Musk je doista rekao da će SAD “1000% bankrotirati”, ali to nije prognoza, a AI nije dokazano jedino rješenje

Večernji list vjerno prenosi Muskove riječi i ključne brojke o dugu i kamatama, ali službene projekcije ne potvrđuju neizbježan bankrot SAD-a niti tvrdnju da su AI i roboti jedini mogući izlaz.

Autor: Josip Tomašković

Večernji list prenio je dramatično upozorenje Elona Muska da će Sjedinjene Američke Države bez umjetne inteligencije i robotike „1000 posto bankrotirati i propasti”. Provjera pokazuje da je Musk doista izgovorio te riječi i da američki javni dug predstavlja ozbiljan problem. Međutim, njegova tvrdnja o sigurnom bankrotu nije utemeljena na službenim ekonomskim prognozama, kao ni tvrdnja da su umjetna inteligencija i roboti jedino moguće rješenje.

Tvrdnja koja se analizira:

Večernji list je 6. listopada 2026. objavio članak Mateje Papić pod naslovom „Elon Musk upozorio: ‘Amerika će 1000 posto bankrotirati i propasti, postoji samo jedno jedino rješenje’”. U članku se prenosi Muskovo upozorenje da će SAD bez razvoja umjetne inteligencije i robotike bankrotirati te da bi mogao „propasti kao država”. Navodi se i da je američki javni dug 18. kolovoza prvi put premašio 40 bilijuna dolara, kao i da država na kamate troši više nego na nacionalnu obranu. (1)

Područje analize:

Američki javni dug već godinama raste, a sve veći troškovi njegova financiranja izazivaju zabrinutost ekonomista i državnih institucija. Ipak, važno je razlikovati visok javni dug od stvarne opasnosti da država prestane plaćati svoje obveze. Javni dug predstavlja ukupne financijske obveze države nastale zaduživanjem tijekom godina. Kada država u jednoj godini potroši više nego što prikupi porezima i drugim prihodima, nastaje proračunski deficit. Takvi se deficiti najčešće financiraju novim zaduživanjem, čime raste i ukupni dug. Pritom nije sav američki javni dug jednak. Jedan dio čine obveze prema ulagačima, bankama, građanima i drugim vlasnicima američkih državnih obveznica, dok drugi dio predstavljaju dugovanja između različitih dijelova samog državnog sustava. Američko Ministarstvo financija obje kategorije ubraja u ukupni federalni dug, dok Kongresni ured za proračun (CBO) pri procjeni dugoročne održivosti često promatra dug koji drži javnost. (3) (5) Jednako tako, visoki dug ne znači da država automatski bankrotira. Do neispunjavanja obveza, odnosno defaulta, dolazi kada država ne može pravodobno platiti ono što duguje. Američki Ured za odgovornost vlade (GAO) upozorava da takva situacija može nastati, primjerice, zbog ograničenja zaduživanja i nedostatka raspoloživog novca, a ne jednostavno zato što je dug dosegnuo određeni iznos. (9) Američke institucije pritom ne skrivaju ozbiljnost problema. GAO upozorava da je sadašnji smjer razvoja američkih javnih financija dugoročno neodrživ bez promjena. S druge strane, Međunarodni monetarni fond (MMF) navodi da su rizici da SAD neće moći podmirivati svoje dugove i dalje niski, među ostalim zbog važnosti američkog dolara i snažnog tržišta državnih obveznica. (6) (7) Zato je potrebno provjeriti što je Musk doista rekao, koliko su točne brojke koje navodi i potvrđuju li službene prognoze njegovo upozorenje o neizbježnom bankrotu.

Analiza:

1) Musk je doista upozorio na bankrot, a američki dug prešao je 40 bilijuna dolara

Elon Musk iznio je spornu izjavu 5. veljače 2026. tijekom gostovanja u Dwarkesh Podcastu, u razgovoru s Dwarkeshom Patelom i Johnom Collisonom. Govoreći o državnoj potrošnji i svojem angažmanu na projektu DOGE, upozorio je na rast američkog javnog duga te ustvrdio da će SAD bez umjetne inteligencije i robotike „1000 posto” bankrotirati. Dodao je da, prema njegovu mišljenju, ništa drugo ne može riješiti problem državnog duga. (2) Večernji list stoga nije izmislio izjavu niti je njezin dramatičan ton nastao u prijevodu. Musk je doista upotrijebio tu formulaciju, a njegovo upozorenje prenijeli su i drugi mediji, među kojima Yahoo Finance i TheStreet. (13) (14) Točan je i navod o prelasku američkog duga preko povijesne granice od 40 bilijuna dolara. Prema službenim podacima američkog Ministarstva financija, ukupni federalni dug 18. kolovoza 2026. iznosio je približno 40,047 bilijuna dolara. Od toga se oko 32,27 bilijuna odnosilo na dug koji drži javnost, dok je približno 7,78 bilijuna predstavljalo obveze unutar samog državnog sustava. Dan ranije ukupan dug još je bio ispod 40 bilijuna dolara. (3) Večernji list navodi da je dug iznosio „nešto više od 40,05 bilijuna dolara”. Riječ je o manjoj nepreciznosti jer se službeni iznos od 40,047 bilijuna zaokružuje na 40,05 bilijuna, ali je zapravo neznatno manji od tog iznosa. Ta razlika ne mijenja osnovnu činjenicu da je američki dug prvi put prešao granicu od 40 bilijuna dolara. Ipak, ta golema brojka sama po sebi ne govori dovoljno o tome koliko je dug opasan za gospodarstvo. Ekonomisti zato često promatraju odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), odnosno ukupne vrijednosti dobara i usluga proizvedenih u gospodarstvu tijekom godine. Jednostavnije rečeno, tako se uspoređuje veličina duga s veličinom gospodarstva koje ga treba financirati. Prema projekcijama CBO-a, američki dug koji drži javnost u 2026. iznosi oko 101 posto BDP-a. Ako se postojeći zakoni uglavnom ne promijene, taj bi udio do 2036. mogao porasti na približno 120 posto. (5) To pokazuje da američki dug ne raste samo u dolarima, nego i u odnosu na veličinu gospodarstva, što dugoročno povećava pritisak na javne financije.

2) Amerika već troši više na kamate nego na nacionalnu obranu

Jedan od glavnih argumenata kojima Musk obrazlaže svoju zabrinutost jest tvrdnja da SAD na kamate državnog duga troši više nego na vojsku. Službeni podaci potvrđuju taj odnos. Prema izvješću američkog Ministarstva financija za fiskalnu 2025. godinu, neto izdaci za kamate iznosili su približno 970,4 milijarde dolara, dok su rashodi za nacionalnu obranu iznosili oko 916,6 milijardi dolara. (4) Drugim riječima, američka savezna država potrošila je približno 53,8 milijardi dolara više na kamate nego na nacionalnu obranu, što je gotovo šest posto više. Riječ je o važnom podatku jer kamate predstavljaju novac koji država mora izdvajati za financiranje postojećeg duga. Što su ti troškovi veći, to manje proračunskog prostora ostaje za druge potrebe, poput infrastrukture, zdravstva, obrazovanja ili ulaganja u gospodarstvo. I GAO je u lipnju 2026. upozorio da su troškovi kamata već premašili rashode za nacionalnu obranu te da će nastaviti rasti ako se ne promijeni sadašnja fiskalna politika. (6) Musk pritom vojni proračun zaokružuje na bilijun dolara. Iako je riječ o približno odgovarajućem redu veličine, stvarni rashodi za nacionalnu obranu u fiskalnoj 2025. bili su nešto manji, oko 917 milijardi dolara. Prema projekcijama CBO-a, godišnji neto troškovi kamata u 2026. trebali bi dosegnuti približno bilijun dolara. Istodobno se predviđa proračunski deficit od oko 1,9 bilijuna dolara, odnosno 5,8 posto BDP-a. (5) Takvi podaci jasno pokazuju da je financijska situacija ozbiljna. Međutim, iz njih se ne može zaključiti da je bankrot SAD-a siguran, a još manje da je njegova vjerojatnost „1000 posto”. Vjerojatnost nekog događaja ne može biti veća od 100 posto. Muskova formulacija zato nije stvarna ekonomska procjena, nego način kojim želi naglasiti koliko je uvjeren u svoje upozorenje. Službene američke institucije ne predviđaju neizbježan bankrot države. CBO upozorava na rast duga i deficita, dok GAO sadašnju fiskalnu putanju smatra dugoročno neodrživom bez promjena. MMF također očekuje nastavak rasta američkog javnog duga te procjenjuje da bi bruto dug opće države do 2031. mogao premašiti 140 posto BDP-a. Ipak, istodobno ocjenjuje da su rizici američke nesposobnosti podmirivanja dugova i dalje niski. (5) (6) (7) Razlika je važna jer upozorenje da će dug postati sve teže financirati nije isto što i prognoza da će država sigurno bankrotirati. Američko gospodarstvo i dalje ima nekoliko velikih prednosti. Dolar je vodeća svjetska rezervna valuta, američke državne obveznice imaju iznimno veliko i razvijeno tržište, a SAD raspolaže snažnim gospodarstvom i velikom poreznom osnovicom. To ne znači da rast duga može trajati bez posljedica. Visoki deficiti i kamatni troškovi mogu ograničavati buduću državnu potrošnju, povećavati potrebu za novim zaduživanjem i dodatno opteretiti gospodarstvo. No dostupni podaci ne potvrđuju Muskovo predviđanje o sigurnom propadanju države.

3) Mogu li umjetna inteligencija i roboti spasiti američke javne financije?

Najupitniji dio Muskove izjave nije upozorenje na javni dug, nego tvrdnja da su umjetna inteligencija i robotika jedino moguće rješenje. Njegova ideja ima ekonomsku logiku. Ako umjetna inteligencija i roboti omoguće poduzećima da proizvode više uz manje troškove, produktivnost gospodarstva mogla bi znatno porasti. Veća proizvodnja i veći gospodarski rast mogu povećati dobit poduzeća, prihode građana i porezne prihode države. Ako gospodarstvo raste brže od javnog duga, smanjuje se i opterećenje koje dug predstavlja u odnosu na BDP. Takav razvoj mogao bi pomoći SAD-u da lakše podmiruje postojeće obveze i postupno stabilizira javne financije. Međutim, postoji važna razlika između mogućeg pozitivnog učinka novih tehnologija i tvrdnje da bez njih država mora bankrotirati. CBO u svojim projekcijama već uzima u obzir određeno ubrzanje produktivnosti povezano sa širenjem generativne umjetne inteligencije. Unatoč tome, i dalje očekuje da će javni dug rasti brže od gospodarstva te da će do 2036. dosegnuti oko 120 posto BDP-a. (5) Drugim riječima, čak ni očekivani gospodarski učinci umjetne inteligencije ne znače da će problem javnog duga nestati. CBO je razmotrio i optimističniji scenarij u kojem američko gospodarstvo raste brže nego što se trenutačno očekuje. Kada bi realni BDP tijekom sljedećeg desetljeća rastao prosječno oko 2,6 posto godišnje, zahvaljujući većoj produktivnosti, ulaganjima i sudjelovanju stanovništva na tržištu rada, američki bi javni dug 2036. iznosio približno 109 posto BDP-a, umjesto očekivanih 120 posto. Ukupan proračunski deficit tijekom desetljeća bio bi za oko 1,3 bilijuna dolara manji. (8) To je znatno poboljšanje, ali ne znači da bi javni dug ili proračunski deficit nestali. Brži gospodarski rast zato može biti važan dio rješenja, ali sam po sebi ne mora biti dovoljan. Postoje i druge mogućnosti za stabilizaciju državnih financija. Država može povećati prihode, ograničiti dio rashoda, provesti reforme velikih proračunskih programa ili kombinirati različite mjere. Takvi potezi mogu biti politički nepopularni i gospodarski zahtjevni, ali predstavljaju stvarne instrumente fiskalne politike. Upravo zato GAO zagovara dugoročnu strategiju smanjivanja proračunskih deficita, dok MMF upozorava na potrebu fiskalne prilagodbe. Nijedna od tih institucija ne navodi umjetnu inteligenciju i robotiku kao jedini mogući izlaz. (6) (7) Uz to, još uvijek nije moguće pouzdano procijeniti koliko će brzo umjetna inteligencija povećavati produktivnost, koliko će novih radnih mjesta nastati ili nestati te kako će se tehnološke promjene odraziti na plaće, porezne prihode i državne rashode. Zbog toga je Muskova tvrdnja da „ništa drugo” ne može riješiti američki dug njegovo osobno predviđanje, a ne dokazana ekonomska činjenica.

4) Dodatni vojni troškovi mogli bi još povećati dug

Večernji list u članku navodi i dodatne podatke o američkim vojnim troškovima, koji su važni za razumijevanje pritiska na državni proračun. Prvi se odnosi na procjenu stručnjakinje za javne financije Linde Bilmes, koja je upozorila da bi ukupni troškovi američkog rata u Iranu mogli dosegnuti najmanje bilijun dolara. U razgovoru koji je Harvard Kennedy School objavio 7. travnja 2026. procijenila je tadašnje kratkoročne troškove na približno dvije milijarde dolara dnevno. U dugoročne troškove ubrojila je i obveze koje nastaju nakon završetka sukoba. (10) Važno je naglasiti da je riječ o procjeni mogućih ukupnih troškova, a ne o novcu koji je već u cijelosti potrošen. Večernji list taj podatak ispravno predstavlja kao procjenu stručnjakinje. Drugi podatak odnosi se na moguće povećanje američkog obrambenog proračuna na 1,5 bilijuna dolara godišnje. Prema izračunu organizacije Committee for a Responsible Federal Budget (CRFB), objavljenom 7. siječnja 2026., takav bi potez mogao povećati obrambenu potrošnju za približno pet bilijuna dolara do 2035., a ukupan dug, uključujući dodatne kamate, za oko 5,8 bilijuna dolara. (11) Ta je procjena doista postojala, ali Večernji list nije prenio njezinu noviju verziju. CRFB je 30. ožujka 2026. objavio ažurirani izračun prema kojem bi povećanje obrambenog proračuna moglo dovesti do približno 5,8 bilijuna dolara dodatnih rashoda od 2027. do 2036., dok bi ukupni dodatni dug, zajedno s kamatama, mogao dosegnuti oko 6,9 bilijuna dolara. (12) Dakle, podatak iz Večernjeg lista nije izmišljen ni pogrešno prenesen, ali u trenutku objave članka više nije predstavljao najnoviju procjenu iste organizacije. Ti izračuni dodatno pokazuju koliko buduće odluke o državnoj potrošnji mogu utjecati na američki dug. Ujedno potvrđuju da njegov rast ne ovisi samo o tehnološkom napretku nego i o političkim i proračunskim odlukama.

Zaključak:

Zbog vjernog prijenosa Muskove izjave i ključnih fiskalnih podataka, ali i nedostatka konteksta koji bi jasno razlikovao stvarne financijske probleme od njegovih dramatičnih predviđanja, ocjena članka je “većinski točno”. Večernji list vjerodostojno prenosi da je Musk izjavio kako će SAD bez umjetne inteligencije i robotike „1000 posto” bankrotirati, da je američki federalni dug u kolovozu 2026. prvi put premašio 40 bilijuna dolara te da su godišnji troškovi kamata već postali veći od rashoda za nacionalnu obranu. (1) (2) (3) (4) Riječ je o stvarnim i važnim pokazateljima problema s kojima se suočavaju američke javne financije. Međutim, dramatična formulacija o sigurnom bankrotu može ostaviti pogrešan dojam da je propast američke države već potvrđena ekonomskim prognozama. To nije slučaj. CBO, GAO i MMF upozoravaju na rast duga, velike proračunske deficite i potrebu za promjenama fiskalne politike. Ipak, nijedna od tih institucija ne zaključuje da je bankrot SAD-a neizbježan ili neposredan. (5) (6) (7) Jednako tako, umjetna inteligencija i robotika doista imaju potencijal povećati produktivnost i potaknuti gospodarski rast. Takav razvoj mogao bi olakšati upravljanje državnim dugom, ali ne postoje pouzdani dokazi da su te tehnologije jedino moguće rješenje američkih fiskalnih problema. Večernji list pritom donosi točne osnovne brojke, ali ne pruža dovoljno konteksta za razlikovanje Muskova osobnog predviđanja od zaključaka službenih ekonomskih institucija. U članku je korištena i starija, iako izvorno točna, procjena mogućih troškova povećanja obrambenog proračuna. Preciznije bi bilo reći da američki javni dug doseže rekordne razine, da kamatni troškovi sve snažnije opterećuju državni proračun i da će bez promjena postojeća fiskalna politika dugoročno biti teško održiva. Razvoj umjetne inteligencije i robotike mogao bi pomoći američkom gospodarstvu, ali nije dokazano da predstavlja jedini mogući izlaz niti da će SAD bez tih tehnologija sigurno bankrotirati.

Vidi:

  1. Papić M. Elon Musk upozorio: ‘Amerika će 1000 posto bankrotirati i propasti, postoji samo jedno jedino rješenje’. Večernji list. 6.10.2026. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/vijesti/elon-musk-upozorio-amerika-ce-1000-posto-bankrotirati-i-propasti-postoji-samo-jedno-jedino-rjesenje-2001814. Pristupljeno: 6.10.2026.
  2. Patel D. Elon Musk: “In 36 months, the cheapest place to put AI will be space”. Dwarkesh Podcast. 5.2.2026. Dostupno na: https://www.dwarkesh.com/p/elon-musk. Pristupljeno: 6.10.2026.
  3. U.S. Department of the Treasury, Bureau of the Fiscal Service. Debt to the Penny. Dostupno na: https://fiscaldata.treasury.gov/datasets/debt-to-the-penny/. Pristupljeno: 6.10.2026.
  4. U.S. Department of the Treasury, Bureau of the Fiscal Service. Combined Statement of Receipts, Outlays, and Balances of the United States Government, Fiscal Year 2025. 2026. Dostupno na: https://www.fiscal.treasury.gov/files/reports-statements/combined-statement/cs2025/2025-cs-final.pdf. Pristupljeno: 6.10.2026.
  5. Congressional Budget Office. The Budget and Economic Outlook: 2026 to 2036. 11.2.2026. Dostupno na: https://www.cbo.gov/publication/61882. Pristupljeno: 6.10.2026.
  6. U.S. Government Accountability Office. The Nation’s Fiscal Health: Urgent and Sustained Action Needed to Improve the Fiscal Outlook. GAO-26-108610. 11.6.2026. Dostupno na: https://www.gao.gov/products/gao-26-108610. Pristupljeno: 6.10.2026.
  7. International Monetary Fund. United States: 2026 Article IV Consultation. IMF Country Report No. 26/76. 2026. Dostupno na: https://www.imf.org/-/media/files/publications/cr/2026/english/1usaea2026001.pdf. Pristupljeno: 6.10.2026.
  8. Congressional Budget Office. How Budgetary and Economic Outcomes Might Differ From CBO’s February 2026 Projections. 27.2.2026. Dostupno na: https://www.cbo.gov/publication/62184. Pristupljeno: 6.10.2026.
  9. U.S. Government Accountability Office. Debt Limit: Prolonged Negotiations Increase Taxpayer Costs and Disrupt Financial Markets. GAO-26-107872. 2026. Dostupno na: https://www.gao.gov/products/gao-26-107872. Pristupljeno: 6.10.2026.
  10. Harvard Kennedy School. Why is the war in Iran so expensive? 7.4.2026. Dostupno na: https://www.hks.harvard.edu/faculty-research/policy-topics/international-relations-security/why-war-iran-so-expensive. Pristupljeno: 6.10.2026.
  11. Committee for a Responsible Federal Budget. $1.5 Trillion Military Budget Would Add $5.8 Trillion to Debt Over Decade. 7.1.2026. Dostupno na: https://www.crfb.org/blogs/15-trillion-military-budget-would-add-58-trillion-debt-over-decade. Pristupljeno: 6.10.2026.
  12. Committee for a Responsible Federal Budget. A $1.5 Trillion Defense Budget Could Mean Nearly $7 Trillion in Higher Debt. 30.3.2026. Dostupno na: https://www.crfb.org/blogs/15-trillion-defense-budget-could-mean-nearly-7-trillion-higher-debt. Pristupljeno: 6.10.2026.
  13. Robbins J. Elon Musk Claims US Will ‘Go Bankrupt’ Without AI and Robotics Boosting Productivity. Yahoo Finance. 5.10.2026. Dostupno na: https://finance.yahoo.com/economy/policy/articles/elon-musk-claims-us-bankrupt-132933343.html. Pristupljeno: 6.10.2026.
  14. Sinha A. Elon Musk warns America will 1,000% go bankrupt and fail as a country. TheStreet. 28.7.2026. Dostupno na: https://www.thestreet.com/crypto/markets/elon-musk-warns-america-will-1000-go-bankrupt-and-fail-as-a-country. Pristupljeno: 6.10.2026.

Trump “uspio” protiv Kine? Ekonomija u brojkama, a ne u sloganu

Jutarnji list tvrdi da su novi podaci dokaz “uspjeha Trumpova plana”. Analiza pokazuje: statistika jest zabrinjavajuća, ali uzroci su višestruki, a tumačenje pogrešno.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Trumpov plan je uspio” — Novac.jutarnji.hr, Luka Fišić, 30. rujna 2025., (1).

Citati iz članka:

●      “Kineska industrija već šest mjeseci ne izlazi iz minusa.”

●      “U rujnu je proizvodni PMI pao na 49,8 bodova.” (misli se na PMI Kine)

●      “Samo u kolovozu, isporuke u Sjedinjene Države pale su za trećinu.”

●      “Potrošačke cijene pale su 0,4 posto na godišnjoj razini.”

●      “Vlada uvodi nove poticaje; od smanjenja kamatnih stopa… do subvencioniranih programa.”

Analiza

1. Proizvodni PMI – što je i zašto je važan?

PMI (Purchasing Managers’ Index) je indeks menadžera nabave, koji mjeri aktivnost u industriji. Računa se anketiranjem tisuća tvrtki o narudžbama, zapošljavanju, cijenama i zalihama.

●      Vrijednost iznad 50 = širenje industrije.

●      Vrijednost ispod 50 = kontrakcija, pad industrijske aktivnosti.

U rujnu 2025. PMI je u Kini bio 49,8 – što znači blagu kontrakciju. To ukazuje na poteškoće u industrijskom sektoru, ali nije dramatičan pad – razlika od 0,2 boda znači da je industrija na rubu stagnacije. (2) (3)

2. Industrijska proizvodnja

Članak, pišući o Kini, navodi da je “industrija već šest mjeseci u minusu”. Podaci Nacionalnog ureda za statistiku Kine (NBS) pokazuju da je u kolovozu 2025. industrijska proizvodnja porasla 4,3 % na godišnjoj razini. Dakle, proizvodnja raste, ali sporije nego ranije. Rečenica iz članka očito se odnosi na PMI, a ne na službeni indeks industrijske proizvodnje — što je metodološki nespretno jer PMI i službeni output nisu isto. (4) (6)

3. Izvoz

Citirano: “isporuke u SAD pale su za trećinu.” Prema kineskim carinskim podacima, u kolovozu 2025. izvoz u SAD zaista je pao oko 30 % na godišnjoj razini. To je izravna posljedica trgovinskih barijera i smanjene američke potražnje. No ukupni kineski izvoz u druge regije (jugozapadna Azija, EU, Afrika) istodobno je rastao. Dakle, gubitak američkog tržišta dijelom je kompenziran diversifikacijom. (5) (7)

4. Potrošačke cijene i deflacija

Članak navodi: “Potrošačke cijene pale su 0,4 %.” To znači deflaciju — pad cijena u odnosu na prethodnu godinu. Deflacija signalizira slabiju potražnju: kad građani i poduzeća manje troše, cijene stagniraju ili padaju. To može biti opasno jer potrošači odgađaju kupnju očekujući daljnji pad cijena. Međutim, pad od –0,4 % je blag i kratkotrajan; OECD i IMF očekuju da će inflacija u Kini biti pozitivna u prosjeku 2025. godine. (8) (9) (10)

5. Vladini poticaji

Članak spominje: “Vlada uvodi poticaje — od smanjenja kamatnih stopa do subvencioniranih programa.” To je točno. Narodna banka Kine snizila je referentnu kamatnu stopu na 2,35 %, a vlasti nude subvencije za kupnju električnih vozila, stanova i zelenih tehnologija. To pokazuje da vlasti reagiraju aktivno na pritiske — što je suprotno tvrdnji da je Kina paralizirana Trumpovim carinama. (11)

6. Jesu li trendovi dokaz “uspjeha Trumpovog plana”?

Trumpovi ciljevi bili su:

●      smanjiti trgovinski deficit (nije uspjelo; SAD ima još veći globalni deficit);

●      zaštititi američku industriju (djelomično uspjelo, ali uz više cijene za potrošače);

●      zaustaviti kineski uspon (nije uspjelo; Kina i dalje raste, iako sporije).

Dakle, neki kratkoročni ciljevi (smanjenje kineskog izvoza u SAD) jesu postignuti, ali šira slika pokazuje ograničene i obostrano štetne učinke. (12) (13) (14)

Retorika i manipulacija u članku

●    Selektivno biranje podataka: navode se samo negativni indikatori, bez spominjanja pozitivnih trendova u uslugama ili drugim izvoznim tržištima.

●     Kauzalna redukcija: kompleksno usporavanje pripisuje se jednom faktoru — Trumpovim carinama.

●     Emocionalni naslov: “Trumpov plan je uspio” nosi prizvuk pobjede, iako je učinak sporan i ambivalentan.

Zaključak

Pokazatelji koje navodi Jutarnji list (PMI ispod 50, pad izvoza u SAD, deflacija) jesu stvarni. Ali interpretacija da to znači “Trumpov plan je uspio” je pretjerana i metodološki netočna.

●      PMI pokazuje blagu kontrakciju industrije, ne kolaps.

●      Industrijska proizvodnja raste, iako sporije.

●      Izvoz u SAD jest pao, ali globalna izvozna slika je raznolikija.

●      Deflacija je blaga i vlasti reagiraju mjerama poticaja.

●      Trumpovi ciljevi uglavnom nisu ostvareni u cjelini.

Članak koristi točne ekonomske indikatore, ali izvodi jednostran zaključak koji zanemaruje širu ekonomsku sliku i stvarne učinke Trumpove politike te ga time možemo opisati kategorijom ,,većinski netočan”.

Vidi:

  1. https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/stigli-novi-podaci-o-kineskom-gospodarstvu-trumpov-plan-je-uspio-15627701
  2. https://tradingeconomics.com/china/business-confidence
  3. https://www.cnbc.com/2025/08/15/chinas-growth-stumbles-in-july-as-weak-demand-industrial-capacity-curbs-weigh.html
  4. http://english.customs.gov.cn/Statics/e3fea77f-2dea-4099-8247-b8ee037faa3d.html
  5. http://english.customs.gov.cn/Statics/f5789f88-b9a8-4e8e-8071-07dad671ac7f.html
  6. https://www.adb.org/outlook/editions/september-2025 
  7.  https://cceeccic.org/1375257085.html
  8. https://thedocs.worldbank.org/en/doc/8ae5ce818673952a85fee1ee57c3e933-0070012025/original/CEU-June-2025-EN.pdf
  9. https://www.oecd.org/en/publications/oecd-economic-outlook-volume-2025-issue-1_83363382-en/full-report/china_bb7827bc.html
  10. https://www.reuters.com/world/china/imf-lifts-2025-gdp-emerging-economies-outlook-improved-china-view-2025-07-29/
  11. https://www.cbc.gov.tw/en/cp-448-184103-86b4d-2.html
  12. https://www.reuters.com/world/us/us-trade-gap-skids-2-year-low-tariffs-exert-pressure-service-sector-2025-08-05
  13. https://cepr.org/voxeu/columns/2025-trade-war-dynamic-impacts-across-us-states-and-global-economy
  14. https://journals.sagepub.com/doi/full/10.1177/21582440251328482

Trump objavio sporazum s Kinom – je li dogovor zaista postignut?

Analizirali smo tvrdnju iz medijskog članka da je „sporazum s Kinom postignut” te provjerili podržavaju li je dostupne činjenice.

Autor: Josip Tomašković

Uvodni kontekst

Index.hr je 11. lipnja 2025. objavio vijest (Hina) da je američki predsjednik Donald Trump na društvenoj mreži Truth Social izvijestio o postizanju trgovinskog sporazuma s Kinom, što je odmah ohrabrilo ulagače i podiglo cijene nafte iznad 68 dolara po barelu. U članku naslovljenom “Trump objavio sporazum s Kinom, nafta skočila iznad 68 dolara” opisano je kako su višednevni pregovori predstavnika SAD-a i Kine u Londonu rezultirali dogovorom. Prema Trumpovoj objavi, Peking je pristao ukinuti ograničenja na izvoz tehnoloških minerala (poput rijetkih minerala) i magneta, dok su se Sjedinjene Države obvezale olakšati pristup svojim sveučilištima za kineske studente. Ova najava ublažila je prijašnje strahove da bi daljnje napetosti između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogle naškoditi globalnoj potražnji za energentima. U takvom kontekstu, ključna tvrdnja koja proizlazi iz Trumpove objave jest da je „sporazum s Kinom postignut“, odnosno da je trgovinski dogovor zaključen. (1)

Analiza tvrdnje

Trumpova izjava o postignutom sporazumu s Kinom temelji se na rezultatu pregovora održanih u Londonu početkom lipnja 2025., koji su uslijedili nakon prethodnih razgovora u Ženevi i telefonskog poziva između Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Prema informacijama dostupnim iz više izvora, čini se da je postignut okvirni dogovor (engl. framework) koji predstavlja primirje u trgovinskom ratu između SAD-a i Kine. Taj dogovor uključuje nekoliko konkretnih elemenata o kojima je Trump javno izvijestio:

  • Rijetki minerali i magneti: Kina će unaprijed isporučiti neophodne rare earth minerale i magnete Sjedinjenim Državama, uklanjajući ranija kineska ograničenja na izvoz tih strateških materijala. Time bi se ublažila zabrinutost SAD-a zbog kineske kontrole nad opskrbom rijetkih zemalja (ključnih u tehnologijskoj industriji).
  • Studenti iz Kine: SAD će omogućiti pristup kineskim studentima svojim fakultetima i sveučilištima, što je Trump naglasio kao pozitivan aspekt sporazuma. Ovo znači nastavak ili proširenje izdavanja viza kineskim studentima, signalizirajući olakšavanje obrazovne razmjene unatoč trgovinskim napetostima.
  • Carine: Dogovoren je novi režim carina između dviju zemalja. Trump je naveo kako će ukupna stopa američkih carina na kinesku robu iznositi 55%, dok će kineske carine na američku robu biti 10%. Ove brojke predstavljaju zbroj postojećih i novih tarifnih mjera – uključujući osnovnu recipročnu carinu od 10%, dodatnih 20% koje je Trump nametnuo (dijelom zbog pitanja fentanila), te postojećih 25% carina iz prvog Trumpova mandata. Takva struktura carina osmišljena je kako bi se uspostavila ravnoteža u trgovini i smanjile retorzivne tarife koje su dosegle vrlo visoke razine tijekom trgovinskog sukoba.

Ključna tvrdnja “sporazum je postignut” implicira da su pregovori završili uspješno i da predstoji provedba dogovorenog. Je li ta tvrdnja točna i u kojoj mjeri? Dostupni dokazi upućuju na to da je postignut načelni sporazum, ali da on još nije formalno ratificiran niti u potpunosti razrađen. I sam Trump upozorio je da sporazum tek trebaju formalno odobriti i potpisati on osobno i kineski predsjednik Xi Jinping. Drugim riječima, postignut je dogovor na razini pregovaračkih timova, no slijedi potvrda na najvišoj političkoj razini prije nego što sporazum stupi na snagu. Američki dužnosnici opisali su rezultat londonskih pregovora kao “okvir koji će sada biti predstavljen predsjednicima na odobrenje”. Kako je pojasnio američki ministar trgovine Howard Lutnick, obje strane su postigle okvirni dogovor koji treba dobiti zeleno svjetlo od čelnika dviju zemalja, nakon čega će se pristupiti njegovoj implementaciji. Sličnu je poruku poslala i kineska strana – zamjenik kineskog ministra trgovine Li Chenggang potvrdio je da je u načelu dogovoren trgovinski okvir koji će biti proslijeđen na odobrenje u Washington i Peking. (1) (2)

Važno je istaknuti da je kineska vlada potvrdila postojanje dogovora. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Lin Jian izjavio je 12. lipnja da je postignut konsenzus te da “sada, kada je konsenzus ostvaren, obje strane trebaju ostati pri njemu”, naglasivši pritom kako “Kina uvijek drži svoju riječ”. Ova izjava sugerira da Peking sporazum shvaća ozbiljno i da ga je voljan poštovati, što daje dodatnu težinu tvrdnji da je dogovor stvarno postignut. Time je otklonjena sumnja da se radi samo o jednostranoj tvrdnji američkog predsjednika – kineske vlasti su javno potvrdile postizanje dogovora i voljne su pridržavati se zajedničkih zaključaka. (3)

Međutim, činjenica da je konsenzus postignut ne znači da je sporazum u potpunosti definiran do posljednjeg detalja. Naprotiv, više izvora napominje da mnoge pojedinosti sporazuma ostaju nejasne i da tek treba utvrditi točan plan provedbe. Primjerice, nije do kraja razjašnjeno kako će se točno provoditi ukidanje ograničenja na izvoz rijetkih minerala iz Kine, koliko brzo i u kojem opsegu će kineski studenti dobiti veći pristup američkim visokoškolskim institucijama, te na koji način će se nadzirati i eventualno prilagođavati dogovorene carine tijekom vremena. Također, američki ministar financija Scott Bessent izjavio je pred Kongresom da ovaj trgovinski dogovor ne uključuje “quid pro quo” – tj. nije riječ o izravnoj pogodbi tipa “čipovi za minerale” – naglašavajući da SAD neće olabaviti svoje izvozne kontrole naprednih čipova prema Kini unatoč dogovoru o rijetkim mineralima. To pokazuje da neke važne sigurnosne i tehnološke restrikcije ostaju na snazi, što je dio šireg konteksta trgovinskih tenzija i nije riješeno ovim sporazumom. (4)

Reakcije tržišta i analitičara također su bile oprezne. Iako je objava sporazuma donekle umirila ulagače, pojedini financijski stručnjaci istaknuli su da se konkretni utjecaj sporazuma neće moći procijeniti dok se ne objave svi detalji. Kako je primijetio jedan analitičar, za tržište je sporazum “gotova stvar prema riječima predsjednika Trumpa, ali nismo vidjeli nikakve detalje”, upozoravajući da bi “vrag mogao biti u detaljima”. Ova izjava sugerira da je tvrdnja o postignutom sporazumu djelomično preuranjena – sve dok se službeni dokument ne potpiše i sve odredbe ne iziđu na vidjelo, postoji određena razina neizvjesnosti. Činjenica da sporazum zahtijeva finalno odobrenje na vrhu implicira mogućnost da bi se, u teoriji, nešto još moglo izmijeniti ili iskrsnuti neočekivane prepreke prije formalizacije. Ipak, važno je naglasiti da je postizanjem načelnog dogovora ostvaren značajan korak naprijed u odnosima dviju sila, jer se time spriječila daljnja eskalacija carinskog rata i obnovilo povjerenje u trgovinsko primirje. (4) (5)

Uzimajući sve navedeno u obzir, tvrdnja da je “sporazum s Kinom postignut” treba se razumjeti u kontekstu dogovorenog okvira koji ima široku podršku obiju strana, ali koji formalno stupa na snagu tek nakon potpisivanja od strane Trumpa i Xija. Index.hr članak korektno prenosi tu informaciju – čak navodi i Trumpovu izjavu da sporazum još treba formalno potvrditi kineski predsjednik i on osobno, čime čitatelju daje do znanja da dogovor nije pravno finaliziran.

Zaključak

Trgovinski sporazum između SAD-a i Kine doista je postignut u načelu, što čini osnovu tvrdnje da je “sporazum postignut”. Pregovarački timovi dogovorili su paket mjera koji uključuje ukidanje ograničenja na izvoz rijetkih minerala, omogućavanje većeg pristupa kineskim studentima američkom visokom školstvu te definiranje novih tarifnih stopa. Ovu su vijest potvrdili i Trump i kineski dužnosnici, što upućuje na obostranu suglasnost oko osnovnih elemenata dogovora. Međutim, važno je naglasiti da sporazum u trenutku objave još nije bio formalno potpisan od strane predsjednika dviju država te da su detalji njegove provedbe još uvijek bili u izradi. Stoga je tvrdnja “Sporazum s Kinom je postignut” većinski točna u smislu da su pregovori uspješno okončani konsenzusom, ali može navesti na pogrešan zaključak da je sve završeno i provedeno. Točnost te tvrdnje uvjetovana je razumijevanjem da se radi o okvirnom dogovoru koji čeka finalnu potvrdu. Izvještaj Index.hr prenio je vijest profesionalno i sažeto, uključivši i potrebni kontekst o formalnom odobrenju sporazuma. Time je čitateljima pružena relativno točna slika stanja: sporazum je dogovoren, ali formalnosti i implementacija slijede. U zaključku, najavljena trgovinska nagodba predstavlja pozitivni pomak u američko-kineskim odnosima, no punu validnost dobit će tek nakon što bude ratificirana na najvišoj razini i pretočena u konkretne politike.

Reference:

Vidi (1): https://www.index.hr/vijesti/clanak/trump-objavio-sporazum-s-kinom-nafta-skocila-iznad-68-dolara/2679845.aspx

 Vidi (2):  https://www.reuters.com/world/china/china-affirms-trade-deal-with-us-says-it-always-keeps-its-word-2025-06-12/#:~:text=The%20deal%2C%20reached%20after%20Trump,the%20world%27s%20two%20largest%20economies

 Vidi (3): https://www.reuters.com/world/china/china-affirms-trade-deal-with-us-says-it-always-keeps-its-word-2025-06-12/#:~:text=BEIJING%2C%20June%2012%20%28Reuters%29%20,China%20always%20kept%20its%20word

Vidi (4): https://edition.cnn.com/2025/06/11/business/us-china-trade-deal-analysis

Vidi (5): https://consent.yahoo.com/v2/collectConsent?sessionId=3_cc-session_a1584b8f-c7d4-4360-bdf1-68f619687c67

Jesu li Trumpove carine prekretnica ka recesiji?

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Trumpove nove carine izazvale su burne reakcije na financijskim tržištima, uz pad indeksa i nestabilnost cijena sirovina. Je li to dovoljan razlog za zaključak da svijet ide prema recesiji?

Područje analize

Nedavna zbivanja vezana uz carine koje je uveo američki predsjednik D. Trump političkog su i gospodarskog karaktera. Tematika je aktualna i najzastupljenija vijest, kako u Hrvatskim, tako i u stranim medijima. Portal Indeks.hr objavio je 7. travnja članak u kojem se raspravlja o mogućnosti da recesija zavlada svjetskim gospodarstvom, a bavi se i reakcijama dominantnih financijskih tržišta i posljedicama po globalnu ekonomiju (1).

Tvrdnja iz članka

Ključna tvrdnja iz članka je da „svijet ide prema recesiji“, a autor/autorica kao relevantne dokaze navodi potrese na burzama, veliki pad cijena sirovina i snažne udarce koje su banke pretrpjele. Svi navedeni dokazi zajedno vode na zaključak o posljedicama vezanim za svjetsku ekonomiju. Točnije, navedeni potezi dovode do reakcija na financijskim tržištima, a koje potom mogu uzrokovati širu destabilizaciju svjetskog gospodarstva.

Signali s tržišta i kretanja gospodarstva

Međuovisnost financijskih tržišta te političkih i trgovinskih promjena, ali i neizvjesnosti, je velika. Trgovinske mjere, poput spomenutog uvođenja carina, dovode do povećanja troškova uvoza dobara i usluga, čime njihova konačna cijena (cijena gotovih proizvoda) bude veća. Navedeno pokreće inflaciju i smanjuje profitabilnost aktera uključenih u proces, na što investitori reagiraju i upravo se to manifestira kroz pad dionica na tržištu. Pad dionica utječe na smanjenje povjerenja u poslovanju i smanjenje, odnosno povlačenje, kapitala iz sektora koji se percipiraju najrizičnijima. Konačno, tržišta su sve nestabilnija, očekivanja o slabijem gospodarskom rastu također rastu, a time se negativni trendovi pogoršavaju. Navedeno se najbolje može vidjeti i na Slici 1 koja prikazuje mjesečni pad ključnih američkih burzovnih indeksa (S&P 500, Dow Jones i Nasdaq Composite) u travnju. Nagli pad započinje upravo nakon najave oko uvođenja carina, a prikazano kretanje najbolji je pokazatelj brzine kojom tržište stvara reakciju na novonastalo povećanje rizika u gospodarstvu i očekivane procjene oko usporavanja svjetskog gospodarstva. Vidljivo je da je najveći pad imao indeks Nasdaq Composite, a riječ je o širokom indeksu s naglašenom zastupljenošću važnog tehnološkog sektora, jedan je od najpraćenijih tržišnih indeksa, neizostavan je dio financijskih izvještaja i analiza (2), a tradicionalno je osjetljiv na geopolitičku nesigurnost i poremećaje u lancima opskrbe.

 

Slika 1: Grafički prikaz mjesečnog pada američkih indeksa u travnju 2025. (3)

Reuters (4) navodi da su cijene nafte, ali i ostalih sirovina naglo porasle nakon što je Trump najavio 90-dnevno ukidanje dijela carina za brojne zemlje, dok je istovremeno povećao carine na kinesku robu na 125% (prethodnih 104%). To je označilo novu fazu eskalacije trgovinskog sukoba između dviju najvećih svjetskih ekonomija. Ubrzo nakon toga, tržišta su pokazala snažnu reakciju. Cijene nafte koje su ranije pale ispod 60 USD po barelu su naglo porasle. Sličan oporavak bilježi se i kod drugih roba; zlato je skočilo za više od 3% u najsnažnijem dnevnom rastu od listopada 2023., potaknuto povećanom potražnjom za sigurnim investicijama, što potvrđuje globalni porast nesigurnosti. Unatoč privremenom ublažavanju carinskih mjera, tržišta su ostala osjetljiva. Reuters prenosi da će zadržavanje carina između SAD-a i Kine i dalje predstavljati teret za globalnu trgovinu i potražnju. Takva kretanja potvrđuju koliko su tržišta roba izravno pogođena trgovinskom politikom i koliko brzo reflektiraju promjene u globalnom gospodarskom okruženju.

Makroekonomski kontekst i prognoze

Makroekonomski rizici koji proizlaze iz trgovinskih obračuna istaknuti su i u izjavi Kristaline Georgieve, direktorice Međunarodnog monetarnog fonda (IMF). Georgieva je izjavila (5) da povećane geopolitičke tenzije i fragmentacija u trgovini predstavljaju stvarnu prijetnju rastu i financijskoj stabilnosti na globalnoj razini. Navela je da, iako su globalna inflacija i kamatne stope u padu, neizvjesnost u vezi trgovinske politike (posebice SAD-a i Kine) povećava troškove zaduživanja i na taj način smanjuje investicije, te da IMF već primjećuje znakove slabije potražnje i osjetljivosti tržišta na političke odluke.

Može se zaključiti da su nedavno uvedene carine dio šireg trenda fragmentacije globalne ekonomije, a koji se negativno reflektira na investicije, trgovinu i produktivnost. Takva kretanja dovode do zabrinutosti zbog moguće recesije na globalnoj razini.

 

Ocjena točnosti tvrdnje i zaključak

Tvrdnja da „svijet ide prema recesiji“ temelji se na stvarnim tržišnim reakcijama i zabrinutosti vodećih stručnjaka područja. Međutim, ova tvrdnja ostaje samo u domeni procjene, odnosno predviđanja. Tehnička recesija, kako je IMF u svojoj publikaciji ‘Back to basics: What Is a Recession?’ (6) opisuje, predstavlja razdoblje pada gospodarske aktivnosti, a vrlo kratka razdoblja pada ne smatraju se recesijom. IMF navodi da većina komentatora i analitičara koristi praktičnu definiciju recesije kao dva uzastopna tromjesečja pada realnog (inflacijom prilagođenog) BDP-a (ukupna vrijednost svih dobara i usluga koje zemlja proizvede). Iako je ta definicija korisno pravilo, ima nedostatke, pa je često bolje razmotriti širi skup pokazatelja gospodarske aktivnosti kako bi se procijenilo je li zemlja doista u recesiji.

U trenutku pisanja ove analize, dostupni podaci ne potvrđuju dva uzastopna kvartala negativnog rasta BDP-a ni u jednoj od vodećih svjetskih ekonomija. Shodno tome, navedena tvrdnja ne može se smatrati u potpunosti točnom jer je temeljena na određenim pokazateljima s tržišta i zabrinutosti analitičara, no nema čvrste makroekonomske pokazatelje koji bi to i potvrdili.

 

Reference

  1. Vidi:https://www.index.hr/vijesti/clanak/ide-li-svijet-prema-recesiji/2659251.aspx
  2. Vidi:https://www.investopedia.com/terms/n/nasdaqcompositeindex.asp
  3. Vidi:https://www.google.com/finance/quote/.INX:INDEXSP?sa=X&sqi=2&ved=2ahUKEwiazPPE-dmMAxU_JBAIHR80LHYQ3ecFegQINRAX&window=1M&comparison=INDEXDJX%3A.DJI%2CINDEXNASDAQ%3A.IXIC
  4. Vidi:https://www.reuters.com/markets/commodities/commodities-oil-suffers-biggest-5-day-drop-since-2022-metals-plunge-trade-war-2025-04-09/
  5. Vidi:https://www.imf.org/en/News/Articles/2025/04/03/pr2587-statement-by-imf-managing-director-kristalina-georgieva
  6. Vidi: https://www.imf.org/external/pubs/ft/fandd/2009/03/pdf/basics.pdf

Što se krije iza naslova vijesti: „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’?”

Višnja Kovačićek

02.02.2025.

Provjerili smo vijest objavljenu na portalu Dnevno.hr od 19. siječnja 2025., kataklizmičkog naslova „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’.” (1) Naslov dramatično aludira na odmazdu novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa i ugrozu stotina tisuća Hrvata.

(Izvor: Dnevno.hr, printscreen)

Tekst vijesti donosi i precizniju informaciju da je Trumpov bijes umjeren na Hrvate koji žive u Njemačkoj. Kontekst iz kojeg autor članka upozorava Hrvate na ugrozu je tumačenje izjave njemačkog ministra gospodarstva Roberta Habecka, koji je, kako autor navodi, izjavio: „Njemačka će biti glavna europska meta trgovinskih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što on stupi na dužnost” i kako autor navodi „tijekom govora na predizbornom skupu Zelenih u Münchenu, kazao da je zemlja Europske unije ‘s najvećim trgovinskim suficitom (sa SAD-om) Njemačka – a to je trn u oku Donaldu Trumpu’”.

Hans von der Burchard i Giovanna Coi u tekstu „Njemačka je glavna meta EU-a Trumpovih carina, upozorava ministar gospodarstva“ objavljenom na portalu Politico pišu sljedeće: „Njemačka će biti glavna europska meta trgovinskih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što on stupi na dužnost, rekao je u subotu njemački ministar gospodarstva Robert Habeck. Upozorenje Habecka, koji je vodeći kandidat Zelene stranke na izborima u Njemačkoj 23. veljače, stiglo je istog dana kad i nešto pozitivnija izjava njegovog protivnika desnog centra Friedricha Merza, koji je Trumpa nazvao vrlo predvidljivim. Govoreći na predizbornom skupu Zelenih u Münchenu, Habeck je rekao da je zemlja EU s najvećim trgovinskim suficitom [sa SAD-om] Njemačka – a to je trn u oku Donaldu Trumpu.“ (2) (prijevod autora)

Prema izvješću Središnjeg državnog uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske (3), u Njemačkoj živi oko 500.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Prema podacima njemačkog Destatisa, Saveznog zavoda za statistiku (4), u Njemačkoj živi 71.347.057 Nijemaca te 12.108.988 stranaca. U slučaju nametanja trgovinskih carina Njemačkoj, svi oni mogli bi osjetiti negativne efekte nametanja carina, a ne samo Hrvati koji žive u Njemačkoj. Iz teksta vijesti Dnevno.hr nejasno je kako i zašto autor vijesti, od 83,5 milijuna stanovnika Njemačke, izdvaja nekoliko stotina tisuća Hrvata te zaključuje da će upravo oni osjetiti Trumpov bijes i da su mu trn u oku.

Pitali smo Dnevno.hr za pojašnjenje naslova i teksta vijesti te nam je Bruno Herljević, glavni urednik portala Dnevno.hr, odgovorio: „Članak je u suštini prijevod teksta s portala Politico, a govori o Trumpovom navodnom ‘piku’ na Njemačku, Njemačka je država u kojoj imamo oko 500 tisuća Hrvata koji tamo žive, a Dnevno ima veliku čitalačku publiku upravo tamo, koja se smatra Hrvatima i redovno izvještavamo o stvarima koje se tiču njih. Naš portal, kao i gomila portala u Hrvatskoj i ostatku regije, koristi određen modus operandi kod obrade opreme, pritom mislim i na broj znakova u naslovu i na ‘teaser’ element (koji nije a priori clickbait, ali nešto mora sakriti) i na samu prezentaciju naslova. Kako je došlo do naslova. U našim člancima, nerijetko, zemlje u kojima živi puno dijaspore, Hrvata (Njemačka, Kanada, Australija), u naslove umjesto naziva tih zemalja, stavljamo formulaciju ‘Zemlja u kojoj žive tisuće Hrvata’ ili skraćeno ‘Brojni Hrvati ili Stotine tisuća Hrvata’ ovisno o broju znakova u naslovu koje možemo potrošiti (80-90 maksimalno)… Dakle, kada kažemo to “Hrvati” u naslovu u ovom slučaju, ne mislimo nužno na državljane Hrvatske, nego na nacionalnost, Hrvate u dijaspori koje će zakačiti ili neće ‘Trumpov bijes prema Njemačkoj’ ili koji će osjetiti posljedice nečega u toj zemlji, iako su Hrvati, jer tamo žive. U tekstu je to pojašnjeno odmah u drugom paragrafu, a čak ima i poveznica koja vodi na strancu na kojoj je taj podatak i objavljen. “No, nije jedino Kanada ta koja ima razloga za brigu. Među ostalim, ima i Njemačka gdje živi trenutačno oko 500 tisuća Hrvata i koja je jedan od najvećih trgovinskih partnera Hrvatske.”

Iako Dnevno.hr u odgovoru navodi da je riječ o naslovu koji u naslovu ima „teaser element“, riječ je o vijesti čiji je naslov dramatičan i senzacionalistički te pogrešno predstavlja članak radi privlačenja klikova tzv. clickbait. Naslov vijesti „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’“ dramatično aludira na odmazdu novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa i ugrozu stotina tisuća Hrvata. Sadržaj same vijesti nije u skladu s naslovom, koji je u ovom zavaravajući i usmjeren na podizanje panike i zabrinutosti.

 

(1) Vidi: A.P. (2025). „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’.“ Dnevno.hr.   Dostupno na: https://www.dnevno.hr/vijesti/stotine-tisuca-hrvata-osjetit-ce-trumpov-bijes-to-mu-je-trn-u-oku-2616890/ – google_vignette. (Pristupljeno: 28. 01 .2025.)

(2) Vidi: H. v. d. B. and G. C. (2025). “Germany is main EU target of Trump tariffs, warns economy minister“, Politico. Dostupno na: https://www.politico.eu/article/donald-trump-robert-habeck-germany-eu-target-tariffs-economy-minister/.(Pristupljeno: 02. 02. 2025.)

(3) Vidi: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, (n.d.). Hrvatski iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci. Dostupno na: https://hrvatiizvanrh.gov.hr/hrvati-izvan-rh/hrvatsko-iseljenistvo/hrvatski-iseljenici-u-prekomorskim-i-europskim-drzavama-i-njihovi-potomci/749

(4) Vidi: Statistisches Bundesamt (Destatis), (2023). Current population by sex and citizenship, 2023 (basis 2022). Dostupno na: https://www.destatis.de/EN/Themes/Society-Environment/Population/Current-Population/Tables/census-sex-and-citizenship-2023-basis-2022.html