept%20its%20word

Vidi (4): https://edition.cnn.com/2025/06/11/business/us-china-trade-deal-analysis

Vidi (5): https://consent.yahoo.com/v2/collectConsent?sessionId=3_cc-session_a1584b8f-c7d4-4360-bdf1-68f619687c67

Kvaliteta života u Hrvatskoj: stvarnost iza rang liste

Provjerili smo je li uistinu Hrvatska među najboljim državama za život.

Autori:

prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Ljudski kapital (HC), kao ponešto različita pojava od ljudskih potencijala i resursa koji su prvotno poslovni, a ne sociokulturni pojmovi, u pravilu se (od 2018. WB) opisuje kao stupanj u kojem su države uspješne u mobiliziranju gospodarskog i profesionalnog potencijala svojih državljana i koji se izražava Indeksom ljudskog kapitala (HCI) kao mjernim instrumentom koji se vrednuje od 0% do 1% pri čemu 1% znači kako je maksimalan HC dosegnut. HC se opisuje kao „skup navika, spoznaja, društvenih i osobnih svojstava (kreativnost je uključena) utjelovljenih u sposobnosti izvođenja rada koji rezultira ekonomskom vrijednošću“ (2). Treba napomenuti kako HCI nije jedina metoda mjerenja HC-a i kako postoje druge metode, no kako u obzir uzimaju slične pokazatelje, poredak država je sličan (Human Development Index (HDI), Life Expectancy Index, Education Index, itd.). Tablica 1 prikazuje 10 najčešće citiranih definicija HC-a. Iz navedene poredbe najčešće korištenih definicija HC-a proizlazi kako HC obuhvaća: znanje (10), prosudbu (9), tjelesno i mentalno zdravlje, sposobnost, iskustvo (8), edukaciju (7), vještine (6) i kreativnost (5). Prema strukturi HC-a i prema stanju RH prema svim pokazateljima HC-a RH stoji loše u okviru EU.

Tablica 1: Pregled 10 najčešće citiranih definicija HC-a (citiranost je određena prema citiranosti samih knjiga / poglavlja / članaka u kojima se pojavljuju, a kao izvor uzeto je mjerilo Google Scholar).

Ljudski kapital potrebno je razlikovati od pojma kvalitete života koja se može definirati kao „pojam koji se koristi u različitim strukama u različitome značenju: u ekonomiji označava tzv. životni standard, odnosno ukupnost materijalnih i društvenih uvjeta koji omogućuju određeni način života…u psihološkom smislu kvaliteta života individualna je procjena vlastitoga zadovoljstva načinom života, njegovim tijekom, uvjetima, perspektivama te mogućnostima i ograničenjima…“ (3). Za potrebe ove analize, potrebna je ona ekonomska definicija kvalitete života. U tome kontekstu, također je važno napomenuti da „dobra je ekonomija ona koja je dobra. To je ekonomija koja podupire kvalitetu života u cijeloj zajednici, stvara obilje prilika i mogućnosti da zadovoljimo svoje potrebe bez ugrožavanja drugih, prihvaća odgovornost, a njeguje solidarnost, pravedno koristi i dijeli resurse te poštuje održivost ekosustava“ (4). Kvaliteta života kombinacija je različitih pokazatelja koji se odnose na materijalne i nematerijalne aspekte života u određenoj državi. To je sigurnost, pristup zdravstvu, pristup obrazovanju, životni standard, stabilnost vladine politike, prava radnika, okoliš i održivost, subjektivno zadovoljstvo načinom života i sl.

Mediji često prenose istraživanja, točnije rang liste koje ocjenjuju kvalitetu života i time stvaraju percepciju u javnosti da su određene države bolje i kvalitetnije za život od onih drugih. Takve procjene se često oslanjaju na različite metodologije, bilo da je riječ o anketama ili o nekim sociološkim ili ekonomskim pokazateljima. Jedan od najpoznatijih indeksa u ovom području je OECD Better Life Index. To je međunarodni alat za usporedbu kvalitete života među zemljama, a cilj mu je pružiti širu sliku o dobrobiti građana u različitim zemljama, nadilazeći tradicionalne ekonomske pokazatelje kao što je BDP. Indeks uključuje 11 dimenzija kvalitete života koje su percipirane ključnima za osobno i društveno blagostanje, a to su: stanovanje, prihod, zaposlenost, zajednica, obrazovanje, okoliš, građanski angažman, zdravlje, životno zadovoljstvo, sigurnost i ravnoteža privatnog i poslovnog života (5).

Tvrdnja iz članka

Portal Slobodna Dalmacija, autor T.J., objavio je 22. svibnja članak pod naslovom ‘Lista 100 država u kojima je najbolji život, i Hrvatska je tu, evo na kojem mjestu! A kad vidite gdje su Srbija, BIH…’ (6). Članak navodi da se Hrvatska globalno nalazi na 35. mjestu po kvaliteti života. Autor taj podatak prikazuje pozitivno, posebice u usporedbi sa susjednim zemljama poput Srbije i Bosne i Hercegovine. Članak ne navodi specifičan izvor, metodologiju i vremenski okvir navedenog poretka. U daljnjem dijelu teksta navode se određene napomene o unutarnjim izazovima i nerazmjerima koji imaju potencijal dovesti prvotnu tvrdnju u drugačiji kontekst.

Analiza podataka

Autor u prvome dijelu članka navodi da je Hrvatska na 35. mjestu globalne ljestvice kvalitete života, ali ne navodi naziv ljestvice, korištene metodologije, vremenski okvir i izvor te tvrdnje. Zbog navedenog nije moguće izravno provjeriti točnost autorovog navoda. Međutim, u drugom, pomalo izdvojenom dijelu članka, autor ipak navodi UN-ov indeks ljudskog razvoja (HDI) te navodi da se Hrvatska prema njemu nalazi među državama vrlo visokog razvoja. HDI indeks je „sažeta mjera prosječnog postignuća u tri ključne dimenzije ljudskog razvoja: dug i zdrav život, znanje i pristojan životni standard. Te se dimenzije procjenjuju očekivanom životnom dobi pri rođenju, prosječnim i očekivanim godinama školovanja te bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika“ (7). Prema službenim podacima, može se utvrditi točnost podatka da je Hrvatska među zemljama vrlo visokog razvoja. Taj podatak je točan. Prema dostupnim podacima Human Development Reporta 2025, koji koristi podatke za 2023. godinu, Hrvatska ima HDI vrijednost 0,889 te je rangirana na 41. mjestu od ukupno 193 države i teritorija, što je ujedno svrstava u kategoriju država vrlo visokog ljudskog razvoja (8). Navedeno je prikazano i na Slici 1.

Slika 1. Human Development Index za Hrvatsku

Izvor: (9)

Ovo su najnoviji i službeni podaci, potvrđeni u svibnju, a temeljeni na dimenzijama kao što su očekivani životni vijek, obrazovanje i bruto nacionalni dohodak po glavni stanovnika. Ključni rezultati za Hrvatsku su:

  • očekivani životni vijek: 79,3 godine
  • očekivano trajanje školovanja: 15,2 godine
  • prosječno trajanje školovanja: 12,2 godine
  • GNI per capita (PPP): 34,417 USD.

Između 1995. i 2023. godine Hrvatska bilježi porast HDI vrijednosti za 24,7%, a GNI per capita je porastao za više od 136%, a report zaključuje da to ukazuje na dugoročan pozitivan trend u razvoju. U reportu se navode i određeni izazovi, kao što su neujednačena regionalna razvijenost (veći gradovi imaju bolju kvalitetu života), ekonomski izazovi (niža prosječna plaća, kupovna moć u odnosu na europske zemlje), demografski problemi (odlazak mladih obrazovanih ljudi), ranjivost ekonomije (oslanjanje na turizam). Također je istaknuto i povoljno pozicioniranje Hrvatske po pitanju sigurnosti, klime i omjera cijene i kvalitete života

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da se Hrvatska nalazi na 35. mjestu globalne ljestvice kvalitete života je djelomično točna, ali nepotkrijepljena. Autor članka ne navodi izvor, metodologiju ni vremenski okvir, što dovodi do toga da nije moguće potvrditi točnost tvrdnje. U kasnijem dijelu članka spominje se indeks HDI, indeks Ujedinjenih naroda za kvalitetu života. Prema najnovijim podacima, Hrvatska ima vrijednost indeksa od 0,889 i zauzima 41. mjesto u globalnom poretku, što je niže od tvrdnje u članku. Ipak, navedeno potvrđuje da Hrvatska uistinu pripada skupini zemalja vrlo visokog ljudskog razvoja. Pozitivno je što članak navodi i izazove i prednosti s kojima se Hrvatska suočava, čime se inicijalna tvrdnja stavlja u kontekst i ublažava. Zaključno, članak pruža djelomično točan prikaz, no početna tvrdnja je nedovoljno utemeljena i na komunikacijskoj razini pojednostavljena.

Reference

  1. Vidi:https://chatgpt.com/
  2. Vidi:https://link.springer.com/referencework/10.1007/978-3-642-40406-1
  3. Vidi:https://www.enciklopedija.hr/clanak/kvaliteta-zivota
  4. Vidi:https://www.zmag.hr/hr/cime-se-bavimo/dobra-ekonomija.html
  5. Vidi:https://www.oecdbetterlifeindex.org/
  6. Vidi:https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/lista-100-drzava-u-kojima-je-najbolji-zivot-i-hrvatska-je-tu-evo-na-kojem-mjestu-a-kad-vidite-gdje-su-srbija-bih-1477743
  7. Vidi:https://hdr.undp.org/data-center/human-development-index#/indicies/HDI
  8. Vidi:https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/HRV
  9. Vidi:https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/HRV

Može li Albanija uskoro prestići Hrvatsku po broju turista?

Analizirali smo kako Albanija turistički stoji u usporedbi s Hrvatskom.

Autorica: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Turizam i turistička ponuda čine važne faktore nacionalne ekonomije i strukture domaćeg bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Turistički doprinos BDP-u uključuje doprinose iz djelatnosti koje su izravno povezane s turizmom, ali i onih drugih sektora koji uslužuje posjetitelje (2). Turistički sektor direktno utječe na zaposlenost, infrastrukturni razvoj, investicije i potrošnju (i domaću i inozemnu), a neizravno potiče gospodarski rast u širem smislu. „Turizam je od velikog značaja i za gospodarstvo Hrvatske. Svake godine, za vrijeme ljetne turističke sezone, željno se očekuju statistike o broju dolazaka, noćenja i ostvarenih prihoda. Sve djelatnosti vezane za turističku sezonu imaju posrednu ili neposrednu korist od turističke sezone” (3).

U jugoistočnom dijelu Europe zemlje poput Hrvatske i Albanije značajno se oslanjaju na prihode od turizma. To može biti u obliku direktnih doprinosa ili u obliku multiplicirajućeg efekta koji turizam posjeduje, i njime utječe na razne sektore kao što su uslužni, građevinski, prometni, poljoprivredni i trgovinski. Usporedba kretanja turističkih indikatora pitanje je demografske, infrastrukturne, ali i makroekonomske pozadine i važnosti.

Tvrdnja iz članka

Portal Indeks.hr je 03. lipnja objavio članak pod naslovom ‘Albanija bi uskoro mogla imati više turista od Hrvatske’ (4). U članku se tvrdi da Albanija bilježi porast broja stranih turista. Također se navodi da je od 2015. godine broj turista gotovo utrostručen – s 3 milijuna na 10 milijuna u 2023. godini, što je rast od 56%. Prenosi se i informacija od britanskog Expressa, da albanska vlada očekuje da će taj broj do 2030. godine narasti na 30 milijuna godišnje, čime bi zemlja primala više turista nego što ih to trenutačno imaju Portugal ili Hrvatska.

Analiza podataka

Prema službenim podacima Albanskog zavoda za statistiku (INSTAT), dolazak albanskih i stranih državljana na teritorij Albanije u ožujku 2024. godine iznosio je 1 150 442. U usporedbi s ožujkom 2023. godine, to je porast od 35,9%. Odlazak albanskih i stranih državljana s teritorija Albanije tijekom ožujka 2024. godine iznosio je 1 175 710, što je povećanje od 39,6% u usporedbi s istim razdobljem prošle prethodne godine (5).

Također, u kontekstu analize, značajno je istaknuti i značajan rast zračnog prometa. Međunarodna zračna luka Tirana zabilježila je 10,7 milijuna putnika u 2024. godini, što je rast od 48% u odnosu na prethodnu godinu. Wizz Air bio je omiljeni avioprijevoznik putnika u 2024. godini, s udjelom od 54,84% na albanskom tržištu letova, a slijede Ryanair s 22,23% i Air Albania s 3,42% (6).

Slika 1. prikazuje podatke Svjetske turističke organizacije (UNWTO), odnosno najbrže rastuće turističke destinacije u svijetu u razdoblju od siječnja do srpnja 2023. godine, prema porastu međunarodnih dolazaka u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu. To predstavlja najveći rast u Europi i treći globalno. Navedeno pokazuje značajan uzlet turizma u Albaniji i povećanu prepoznatljivost ove zemlje kao turističke destinacije (7).

Slika 1. Postpandemijski oporavak turizma – globalni pregled

Izvor: intellinews.com (8)

Hrvatska je pak u 2024. godini zabilježila preko 21,3 milijuna dolazaka te više od 108,7 milijuna noćenja (9). „Prema podacima iz sustava eVisitor, koji prati turistički promet u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju te nautičkom čarteru (putem sustava eCrew), to predstavlja povećanje dolazaka za 4% i noćenja za 1% u usporedbi s 2023. godinom. Od toga je jadranska regija ostvarila 103,3 milijuna noćenja (porast od 1%), kontinentalna regija zabilježila je preko 2,7 milijuna noćenja (porast od 5%), dok je Zagreb također dosegnuo 2,7 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 6% u odnosu na 2023“ (10).

Rast broja turista u Albaniji dinamičniji je nego onaj u Hrvatskoj, što je vidljivo iz dvostruko veće stope rasta. Ipak, u apsolutnim brojkama Hrvatska i dalje ima gotovo dvostruko više turista. Razlika je u dugoročnim planovima. „Tijekom posjeta Kukësu, albanski premijer Edi Rama izjavio je da regija planira postati turistička destinacija s milijun posjetitelja do 2030. godine“ (11). S druge strane, Hrvatska se kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine želi usmjeriti na transformaciju turizma prema održivom, regionalno uravnoteženom i cjelogodišnjem modelu, bez postavljanja kvantitativnih ciljeva rasta broja dolazaka turista. Fokus je na očuvanju prirodnih i kulturnih resursa, podizanju kvalitete života lokalnog stanovništva te smanjenu sezonalnosti. Time se nastoji omogućiti stabilniji i otporniji razvoj sektora u skladu s načelima održivosti (12).

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da bi Albanija mogla uskoro imati više turista od Hrvatske je djelomično točna. Podaci pokazuju da Albanija bilježi znatno brži rast turizma, no Hrvatska još uvijek ima gotovo dvostruko više turista u odnosu na Albaniju u apsolutnim brojkama. Cilj Albanije je rast i širenje kapaciteta, a Hrvatska se strateški fokusira na održivost, kvalitetu i decentralizaciju, a ne na povećanje broja dolazaka. Iako Albanija pokazuje znatan potencijal, nadmašivanje Hrvatske zahtijevalo bi stabilan rast kroz dulje razdoblje.

Reference

  1. Vidi: https://chatgpt.com/
  2. Vidi:https://ourworldindata.org/grapher/tourism-gdp-proportion-of-total-gdp
  3. Vidi:https://hrcak.srce.hr/file/472824
  4. Vidi:https://www.index.hr/vijesti/clanak/albanija-bi-uskoro-mogla-imati-vise-turista-od-hrvatske/2676800.aspx
  5. Vidi: https://www.instat.gov.al/media/13227/movem-of-citizens-february-2024.pdf
  6. Vidi:https://seenews.com/news/tirana-airport-passenger-traffic-up-48-percent-in-2024-1269633
  7. Vidi:https://www.intellinews.com/albania-s-tourism-sector-made-the-fastest-post-pandemic-recovery-in-europe-299978/
  8. Vidi:https://www.intellinews.com/albania-s-tourism-sector-made-the-fastest-post-pandemic-recovery-in-europe-299978/
  9. Vidi:https://www.croatiaweek.com/croatia-records-21-3-million-visitors-in-2024-a-4-rise/
  10. Vidi:https://www.croatiaweek.com/croatia-records-21-3-million-visitors-in-2024-a-4-rise/
  11. Vidi:https://www.hashtag.al/en/index.php/2025/04/30/rama-nga-kukesi-deri-ne-2030-1-milion-turiste-ne-qark/
  12. Vidi:https://mint.gov.hr/strategija-razvoja-odrzivog-turizma-do-2030-godine/11411

Zaposlenost najveća, nezaposlenost skandinavska, štednja poput duga? Je li sve baš tako?

Analizirali smo tri tvrdnje Saše Ljubičića o stanju hrvatskog gospodarstva.

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Ekonomske teme i tvrdnje česta su tema javnog diskursa, a iznose ih razni akteri društva – političari, poduzetnici, novinari, ekonomski analitičari. Kako bi takvi podaci bili jasno razumljivi široj javnosti, često se nastoje prikazati na što jednostavniji i razumljiviji način. S obzirom na to da je ekonomija kompleksno područje, ponekad nastojanje za jednostavnim prikazom podataka može dovesti do nepotpunih ili netočnih prikaza gospodarstva. Upravo se zbog navedenih razloga ova analiza bavi jednom takvom provjerom.

Izvor: Screenshot, Slobodna Dalmacija (1)

 

Analizirane tvrdnje

Portal Slobodna Dalmacija je 29. svibnja u članku pod naslovom ‘VIDEO Rastu plaće, mirovine, zaposlenost… Zašto onda mladi odlaze? Razloga je više: ‘Mržnja, netolerancija, korupcija’ objavila video u kojem novinar Saša Ljubičić iznosi nekoliko tvrdnji (2). Tvrdnje se odnose na ključne gospodarske pokazatelje u Republici Hrvatskoj, a odnose se na razinu zaposlenosti, stopu nezaposlenosti te odnos štednje građanki i građana RH i javnog duga. Ova analiza provjerava tri tvrdnje koje se spominju u videu, a one su:

  1. „U Hrvatskoj je nezaposlenih kao u Skandinaviji.“
  2. „Zaposlenost je najveća ikada.“
  3. „Štednja na bankama, unatoč malim kamatama, gotovo je jednaka javnom dugu Republike Hrvatske…“

Analiza podataka

  • Tvrdnja 1

Prva analizirana tvrdnja odnosi se na izjavu da je nezaposlenih u Hrvatskoj isto kao u Skandinaviji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj je u ožujku ove godine iznosila 5,1% (3). Usporedbe radi, Eurostat je objavio podatke o nezaposlenosti unutar euro područja (4). Stopa nezaposlenosti u Danskoj je iznosila 7,1%, Finskoj 9,4%, a u Švedskoj 8,1%. Iz podataka je vidljivo da Hrvatska ima nižu stopu nezaposlenosti od sve tri navedene skandinavske države pa tvrdnja da je u Hrvatskoj nezaposlenih kao i u Skandinaviji nije točna i utemeljena na službeno dostupnim podacima.

  • Tvrdnja 2

Analiza druge tvrdnje odnosi se na izjavu da je zaposlenost u Republici Hrvatskoj najveća ikada. Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku navode da je „u ožujku 2025. broj ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj iznosio je 1 699 426, a od toga 787 819 čine žene. U odnosu na veljaču 2025. broj ukupno zaposlenih porastao je za 0,3%, a broj zaposlenih žena za 0,2%“ (5). Ako se navedena brojka usporedi s ožujkom 2024. godine, to predstavlja porast od 1,9%.Trend zapošljavanja u protekle četiri godine potvrđuje ovu tvrdnju. Na Slici 1. prikazano je kretanje broja zaposlenih u pravnim osobama od ožujka 2021. do ožujka 2025., pri čemu je jasno vidljiv kontinuirani rast ukupnog broja zaposlenih u RH. Također su uočljive i rekordne vrijednosti u 2025. godini.

Slika 1. Zaposleni u pravnim osobama od ožujka 2021. do ožujka 2025.

Izvor: Državni zavod za statistiku (6)

  • Tvrdnja 3

Hrvatska narodna banka objavila je podatke da su ukupni depoziti kućanstava u Republici Hrvatskoj u ožujku 2025. godine iznosili 40,0 milijardi eura. Također, navodi se i da „u proteklih godinu dana depoziti kućanstava porasli su po stopi od 8,1% pri čemu su prekonoćni depoziti porasli po stopi od 11,4%, a oročeni depoziti su se smanjili po stopi od 0,1%“ (7). Istodobno, službeni podaci Raiffeisen banke pokazuju da je javni dug Republike Hrvatske iznosio 49,4 milijarde eura krajem siječnja 2025. godine (8). Matematičkim izračunom se dolazi do podatka da štednja iznosi otprilike 81% javnog duga. Iako, ova je izjava iz čistog ekonomskog stajališta djelomično točna. Prema brojkama, štednja uistinu jest blizu iznosu javnog duga, no riječ je o dva nepovezana indikatora. OECD depozite kućanstva / neto štednju kućanstva definira kao: „neto raspoloživi dohodak kućanstva plus usklađenje za promjenu mirovinskih prava umanjeno za izdatke kućanstva za konačnu potrošnju (kućanstva također uključuju neprofitne institucije koje služe kućanstvima)“ (9). Navedeni pokazatelj odnosi se na privatnu imovinu građana. S druge strane, javni dug predstavlja obveze države, a „predstavlja ukupnu zaduženost opće države prema domaćim i stranim vjerovnicima na određeni dan. Pritom opća država obuhvaća središnju državu, regionalnu i lokalnu državu te fondove socijalne sigurnosti“ (10).

Ocjena točnosti i zaključak

Tri analizirane tvrdnje odnose se na važne ekonomske pokazatelje: zaposlenost, nezaposlenost i odnos štednje građana prema javnom dugu. Na temelju prikazane analize, tvrdnja da je zaposlenost u Hrvatskoj najveća ikada je istinita i potvrđena službenim podacima. Tvrdnja da je nezaposlenost u Hrvatskoj kao i u Skandinaviji pokazala se neutemeljenom te Hrvatska ima nižu nezaposlenost od triju skandinavskih zemalja – Švedske, Danske i Norveške. Posljednja tvrdnja, da je štednja građana gotovo jednaka javnom dugu, brojčano se potvrđuje, ali se odnosi na dvije tematski različite kategorije. Uzimajući navedene točnosti ovih triju tvrdnji, daje se prosječna ocjena većinski točno.

Reference:

  1. Vidi:https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/video-rastu-place-mirovine-zaposlenost-zasto-onda-mladi-odlaze-razloga-je-vise-mrznja-netolerancija-korupcija-1479201
  2. Vidi:https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/video-rastu-place-mirovine-zaposlenost-zasto-onda-mladi-odlaze-razloga-je-vise-mrznja-netolerancija-korupcija-1479201
  3. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/broj-zaposlenih-u-ozujku-2025-porastao-za-0-3-u-odnosu-na-prethodni-mjesec/2199
  4. Vidi:https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/UNE_RT_M__custom_7680578/bookmark/table?lang=en&bookmarkId=2feeff57-57c9-4278-a50b-7e2279d699c2
  5. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/broj-zaposlenih-u-ozujku-2025-porastao-za-0-3-u-odnosu-na-prethodni-mjesec/2199
  6. Vidi: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/96933
  7. Vidi:https://www.hnb.hr/-/objava-statistickih-podataka-o-depozitima-i-kreditima-kreditnih-institucija-za-ozujak-2025
  8. Vidi: https://www.rba.hr/hr/istrazivanja/dnevno-financijsko-izvjesce/25-05-16-3.html
  9. Vidi: https://www.oecd.org/en/data/indicators/household-savings.html
  10. Vidi:https://www.hgk.hr/documents/aktualna-tema-odrzivost-javnog-duga-svibanj-201557b6f4884c777.pdf

Primorac: Inflacija u Hrvatskoj mogla bi biti pobijeđena već sljedeće godine

Analiziramo tvrdnje ministra financija Marka Primorca o obuzdavanju inflacije u Hrvatskoj.

Autor: Ema Tarabochia Veršić

Izvorni članci: (poslovni.hr, tportal.hr, 20. svibnja 2025.)

Tvrdnja iz članka

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je 20. svibnja 2025. na konferenciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) “Održivi porezni sustav: politika, praksa i perspektive”, da će inflacija uskoro “biti pobijeđena”, odnosno, da će nakon prošlogodišnjih 4 posto, inflacija ove godine usporiti na 3,4 posto, a 2026. doći na razinu ispod 2 posto ili “stopu prirodne inflacije” koju više “neće biti potrebno suzbijati” (1).

Makroekonomske prognoze 

Proljetna ekonomska prognoza Europske komisije iz svibnja 2025. (2) na koju se Primorac pozva, predviđa da će proces dezinflacije u Europskoj uniji, koji je započeo krajem 2022., postojano napredovati u idućem razdoblju. Nakon što se 2024. smanjila na 2,4 %, predviđa se da će stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju već 2025. dosegnuti cilj ESB-a od 2 %, a dodatno će se smanjiti 2026.

Što se tiče Hrvatske, EK u dijelu izvješća za Hrvatsku (3) predviđa se da će u 2025. ukupna inflacija u RH pasti na 3,4%, te da će inflacija snažnije usporiti i dosegnuti 2% u 2026. Predviđa se da će pad biti potaknut uglavnom inflacijom usluga i hrane, a da će očekivani pad međunarodnih cijena energenata dovesti samo do malog pada inflacije energije jer vladine mjere cijena energije istječu u listopadu 2025. Inflacija isključujući energiju i hranu trebala bi se smanjiti s 4,8% u 2024. na 3,4% u 2025. i 2,4% u 2026.

Izvor: EC – Economic forecast for Croatia (https://economy-finance.ec.europa.eu)

Makroekonomska prognoza Hrvatske narodne banke (4, ožujak 2025.) također predviđa usporavanje inflacije u 2025. i 2026. godini. “Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena (HIPC) mogla bi se u 2025. usporiti na 3,7% (s 4,0% u 2024.), uz daljnje smanjenje na 2,6% u 2026. godini. Nakon privremenog ubrzanja inflacije krajem 2024. i početkom 2025., zbog jačanja inflatornih pritisaka u komponentama hrane, usluga i energije, u nastavku godine očekuje se gotovo kontinuirano usporavanje. Smanjenju prosječne godišnje inflacije moglo bi najviše pridonijeti usporavanje temeljne inflacije, koja bi se pod utjecajem restriktivne monetarne politike i slabljenja potražnje mogla smanjiti na 3,2% u 2025., s 4,8% u 2024. godini”, kaže se u izvješću.

Oprez u prognozama zbog neizvjesnosti globalnih kretanja

Usprkos optimističnim prognozama, relevantna izvješća ipak pozivaju na oprez zbog sve veće neizvjesnosti globalnih trgovinskih politika.

Europska komisija u prognozi (2) navodi da bi “daljnja fragmentacija globalne trgovine mogla bi smanjiti rast BDP-a i ponovno pokrenuti inflacijske pritiske”. Navode i sve češće katastrofe povezane s klimatskim promjenama, koje su i dalje trajni izvor negativnog rizika. Iako je još uvijek mnogo nepoznanica glede uvođenja carinskih mjera američke administracije, njihovi negativni učinci na gospodarsku aktivnost mogli bi se osjetiti diljem svijeta, navodi se u izvješću EK.

Hrvatska narodna banka također zadržava oprez (4, ožujak 2025.). Projekcija inflacije u prognozi HNB-a revidirana je blago naviše u odnosu na prethodnu, prvenstveno zbog višega očekivanog rasta cijena energije i temeljne inflacije. “Rizici koji bi mogli uzrokovati višu inflaciju uključuju geopolitičke napetosti i povećana izdvajanja za obranu, a to bi moglo rezultirati rastom cijena energenata i drugih sirovina, zatim trgovinske barijere, nepovoljne vremenske uvjete te snažniji rast plaća od očekivanog”, navodi se u prognozi.

S druge strane, HNB smatra da bi inflacija mogla biti niža od očekivane ako dođe do slabijega gospodarskog rasta i time slabije potražnje, jačeg učinka restriktivne monetarne politike te zadržavanja cijena energenata na trenutačnim razinama, nižima od onih iz pretpostavka projekcije, ili do dodatnog pada tih cijena.

Što znači inflacija od 2% i tko je definira kao “pobijeđenu”?

Međunarodne financijske institucije uglavnom zauzimaju isti stav kada je riječ o definiranju “prihvaljive” inflacije. Europska središnja banka (ESB) u svojoj strategiji iz 2021. godine jasno ističe da je 2% srednjoročni cilj koji se smatra optimalnim za stabilan rast cijena (5). Međunarodni monetarni fond (MMF) redovno u svojim izvješćima podržava inflaciju u rasponu do 2% za razvijena gospodarstva, uz obrazloženje da ta razina omogućava dovoljno prostora za odgovor u kriznim razdobljima i očuvanje monetarne stabilnosti (6). Isto vrijedi i za Svjetsku banku, koja u svom dokumentu „Global Economic Prospects“ navodi da je inflacija oko 2% najpoželjniji okvir za održivi gospodarski rast u stabilnim makroekonomskim uvjetima (7).

Drugim riječima, inflacija od 2% ne znači da su cijene niže, već da ne rastu nekontrolirano. Ona omogućava predvidljivost, očuvanje realne vrijednosti plaća i štednje te stabilno planiranje i potrošnju – što sve skupa opravdava njezin status kao „ciljane“ i, u tom kontekstu, „pobijeđene“ inflacije.

Inflacija i posljedice koje ne “nestaju”

No dok statistika kaže da možemo odahnuti, u svakodnevici građana to se ne osjeća. Ono što je inflacija ostavila iza sebe neće nestati tako brzo. Od kraja 2021. do danas, cijene u Hrvatskoj kumulativno su porasle više od 18 posto (8), dok rast plaća, osobito u realnom smislu, nije pratio taj tempo. Građani su se pritom morali prilagoditi – rezanjem troškova, promjenom navika, zaduživanjem.

Europska središnja banka upozorava da inflacija nije samo pitanje godišnje stope rasta cijena, već i faktor koji utječe na raspodjelu prihoda i osjetljivost kućanstava na krize (9). Osobito su pogođena kućanstva s nižim prihodima, koja veći udio troše na osnovne životne potrebe poput hrane i energenata. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) navodi kako su visoke cijene hrane tijekom proteklih godina smanjile dostupnost nutritivno vrijedne hrane za osjetljive skupine (10).

Zaključak 

Izjava ministra Primorca temelji se na aktualnim makroekonomskim projekcijama Europske komisije i Hrvatske narodne banke te se uklapa u širi međunarodni konsenzus o inflacijskom cilju od 2%. Stoga ju je moguće smatrati utemeljenom i činjenično točnom.

Međutim, izraz „inflacija će biti pobijeđena“ koristi se u političko-retoričkom kontekstu i pojednostavljuje kompleksan učinak inflacije na život građana. Smanjenje inflacije na ciljanu razinu ne znači automatski i oporavak kupovne moći, niti poništava štetu koja je već nastala u prethodnim godinama visokih cijena.

Inflacija se, dakle, možda i može tehnički „pobijediti“, ali njezine posljedice se ne brišu lako. Kupovna moć se ne vraća automatizmom, životni standard ne raste samo zato što stopa inflacije pada. Za velik broj građana oporavak će ovisiti o realnim plaćama, pristupu javnim uslugama i ukupnoj socijalnoj sigurnosti. Povratak inflacije na 2% dobar je signal – ali nije kraj priče.

Zbog toga izjava zaslužuje ocjenu „većinski točno“: točna je u faktografskom smislu, ali podložna kontekstu i interpretaciji.

Izvori: 

1. Ministarstvo financija: https://mfin.gov.hr/

2. Proljetna ekonomska prognoza Europske komisije iz svibnja 2025.: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_25_1248

3. Proljetna ekonomska prognoza Europske komisije iz svibnja 2025.; ekonomska prognoza za Hrvatsku: https://economy-finance.ec.europa.eu/economic-surveillance-eu-economies/croatia/economic-forecast-croatia_en?prefLang=hr

4. Makroekonomska prognoza Hrvatske narodne banke, ožujak 2025.: https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

5. Europska središnja banka / “Monetary policy strategy”: https://www.ecb.europa.eu/mopo/strategy/pricestab/html/index.en.html?utm_source

6. Međunarodni monetarni fond / “A Critical Juncture amid Policy Shifts”: https://www.imf.org/en/Publications/WEO/Issues/2025/04/22/world-economic-outlook-april-2025

7. Svjetska banka: “Global Economic Prospects”: https://www.worldbank.org/en/publication/global-economic-prospects

8. Državni zavod za statistiku: https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/cijene/indeks-potrosackih-cijena/

9. Europska središnja banka: “The impact of the recent inflation surge across households” https://www.ecb.europa.eu/press/economic-bulletin/articles/2023/html/ecb.ebart202303_02~037515ed7d.en.html

10. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO): “Acute food insecurity and malnutrition rise for sixth consecutive year in world’s most fragile regions – new report” https://www.fao.org/newsroom/detail/acute-food-insecurity-and-malnutrition-rise-for-sixth-consecutive-year-in-world-s-most-fragile-regions—new-report/en