Može li Albanija uskoro prestići Hrvatsku po broju turista?

Analizirali smo kako Albanija turistički stoji u usporedbi s Hrvatskom.

Autorica: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Turizam i turistička ponuda čine važne faktore nacionalne ekonomije i strukture domaćeg bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Turistički doprinos BDP-u uključuje doprinose iz djelatnosti koje su izravno povezane s turizmom, ali i onih drugih sektora koji uslužuje posjetitelje (2). Turistički sektor direktno utječe na zaposlenost, infrastrukturni razvoj, investicije i potrošnju (i domaću i inozemnu), a neizravno potiče gospodarski rast u širem smislu. „Turizam je od velikog značaja i za gospodarstvo Hrvatske. Svake godine, za vrijeme ljetne turističke sezone, željno se očekuju statistike o broju dolazaka, noćenja i ostvarenih prihoda. Sve djelatnosti vezane za turističku sezonu imaju posrednu ili neposrednu korist od turističke sezone” (3).

U jugoistočnom dijelu Europe zemlje poput Hrvatske i Albanije značajno se oslanjaju na prihode od turizma. To može biti u obliku direktnih doprinosa ili u obliku multiplicirajućeg efekta koji turizam posjeduje, i njime utječe na razne sektore kao što su uslužni, građevinski, prometni, poljoprivredni i trgovinski. Usporedba kretanja turističkih indikatora pitanje je demografske, infrastrukturne, ali i makroekonomske pozadine i važnosti.

Tvrdnja iz članka

Portal Indeks.hr je 03. lipnja objavio članak pod naslovom ‘Albanija bi uskoro mogla imati više turista od Hrvatske’ (4). U članku se tvrdi da Albanija bilježi porast broja stranih turista. Također se navodi da je od 2015. godine broj turista gotovo utrostručen – s 3 milijuna na 10 milijuna u 2023. godini, što je rast od 56%. Prenosi se i informacija od britanskog Expressa, da albanska vlada očekuje da će taj broj do 2030. godine narasti na 30 milijuna godišnje, čime bi zemlja primala više turista nego što ih to trenutačno imaju Portugal ili Hrvatska.

Analiza podataka

Prema službenim podacima Albanskog zavoda za statistiku (INSTAT), dolazak albanskih i stranih državljana na teritorij Albanije u ožujku 2024. godine iznosio je 1 150 442. U usporedbi s ožujkom 2023. godine, to je porast od 35,9%. Odlazak albanskih i stranih državljana s teritorija Albanije tijekom ožujka 2024. godine iznosio je 1 175 710, što je povećanje od 39,6% u usporedbi s istim razdobljem prošle prethodne godine (5).

Također, u kontekstu analize, značajno je istaknuti i značajan rast zračnog prometa. Međunarodna zračna luka Tirana zabilježila je 10,7 milijuna putnika u 2024. godini, što je rast od 48% u odnosu na prethodnu godinu. Wizz Air bio je omiljeni avioprijevoznik putnika u 2024. godini, s udjelom od 54,84% na albanskom tržištu letova, a slijede Ryanair s 22,23% i Air Albania s 3,42% (6).

Slika 1. prikazuje podatke Svjetske turističke organizacije (UNWTO), odnosno najbrže rastuće turističke destinacije u svijetu u razdoblju od siječnja do srpnja 2023. godine, prema porastu međunarodnih dolazaka u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu. To predstavlja najveći rast u Europi i treći globalno. Navedeno pokazuje značajan uzlet turizma u Albaniji i povećanu prepoznatljivost ove zemlje kao turističke destinacije (7).

Slika 1. Postpandemijski oporavak turizma – globalni pregled

Izvor: intellinews.com (8)

Hrvatska je pak u 2024. godini zabilježila preko 21,3 milijuna dolazaka te više od 108,7 milijuna noćenja (9). „Prema podacima iz sustava eVisitor, koji prati turistički promet u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju te nautičkom čarteru (putem sustava eCrew), to predstavlja povećanje dolazaka za 4% i noćenja za 1% u usporedbi s 2023. godinom. Od toga je jadranska regija ostvarila 103,3 milijuna noćenja (porast od 1%), kontinentalna regija zabilježila je preko 2,7 milijuna noćenja (porast od 5%), dok je Zagreb također dosegnuo 2,7 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 6% u odnosu na 2023“ (10).

Rast broja turista u Albaniji dinamičniji je nego onaj u Hrvatskoj, što je vidljivo iz dvostruko veće stope rasta. Ipak, u apsolutnim brojkama Hrvatska i dalje ima gotovo dvostruko više turista. Razlika je u dugoročnim planovima. „Tijekom posjeta Kukësu, albanski premijer Edi Rama izjavio je da regija planira postati turistička destinacija s milijun posjetitelja do 2030. godine“ (11). S druge strane, Hrvatska se kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine želi usmjeriti na transformaciju turizma prema održivom, regionalno uravnoteženom i cjelogodišnjem modelu, bez postavljanja kvantitativnih ciljeva rasta broja dolazaka turista. Fokus je na očuvanju prirodnih i kulturnih resursa, podizanju kvalitete života lokalnog stanovništva te smanjenu sezonalnosti. Time se nastoji omogućiti stabilniji i otporniji razvoj sektora u skladu s načelima održivosti (12).

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da bi Albanija mogla uskoro imati više turista od Hrvatske je djelomično točna. Podaci pokazuju da Albanija bilježi znatno brži rast turizma, no Hrvatska još uvijek ima gotovo dvostruko više turista u odnosu na Albaniju u apsolutnim brojkama. Cilj Albanije je rast i širenje kapaciteta, a Hrvatska se strateški fokusira na održivost, kvalitetu i decentralizaciju, a ne na povećanje broja dolazaka. Iako Albanija pokazuje znatan potencijal, nadmašivanje Hrvatske zahtijevalo bi stabilan rast kroz dulje razdoblje.

Reference

  1. Vidi: https://chatgpt.com/
  2. Vidi:https://ourworldindata.org/grapher/tourism-gdp-proportion-of-total-gdp
  3. Vidi:https://hrcak.srce.hr/file/472824
  4. Vidi:https://www.index.hr/vijesti/clanak/albanija-bi-uskoro-mogla-imati-vise-turista-od-hrvatske/2676800.aspx
  5. Vidi: https://www.instat.gov.al/media/13227/movem-of-citizens-february-2024.pdf
  6. Vidi:https://seenews.com/news/tirana-airport-passenger-traffic-up-48-percent-in-2024-1269633
  7. Vidi:https://www.intellinews.com/albania-s-tourism-sector-made-the-fastest-post-pandemic-recovery-in-europe-299978/
  8. Vidi:https://www.intellinews.com/albania-s-tourism-sector-made-the-fastest-post-pandemic-recovery-in-europe-299978/
  9. Vidi:https://www.croatiaweek.com/croatia-records-21-3-million-visitors-in-2024-a-4-rise/
  10. Vidi:https://www.croatiaweek.com/croatia-records-21-3-million-visitors-in-2024-a-4-rise/
  11. Vidi:https://www.hashtag.al/en/index.php/2025/04/30/rama-nga-kukesi-deri-ne-2030-1-milion-turiste-ne-qark/
  12. Vidi:https://mint.gov.hr/strategija-razvoja-odrzivog-turizma-do-2030-godine/11411

Zaposlenost najveća, nezaposlenost skandinavska, štednja poput duga? Je li sve baš tako?

Analizirali smo tri tvrdnje Saše Ljubičića o stanju hrvatskog gospodarstva.

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Ekonomske teme i tvrdnje česta su tema javnog diskursa, a iznose ih razni akteri društva – političari, poduzetnici, novinari, ekonomski analitičari. Kako bi takvi podaci bili jasno razumljivi široj javnosti, često se nastoje prikazati na što jednostavniji i razumljiviji način. S obzirom na to da je ekonomija kompleksno područje, ponekad nastojanje za jednostavnim prikazom podataka može dovesti do nepotpunih ili netočnih prikaza gospodarstva. Upravo se zbog navedenih razloga ova analiza bavi jednom takvom provjerom.

Izvor: Screenshot, Slobodna Dalmacija (1)

 

Analizirane tvrdnje

Portal Slobodna Dalmacija je 29. svibnja u članku pod naslovom ‘VIDEO Rastu plaće, mirovine, zaposlenost… Zašto onda mladi odlaze? Razloga je više: ‘Mržnja, netolerancija, korupcija’ objavila video u kojem novinar Saša Ljubičić iznosi nekoliko tvrdnji (2). Tvrdnje se odnose na ključne gospodarske pokazatelje u Republici Hrvatskoj, a odnose se na razinu zaposlenosti, stopu nezaposlenosti te odnos štednje građanki i građana RH i javnog duga. Ova analiza provjerava tri tvrdnje koje se spominju u videu, a one su:

  1. „U Hrvatskoj je nezaposlenih kao u Skandinaviji.“
  2. „Zaposlenost je najveća ikada.“
  3. „Štednja na bankama, unatoč malim kamatama, gotovo je jednaka javnom dugu Republike Hrvatske…“

Analiza podataka

  • Tvrdnja 1

Prva analizirana tvrdnja odnosi se na izjavu da je nezaposlenih u Hrvatskoj isto kao u Skandinaviji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj je u ožujku ove godine iznosila 5,1% (3). Usporedbe radi, Eurostat je objavio podatke o nezaposlenosti unutar euro područja (4). Stopa nezaposlenosti u Danskoj je iznosila 7,1%, Finskoj 9,4%, a u Švedskoj 8,1%. Iz podataka je vidljivo da Hrvatska ima nižu stopu nezaposlenosti od sve tri navedene skandinavske države pa tvrdnja da je u Hrvatskoj nezaposlenih kao i u Skandinaviji nije točna i utemeljena na službeno dostupnim podacima.

  • Tvrdnja 2

Analiza druge tvrdnje odnosi se na izjavu da je zaposlenost u Republici Hrvatskoj najveća ikada. Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku navode da je „u ožujku 2025. broj ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj iznosio je 1 699 426, a od toga 787 819 čine žene. U odnosu na veljaču 2025. broj ukupno zaposlenih porastao je za 0,3%, a broj zaposlenih žena za 0,2%“ (5). Ako se navedena brojka usporedi s ožujkom 2024. godine, to predstavlja porast od 1,9%.Trend zapošljavanja u protekle četiri godine potvrđuje ovu tvrdnju. Na Slici 1. prikazano je kretanje broja zaposlenih u pravnim osobama od ožujka 2021. do ožujka 2025., pri čemu je jasno vidljiv kontinuirani rast ukupnog broja zaposlenih u RH. Također su uočljive i rekordne vrijednosti u 2025. godini.

Slika 1. Zaposleni u pravnim osobama od ožujka 2021. do ožujka 2025.

Izvor: Državni zavod za statistiku (6)

  • Tvrdnja 3

Hrvatska narodna banka objavila je podatke da su ukupni depoziti kućanstava u Republici Hrvatskoj u ožujku 2025. godine iznosili 40,0 milijardi eura. Također, navodi se i da „u proteklih godinu dana depoziti kućanstava porasli su po stopi od 8,1% pri čemu su prekonoćni depoziti porasli po stopi od 11,4%, a oročeni depoziti su se smanjili po stopi od 0,1%“ (7). Istodobno, službeni podaci Raiffeisen banke pokazuju da je javni dug Republike Hrvatske iznosio 49,4 milijarde eura krajem siječnja 2025. godine (8). Matematičkim izračunom se dolazi do podatka da štednja iznosi otprilike 81% javnog duga. Iako, ova je izjava iz čistog ekonomskog stajališta djelomično točna. Prema brojkama, štednja uistinu jest blizu iznosu javnog duga, no riječ je o dva nepovezana indikatora. OECD depozite kućanstva / neto štednju kućanstva definira kao: „neto raspoloživi dohodak kućanstva plus usklađenje za promjenu mirovinskih prava umanjeno za izdatke kućanstva za konačnu potrošnju (kućanstva također uključuju neprofitne institucije koje služe kućanstvima)“ (9). Navedeni pokazatelj odnosi se na privatnu imovinu građana. S druge strane, javni dug predstavlja obveze države, a „predstavlja ukupnu zaduženost opće države prema domaćim i stranim vjerovnicima na određeni dan. Pritom opća država obuhvaća središnju državu, regionalnu i lokalnu državu te fondove socijalne sigurnosti“ (10).

Ocjena točnosti i zaključak

Tri analizirane tvrdnje odnose se na važne ekonomske pokazatelje: zaposlenost, nezaposlenost i odnos štednje građana prema javnom dugu. Na temelju prikazane analize, tvrdnja da je zaposlenost u Hrvatskoj najveća ikada je istinita i potvrđena službenim podacima. Tvrdnja da je nezaposlenost u Hrvatskoj kao i u Skandinaviji pokazala se neutemeljenom te Hrvatska ima nižu nezaposlenost od triju skandinavskih zemalja – Švedske, Danske i Norveške. Posljednja tvrdnja, da je štednja građana gotovo jednaka javnom dugu, brojčano se potvrđuje, ali se odnosi na dvije tematski različite kategorije. Uzimajući navedene točnosti ovih triju tvrdnji, daje se prosječna ocjena većinski točno.

Reference:

  1. Vidi:https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/video-rastu-place-mirovine-zaposlenost-zasto-onda-mladi-odlaze-razloga-je-vise-mrznja-netolerancija-korupcija-1479201
  2. Vidi:https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/video-rastu-place-mirovine-zaposlenost-zasto-onda-mladi-odlaze-razloga-je-vise-mrznja-netolerancija-korupcija-1479201
  3. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/broj-zaposlenih-u-ozujku-2025-porastao-za-0-3-u-odnosu-na-prethodni-mjesec/2199
  4. Vidi:https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/UNE_RT_M__custom_7680578/bookmark/table?lang=en&bookmarkId=2feeff57-57c9-4278-a50b-7e2279d699c2
  5. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/broj-zaposlenih-u-ozujku-2025-porastao-za-0-3-u-odnosu-na-prethodni-mjesec/2199
  6. Vidi: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/96933
  7. Vidi:https://www.hnb.hr/-/objava-statistickih-podataka-o-depozitima-i-kreditima-kreditnih-institucija-za-ozujak-2025
  8. Vidi: https://www.rba.hr/hr/istrazivanja/dnevno-financijsko-izvjesce/25-05-16-3.html
  9. Vidi: https://www.oecd.org/en/data/indicators/household-savings.html
  10. Vidi:https://www.hgk.hr/documents/aktualna-tema-odrzivost-javnog-duga-svibanj-201557b6f4884c777.pdf

Primorac: Inflacija u Hrvatskoj mogla bi biti pobijeđena već sljedeće godine

Analiziramo tvrdnje ministra financija Marka Primorca o obuzdavanju inflacije u Hrvatskoj.

Autor: Ema Tarabochia Veršić

Izvorni članci: (poslovni.hr, tportal.hr, 20. svibnja 2025.)

Tvrdnja iz članka

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je 20. svibnja 2025. na konferenciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) “Održivi porezni sustav: politika, praksa i perspektive”, da će inflacija uskoro “biti pobijeđena”, odnosno, da će nakon prošlogodišnjih 4 posto, inflacija ove godine usporiti na 3,4 posto, a 2026. doći na razinu ispod 2 posto ili “stopu prirodne inflacije” koju više “neće biti potrebno suzbijati” (1).

Makroekonomske prognoze 

Proljetna ekonomska prognoza Europske komisije iz svibnja 2025. (2) na koju se Primorac pozva, predviđa da će proces dezinflacije u Europskoj uniji, koji je započeo krajem 2022., postojano napredovati u idućem razdoblju. Nakon što se 2024. smanjila na 2,4 %, predviđa se da će stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju već 2025. dosegnuti cilj ESB-a od 2 %, a dodatno će se smanjiti 2026.

Što se tiče Hrvatske, EK u dijelu izvješća za Hrvatsku (3) predviđa se da će u 2025. ukupna inflacija u RH pasti na 3,4%, te da će inflacija snažnije usporiti i dosegnuti 2% u 2026. Predviđa se da će pad biti potaknut uglavnom inflacijom usluga i hrane, a da će očekivani pad međunarodnih cijena energenata dovesti samo do malog pada inflacije energije jer vladine mjere cijena energije istječu u listopadu 2025. Inflacija isključujući energiju i hranu trebala bi se smanjiti s 4,8% u 2024. na 3,4% u 2025. i 2,4% u 2026.

Izvor: EC – Economic forecast for Croatia (https://economy-finance.ec.europa.eu)

Makroekonomska prognoza Hrvatske narodne banke (4, ožujak 2025.) također predviđa usporavanje inflacije u 2025. i 2026. godini. “Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena (HIPC) mogla bi se u 2025. usporiti na 3,7% (s 4,0% u 2024.), uz daljnje smanjenje na 2,6% u 2026. godini. Nakon privremenog ubrzanja inflacije krajem 2024. i početkom 2025., zbog jačanja inflatornih pritisaka u komponentama hrane, usluga i energije, u nastavku godine očekuje se gotovo kontinuirano usporavanje. Smanjenju prosječne godišnje inflacije moglo bi najviše pridonijeti usporavanje temeljne inflacije, koja bi se pod utjecajem restriktivne monetarne politike i slabljenja potražnje mogla smanjiti na 3,2% u 2025., s 4,8% u 2024. godini”, kaže se u izvješću.

Oprez u prognozama zbog neizvjesnosti globalnih kretanja

Usprkos optimističnim prognozama, relevantna izvješća ipak pozivaju na oprez zbog sve veće neizvjesnosti globalnih trgovinskih politika.

Europska komisija u prognozi (2) navodi da bi “daljnja fragmentacija globalne trgovine mogla bi smanjiti rast BDP-a i ponovno pokrenuti inflacijske pritiske”. Navode i sve češće katastrofe povezane s klimatskim promjenama, koje su i dalje trajni izvor negativnog rizika. Iako je još uvijek mnogo nepoznanica glede uvođenja carinskih mjera američke administracije, njihovi negativni učinci na gospodarsku aktivnost mogli bi se osjetiti diljem svijeta, navodi se u izvješću EK.

Hrvatska narodna banka također zadržava oprez (4, ožujak 2025.). Projekcija inflacije u prognozi HNB-a revidirana je blago naviše u odnosu na prethodnu, prvenstveno zbog višega očekivanog rasta cijena energije i temeljne inflacije. “Rizici koji bi mogli uzrokovati višu inflaciju uključuju geopolitičke napetosti i povećana izdvajanja za obranu, a to bi moglo rezultirati rastom cijena energenata i drugih sirovina, zatim trgovinske barijere, nepovoljne vremenske uvjete te snažniji rast plaća od očekivanog”, navodi se u prognozi.

S druge strane, HNB smatra da bi inflacija mogla biti niža od očekivane ako dođe do slabijega gospodarskog rasta i time slabije potražnje, jačeg učinka restriktivne monetarne politike te zadržavanja cijena energenata na trenutačnim razinama, nižima od onih iz pretpostavka projekcije, ili do dodatnog pada tih cijena.

Što znači inflacija od 2% i tko je definira kao “pobijeđenu”?

Međunarodne financijske institucije uglavnom zauzimaju isti stav kada je riječ o definiranju “prihvaljive” inflacije. Europska središnja banka (ESB) u svojoj strategiji iz 2021. godine jasno ističe da je 2% srednjoročni cilj koji se smatra optimalnim za stabilan rast cijena (5). Međunarodni monetarni fond (MMF) redovno u svojim izvješćima podržava inflaciju u rasponu do 2% za razvijena gospodarstva, uz obrazloženje da ta razina omogućava dovoljno prostora za odgovor u kriznim razdobljima i očuvanje monetarne stabilnosti (6). Isto vrijedi i za Svjetsku banku, koja u svom dokumentu „Global Economic Prospects“ navodi da je inflacija oko 2% najpoželjniji okvir za održivi gospodarski rast u stabilnim makroekonomskim uvjetima (7).

Drugim riječima, inflacija od 2% ne znači da su cijene niže, već da ne rastu nekontrolirano. Ona omogućava predvidljivost, očuvanje realne vrijednosti plaća i štednje te stabilno planiranje i potrošnju – što sve skupa opravdava njezin status kao „ciljane“ i, u tom kontekstu, „pobijeđene“ inflacije.

Inflacija i posljedice koje ne “nestaju”

No dok statistika kaže da možemo odahnuti, u svakodnevici građana to se ne osjeća. Ono što je inflacija ostavila iza sebe neće nestati tako brzo. Od kraja 2021. do danas, cijene u Hrvatskoj kumulativno su porasle više od 18 posto (8), dok rast plaća, osobito u realnom smislu, nije pratio taj tempo. Građani su se pritom morali prilagoditi – rezanjem troškova, promjenom navika, zaduživanjem.

Europska središnja banka upozorava da inflacija nije samo pitanje godišnje stope rasta cijena, već i faktor koji utječe na raspodjelu prihoda i osjetljivost kućanstava na krize (9). Osobito su pogođena kućanstva s nižim prihodima, koja veći udio troše na osnovne životne potrebe poput hrane i energenata. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) navodi kako su visoke cijene hrane tijekom proteklih godina smanjile dostupnost nutritivno vrijedne hrane za osjetljive skupine (10).

Zaključak 

Izjava ministra Primorca temelji se na aktualnim makroekonomskim projekcijama Europske komisije i Hrvatske narodne banke te se uklapa u širi međunarodni konsenzus o inflacijskom cilju od 2%. Stoga ju je moguće smatrati utemeljenom i činjenično točnom.

Međutim, izraz „inflacija će biti pobijeđena“ koristi se u političko-retoričkom kontekstu i pojednostavljuje kompleksan učinak inflacije na život građana. Smanjenje inflacije na ciljanu razinu ne znači automatski i oporavak kupovne moći, niti poništava štetu koja je već nastala u prethodnim godinama visokih cijena.

Inflacija se, dakle, možda i može tehnički „pobijediti“, ali njezine posljedice se ne brišu lako. Kupovna moć se ne vraća automatizmom, životni standard ne raste samo zato što stopa inflacije pada. Za velik broj građana oporavak će ovisiti o realnim plaćama, pristupu javnim uslugama i ukupnoj socijalnoj sigurnosti. Povratak inflacije na 2% dobar je signal – ali nije kraj priče.

Zbog toga izjava zaslužuje ocjenu „većinski točno“: točna je u faktografskom smislu, ali podložna kontekstu i interpretaciji.

Izvori: 

1. Ministarstvo financija: https://mfin.gov.hr/

2. Proljetna ekonomska prognoza Europske komisije iz svibnja 2025.: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_25_1248

3. Proljetna ekonomska prognoza Europske komisije iz svibnja 2025.; ekonomska prognoza za Hrvatsku: https://economy-finance.ec.europa.eu/economic-surveillance-eu-economies/croatia/economic-forecast-croatia_en?prefLang=hr

4. Makroekonomska prognoza Hrvatske narodne banke, ožujak 2025.: https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

5. Europska središnja banka / “Monetary policy strategy”: https://www.ecb.europa.eu/mopo/strategy/pricestab/html/index.en.html?utm_source

6. Međunarodni monetarni fond / “A Critical Juncture amid Policy Shifts”: https://www.imf.org/en/Publications/WEO/Issues/2025/04/22/world-economic-outlook-april-2025

7. Svjetska banka: “Global Economic Prospects”: https://www.worldbank.org/en/publication/global-economic-prospects

8. Državni zavod za statistiku: https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/cijene/indeks-potrosackih-cijena/

9. Europska središnja banka: “The impact of the recent inflation surge across households” https://www.ecb.europa.eu/press/economic-bulletin/articles/2023/html/ecb.ebart202303_02~037515ed7d.en.html

10. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO): “Acute food insecurity and malnutrition rise for sixth consecutive year in world’s most fragile regions – new report” https://www.fao.org/newsroom/detail/acute-food-insecurity-and-malnutrition-rise-for-sixth-consecutive-year-in-world-s-most-fragile-regions—new-report/en

Trendovi sugeriraju da se kućanstva u Hrvatskoj hrane sve zdravije i da na ultra-procesuiranu hranu troše sve manje

Hrane li se Hrvati zdravo ili nezdravo i troše li malo ili puno na vrlo obrađenu hranu?

Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač

U tekstu pod naslovom „Aktualni trendovi u prehrani: Što i kako jedemo u 2025. godini?“ objavljeno je sljedeće: „Prehrambene navike neprestano se mijenjaju, a ono što je jučer bilo hit, danas može biti zastarjelo. U 2025. godini prehrambeni trendovi, kako se čini, nastavljaju se kretati u smjeru održivosti, zdravlja i personalizacije.“ (1) Trendovi koji se dalje u tekstu spominju su dominantno trendovi prema zdravoj i neprocesuiranoj hrani, odgovornoj kupovini, pripremi i jedenju hrane. Iz toga se može zaključiti da se Hrvati hrane sve manje nezdravo. Pitanje je je li to točno. Naime, iako taj trend može postojati, ipak on istovremeno može biti zanemariv u odnosu na trend nezdravog hranjenja.

Cijene hrane u Hrvatskoj konstantno rastu već nekoliko godina. (2) Košarica poskupljuje godišnje više od 10% (2024. za čak 16%) što je oko 2% više od prosjeka EU, dok su istovremeno plaće i mirovine značajno manje od prosjeka EU. (3) Hrvati troše gotovo 1/3 mjesečnog dohotka na hranu. (4) Posljedica je da se Hrvati hrane nezdravo za što imamo neposredne podatke o kupovini vrsta hrane, ali i posredne temeljem zdravstvenih pokazatelja poput premalo kretanja, previše sjedenja, prekomjerne težine, kardiovaskularnih poremećaja i bolesti itd. Primjerice, 57% odrasle populacije ima prekomjernu težinu, 67% muškaraca i 35% djece. (5) Hrvati jedu previše mesa, a premalo povrća itd. (6)

Ilustracija 1: Udio novca za hranu koji kućanstva u Europi potroše na ultra-procesuiranu hranu

(vidi izvor (8), podatci za 2018.).

 

S obzirom da su cijene hrane visoke, da je potrošačka košarica mala, ali i s obzirom na više različitih trendova načina života, nužno je da Hrvati u značajnom dijelu jedu jeftinu, nekvalitetnu, nezdravu i u nekoj mjeri procesuiranu pa i ultra-procesuiranu hranu. Pojam procesuirane hrane (prema NOVA klasifikaciji) je nejasan i uključuje sve od minimalne obrade poput pranja, rezanja, kuhanja i sl. pa sve do složene kemijske obrane koja uključuje više od 5 dodanih sastojaka i nekoliko koraka obrade (najbolji primjer ultra-procesuirane hrane koju Hrvati često jedu su čips i gotova jela poput hamburgera, a od pića gazirana pića). (7) Ultra-procesuirana hrana uglavnom je procesuirana industrijski, ima puno aditiva, najmanje 5 i više sastojaka i često je pogodna za jelo čim se kupi.

I sad najvažniji podatak. Kućanstva u Hrvatskoj troše skoro 18% novca na kupovinu ultra-procesuirane hrane. (8) To je dakle skoro 1/5 ukupnog novca koji se troši na hranu (vidi Ilustraciju 1, izvor (8)). Ovdje se radi samo o ultra-procesuiranoj hrani, dok je udio manje procesuirane hrane vjerojatno preko 30% novca kućanstava. (9) Procesuirana hrana uzrokuje prekomjernu težinu, kardiovaskularna oboljenja (9) i povezana je s ranom smrću (10), (11).

Čini se netočnim da se Hrvati hrane zdravo i da kućanstva troše novac predviđen za hranu dominantno na neprocesuiranu hranu. No, kako se trendovi kupovine hrane i njezine pripreme podosta brzo mijenjaju, a i podaci nisu ažurirani na protekle 2-3 godine, moguće je kako se zaista trendovi mijenjaju u smjeru zdrave i neprocesuirane hrane. Zbog toga treba oprezno reći da je tvrdnja iz naslova vjerojatno većinski netočna.

Ukratko, nemoguće je da se trendovi kupovine i pripreme hrane u Hrvatskoj značajno mijenjaju na bolje, da se Hrvati hrane zdravije i da kućanstva istovremeno troše najmanje 1/3 novca na procesuiranu hranu i čak 18% novca na ultra-procesuiranu hranu koja je (uz neke iznimke i zdravstveno preporučene obrade poput termičke obrade ili procesuiranja žitarica i vlaknaste hrane) ne samo vrlo nezdrava nego i uzrokuje cijeli niz poremećaja i bolesti (najmanje njih 30) o čemu nam svjedoče zdravstveni podaci. (12)

P.S. Ultra-procesuirana hrana nije samo dominantno nezdrava pri čemu uzrokuje poremećaje i bolesti pa je njezino kupovanje i jedenje osobno neodgovorno (tj. neodgovorno prema vlastitom zdravlju) nego i društveno neodgovorna ako se promotri njezina kupovina, bacanje i proces industrijskog procesuiranja pod vidom cijene proizvodnog procesa i utjecaja na okoliš.

 

Izvori:

(1) Varaždinski list (2025) „Aktualni trendovi u prehrani: Što i kako jedemo u 2025. godini?“, URL: https://varazdinski.net.hr/vijesti/hrana-i-vino/13416476/aktualni-trendovi-u-prehrani-sto-i-kako-jedemo-u-2025-godini/ (Pristupljeno: 01/06/2025).

(2) Marić, J. (2024) „Najveći Vladin neuspjeh. Cijene hrane mahnito idu prema gore, najviše u EU, a poskupljenja triju proizvoda zloguka su najava još teže godine“, URL: https://www.telegram.hr/politika-kriminal/najveci-vladin-neuspjeh-cijene-hrane-mahnito-idu-prema-gore-najvise-u-eu-a-poskupljenja-triju-proizvoda-zloguka-su-najava-jos-teze-godine/  (Pristupljeno: 01/06/2025).

(3) Rak Šajn, J. (2024) „U godinu dana košarica skuplja za 16%, trgovci peru ruke: ‘Nismo glavni generator inflacije nego silan rast plaća’“, URL: https://www.vecernji.hr/barkod/divljanju-cijena-nema-kraja-kosarica-s-deset-artikala-u-godinu-dana-skuplja-16-1814722(Pristupljeno: 01/06/2025).

(4) L. J. (2025) „Hrvati troše gotovo trećinu mjesečnog dohotka na hranu, a budućnost ne izgleda sjajno“, Tportal, URL: https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvati-trose-gotovo-trecinu-mjesecnog-dohotka-na-hranu-a-buducnost-ne-izgleda-sjajno-20250306 (Pristupljeno: 01/06/2025).

(5) Vukić, Z. (2021) „Hrvati se hrane nezdravo, a više od pola građana ima višak kilograma: “Naši muškarci su prvaci Europe, držimo čvrsto prvo mjesto““, URL: https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/eu-pokrece-program-za-zdraviju-prehranu-hrvati-na-dnu-liste-u-konzumaciji-zdrave-hrane—645741.html (Pristupljeno: 01/06/2025).

(6) Jarić Dauenhauer, N. (2021) „Doznali smo čega sve Hrvati jedu previše, a čega premalo“, URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/doznali-smo-cega-sve-hrvati-jedu-previse-a-cega-premalo/2281106.aspx (Pristupljeno: 01/06/2025).

(7) Monteiro, C. et. al. (2019) „Ultra-processed foods: what they are and how to identify them“, Public Health Nutr. 2019 Feb 12;22(5):936–941. doi: 10.1017/S1368980018003762, URL: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10260459/ (Pristupljeno: 01/06/2025).

„Ultra-processed foods are basically confections of group 2 ingredients [substances extracted from whole foods], typically combined with sophisticated use of additives, to make them edible, palatable, and habit-forming. They have no real resemblance to group 1 foods [minimally processed foods], although they may be shaped, labelled and marketed so as to seem wholesome and ‘fresh’. Unlike the ingredients included in group 2, ultra-processed foods are typically not consumed with or as part of minimally processed foods, dishes and meals. On the contrary, they are designed to be ready-to-eat (sometimes with addition of liquid such as milk) or ready-to-heat, and are often consumed alone or in combination (such as savoury snacks with soft drinks, bread with burgers).“ (nav. mj.)

(8) Levy,, A. (2018) „Processed Food UK, We come first in Europe for eating factory made products, Daily Mail, URL: https://www.pressreader.com/uk/daily-mail/20180205/281968903134042 (Pristupljeno: 01/06/2025).

(9) Pagliai et. al. (2020) „Consumption of ultra-processed foods and health status: a systematic review and meta-analysis“, Br J Nutr. 2020 Aug 14;125(3):308–318. doi: 10.1017/S0007114520002688, URL:  https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7844609/(Pristupljeno: 01/06/2025).

(10) Index (2024) „Ultraprocesirana hrana je povezana s ranom smrću, pokazuje 30-godišnje istraživanje“, URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/ultraprocesirana-hrana-je-povezana-s-ranom-smrcu-pokazuje-30godisnje-istrazivanje/2563440.aspx (Pristupljeno: 01/06/2025).

(11) Monteiro, C. et. al. (2017) „Household availability of ultra-processed foods and obesity in nineteen European countries“, URL: https://www.cambridge.org/core/journals/public-health-nutrition/article/household-availability-of-ultraprocessed-foods-and-obesity-in-nineteen-european-countries/D63EF7095E8EFE72BD825AFC2F331149?fbclid=IwY2xjawKo1WdleHRuA2FlbQIxMABicmlkETBkUVFhTlVuMHRhSnh6RGtQAR5RAe0bTlZ9D8woqCfkmvV5sGLPWIDgZRyEoH6zZibDSvmn4V7RAxrowRlKPg_aem_7j3gOBrLj_rkOI4bZB0whg„The study contributes to a growing literature showing that the consumption of ultra-processed foods is associated with an increased risk of diet-related non-communicable diseases. Its findings reinforce the need for public policies and actions that promote consumption of unprocessed or minimally processed foods and make ultra-processed foods less available and affordable.“ (Pristupljeno: 01/06/2025).

(12) Berg, S. (2024) „What doctors wish patients knew about ultraprocessed foods“, AMA, URL: https://www.ama-assn.org/delivering-care/public-health/what-doctors-wish-patients-knew-about-ultraprocessed-foods (Pristupljeno: 01/06/2025).

Je li Hrvatska doista među najbrže rastućim gospodarstvima?

Detaljna provjera izjave ministra financija Marka Primorca o gospodarskom rastu Hrvatske u prvom kvartalu 2025.

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

„Politička komunikacija složen je multipolaran konstrukt u čijemu ostvarenju sudjeluju brojni akteri, od političkih aktera do medija i javnosti“ (2). U tom kontekstu, izjave političara koji obnašaju važne funkcije u društvu, ključni su čimbenici koji utječu na javno mnijenje, a na duži period i stvaranje političkog legitimiteta. Ekonomski indikatori, poput gospodarskih pokazatelja – npr. BDP, vrlo često služe političarima kako bi prikazali uspješnost svojih politika. Da bi medijski prostor bio vjerodostojan i točan, i da bi postojalo povjerenje javnosti u službene podatke, potrebno je učestalo provjeravati podatke priznatih i neovisnih institucija, što domaćih, što međunarodnih – npr. Državni zavod za statistiku (DZS) i Eurostat. Za potrebe ove analize korisno je objasniti što je bruto domaći proizvod, odnosno BDP. International Monetary Fund (IMF) (3) navodi da BDP mjeri  novčanu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom određenog vremenskog perioda. Također, postoji razlika između nominalnog i realnog BDP-a. Za realni BDP, nominalni iznos se prilagođava za inflaciju kako bi se mogla procijeniti stvarna promjena u proizvodnji, te se rast realnog BDP-a često tumači kao znak da ekonomija napreduje i povećava zaposlenost. Bitno je istaknuti da BDP ne mjeri ukupni životni standard ni blagostanje, jer ne uzima u obzir faktore kao što su raspodjela prihoda, kvaliteta života ili utjecaj na životnu sredinu. U kontekstu međunarodnih usporedbi BDP-a, koristi se devizni tečaj ili paritet kupovne moći (PPP) (4).

Analizirana tvrdnja

Portal Al Jazeera je 28. svibnja prenio izjavu ministra financija Marka Primorca da je Hrvatska među najbrže rastućim gospodarstvima EU-a. Također, naveo je da je bruto domaći proizvod (BDP) porastao za 2,9%, što je gotovo tri puta više od prosjeka eurozone i EU-a (5). Analiza će se usmjeriti na dvije tvrdnje, a to je: da je hrvatsko gospodarstvo jedno od najbrže rastućih u EU i da je rast BDP-a gotovo tri puta veći od prosjeka eurozone i EU-a.

Analiza podataka

Službena web stranica Državnog zavod za statistiku (DZS) je 28. svibnja objavila da je hrvatski BDP u prvom tromjesečju 2025. godine porastao za 2,9% u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, izraženo u realnim vrijednostima (6). Ovakva stopa rasta BDP-a Hrvatsku svrstava unutar raspona koji se u ekonomskoj literaturi smatra optimalnim za stabilan i održiv gospodarski rast, budući da stručnjaci navode da je idealna stopa rasta BDP-a između 2% i 3% jer te razine omogućuju zdrav razvoj gospodarstva bez poticanja inflacije ili financijskih neravnoteža (7).

Eurostat je objavio da je u istom razdoblju prosječan rast BDP-a u eurozoni iznosio 1,2%, a u cijeloj Europskoj uniji 1,4%, također prema realnim podacima (8). Kako je već navedeno, ministar Primorac je izjavio da je gospodarski rast Hrvatske gotovo trostruko veći od prosjeka eurozone. Kako bi se tvrdnja mogla objektivno procijeniti, potrebna je usporedba službenih stopa rasta.

Hrvatski BDP u prvom tromjesečju je porastao za 2,9%, rast BDP-a u eurozoni je bio 1,2%, a u EU ukupno 1,4%. Za preciznu usporedbu koristi se omjer hrvatske stope rasta i one eurozone:

   -> è 2,9 / 1,2 = 2,42

-> è 2,9/1,4 = 2,07

Iz dobivenih izračuna vidljivo je da je hrvatski gospodarski rast otprilike 2,4 puta veći od rasta eurozone, a nešto više od dvostruko veći u odnosu na prosjek EU-a. Može se zaključiti da su ovi rezultati povoljni za Hrvatsku i uspješni, no izjava da je rast gotovo trostruko veći temelji se na zaokruživanju naviše i ne odnosi se na preciznu brojčanu usporedbu. Takvo zaokruživanje može naslutiti da je riječ o preuveličavanju.

Slika 1. prikazuje stope rasta BDP-a država članica Europske unije u prvom kvartalu 2025. godine. Vrijednosti su izražene u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a iz prikaza je vidljivo da su Irska, Poljska, Litva i Rumunjska ostvarile najviši međugodišnji rast. Hrvatska, iako nije uključena u tablicu, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, ubraja se među pet najbrže rastućih gospodarstava. Ova usporedba potvrđuje dio izjave ministra Marka Primorca, a to je da Hrvatska doista je među gospodarski najbržim članicama EU-a za promatrano razdoblje. Iako, s obzirom na to da neke druge države bilježe i više stope rasta od Hrvatske, ne može se zaključiti da je Hrvatska vodeća po gospodarskom rastu.

Slika 1. Rast BDP-a u EU i eurozoni, prvi kvartal 2025.

Izvor: Eurostat (9)

Napomena: Na Slici 1 nije prikazana međugodišnja stopa rasta BDP-a za Hrvatsku u Q1 2025., no ona iznosi 2,9% prema podacima DZS-a.

Ocjena točnosti i zaključak

Izjava ministra Primorca da je Hrvatska među najbrže rastućim gospodarstvima temelji se na stvarnim i relevantnim podacima. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u prvom kvartalu 2025. godine ostvarila realni rast BDP-a od 2,9%, dok je prosjek eurozone 1,2%, a EU 1,4%. U usporedbi s ostalim državama članicama, Hrvatska je među prvih pet država članica po visini gospodarskog rasta. To opravdava izjavu da se Hrvatska doista nalazi među najbrže rastućim državama članicama, ali nije među prve tri vodeće članice. Izjava da je rast BDP-a gotovo trostruko veći od prosjeka eurozone nije brojčano precizan. Prikazani izračuni pokazuju da je rast otprilike 2,4 puta veći od rasta eurozone, a malo više od 2 puta veći u odnosu na cijelu EU. Zaključno, može se reći da je izjava ministra Primorca većinski točna, ali u retoričkom dijelu preuveličana.

Reference

  1. Vidi: https://chatgpt.com/
  2. Vidi:https://www.researchgate.net/publication/338337219_POLITICKA_KOMUNIKACIJA_NA_DRUSTVENIM_MREZAMA_-_KANAL_OTVORENE_KOMUNIKACIJE_S_GRADANIMA_ILI_SUKREATOR_IMIDZA_POLITICKIH_ELITA_SLUCAJ_HRVATSKA_I_SLOVENIJA
  3. Vidi:https://www.imf.org/en/Publications/fandd/issues/Series/Back-to-Basics/gross-domestic-product-GDP
  4. Vidi:https://www.imf.org/en/Publications/fandd/issues/Series/Back-to-Basics/gross-domestic-product-GDP
  5. Vidi:https://balkans.aljazeera.net/news/economy/2025/5/28/primorac-hrvatska-je-medju-najbrze-rastucim-gospodarstvima-eu-a
  6. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/u-prvom-tromjesecju-2025-bdp-realno-veci-za-2-9-u-odnosu-na-isto-tromjesecje-2024/2234
  7. Vidi: https://www.thebalancemoney.com/what-is-the-ideal-gdp-growth-rate-3306017
  8. Vidi: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-15052025-ap
  9. Vidi: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-15052025-ap