March 2025 – LAZNA UZBUNA

Je li Hrvatska u 2024. godini „pretjerala“ s turističkim cijenama?

Gostovanje u podcastu “Samo fakti”

Troši li EU više na rusku energiju nego na pomoć Ukrajini? Analiza tvrdnje

Pomažu li ili štete detoks sokovi?

Trumpov plan za brodogradnju mogao bi izazvati tektonske promjene diljem svijeta

Je li Hrvatska društveno odgovorna?

Je li točna izjava Marije Selak Raspudić da će Hrvatska uskoro imati pola milijuna stranih radnika za koje nemamo nikakav plan?

Prednosti sokova za detoks

Nedostatci sokova za detoks

Znanstvena analiza i budućnost prirodne detoksikacije

Znanstveno utemeljene strategije za podršku prirodnoj detoksikaciji

Zaključak

Usporedni prikaz izdataka EU za ruske fosilne izvore i financijsku podršku Ukrajini.

Provjera izjave Borisa Žgombe o prošlogodišnjem pretjerivanju u vanpansionskoj ponudi.

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Turizam je od iznimne važnosti za hrvatsko gospodarstvo. Osim izravnih učinaka na bruto domaći proizvod (BDP), dodanu vrijednost i zaposlenost, postoje neizravni i inducirani učinci turizma na gospodarstvo. Neizravnim učincima turizam doprinosi rastu aktivnosti i zapošljavanju u ostalim sektorima poput trgovine, transporta, građevinarstva, proizvodnje namještaja, proizvodnje transportnih sredstava i dr. (1), pa se, shodno tome, turizam nameće kao gospodarska grana čije je novosti, trendove, ali i izjave njegovih dionika vrijedno analizirati. Radi ilustracije važnosti ove gospodarske grane, Slika 1 i 2 prikazuju udio turizma u bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske.

Slika 1. Prihodi od turizma te BDP i prihodi od turizma 2022. (2021.) godine

Izvor: https://www.htz.hr/sites/default/files/2024-08/HTZ%20TUB%20HR_%202023_1.pdf

Slika 2. Udio prihoda od turizma u BDP-u Hrvatske za razdoblje 2018. do 2023.

Izvor: https://hrcak.srce.hr/file/472824

Predmet analize

Članak objavljen na HRT-u 21.03., čiji su autori Ivica Đuzel, Marko Pecan, M.M., P.F., Dnevnik i HRT, bavi se temom pripreme za nadolazeću turističku sezonu u Republici Hrvatskoj, kao i izazovima kojima je prošlogodišnja sezona bila obilježena. U fokusu članka su informacije o stanju bukinga (za Uskrs, Praznik rada i sl.), investicije u smještajne kapacitete, i komentari stručnjaka o cijenama koje se formiraju (2). Predmet analize ove provjere je izjava Borisa Žgombe, predsjednika udruženja putničkih agencija pri HGK i suvlasnika turističke agencije Uniline.

Tvrdnja iz članka

Na pitanje je li Hrvatska skupa, u kontekstu turizma, i hoće li se cijene trebati korigirati u svrhu ostanka konkurentnom turističkom destinacijom, Boris Žgomba odgovorio je sljedeće: „Tržište će odrediti jesmo li skupi ili nismo. Činjenica je da se prošle godine u nekim stvarima pretjeralo, naročito u vanpansionskoj ponudi. Hoće li ove godine do toga doći, ne znam, ali vjerujem da su svi naučili lekciju od prošle godine jer bilo je onih koji su imali problema. Cijena će se regulirati prema onome što je kvaliteta i prema vrijednosti koju dajemo.“ (3).

Analiza podataka

U 2024. godini hrvatski turistički sektor bio je obilježen porastom cijena dok su istovremeno rasli dolasci i prihod. Indeks potrošačkih cijena (IPC) koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje (4). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, iskazane indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2024., narasle su za 2,2% u odnosu na isti mjesec 2023. godine (dok su u odnosu na lipanj ostale na istoj razini). Najveći godišnji porast cijena zabilježen je u skupini ‘Restorani i hoteli’ u kojoj su cijene porasle za 9.5%, dok je zabilježeno da je to na mjesečnoj razini 3.8% (5). Usporedno s navedenim porastom, zabilježeno je i da su u trećem tromjesečju 2024. godine prihodi stranih turista iznosili 9 milijardi i 58 milijuna eura što predstavlja smanjenje od 0.7% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine (6). Tada je ministar turizma i sporta, Tonči Glavina, izjavio sljedeće:

„Dok smo u prvih 6 mjeseci ostvarili rekordan rast prihoda od stranih turista, podaci za glavni dio sezone nešto su niži, što nam potvrđuje ono što cijelo vrijeme naglašavamo, a to je da u tom dijelu godine, osim na kontinentu, nemamo više prostora za rast, da moramo racionalno formirati cijene te da daljnji nekontrolirani rast privatnog smještaja nije opcija, jer ponuda raste, a ostvarujemo manje…“ (7)

Prema izvješću Ministarstva turizma i sporta, kako je prenio Reuters, u 2024. godini zabilježeno je više od 21.3 milijuna dolazaka turista, što je porast od 4% u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj noćenja porastao za 1%, dosegnuvši više od 108.7 milijuna noćenja (8). Iako su navedeni pokazatelji pozitivnog karaktera, pad prihoda u glavnom dijelu sezone upućuje na potencijalne promjene u potrošačkom ponašanju turista, što je Ministar neizravno potvrdio naglaskom na potrebu racionalnijeg formiranja cijena.

Podaci i izjava

Navedena izjava Borisa Žgombe nalazi uporište u cjelokupno prezentiranoj ekonomskoj slici za sezonu 2024. Iako je zabilježen porast broja dolazaka i noćenja, istovremeno je zabilježen i pad prihoda koji se ostvario u glavnom dijelu turističke sezone. Ta nepodudarnost između količinskih i financijskih pokazatelja može ukazivati na promjenu ponašanja turista, odnosno veću opreznost prilikom potrošnje, posebice u segmentima izvan osnovnog smještaja. Tvrdnja predsjednika udruženja putničkih agencija pri HGK nije precizno definirala na koje se segmente ili regije odnosi, nije potkrijepljena preciznim brojkama, ali njezin sadržaj je u korespondenciji s analiziranim ekonomskim pokazateljima i izjavama relevantnih osoba iz sektora. S obzirom na to, može se zaključiti da je navedena izjava opravdana i utemeljena, no u formulaciji općenita. Zbog navedenog razloga tvrdnja se ocjenjuje kao većinski točna.

Reference:

Članovi našeg projektnog tima prof. Kristijan Krkač (ZŠEM) i novinar Goran Pirš (Radio 808) gostovali su u podcastu “Samo fakti” koji se realizira u sklopu projekta „Razotkrivanjem dezinformacija protiv međunacionalne netrpeljivosti i mržnje“ Srpskog privrednog društva Privrednik. Projekt je financiran kroz natječaj „Uspostava provjere medijskih činjenica“. U ugodnom razgovoru predstavljen je naš projekt, portal Lažna uzbuna i istoimena emisija na radiju 808, a razgovaralo se i o krizi činjenica, istine i demokracije.

Hvala voditeljici Mireli Pejaković Levstek i domaćinima na gostoprimstvu i prilici da predstavimo projekt.

gostovanje novosti

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Vanjska politika koju Europska unija (u nastavku teksta EU) provodi, u kontekstu invazije Rusije na Ukrajinu, u bliskom je međuodnosu i s politikom sankcija, energetskom neovisnošću Europe i financijskim pomoćima. Sve ove sastavnice utječu na gospodarska kretanja, što na jedinstvenoj razini EU, što na razini svake države članice. Ova analiza usmjerava se na onaj dio vanjske politike EU koja se odnosi na konzumaciju i nabavu fosilnih goriva od Rusije. S obzirom da fosilna goriva imaju značajan udio u ruskom proračunu, te ujedno predstavljaju strateški geopolitički alat, a istovremeno za EU predstavljaju značajan trošak zbog primoranosti uvoza, istraživanje veze između energetske potrošnje i pomoći koju Ukrajina dobiva od EU posjeduje stratešku, ali i simboličku vrijednost.

Tvrdnja iz članka

Kako je portal 24 sata prenio u svojem članku (1), The Guardian je naveo da je EU tijekom 2024. godine sveukupno potrošila 21,9 milijardi eura na uvoz ruskih fosilnih goriva, dok je za isti period dodijelila Ukrajini potporu u iznosi od 19 milijardi eura. Autor članka, Filip Sulimanec, u nastavku članka navodi da „…EU cijelo vrijeme kupuje rusku naftu i plin, te djelomično financira rat u Ukrajini.“ Uzevši u obzir i naslov članka koji je portal objavio, „EU troši više na rusku naftu i plin nego na pomoć Ukrajini“, članak implicira da EU, usprkos službeno donesenoj politici o smanjivanju ovisnosti o uvozu ruskih fosilnih goriva, i dalje više financira rusku blagajnu nego što pomaže Ukrajini.

Uvoz ruskih fosilnih goriva (EU, 2024.)

Prema službenim podacima Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA) (2) , EU je u 2024. godini doista uvezla ruskih fosilnih goriva u vrijednosti od 21,9 milijardi eura. Najviše je uvezeno u obliku LNG-a i ostalih oblika sirove nafte koju pojedine članice EU još uvijek uvoze kroz određene iznimke u sankcijama.

Međutim, dugoročni trend pokazuje kontinuirano smanjenje uvoza od 2022. godine. Podaci CREA ukazuju da su uvozi fosilnih goriva iz Rusije u EU smanjeni od ožujka 2022. godine, a danas su prepolovljeni više u odnosu na brojke prije ruske invazije na Ukrajinu. Iako EU ostaje i dalje pojedinačno najveći uvoznik ruske energije, bilježi se marginalna razlika u odnosu na Kinu. (3)

Unatoč tome što EU kontinuirano umanjuje uvoz, podaci ukazuju da su u trećoj godini invazije ukupne isporuke ruskih energenata prema EU iznosile 21,9 milijardi eura, što je 6% manje u vrijednosti i 1% manje u volumenu u odnosu na prethodnu godinu. (4)

Grafikon 1 prikazuje pad EU uvoza od početka invazije 2022. godine. Iako su uvozi značajno pali prvih godinu dana, podaci za 2024. godinu ukazuju na stabilizaciju isporuka koje su sada na nižoj razini. To upućuje na zaključak da EU još uvijek nije energetski neovisna po pitanju uvoza ruskih fosilnih goriva, ali da postoji trend smanjenja koji je vidljiv i ustrajan.

Grafikon 1. EU uvoz ruskih fosilnih goriva (5)

EU pomoć Ukrajini

EU je od početka ruske invazije na Ukrajinu započela s raznoraznim oblicima pomoći. Prema podacima Europske komisije (6) EU je tijekom 2023. godine omogućila 19,5 milijardi eura, iz EU proračuna, kratkoročne pomoći što uključuje 18 milijardi eura povoljnih zajmova. U listopadu 2024. godine usvojen je novi paket financijske pomoći u koji su uključeni izvanredni makrofinancijski zajam (MFA), u iznosi od 18 milijardi eura, te mehanizam za otplatu zajmova, u iznosi od 45 milijardi eura. Potonji je financiran prihodima iz zamrznute ruske državne imovine.

EU je odlučila uvesti i program Ukraine Facility, za period od 2024. do 2027. godine, koji osigurava pomoć Ukrajini u iznosu do 50 milijardi eura. Do sada je mobilizirano 21,9 milijardi, a 16,4 milijardi eura je isplaćeno. EU također kontinuirano produžuje ukidanje carina, kvota i trgovinskih zaštitnih mjera na ukrajinske proizvode usmjerene na izvoz, za sada do 5. lipnja 2025. godine. Unija također pruža podršku kroz jamstva financijskih institucija, npr. Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), čime ukrajinska vlada može osigurati kredite i omogućiti poduzećima da se bave, odnosno da pružaju ključne usluge (7).

Troši li EU doista manje na Ukrajinu?

Analizom navedenih činjenica može se zaključiti da je tvrdnja da EU troši više na ruske energente (naftu i plin) nego na pomoć Ukrajini djelomično netočna. Iako je vrijednost uvoza ruskih fosilnih goriva tijekom 2024. godine iznosila 21,9 milijardi eura, što korespondira navodima iz članka objavljenom u 24 sata, ovaj podatak u sebi ne sadrži puni opseg pomoći financijske prirode koji EU daje Ukrajini.

Novi paketi, poput makrofinancijske potpore, instrumenta Ukraine Facility, i mehanizmi kao što je zamrzavanje ruske imovine, ukupno nadmašuju vrijednost uvoza. Također, uočen je i kontinuirani pad uvoza i napori da EU postane manje ovisna o ruskim energentima, no to još nije u potpunosti ostvareno.

Autor se u članku služi selektivnim prikazom podataka, a istovremeno se zanemaruje širi kontekst EU pomoći Ukrajini i zabilježeno smanjenje ovisnosti o uvozu ruskih fosilnih goriva.

Reference:

1. Vidi: https://www.24sata.hr/news/eu-trosi-vise-na-rusku-naftu-i-plin-nego-na-pomoc-ukrajini-1034848

2. Vidi: https://energyandcleanair.org/publication/eu-imports-of-russian-fossil-fuels-in-third-year-of-invasion-surpass-financial-aid-sent-to-ukraine/

3. Vidi: https://www.russiafossiltracker.com/

4. Vidi: https://energyandcleanair.org/publication/eu-imports-of-russian-fossil-fuels-in-third-year-of-invasion-surpass-financial-aid-sent-to-ukraine/

5. Vidi: https://www.russiafossiltracker.com/

6. Vidi: https://commission.europaeu/topics/eu-solidarity-ukraine/eu-assistance-ukraine/eu-financial-support-ukraine_en

7. Vidi: https://commission.europa.eu/topics/eu-solidarity-ukraine/eu-assistance-ukraine/eu-financial-support-ukraine_en

energetika energetska ovisnost EU EU proračun fosilna goriva gospodarstvo pomoć Rusija ruski energenti trgovinska politika Ukrajina vanjska trgovina

Detoks sokovi kao dijetalno pripravci često se oglašavaju kao potpuno zdravi, djelotvorni i uspješni.

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Detoks sokovi (podvrsta detoks programa koji obuhvaća tablete, hranu, programe dijete itd.) kao dijetalno pripravci često se oglašavaju kao potpuno zdravi, djelotvorni i uspješni. Broj takvih oglasa vrlo je velik (vidi Tablicu niže). (1) Sokovi za detoks su prirodne mješavine voća i povrća koje se konzumiraju kako bi pomogle tijelu u procesu detoksikacije, odnosno uklanjanju nakupljenih toksina i štetnih tvari. Konzumiraju se svježi, najčešće u obliku tekućine, kako bi se olakšala apsorpcija hranjivih tvari i pružila hidratacija organizmu.

“Detoks” ili detoksikacija označava proces čišćenja organizma od štetnih tvari i toksina koji se nakupljaju zbog izloženosti zagađenju, nezdravoj prehrani i stresu. Sokovi se u detoks planovima koriste kao glavni izvor hranjivih tvari tijekom određenog razdoblja, zamjenjujući čvrstu hranu. Popularnost sokova za detoks narasla je zbog povećane svijesti o zdravlju i želje za bržim načinima poboljšanja općeg stanja organizma. Ovdje je cilj analizirati i procijeniti prednosti i nedostatke konzumacije sokova za detoks i odgovoriti na pitanje radi li se o lažnom oglašavanju i o štetnim dijetalnim pripravcima. Na temelju prikupljenih informacija, bit će moguće donijeti informirane zaključke o učinkovitosti i sigurnosti korištenja sokova za detoks.

S obzirom da većina oglasa za detoks sokove obećava samo pozitivne učinke bez rizika ili negativnih učinaka, a što se ovdje istražuje pod slutnjom lažnog oglašavanja i da tih oglasa ima jako puno, ovdje ćemo navesti samo nekoliko slučajno odabranih među prvih 100 poveznica koji su se pojavili na tražilici Google (istraživanje je provedeno 20/03/2025). Na 100 pregledanih izvora samo 3 su uključivala kritiku detoks sokova i spominjanje nepostojećih učinaka koji se obećavaju korištenjem. Uz to, samo 4 izvora točno su navodili samo učinak naglog mršavljenja koji je točan i nisu navodili nikakve druge učinke. Ako izuzmemo tih 7 izvora to znači sa se od prvih 100 čak 93 sastoji u tome da se obećavaju učinci za koje se može slutiti kako nemaju medicinskih i kliničkih dokaza. To istraživanje ponovljeno je na sljedećih 100 izbora nakon prvih 100 i broj onih koji obećavaju učinke za koje nema dokaza bio je 92. To je temelj za pretpostavku da je najmanje 9 od 10 ili 90% oglasa za detoks sokove takvo da predstavlja lažno oglašavanje. U tablici koja ovdje slijedi radi ilustracije smo dali prvih 10 izvora s citatima (masnije otisnuto).

Link	Naslov internetske stranice ili portala	Citat pod rubrikom detoks soka na internetskoj stranici ili portalu
(a)	Juicefast	„Juicefast detox sokovi i zdravi obroci ti pružaju prečicu za gubitak kilograma i izgradnju mišića.“
(b)	Juicebox	„DETOX ili detoksikacija ili čišćenje hladno prešanim sokićima je post s ciljem uklanjanja štetnih toksina iz tijela.“
(c)	Net.hr	„Zagovornici detoksikacije sokom tvrde da ova dijeta pomaže u promicanju prirodnih procesa čišćenja tijela.“
(d)	PRIRODNISOKOVI.hr	„Detoksikacijom ili minimiziranjem toksina koje vaše tijelo mora prerađivati, dajete jetri potreban prostor za ponovnu obradu tih toksina.“
(e)	SPAR	„Iako se može činiti da je detoksikacija ili post trend novijeg datuma, zapravo je riječ o drevnom postupku čišćenja organizma.“
(f)	TAKE NATURAL Juice	„Detox programi se upotrebljavaju kada se želi „očistiti” i „odmoriti” organizam od krute hrane, toksina i unosa nekvalitetnih namirnica.“
(g)	GREEN ON	„Tako odmarate svoj probavni sustav, jer nema procesa probavljanja krute hrane. Što nam omogućava da se energija koja bi se koristila za probavu, koristi za obnovu, detoxikaciju, jačanje i regeneraciju cijelog organizma. Detox je preporučljiv i kod raznih bolesti, upravo zato, jer omogućava tijelu da se odmori.“
(h)	Sensilab	„Podignite svoju detoks rutinu na višu razinu s Hepafarovim napitkom za detoks jetre! Ovaj ukusni napitak potiče detoksikaciju cijelog tijela, održava zdravu jetru i pospješuje metabolizam tijekom cijele godine.“
(i)	Pharmeria	„Detoksikacija tijela je važna za uklanjanje toksina iz tijela, poboljšanja probave i općeg zdravlja. Sokovi za detoksikaciju su puni vitamina, minerala i antioksidansa koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala u tijelu.“
(j)	Pravo zdravo	„Detoksikacijom ili minimiziranjem toksina koje vaše tijelo mora prerađivati, dajete jetri potreban prostor za ponovnu obradu tih toksina. Nakon prerade otpuštaju se u limfni sustav, bubrege i krv kako bi se eliminirali.“

Izvori odnosno linkovi iz gornje tablice: (a), (b), (c), (d), (e), (f), (g), (h), (i), (j).

Sokovi za detoks bogati su antioksidansima, vitaminima i mineralima što pomaže u jačanju imunološkog sustava i općem zdravlju. Ovo je posebno korisno za osobe koje žele poboljšati prehrambene navike bez potrebe za unosom velikih količina hrane. Sokovi za detoks imaju visoki udio vode, što doprinosi boljoj hidrataciji tijela. Hidratacija je ključna za održavanje optimalnih tjelesnih funkcija, uključujući pravilno funkcioniranje probave i cirkulacije. S obzirom na sadržaj antioksidansa u sokovima, poput flavonoida i vitamina C, sokovi za detoks mogu pomoći u smanjenju oksidativnog stresa i upala u tijelu. To može imati pozitivan učinak na kožu, poboljšavajući njezinu elastičnost i smanjujući simptome poput akni ili upala. Između ostalog, jedan od razloga zašto su sokovi kao dio detoks programa popularni, jer mogu pomoći u čišćenju organizma, uklanjanju nakupljenih štetnih tvari i smanjenju opterećenja na probavni sustav. Sokovi za detoks često sadrže visok udio vlakana, vitamina i minerala koji mogu pomoći u poboljšanju probave i poticanju metabolizma. To se, primjerice, pokazalo u studiji Huber R. et al. (2003) (2) koja istražuje učinke sokovnog posta na metabolizam lipida, gdje su sudionici nakon tjednog sokovnog posta imali poboljšanja u lipidnom profilu.

Načelno je za detoks dijete utvrđeno da ne pomažu, ali ne i specifično za detoks sokove koji se sastoje često od prirodnih sastojaka koje je moguće kupiti i pripraviti sokove samostalno bez nadzora nutricionista ili liječnika. (3)

Pogledajmo niz nedostataka detoks sokova.

1) Nedostatak esencijalnih makro i mikronutrijenata

Sokovne dijete karakterizira eliminacija ključnih makronutrijenata, osobito proteina i zdravih masti, koji su neophodni za održavanje homeostaze i funkcije organizma. Unos proteina esencijalan je za sintezu enzima, neurotransmitera i imunoloških komponenti, dok masti sudjeluju u apsorpciji lipofilnih vitamina (A, D, E, K) i održavanju integriteta staničnih membrana. Odsutnost ovih nutrijenata može dovesti do katabolizma mišićnog tkiva, smanjenja bazalnog metabolizma i kompromitacije imunološke funkcije. (3)

2) Negativan utjecaj na crijevnu mikrobiotu

Crijevna mikrobiota igra ključnu ulogu u imunološkoj homeostazi, metabolizmu i sintezi kratkolančanih masnih kiselina poput butirata, koji podržava funkciju enterocita i održava integritet crijevne barijere. Sokovne dijete, budući da su siromašne prehrambenim vlaknima, smanjuju unos supstrata potrebnih za fermentaciju u debelom crijevu, što može dovesti do smanjenja populacije korisnih bakterija i povećanja oportunističkih patogena povezanih s upalnim procesima.

3) Kratkoročni gubitak tjelesne mase i metaboličke posljedice

Većina težine izgubljene tijekom sokovnih dijeta posljedica je gubitka vode i glikogenskih rezervi, a ne oksidacije masti. Ograničen unos kalorija inducira adaptivne odgovore u obliku smanjenja razine leptina i povećanja kortizola, što dugoročno može rezultirati metaboličkom adaptacijom i povećanom sklonošću re-pohranjivanju masti nakon prestanka restriktivne dijete. (3)

4) Povećanje glikemijskog opterećenja i metabolička disfunkcija

Sokovi od voća i povrća, iako bogati vitaminima i antioksidansima, imaju visok glikemijski indeks zbog odsutnosti vlakana koja usporavaju apsorpciju glukoze. To može rezultirati naglim porastom glikemije, hipersekrecijom inzulina i posljedičnom reaktivnom hipoglikemijom, što može potaknuti osjećaj umora, vrtoglavice i povećanu glad. Dugoročno, ovakvi metabolički stresori mogu povećati rizik za razvoj inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2. (3)

5) Odsutnost dugoročnih adaptacija i održivosti

Za trajnu modulaciju metabolizma i smanjenje rizika od kroničnih bolesti, prehrambene intervencije trebale bi biti dugoročno održive i temeljene na znanstveno utemeljenim principima. Sokovne dijete ne potiču promjenu prehrambenih navika, niti osiguravaju optimalan omjer makro i mikronutrijenata. Alternativno, prehrana bogata cjelovitim namirnicama, vlaknima, polifenolima i zdravim mastima podržava detoksikacijske procese u jetri putem faza I i II biotransformacije. (3)

Ideja sokovnih detoksikacijskih dijeta temelji se na pretpostavci da tijelo treba vanjsku pomoć za eliminaciju toksina. Međutim, dostupni znanstveni dokazi ne podupiru tvrdnje da kratkotrajni postovi ili isključiva konzumacija voćnih i povrtnih sokova imaju značajan učinak na detoksikaciju organizma. Umjesto toga, prirodni mehanizmi detoksikacije – uključujući funkciju jetre, bubrega, crijeva i kože – kontinuirano rade na neutralizaciji i eliminaciji potencijalno štetnih tvari. Održavanje njihovog optimalnog funkcioniranja zahtijeva dosljedne prehrambene i životne navike, a ne kratkotrajne, ekstremne režime.

1) Uravnotežena prehrana

Prekomjeran unos kalorija i ultraprocesiranih namirnica povećava oksidativni stres i nakupljanje lipofilnih toksina u masnom tkivu. Fokus na prehranu bogatu povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama i nemasnim proteinima osigurava ključne nutrijente za faze I i II detoksikacije u jetri.

2) Kontrola unosa toksina

Biranje organskih namirnica može smanjiti izloženost pesticidima i teškim metalima. Pravilna hidracija (uz filtriranje vode) podržava funkciju bubrega i eliminaciju topivih spojeva. Metabolička fleksibilnost kroz vremenski ograničenu prehranu (engl. intermittent fasting). Periodični post može aktivirati autofagiju, proces kojim stanice recikliraju oštećene komponente. Održavanje 12-satnog posta između večere i doručka može optimizirati metaboličke procese.

3) Fizička aktivnost i termoregulacijski procesi

Vježbanje potiče cirkulaciju, eliminaciju metaboličkog otpada i poboljšava funkciju limfnog sustava. Znojenje (putem vježbanja ili saune) može pomoći u uklanjanju određenih toksina poput teških metala.

4) Ograničavanje nepotrebnih dodataka prehrani

Neki suplementi mogu dodatno opteretiti organizam, osobito ako nisu regulirani ili sadrže teške metale. Optimizacija crijevne mikrobiote. Prehrana bogata vlaknima podržava fermentaciju u debelom crijevu i produkciju kratkolančanih masnih kiselina koje moduliraju upalne procese i jačaju crijevnu barijeru. Izbjegavanje štetnih kemikalija u kozmetičkim proizvodima. Koža je najveći organ i može apsorbirati toksine iz losiona, šminke i sredstava za njegu tijela. Provjera sastava proizvoda može smanjiti opterećenje tijela štetnim kemikalijama.

Na temelju dostupne znanstvene literature i istraživanja, može se zaključiti da detoksikacijske dijete temeljene na sokovima nemaju čvrstu znanstvenu potporu u pogledu eliminacije toksina iz organizma ili dugoročnog poboljšanja zdravlja. Iako kratkotrajni postovi, uključujući one bazirane na sokovima, mogu dovesti do privremenog gubitka tjelesne mase i određenih metaboličkih promjena, ne postoji jasan dokaz da oni poboljšavaju funkciju jetre, bubrega ili crijeva u procesu detoksikacije.

Istraživanja (Huber et al., 2003) (2) sugeriraju da sokovni post može utjecati na lipidni metabolizam, ali dugoročni učinci ostaju nejasni. Studija Walforda i suradnika (1999) (4) o ekstremnoj kalorijskoj restrikciji pokazala je određene fiziološke prilagodbe, no takvi režimi mogu nositi i zdravstvene rizike. Nadalje, istraživanje Lustiga i suradnika (2012) (5) ističe štetne učinke visokog unosa fruktoze, što je posebno relevantno za sokovne dijete koje često sadrže velike količine voćnih šećera.

Osim nedostatka znanstvenih dokaza za tvrdnje o eliminaciji toksina, ovakve dijete mogu imati i negativne učinke na organizam. One često ograničavaju unos proteina, zdravih masti i vlakana, što može narušiti funkciju crijevne mikrobiote i metabolizma. Nadalje, detoksikacijske dijete često zanemaruju prirodne sposobnosti tijela za eliminaciju toksina putem jetre, bubrega i crijeva, koje se optimalno odvijaju kroz uravnoteženu prehranu i zdrav životni stil. Iako detoksikacijski sokovi mogu imati određene kratkoročne učinke, ne postoje uvjerljivi dokazi da dugoročno poboljšavaju zdravlje ili značajno doprinose procesu eliminacije toksina. Zbog toga je tvrdnja da detoks sokovi pomažu većinski netočna i radi se o lažnom oglašavanju, a vjerojatno i o štetnim procedurama. (6)

Krajnje napomene:

(1) Vidi: https://juicefast.hr, https://juicebox.hr/kategorija-proizvoda/detoks/, https://net.hr/magazin/kuhinja-i-recepti/detoks-sokovi-c06d2d78-32d1-11ef-b218-b6370dd2b410, https://www.spar.hr/dobar-tek/dobro-je-znati/lifestyle/ciscenje-organizma-vodic-za-post-na-sirovim-sokovima-i-smoothiejima (Pristupljeno: 18/03/2025). Ovakvih je stranica s oglasima za detoks sokove nebrojeno.

(2) Vidi: Huber R, et al. (2003) „Effects of one week juice fasting on lipid metabolism: a cohort study in healthy subjects“, Forsch Komplementarmed Klass Naturheilkd 2003;10:7-10, URL: https://karger.com/fkm/article-abstract/10/1/7/353188/Effects-of-One-Week-Juice-Fasting-on-Lipid, (Pristupljeno: 18/03/2025).

(3) Vidi: HINA (2023) Djeluje li doista detoksikacija organizma? Stručnjakinja otkriva istinu, Index, URL: https://www.index.hr/fit/clanak/djeluje-li-doista-detoksikacija-organizma-strucnjakinja-otkriva-istinu/2515951.aspx, (Pristupljeno: 18/03/2025).

(4) Vidi: Walford RL, et al. (1999) „Physiologic changes in humans subjected to severe, selective calorie restriction for two years in biosphere 2: health, aging, and toxicological perspectives“, Toxicol Sci 1999; 52 (2 Suppl):61-65, URL: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/10630592/, (Pristupljeno: 18/03/2025).

(5) Vidi: Lustig R. H. et al. „Public health: The toxic truth about sugar“, Nature 2012;482:7383, URL: https://www.nature.com/articles/482027a, (Pristupljeno: 18/03/2025). Vidi također: American Chemical Society. “High Doses Of Phytochemicals, Including Flavanoids, In Teas And Supplements Could Be Unhealthy.” ScienceDaily, 1 May 2007;

(6) Na istraživanju ove teme na pomoći zahvaljujem studentima Ariani Kovačić, Mauru Miloševiću koji su u sklopu kolegija Kritičko mišljenje akademske godine 2024./25. obavili istraživanje na ovu temu i napravili vježbu.

lažno oglašavanje marketing oglašavanje

Autor: Višnja Kovačićek, mag. pol.

Portal 24sata prenio je 10.03.2025. vijest od HINA-e naslova „Trumpov plan za brodogradnju mogao bi izazvati tektonske promjene diljem svijeta“ (1). Provjerili smo dostupne informacije i mogućnost utjecaja plana na globalne lance opskrbe te „izazivanje tektonskih promjena“ diljem svijeta.

Prema dostupnim informacijama, američka administracija priprema izvršnu uredbu s ciljem revitalizacije domaće brodogradnje i smanjenja kineske dominacije u globalnoj pomorskoj industriji.

Iako službeni dokumenti američke administracije koji detaljno opisuju ove planove još nisu javno dostupni, najave predsjednika Trumpa i izvješća renomiranih medija ukazuju na ozbiljnu namjeru za provedbu ovih mjera.

Plan za revitalizaciju američke brodogradnje

Prema nacrtu izvršne uredbe koju je Reuters dobio na uvid, Sjedinjene Američke Države planiraju uvesti naknade na uvoz koji stiže na brodovima izgrađenim u Kini, s ciljem smanjenja kineskog utjecaja u globalnoj pomorskoj industriji vrijednoj 150 milijardi dolara. Ovaj plan uključuje osnivanje Fonda za pomorsku sigurnost kao stalnog izvora financiranja te pružanje poreznih olakšica, bespovratnih sredstava i zajmova za poticanje domaće brodogradnje. Administracija također namjerava surađivati sa saveznicima kako bi ih potaknula na slične mjere protiv kineske dominacije u brodogradnji navodi Reuters (2) pristupljeno 19.03.2025.

Nacrt izvršne uredbe također poziva američke dužnosnike da angažiraju saveznike i partnere da donesu slične mjere ili riskiraju odmazdu. Prema nacrtu uredbe, SAD bi također uveo carine na kinesku opremu za rukovanje teretom. Reuters (3) pristupljeno 19.03.2025.

Trumpova administracija namjerava platiti povratak američke brodogradnje uz pomoć potencijalno pozamašnih lučkih pristojbi za plovila kineske proizvodnje, kao i brodove iz flota s plovilima proizvedenim u Kini.

Američka brodogradilišta 1975. gradila su 70 brodova, ali danas samo pet godišnje

„Ured trgovačkog predstavništva SAD-a (USTR) je u izvješću od 16. siječnja (4) 2025. o istrazi pokrenutoj tijekom administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena, rekao da je Kina povećala svoj udio u globalnoj brodograđevnoj tonaži s 5% u 1999. na više od 50% u 2023. zbog velikih državnih subvencija i povlaštenog tretmana za poduzeća u državnom vlasništvu koja istiskuju međunarodne konkurente iz privatnog sektora. USTR (5), pristupljeno 19.03.2025.

Izvješće navodi da su američka brodogradilišta 1975. gradila 70 brodova, ali danas samo pet godišnje.

USTR je detaljno opisao svoje predložene naknade i druga ograničenja dostave objavljene u Federalnom registaru SAD-a te je zakazao javnu raspravu za 24. ožujka 2025.

Istraga je pokrenuta u travnju 2024. na zahtjev sindikata United Steelworkers (6) i četiri druga sindikata, a provedena je prema Odjeljku 301. Zakona o trgovini iz 1974., kao način da se obnovi industrija koja je bila u dubokom padu od 1970-ih, kada su Japan i Južna Koreja dominirali brodogradnjom. Rezultati istrage objavljeni su samo nekoliko dana prije nego što je Donald Trump položio zakletvu kao predsjednik.“ Reuters (7), pristupljeno 19.03.2025.

Naknade za ulazak u američke luke do 1,5 milijuna dolara

„Prema novom političkom okviru, brodovi proizvedeni u Kini mogli bi se suočiti s naknadama za usluge do čak 1,5 milijuna dolara svaki put kada pristanu u američku luku. Ovaj potez je osmišljen kako bi se kaznili prekooceanski prijevoznici koji se oslanjaju na kineske brodove, čime se prisiljava na ponovnu procjenu opskrbnih lanaca i potiče premještanje aktivnosti brodogradnje natrag na obale SAD-a. Politika je naišla na dvostranačku podršku zastupnika, koji je smatraju nužnim korakom u rješavanju onoga što vide kao nepoštenu trgovinsku prednost kineskih brodogradilišta.

Kineski utjecaj na brodograđevnu industriju je značajan. Prema podacima Veson Nauticala, 2024. kontejnerski brodovi kineske proizvodnje imali su 81% tržišnog udjela. U sektoru brodova za rasuti teret, kineski brodovi predstavljaju oko 75% svjetske flote. Utjecaj Kine proteže se i na specijalizirana tržišta, s udjelom od 48% na tržištu prijevoznika ukapljenog naftnog plina (LPG)—za dlaku ispred Južne Koreje, koja drži 46%. Samo je na tržištu LNG prijevoznika Južna Koreja uspjela zadržati vodstvo, zauzevši 62% tog segmenta u usporedbi s 38% u Kini.“ Serrari (8) pristupljeno 19.03.2025.

Prema Svjetskom vijeću za brodarstvo (WSC) (9), koje predstavlja industriju linijskog brodarstva, naknade bi mogle pogoditi gotovo svaki brod koji pristaje u američkim lukama, nametnuti američkim potrošačima godišnje troškove do 30 milijardi dolara i udvostručiti troškove isporuke američkog izvoza.

Trenutna distribucija flote 10 najboljih brodarskih prijevoznika

Izvor: Reuters/ALPHALINER

Implikacije i prilagodbe brodara

Trumpov plan mogao bi smanjiti broj brodova koji ulaze u američke luke zbog dodatnih naknada, što bi moglo izazvati zagušenje luka te otežati uvoz i izvoz. Brodarske kompanije bi mogle biti prisiljene preraspodijeliti svoje flote kako bi plovila koja nisu izgrađena u Kini preusmjerile u SAD, što bi za njih zahtijevalo dodatne troškove i vrijeme. Najveći svjetski kontejnerski prijevoznik MSC mogao bi izbjeći manje luke poput luke Oaklanda kako bi smanjio financijski teret. To bi moglo preopteretiti velike luke i ugroziti manje, stvarajući slične probleme kao tijekom pandemije, upozoravaju stručnjaci. Reuters (10) pristupljeno 19.03.2025.

„Reakcija globalne brodarske zajednice iskazala je zabrinutost. Izvršni direktor MSC-a, Soren Toft, istaknuo je goleme potencijalne troškove povezane s novim nametima, procjenjujući da bi oni mogli iznositi više od 20 milijardi dolara godišnje. Takvi bi troškovi mogli natjerati prijevoznike da rekonfiguriraju svoje mreže—potencijalno smanjujući ulaske na manje, periferne luke—ili da dodatne troškove prebace na potrošače, što dovodi do viših cijena dostave i potencijalno smanjenog opsega trgovine.

Stručnjaci također upozoravaju da bi predložene promjene mogle poremetiti učinkovitost američkih luka, koje već rade ispod svog optimalnog kapaciteta. “Američke luke ne rade 24/7; sve dodatne logističke prepreke mogle bi dovesti do značajnih zagušenja i preraspodjele resursa, kao što su kamionske i željezničke rute”. To bi zauzvrat moglo imati kaskadni učinak na širi opskrbni lanac, utječući na sve, od maloprodajnih cijena do rasporeda proizvodnje.“

Međunarodni prijevoznici kao što su Maersk, CMA CGM i Hapag Lloyd, koji imaju znatne dijelove svojih flota izgrađenih u Kini, procjenjuju potencijalni učinak predloženih pristojbi na svoje globalne operacije. Na primjer, Maerskova flota trenutno se sastoji od oko 20% plovila kineske proizvodnje, a gotovo 80% njihovi budućih narudžbi brodova odnosi se na kineska brodogradilišta. Ovi su prijevoznici sada suočeni s mogućnošću izmjene svoje narudžbe ili apsorpcije značajnih dodatnih troškova.” Sierrari (11) pristupljeno 19.03.2025.

Meksiko i Kanada kao alternativne rute brodara za ulaz u SAD

„Peter Sand, glavni analitičar Xenete, platforme za obavještavanje o oceanskom i zračnom teretnom prijevozu, rekao je: “Oceanski kontejnerski prijevoznici će poduzeti korake kako bi izbjegli naknade, kao što je pristajanje u manje luka, što bi moglo uzrokovati velike gužve i kašnjenja u SAD-u.

Trump trgovinu s Kinom pretvara u oružje, ali morate se zapitati razumiju li oni doista posljedice ove politike jer postoji veliki rizik da će uzrokovati velike poremećaje i poskupjeti transport kontejnera za američke uvoznike.”

Sand je izjavio da bi pošiljatelji također mogli poduzeti mjere kako bi izbjegli naknade uvozom robe u SAD preko Meksika i Kanade.

Cjelogodišnji uvoz iz Kine u Meksiko 2024. porastao je za 15% u usporedbi s 2023. na 1,42 milijuna TEU (kontejner ekvivalentan 20 stopa). U Kanadu je uvoz iz Kine porastao za 16% na 1,8 milijuna TEU.

Pošiljatelji su koristili Meksiko i Kanadu kao alternativni ulaz u SAD kako bi izbjegli carine na uvoz iz Kine. Trump je obećao zaustaviti ovaj trend nametanjem carina od 25% na uvoz iz Meksika i Kanade i učiniti korištenje tih zemalja kao stražnjeg ulaza manje privlačnim.

Ako se pošiljatelji sada suoče s novim lučkim pristojbama, povrh carina pri izravnom uvozu u SAD, to bi moglo ponovno promijeniti situaciju i potaknuti daljnji rast uvoza iz Kine u Meksiko i Kanadu. Ironično, Trump možda neizravno pokreće jednu od stvari od koje se pokušava zaštititi.

Potencijalne posljedice i neželjene nuspojave ovih lučkih pristojbi nemoguće je predvidjeti s bilo kojim stupnjem sigurnosti, što ovu situaciju čini izazovnom i za američke uvoznike i za prijevoznike.” Shipping Telegraph (12), pristupljeno 19.03.2025

Pitanje nacionalne sigurnosti SAD-a

Američka pomorska flota podijeljena je u nekoliko segmenata: domaća flota uređena Jonesovim zakonom, međunarodna flota i flota Vojnog pomorskog zapovjedništva (MSC). Dominacija kineskih brodova u međunarodnoj trgovini predstavlja strateški rizik, osobito ako geopolitičke napetosti eskaliraju.

Osim ekonomskih razloga, ograničavanje kineskih kontejnerskih brodova ima i implikacije na nacionalnu sigurnost SAD-a. Kineska dominacija u pomorskoj trgovini predstavlja strateški rizik, osobito u slučaju geopolitičkih napetosti. Senator Kelly upozorava da je pad američke brodogradnje oslabio obrambene sposobnosti zemlje, smanjujući broj brodogradilišta za komercijalne i vojne brodove. Stručnjaci naglašavaju da je modernizacija i proširenje američke flote ključna za vojnu sigurnost, a predložena politika mogla bi smanjiti ovisnost o stranim brodovima. Serrari (13), pristupljeno 19.03.2025.

Utjecaj na globalne lance opskrbe

“Vidjeli smo sličnu situaciju prošle godine kada su prijevoznici smanjili ulaske u luke u Aziji i obradili više kontejnera po pozivu u Singapuru u nastojanju da nadoknade utjecaj krize na Crvenom moru (The Conversation)(14) pristupljeno, 19.03.2025. i preusmjeravanja oko Afrike, ali ozbiljno zagušenje uzrokovano rukovanjem većim brojem kontejnera u Singapuru zahvatilo je globalne opskrbne lance i dovelo do porasta prosječnih spot cijena od Dalekog istoka do istočne obale SAD-a za više od 300% rekao je Peter Sand, glavni analitičar u Xeneti. Shippingtelegraph (15), pristupljeno 19.03.2025.

Globalna pomorska industrija, koja prevozi 80% svjetske trgovine (World Bank) (16), pristupljeno 19.03.2025., suočava se s nesigurnostima zbog trgovinskih i geopolitičkih napetosti koje potiče predsjednik Trump.

Američka brodogradnja trebat će godine ulaganja, kako u infrastrukturu tako i u tehnologiju i u ljude. Globalni lanci opskrbe će se prilagoditi kao što se uvijek prilagode, a američka brodogradnja se neće tako brzo razviti jer se desetljećima oslanjala na kinesku. Ostaje za vidjeti kako će se uvođenje carina na uvoz čelika odraziti na američke planove za brodogradnju.

Logistički lanci izloženi su nepredvidivosti Trumpove administracije, no imaju otpornost i svoj put (LUYOUMA) (17), pristupljeno 19.03.2025. Dokazali su to tijekom pandemije i preživjeli teže uvjete. Ipak, dođe li do realizacije najavljenih američkih planova za brodogradnju poremećaji u globalnim lancima opskrbe neizbježni su.

REFERENCE:

brodarska industrija ekonomska politika globalna trgovina izvoz izvoz uvoz lanac opskrbe logistika pomorska trgovina pomorski prijevoz proizvodnja trgovinska politika trgovinske rute upravljanje lancom opskrbe uvoz

Izvor: Wikipedia (slobodna uporaba), URL: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:The_pyramid_of_corporate_social_responsibility.png(Pristupljeno: 17/03/2025).

Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Ova provjera je iz područja poslovne etike. Tvrdnja „Hrvatska je društveno odgovorna“ ili se eksplicitno tvrdi ili implicira najčešće pri opisu, analizi i procjeni stanja društvene odgovornosti pojedinih kompanija i institucija u Hrvatskoj i ta se pojava proteže već desetljećima u nizu znanstvenih radova, novinskih članaka, plaćenih oglasa, na službenim internetskim stranicama kompanija i sl.

U istraživanju HUP-a iz 2013 tvrdi se sljedeće: „Rezultati istraživanja su vrlo pozitivni i u većini poduzeća postoje odjeli koji se bave DOP-om. Iskazana je sustavna briga za zaposlenike i okoliš te su poduzeća aktivna u ulaganju u projekte lokalne zajednice. U zadovoljavajućoj mjeri poznaju alate DOP-a te ih određeni broj poduzeća i primjenjuje te izvještava o DOP-u. Opći je dojam da su rezultati koje je pokazalo istraživanje bolji od očekivanih te je za pretpostaviti da je dio pozitivnih odgovora temeljen na deklariranom DOP-u ili pojedinačnim aktivnostima koje nisu dio sustava.“ (1)

U pojedinačnim slučajevima to je najčešće u potpunosti točno. (1) No nema nikakvog pokazatelja da su ti slučajevi većinski, tipični ili redoviti na razini sektora gospodarstva ili Hrvatske pa je to pogreška cherry picking. (1) (8) Ti su slučajevi vrlo vjerojatno manjinski, atipični i neredoviti, no to treba dokazati. (1) (8) Nasuprot njima stoji većina slučajeva koji na sličan ili isti način pokazuju da je Hrvatska društveno neodgovorna. To je na razini slučajeva kontradiktorno jer Hrvatska ne može biti i društveno odgovorna i neodgovorna. Nekoliko stvari uzrokuje kontradikciju. Najvažnije, pod društvenom odgovornošću podrazumijeva se više stvari i to na više razina njihovog postojanja i na više razina mjerljivih podataka o njima (vidi Tablicu 1).

Tablica 1: Elementi DO u odnosu na provedbu, pojedinačne primjere i istraživanja na razini Hrvatske, EU i svijeta (izradio autor teksta).

Navedeno u Tablici 1 može uzrokovati kontradiktorna vjerovanja pa i postupanja svih interesnih dionika uključenih u uvođenje i provođenje društvene odgovornosti (PE, KDO i ODR). (1) Mogućnost kontradiktornih vjerovanja može se smanjiti podjelom dostupnih podataka prema Tablici 1 i provjeriti naslovna tvrdnja.

Pogledajmo nekoliko značajnih izvora u razdoblju duljem od 10-ak godina koje se može držati neposrednim pokazateljima provjere.

U istraživanju čije su rezultate objavili Koprek, I., Rogošić, N. „Business Ethics in the Republic of Croatia – results of a study“ iznose se rezultati koji podržavaju hipotezu o vrlo lošem stanju PE, KDO i ODR. Najvažniji rezultati su sljedeći: 94,26% ispitanika zna što je poslovna etika, ali 75, 93% ispitanika o poslovnoj etici naučilo je čitajući knjige i članke (dakle, putem neformalnog obrazovanja), 45% ispitanika odlučuje prema utilitarističkom načelu najvećeg dobra za najveći broj ljudi, dok skoro 1/3 ili 32% biva vođena načelom maksimizacije profita uz neke ograde. (2)

Neposredni podaci sugeriraju da PE u RH stoji loše, tj. da etički kodeksi uglavnom postoje, ali da se slabo do nikako ne primjenjuju. Više od 40% Hrvata ne misli da je primanje novca / plaće / naknade bez rada nemoralno, da će ljudi koji ne rade biti lijeni, da je rad dužnost, da treba raditi profesionalno itd. (3) Što se tiče održivosti, Hrvatska je u tzv. nižoj brzini EU što znači da je tek izradila radne verzije temeljnih dokumenata koji prate EU direktivu o Izvješćivanju o korporacijskoj održivosti, iako načelno ne stoji loše unutar EU. (4) „Nacionalno vijeće za konkurentnost u svojim Preporukama za povećanje konkurentnosti među najproblematičnije čimbenike poslovanja u Hrvatskoj, između ostalih, navodi i lošu radnu i poslovnu etiku.“ (5) Nasuprot postojanju etičkih kodeksa, ne postoje istraživanja o njihovim nastancima, godišnjim revizijama, izmjenama, unaprjeđenjima, primjenama itd. Postoje doduše pojedinačni slučajevi koji opisuju kršenja i kažnjavanja, ali oni su ekstremno rijetki u odnosu na pokazatelje koji sugeriraju kako bi ih trebalo biti puno više. Podaci istraživanja iz 2017. pokazuju da čak 57% poduzeća nema etički kodeks. (6)

Na razini pojedinačnih slučajeva i primjera može se pretpostaviti kako je pozitivnih primjera PE puno manje nego negativnih primjera PE. Na općoj razini i napose unutar EU stanje PE u Hrvatskoj je loše. Slično se odnosi i na KDO. (7) Po pitanju ODR Hrvatska ne stoji loše, štoviše, pri samom j vrhu EU. (8)

Nasuprot negativnim neposrednim pokazateljima imamo i rijetke relativno pozitivne pokazatelje koji nadilaze pojedinačne pozitivne slučajeve.

„Rezultat toga su formulirani brojni kodeksi kojima se uređuje poslovanje unutar pojedinih djelatnosti, primjerice posredovanja u kupoprodaji nekretnina, direktnoj prodaji, istraživanju tržišta, oglašivanju, osiguranjima, društvima za upravljanje investicijskim fondovima.“ (…) „Kodeks o etičnom poslovanju je donesen još 2005. godine, a dosad ga je prihvatilo 400-tinjak hrvatskih tvrtki. Njime se propisuje osnovne smjernice etičkog ponašanja poslovnih subjekata u okviru hrvatskog gospodarstva. „Smatramo da se time pridonosi transparentnijem i učinkovitijem poslovanju i kvalitetnijim vezama poslovnih subjekata u Hrvatskoj s poslovnom sredinom u kojoj djeluju”, poručuju iz Hrvatske gospodarske komore.“ (9)

Ovdje se radi o relativno pozitivnom pokazatelju jer je suprotan podatku o tome da čak 57% kompanija „nema etički kodeks“ (vidi 6). No, moguće je da se ne radi o istim kompanijama pa se time možda izbjegava neposredna kontradikcija. To je relativno pozitivan pokazatelj i zato što prihvaćanje etičkog kodeksa ne prate podaci o njegovoj primjeni i mjerenja uspješnosti primjene.

No, uz prethodno rečeno, što su neposredni pokazatelji, postoje i posredni pokazatelji društvene odgovornosti. Tako se primjerice pokazuje korelacija, tj. pravilnost na način da društvena odgovornost (PE, KDO, ODR) nije niti može biti razvijena u zemljama u kojima je visok stupanj sive ekonomije, korupcije, nepotizma, birokratizacije, velik udio zaposlenih u državnoj administraciji, velika porezna i druga opterećenja privatnog poduzetništva (tj. nepovoljna klima za ulaganje i vođenje posla) itd. Struka savjetuje da je u takvim situacijama bolje govoriti o društvenoj neodgovornosti nego o društvenoj odgovornosti koja je sporadična. (10)

Hrvatska je među najkorumpiranijim državama EU. 2024. godine za 2023., ali i 2025. za 2024. zauzela je četvrto mjesto od dna pri čemu su korumpiranije bile samo Malta, Rumunjska, Bugarska i Mađarska koja je najkorumpiranija. (11) Hrvatska je prva u EU po udjelu sive ekonomije koji prema raznim istraživanjima varira udjelom između 29 i 30% BDP-a (sve institucije zadužene za borbu protiv sive ekonomije su društveno odgovorne, tj. imaju etičke kodekse, politike društvene odgovornosti itd., primjerice Porezna uprava Ministarstva financija). (12) PDV je u Hrvatskoj jedan od najvećih u EU (visoka porezna opterećenja su jedan od susuzroka sive ekonomije). (13) Svaki četvrti zaposlenih u Hrvatskoj radi u državnoj administraciji što je oko 25% i taj udio se povećava svake godine. Prema tom udjelu Hrvatska zauzima peto mjesto, tj. u vrhu je EU. (14)

Hrvatska je među najlošijim članicama EU prema tome koliko je dobra za ulaganje i pokretanje poslovanja. (15) Po produktivnosti rada Hrvatska je među najlošijima u EU. Lošija je samo Bugarska. (16) Istovremeno, u Hrvatskoj se tjedno radi najviše sati, tj. 38,1 sat / tjedno. Tako Hrvatska po broju tjednih radnih sati zauzima šesto mjesto u EU. (17)

Ovo su neposredni pokazatelji društvene odgovornosti, tj. u slučaju Hrvatske negativni posredni pokazatelji koji u pravilu rezultiraju društvenom neodgovornošću.

Ukratko, kad bi se detaljno i precizno ispunila Tablica 1 tad bi se vrlo vjerojatno pokazalo da je Hrvatska odgovorna samo u malo broju segmenata navedenih u tablici. Konkretno, na razini PE i KDO bi se pokazalo kako postoje dokumenti, ali nema dokaza o provedbi i uspješnosti i kako je manji broj odgovornih u odnosu na veći broj slučajeva neodgovornosti i kako sva globalna istraživanja (nacionalna, europska i svjetska) sugeriraju neodgovornost. Na razini ODR bi se vjerojatno pokazalo bolje stanje i neki stupanj odgovornosti. U odnosu na podjelu državnog i javnog sektora s jedne strane i privatnog s druge vjerojatno bi se pokazalo slično.

Dakle, kad bi se sve uzelo u obzir tad bi se vjerojatno točnim pokazalo da je Hrvatska većinski društveno neodgovorna pa je početna i naslovna tvrdnja većinski netočna.

Krajnje napomene:

(1) Vidi: Jalšenjak, B., Krkač, K. (ur.) (2016) Poslovna etika, korporacijska društvena odgovornost i održivost, MATE d.o.o., ZSEM; Majetić, D. / HUP (2013) društveno odgovorno poslovanje za sve, HUP, URL: https://www.hup.hr/EasyEdit/UserFiles/Petra%20Senti%C4%87/Nacionalni%20DOP%20HR.pdf (Pristupljeno: 06/03/2025). Načelno, poslovna etika pragmatički se može opisati kao postojanje i provođenje etičkog kodeksa u bilo kojoj djelatnosti. Društvena odgovornost poslovanja na isti se način može opisati kao donošenje, provođenje i mjerenje profitabilnih, zakonitih, uravnoteženih i pravednih poslovnih odluka u odnosu na sve relevantne interesne dionike (ili dionike) u skladu s općim načelima, dokumentima i direktivama Europske unije (dalje u tekstu kao: EU). Održivost poslovanja može se opisati kao poslovanje koje proizvodi što manje negativnih eksternalija tijekom cijelog procesa od nabave, proizvodnje, prodaje, korištenja i recikliranja u odnosu na ljude, biljke, životinja, infrastrukturu (urbane sustave) i neživ prirodni okoliš (bio i eko sustave).

(2) Vidi: Koprek, I., Rogošić, N. (2009) Business Ethics in the Republic of Croatia – results of a study, Disputatio philosophica: International Journal on Philosophy and Religion, Vol. 11 No. 1, 2009., str. 51-81, URL: https://hrcak.srce.hr/101033, (pristupljeno: 12/02/2025). Vidi također za negativne rezultate: Bulog I., Grančić, I. (2017) The Benefits of Business Ethics – Ethical Behavior of Decision Makers: the Empirical Findings from Croatia, Mediterranean Journal of Social Sciences, Vol. 8, No. 4, str. 9-14, URL: https://www.richtmann.org/journal/index.php/mjss/article/view/10007/9640, (pristupljeno: 10/02/2025).

(3) Vidi: European Values Study (2017) Work, URL: https://europeanvaluesstudy.eu/about-evs/research-topics/work/, (pristupljeno: 10/02/2025).

(4) Vidi: Kovalenko, H. (2024) CSRD implementation: where are we now?, URL: https://www.ecofact.com/de/blog/__trashed/, (pristupljeno: 10/02/2025).

(5) Vidi: Aleksić, A. (2007) Poslovna etika, element uspješnog poslovanja, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 5, 2007:419-429, Andrija Barić, Mislav Ante Omazić (2017) Representation of Corporate Social Responsibility in Croatian Export Companies, Enternova 7-9, 2017, URL: https://hrcak.srce.hr/file/365124, (pristupljeno: 10/02/2025), Tipuric, D.; Omazic, M. A.; Hruska, D. (2005.) Corporate social responsibility and Croatian managers – empirical study, in D. Kantarelis (Ed.). Global business & economics review – anthology 2005. Worcester, 289–300.

(6) Vidi: Lisse, E. (2017) Poslovna etika, Varaždin: Sveučilište Sjever, URL: https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:1498 (pristupljeno: 23/02/2025), vidi: „Razgovor: Autorica dr. sc. Silvija Vig o poslovnoj etici danas i kakva nam treba, uz novo izdanje knjige Poslovna etika“:

„Donošenje etičkog kodeksa trebao bi biti prvi korak ka etičnom poslovanju, ali ako se taj kodeks ne primjenjuje i ne živi, onda kao da i nije donesen. Etički kodeks je sastavni dio implementacije programa usklađenosti, ali ako poduzeće i nema obvezu uvođenja usklađenosti, ono bi trebalo imati donesen etički kodeks. Ono što najčešće vidim kao problem u praksi je taj da poduzeća uopće ne educiraju zaposlenike o kodeksu. Obično ih samo upoznaju prilikom zapošljavanja, a to nikako nije dovoljno jer zaposlenici moraju biti svjesni da je nepoštivanje etičkog kodeksa povreda radne obveze što za sobom može povući ozbiljne posljedice. Također ono što susrećem u praksi je nepoznavanje osnovnih elemenata koje bi etički kodeksi trebali imati i samim time ih je teško implementirati.“, odgovorno,hr, 04/07/2024), URL: https://odgovorno.hr/razgovor-autorica-dr-sc-silvija-vig-o-poslovnoj-etici-danas-i-kakva-nam-treba-uz-novo-izdanje-knjige-poslovna-etika/ (pristupljeno: 23/02/2025).

(7) Vidi: Lulić, I. (2024) Održivi razvoj i društvena odgovornost u DM-u, Virovitica: Veleučilište u Virovitici, URL: https://zir.nsk.hr/islandora/object/vsmti:939, (pristupljeno: 10/02/2025), Kovačić, V. (2021) Društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj, URL: https://repozitorij.efos.hr/islandora/object/efos:4479, (pristupljeno: 10/02/2025), Novosel, N. (2019) Poslovna etika i održivi razvoj, URL: https://repozitorij.unin.hr/islandora/object/unin:2359, (pristupljeno: 10/02/2025).

(8) Vidi: (XX) Vidi: Candan, G., Toklu, M.C. Evaluating security performances of EU countries in the context of sustainable development using fuzzy SMART and ARAS approaches. Environ Dev Sustain 26, 1645–1671 (2024). https://doi.org/10.1007/s10668-022-02779-5, URL: https://link.springer.com/article/10.1007/s10668-022-02779-5 (pristupljeno: 23/02/2025). Vidi: Krkač, K.; Jalšenjak, B.; Matišić, M. (2021) “Corporate Social Responsibility in Croatia (2013–2019)”, (with Jalšenjak, B. and Matišić, M.), in S. O. Idowu (ed.) “Current Global Practices of Corporate Social Responsibility”, Springer International, Switzerland, 2020, eBook ISBN 978-3-030-68386-3, Hardcover ISBN 978-3-030-68385-6 BC. DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-030-68386-3_4. Krkač, K.; Jalšenjak, B.; Eterović, P. (2015) „Corporate Social Responsibility in Croatia (2013–2019)”, (with Jalšenjak, B. and Matišić, M.), in S. O. Idowu (ed.) “Current Global Practices of Corporate Social Responsibility”, Springer International, Switzerland, 2020, eBook ISBN 978-3-030-68386-3, Hardcover ISBN 978-3-030-68385-6 BC. DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-030-68386-3_4. Krkač, K.; Jalšenjak, B.; Eterović, P. (2015) „Corporate Social Responsibility in Croatia“, in S. O. Idowu, R. Schmidpeter, M. S. Fifka (eds.) „Corporate Social Responsibility in Europe, United in Sustainable Diversity“, Springer International Publishing, Heidelberg, 2015, pp. 231-243.

(9) Vidi: Puškarić, K. (2008) U Hrvatskoj poslovna etika je prihvatljiv luksuz, Poslovni dnevnik, URL: https://www.poslovni.hr/lifestyle/u-hrvatskoj-poslovna-etika-je-prihvatljiv-luksuz-76453, (pristupljeno: 12/02/2025). Vidi i: Nediljka Rogošić (2009) Poslovna etika u Republici Hrvatskoj – Rezultati istraživanja, u Korupcija. Religijska – etička – praktična promišljanja. Zagreb: Filozofsko-teološki Institut Družbe Isusove, 2009. str. 65-107, Hrvatska gospodarska komora (2016) Kodeks etike u poslovanju, URL: https://www.hgk.hr/documents/kodeksposlovneetikehrweb581354cae65c8.pdf, (pristupljeno: 12/02/2025).

(10) Hossain, A. T., Kryzanowski, L. (2021) Political corruption and Corporate Social Responsibility (CSR), Journal of Behavioral and Experimental Finance, Volume 31, September 2021, URL: https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S2214635021000824, (pristupljeno: 12/02/2025), za pojam korporacijske društvene neodgovornosti vidi: Krkač, K. (2019) Corporate social irresponsibility: humans vs. artificial intelligence, Social Responsibility Journal, Vol. 15 No. 6, 2019, pp. 786-802. https://doi.org/10.1108/SRJ-09-2018-0219, (pristupljeno: 12/02/2025).

(11) Vidi: Trading Economics, Corruption Rank by Country | Europe, URL:

https://tradingeconomics.com/country-list/corruption-rank?continent=europe (pristupljeno: 12/02/2025). Vidi: Index Vijesti (2025) „Hrvatska među najkorumpiranijim zemljama u EU“, (11/02/2025), URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-sve-gora-na-indeksu-percepcije-korupcije/2641227.aspx?fbclid=IwY2xjawIoZr5leHRuA2FlbQIxMAABHSjtJIIoAvj1PMufAlNOkpdU7V1q8DRzVtWJhUxRk37myayxomi6gNk5Dg_aem_zEBV4tkG2-k3QezK-FoH2A, (pristupljeno: 23/02/2025).

(12) Vidi: Ministarstvo financija, Porezna uprava, Etičko postupanje, URL: https://www.porezna-uprava.hr/HR_o_nama/Stranice/Povjerenik-eticki-kodeks.aspx(pristupljeno: 23/02/2025), vidi: Friedrich Schneider (2022) New COVID‑related results for estimating the shadow economy in the global economy in 2021 and 2022, International Economics and Economic Policy (2022) 19:299–313, URL: Vol.:(0123456789)https://doi.org/10.1007/s10368-022-00537-6 (pristupljeno: 12/02/2025).

(13) Vidi: Cristina Enache (2022) VAT Rates in Europe, 2022, TAX FOUNDATION, Europe, URL: https://taxfoundation.org/data/all/eu/value-added-tax-2022-vat-rates-in-europe/ (pristupljeno: 12/02/2025).

(14) European Commission (2022) Government Employment, URL: https://ec.europa.eu/eurostat/cache/digpub/european_economy/bloc-4d.html?lang=en , (pristupljeno: 13/02/2025).

(15) European Chamber (2020) Best European Countries for Business 2020, URL: https://eucham.eu/best-european-countries-for-business-2020/ (pristupljeno: 13/02/2025).

(16) Landgeist (2022) Labour Productivity, URL: https://landgeist.com/2022/07/02/labour-productivity/ (pristupljeno: 13/02/2025).

(17) Eurostat (2023) Actual and usual hours of work, URL: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Actual_and_usual_hours_of_work(pristupljeno: 13/02/2025).

DOP društvena odgovornost etički kodeks Hrvatska održivost poslovna etika

DRUŠT. ODG.

Postojanje zakona i kodeksa

Mjerljivo uspješna provedba

Pojedinačni primjeri

Istraživanja na razini Hrvatske

Istraživanja na razini EU i svijeta

Poslovna etika (PE)

Društvena odgovornost (DOP)

Održivost (ODR)

U državnom i javnom sektoru

U privatnom sektoru

Foto: (Screenshot: N1)

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Radna i socijalna politika usko su povezane s gospodarskim kretanjima i tržištem rada. Shodno tome, direktno utječu na trendove u demografiji i na ekonomsku stabilnost. Zabilježeni kontinuirani porast broja stranih radnika u Republici Hrvatskoj neizbježno utječe na dinamiku domaćeg tržišta rada, a zakonodavni postupci, točnije izmjene i dopune, provode se u svrhu regulaciju tog segmenta gospodarstva.

Strani radnici i hrvatsko tržište rada

U razdoblju od 1. siječnja do 31. siječnja 2025. godine izdano je 17.168 dozvola za boravak i rad, od čega je:

282 dozvola za novo zapošljavanje
411 za produljenje dozvola
475 za sezonske radnike (najviše u djelatnostima vezanim za turizam i ugostiteljstvo). (1)

Najveći broj dozvola u navedenom periodu izdano je državljanima slijedećih zemalja: Nepal (4309), Bosna i Hercegovina (2565), Filipina (2247), Indija (2112), Srbija (1284), Egipat (843), Bangladeš (617), Sjeverna Makedonija (602), Kosovo (486) i Uzbekistan (486). (1)

Ako se napravi usporedba s 2024. godinom, za identično razdoblje, u kojemu je ukupno izdano 14.219 dozvola za boravak i rad, bilježi se povećanje od 20,75% izdanih dozvola. (2) Porast je uočen i na godišnjoj razini što je prikazano na Slici 1. koja pokazuje broj izdanih dozvola za boravak i rad po godinama, od 2020. do 2024. godine. (3)

Slika 1. Dozvole za boravak i rad od 2020. do 2024. godine (3)

Kao što navedeni podaci pokazuju da je broj stranih radnika uistinu u kontinuiranom porastu, ključno je pitanje u kontekstu tržišta rada održivost ovakvog trenda i njegov utjecaj na ekonomiju.

U svom nedavnom istupu saborska zastupnica Marija Selak Raspudić izrazila je svoje mišljenje i izjavila: „Uskoro ćemo imati pola milijuna stranih radnika, a za koje nemamo nikakav plan. Ne znamo kako su kvalificirani, jesu li ovdje privremeno ili trajno, dok istodobno naše stanovništvo odlazi.” (4) Analizom činjenica utvrđeno je da ova izjava većinski netočna.

Broj stranih radnika

Hrvatska udruga poslodavaca procijenila je da će broj stranih radnika u Hrvatskoj potencijalno doseći pola milijuna do 2030. godine (5). Iako navedena projekcija ukazuje na značajan porast, izraz „uskoro“ koji je Zastupnica koristila može se smatrati nepreciznim jer sugerira skori porast na iznos od pola milijuna, dok navedena analiza predviđa da će se to dogoditi za nekoliko godina.

Izmjene zakona

Vlada Republike Hrvatske je 6. veljače donijela konačne izmjene i dopune Zakona o strancima, a premijer Plenković je na toj sjednici izjavio: „Bolje i sustavnije reguliranje pravnog okvira za strane radnike u Hrvatskoj cilj je konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o strancima koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor. Zakonom će se urediti status i zaštita stranih radnika, kao i nadzor agencija koje su posrednici i dovode ih u Hrvatsku.“ (6)

Nove izmjene Zakona donose promjene koje mijenjaju funkcioniranje samog tržišta rada, prava i obveze poslodavaca i regulaciju njihovog statusa. Neke od ključnih izmjena su:

produženje važenja plave karte Europske unije, što olakšava zapošljavanje visokokvalificiranih radnika
stroža regulacija obveza koje se odnose na poslodavce (osiguravanje smještaja, obveza prijave ukoliko dođe do prekida radnog odnosa)
zabrana zapošljavanja stranih radnika putem digitalnih platformi ukoliko poslodavac nije zakonito poslovao
jasnija definicija minimalnih plaća za strane radnike
MUP provodi pojačani nadzor i evidenciju stranih radnika (smanjenje zloporabe izdanih radnih dozvola). (7)

Nakon što je upućen na drugo čitanje u Hrvatskome saboru, 13. veljače je održana rasprava u Hrvatskome saboru. Na toj Sjednici predloženo je 0 amandmana (8), a Zakon je donesen na 5. sjednici, 21. veljače s 76 glasova „za“, 37 „protiv“ i 5 „suzdržanih“ (9). Marija Selak Raspudić glasala je protiv. (10)

Plan i tržište rada

Hrvatska enciklopedija (11) definira plan kao:

Unaprijed utvrđeni tijek kakva djelovanja; nacrt, program, osnova, projekt.
U ekonomiji, studija, dokument kojim se određuju ciljevi, sadržaj i način ostvarenja neke svrhovite akcije. Rezultat je aktivnosti planiranja. Može se odnositi na jednu ili više jednokratnih akcija s konačnim ciljem ili na održavanje dugotrajnih aktivnosti kojima se potiču i ostvaruju željene promjene.

Obzirom na navedenu definiciju, zakonodavne izmjene i strateške mjere koje Vlada donosi vezane uz zapošljavanje stranih radnika predstavljaju oblik planskog pristupa tržištu rada.

Scott J. Shapiro, profesor prava i filozofije na Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale te ravnatelj Yaleovog Centra za pravo i filozofiju i Yale CyberSecurity laboratorija, poznat je po svojoj teoriji planiranja u objašnjavanju pravnih institucija. Glavna teza ove teorije je da su pravne norme u nekoj jurisdikciji u određenom vremenu (ono što se često naziva zakonima) one norme koji su dio zajedničkog plana koji provode i nadziru pravne institucije. Te institucije, odnosno organizacije, za planiranje stvaraju, primjenjuju i provode planove. To sugerira da su mnoge pravne norme jednostavno planovi. Zakoni nisu samo pravila, već planovi koje pravne institucije stvaraju kako bi se riješili problemi u društvu. (12)

U ovome slučaju, izmjene i dopune Zakona o strancima donose „paket“ pravila koji služe za regulaciju tržište rada i zapošljavanje stranih radnika, što znači da postoji plan strateškog karaktera. Obzirom da navedeno, tvrdnja da Hrvatska „nema nikakav plan“ nije točna. Međutim, relevantna rasprava bi mogla biti vođena o tome je li predloženi plan dovoljno kvalitetan, aktualan i sveobuhvatan i odgovara li dugoročnim potrebama tržišta rada u Hrvatskoj.

Reference:

(1) Vidi: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019

(2) Vidi: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019

(3) Vidi: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2025/Veljaca/6_veljace/Izmjene_i_dopune_Zakona_o_strancima.pdf

(4) Vidi: https://n1info.hr/vijesti/selak-raspudic-uskoro-cemo-imati-pola-milijuna-stranih-radnika-za-koje-nemamo-nikakav-plan/

(5) Vidi: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hup-u-hrvatskoj-bi-do-2030-cetvrtina-radnika-mogli-biti-stranci/2539238.aspx

(6) Vidi: https://vlada.gov.hr/vijesti/sjednica-vlade-bolje-i-sustavnije-reguliranje-pravnog-okvira-za-strane-radnike-u-hrvatskoj/43785?lang=da

(7) Vidi: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2025/Veljaca/6_veljace/Izmjene_i_dopune_Zakona_o_strancima.pdf

(8) Vidi: https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/konacni-prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-strancima-drugo-citanje-1

(9) Vidi: https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/konacni-prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-strancima-drugo-citanje-1

(10) Vidi: https://parlametar.hr/zastupnica/846-marija-selak-raspudic/glasanja

(11) Vidi: https://www.enciklopedija.hr/clanak/plan#:~:text=1.,na%C4%8Din%20ostvarenja%20neke%20svrhovite%20akcije