Jesu li ministri plaćeni pet puta više od nastavnika? Izjava Hajdaša Dončića brojčano ne stoji

Siniša Hajdaš Dončić, aktualni predsjednik SDP-a i zastupnik u Saboru, rekao je netočnu izjavu – da ministri u Hrvatskoj imaju četiri do pet puta veće plaće od nastavnika.

Autor: Ramona Ščuric

Aktualni predsjednik SDP-a i saborski zastupnik, Siniša Hajdaš Dončić, održao je 11. svibnja u Rijeci konferenciju za medije uoči prvog kruga lokalnih izbora u Hrvatskoj. Vijest je prenijela Hrvatska izvještajna novinska agencija (1) u kojoj se nalazi parafrazirana rečenica Hajdaša Dončića o razlici plaća nastavnika i trenutačnih ministara.

Hajdaš Dončić: „Naknadnom provjerom došao sam do podatka da te razlike u bruto iznosu idu blizu onog što sam izjavio“

„Ocijenio je da je suludo da su plaće onih koji educiraju djecu četiri, pet puta manje od plaća ministara“, stoji u tekstu koji je objavila Hina, a prenijeli su i drugi mediji (2). S obzirom na to da Hajdaš Dončić na konferenciji nije iznio odakle mu podaci o plaćama nastavnika za koje je rekao da su četiri do pet puta manje od plaća ministara, poslali smo mu upit u kojemu smo ga zamolili da nam ustupi te informacije kako bismo mogli provjeriti točnost njegove izjave.

– U svom nedavnom govornom nastupu izjavio sam kako su plaće osoba koje obrazuju djecu manje od ministarskih i da je to loše. Naknadnom provjerom došao sam do podatka da te razlike u bruto iznosu idu blizu onog što sam izjavio, što potvrđuje smisao i poruku moje izjave, a to je isticanje važnosti društvenih prioriteta, napisao je Hajdaš Dončić u svom odgovoru.

Dodao je i kako smatra da je „strateški interes Republike Hrvatske izgradnja društva i gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i izvrsnosti“. Kao preduvjet za to vidi u „održivom, kvalitetnom i pravednom obrazovnom sustavu“.

– To uključuje i adekvatnu razinu plaća koja odražava važnost uloge djelatnika u odgojno-obrazovnim ustanovama. Ako se prema tome postavimo kao prema strateškom interesu, onda to moraju pratiti i izdvajanja iz proračuna. Dio možemo riješiti i kroz uštede. Konkretno, smatram neprihvatljivim da ministar demografije i useljeništva uopće obnaša tu dužnost, a kamoli da za nju prima plaću iz javnih sredstava. Potpuno mi je neprihvatljivo on kao ministar u javnim nastupima reducira djecu na ‘nosače pušaka’ i ne prepoznaje njihovu vrijednost kao nositelja znanja, kreativnosti i razvoja. Ništa bolja situacija nije ni kod resornog ministra koji je više puta pokazao krivi stav prema obrazovanju, čime je izgubio povjerenje roditelja, učenika i nastavnik, komentirao je u svom odgovoru na naš upit Hajdaš Dončić, referirajući se na ministra demografije Ivana Šipića i ministra obrazovanja Radovana Fuchsa.

Usporedba relevantnih podataka o plaćama je pokazala da je izjava Hajdaša Dončića pretjerana, odnosno netočna

Kako nismo dobili informaciju odakle Hajdašu Dončiću podaci o plaćama nastavnika, usporedili smo plaće ministara s jedinim relevantnim podacima – prosječnim bruto i neto plaćama nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent prema Centralnom obračunu plaća (COP) (3). Uspoređivali smo plaće ministara s prosječnim plaćama nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent jer takvi podaci predstavljaju najnižu osnovicu za ulazak u nastavničku profesiju.

Usporedba je pokazala da niti jedna bruto niti neto plaća nijednog ministra ili ministrice nije četiri ni pet puta veća od nastavničke. Podatke o plaćama ministara prikupili smo iz njihovih imovinskih kartica (4). Prema podacima iz ožujka 2025. (5), prosječna bruto plaća nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent iznosi 2.166 eura, a neto 1.532 eura.

Najveću bruto plaću ima ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i ona iznosi 8.115 eura (6). To je 3,75 puta veća plaća od prosječne bruto plaće nastavnika. Kada gledamo neto plaću, najveću ima ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved – 5.672 eura neto (7). To je 3,70 puta veća plaća od prosječne neto plaće nastavnika. Detaljnije podatke o bruto i neto plaćama ministara i za koliko su puta one veće od prosječne bruto i neto plaće nastavnika pogledajte u tablici.

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih / Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (imovinske kartice)

Izračunali smo i koliko iznosi prosječna bruto i neto plaća ministara kojih je ukupno 17. Prosječna bruto plaća ministara iznosi 7.195 eura i to je za 3,32 puta veća plaća od prosječne bruto plaće nastavnika koji nisu napredovali i koji imaju najmanji koeficijent. Prosječna neto plaća ministara je 4.697 eura i to je za 3,07 puta veća plaća od prosječne neto plaće nastavnika koji nisu napredovali i koji imaju najmanji koeficijent.

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih / Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (imovinske kartice)

Što znači da je nešto ‘toliko puta’ veće?

Kada se kaže da je nečija plaća „četiri puta veća“, to znači da se iznos množi s brojem četiri. Na primjer, ako nastavnik ima prosječnu neto plaću od 1.532 eura, neto plaća ministra koja bi bila točno četiri puta veća iznosila bi 6.128 eura. Ako bi bila pet puta veća, iznosila bi 7.660 eura neto. U stvarnosti, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ima neto plaću od 4.573 eura, što je oko 2,98 puta više od nastavničke, a ne četiri ili pet puta kako je rekao Hajdaš Dončić.

Iako su ministarske plaće znatno veće od nastavničkih, podaci ne potvrđuju izjavu Hajdaša Dončića da su četiri ili pet puta veće – niti u bruto niti u neto iznosu. Kako je i sam rekao, podaci iz njegove izjave su „dovoljno blizu“, ali nisu u potpunosti točni. Razlika u plaćama svakako postoji – od 2,3 do 3,7 puta – no ne doseže četiri ili pet puta, kako je ustvrdio Hajdaš Dončić. Stoga je njegova izjava brojčano pretjerana, a ocjenjujemo je kao netočnu.

Reference:

(1) Vidi URL: https://www.hina.hr/vijest/11948416 (pristupljeno 19. svibnja 2025.)

(2) Vidi URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hajdas-doncic-oni-koji-uce-djecu-imaju-pet-puta-manje-place-od-ministara-suludo/2669515.aspx (pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(3) Vidi URL: https://www.fina.hr/javna-tijela/centralizirani-obracun-placa-u-drzavnoj-sluzbi-i-javnim-sluzbama(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(4) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/izvjesca-o-imovinskom-stanju?contact_name=&field_naziv_duznosti_value=ministar&contact_name_1=&contact_name_2=&field_nacin_obnasanja_value=All(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(5) Vidi URL: https://mzom.gov.hr/vijesti/isplata-placa-za-travanj-2025-godine-zaposlenicima-skolskih-ustanova-te-prosjecne-i-medijalne-place-u-ozujku-2025-godine/6985 (pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(6) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/imovinske-kartice/imovinsko-stanje-duznosnika-branko-bacic(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(7) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/imovinske-kartice/imovinsko-stanje-duznosnika-tomo-medved(pristupljeno 19. svibnja 2025.)

Promovira li emisija znanstveno-obrazovnog programa HRT-a „Na rubu znanosti“ međunarodnu financijsku oligarhiju, korporatizam i novi svjetski poredak kao pseudoznanost i teoriju zavjere?

Može li emisija iz znanstveno-obrazovnog programa HRT-a zapravo biti najdugovječniji domaći promotor teorija zavjere poput „novog svjetskog poretka“ i „međunarodne financijske oligarhije“?

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

U emisiji znanstvenog programa HRT-a „Na rubu znanosti“ 06/04/2025 emitirana je epizoda pod naslovom „Stoljeće dolara“ u kojoj je gost bio hrvatski diplomat Karino Hromin Sturm (1). „Žestoki je protivnik neoliberalizma i Europske unije poznat po tvrdnji da je međunarodna financijska oligarhija namjerno izazvala svjetsku krizu i uništila hrvatske banke, pa ne čudi da ga domaći mediji, uglavnom pod paskom stranih banaka, posve ignoriraju.“ (2) U emisiji je pojašnjavao teoriju zavjere međunarodne financijske oligarhije. Primjerice, na slučaju znaka i natpisa na poleđini novčanice američkog dolara iako je jasno da je autor izraza „Novum ordo seclorum“ Charles Thomson izraz uzeo iz poeme starorimskog pjesnika Publija Virgilija Marona. (3) Ovo je svjež primjer kako Krešimir Mišak i njegovi gosti godinama promoviraju pseudoznanost i teorije zavjere uz druga područja i u području ekonomike, ekonomije i ekonomske povijesti.

Građani Hrvatske unutar EU u najvećem postotku vjeruju u najmanje jednu teoriju zavjere (čak do 23%), a za pojedinačne teorije zavjere su u vrhu EU (npr. čak 39% vjeruje da je COVID-19 neki oblik zataškavanja; vidi: Piotr Jabkowski, Jan Domaradzki & Mariusz Baranowski, 2023). (4) Broj ljudi koji vjeruju u najmanje jednu teoriju zavjere se povećava (vidi: Joseph Uscinski et. al., 2022). (5) Između ostalih negativnih učinaka, vjerovanje u teorije zavjere ima tendenciju snižavanja demokratskih standarda (vidi: Maik Herold, 2024). (6) Mediji koji promoviraju teorije zavjere pridonose povećanju broja ljudi koji vjeruju u te teorije zavjere (vidi: Jordan M. Foley and Michael W. Wagner, 2020). (7) „Emisija [ „Na rubu znanosti“] je početkom bila emitirana jednom mjesečno, no od sezone 2004./2005. emitirana je tjedno zbog velike popularnosti.“ („Na rubu znanosti“, Wikipedija). (8) Mediji koji promoviraju pseudoznanost i teorije zavjere često se služe potpunim izmišljotinama i lažima, primjerice TV emisija „Ancient Aliens“ (vidi: Riley Black, 2012). (9) Emisija HRT-a „Na rubu znanosti“ slična je cijelom nizu emisija koje promoviraju pseudoznanost i teorije zavjere (vidi: Test Dive, 2025). (10)

Emisija HRT-a „Na rubu znanosti“ smještena je u dio programa koji se zove „Znanstveni i obrazovni program“ iako promovira znanstveno očito nedokazane teorije i teorije zavjere. Neke od tema koje promoviraju teorije zavjere su: NLO i zviždači, Kongres istražuje NLO-e, NLO – Crni projekti, NLO i 172. avijacijski puk, NLO – Tragom incidenata, Fenomeni NLO otmica, Putovati prema zvijezdama, Svjetlosna bića, Piktogrami u usjevima, Potraga za divovima, Nemri – Divovska rasa iz prošlosti, Fred Goldberg – Iza vela globalnog zagrijavanja, Korporatizam itd. Zašto je ta emisija i dalje u znanstvenom dijelu programa pod nazivom, a ne primjerice u dijelovima koji se bave zabavom ili religijom jer su česte i religijske teme?

2009. K. Mišak u intervjuu za Nacional izjavio je sljedeće. „Dio tema za tu emisiju bio mi je dosta dobro poznat, svaku emisiju sam napravio tako da sam se bavio jednom velikom temom kao što je bila Atlantida, zatim kriptozoologija, te sam napravio deset emisija u jednoj godini i smatrao da više nema tema. A onda su mi ponudili i drugu sezonu, s tim da bi se emisija prikazivala dvaput mjesečno. Prihvatio sam, iako sam mislio da je nemoguće raditi emisiju svaka dva tjedna. A onda se emisija počela prikazivati jednom tjedno, iako sam mislio da će i to biti nemoguće. Naravno, ja sam s vremenom promijenio kut gledanja na emisiju pa sam počeo ubacivati teme iz futurizma i kreacionizma, u Hrvatskoj su se počele održavati razne konferencije i događaji iz kojih sam saznavao nove teme, pa sam neke teme, koje su u prvoj sezoni bile samo natuknute, poslije produbio. Neke su bile predstavljene kao nekakva fantastična zabava, a ispostavilo se da se u njima krije ozbiljna znanost. Tražio sam sve one teme koje se u američkom SF-u zovu “sense of wonder”, “osjećaj začudnosti”. (Nacional, 2009) (11) Mišak spominje teme kao što su Atlantida, kriptozoologija i SF i koristi izraze kao što su „fantastična zabava“ u kojoj se krije „ozbiljna znanost“. To da tu nema ozbiljne znanosti sasvim je jasno samim znanstvenicima (masnije otisnuti tekst istaknuo autor).

Korporatizam (neologizam koji još nije dio leksika) je novija teorija zavjere prema kojoj tijekom povijesti svijetom gospodare vladari u sprezi s poslovnim subjektima i vojskom. Ta teorija zavjere koristi stariji sociološki pojam korporativizma koji se pojavio u 19. stoljeću kao društveni odgovor na klasični liberalizam i marksizam / komunizam. Nasuprot staleškim sukobima ili borbi na slobodnom tržištu korporativizam (12) zagovara pregovaranje i dogovaranje s ciljem ostvarivanja zajedničkih interesa. Ono što korporatizam kao teorija zavjere ovdje dodaje je to da se ti pregovori i dogovori odvijaju tajno s ciljem vladanja državama, kontinentima ili cijelim svijetom. Ta je teorija zavjere blisko povezana s teorijama zavjere o tajnim svjetskim elitama ili svjetskoj vladi (Novi svjetski poredak) (13) koja u sjeni upravlja cijelim svijetom, tj. o jednoj globalnoj političko-gospodarsko-vojnoj zavjeri (tu teoriju zavjere prije 1990. godine u SAD-u su promovirali dominantno militantna radikalna desnica i kršćanski ekstremisti).

U srži o toj se teoriji zavjere govori u dvije epizode emisije „Na rubi znanosti“ pod naslovom „Korporatizam 1 i 2“ (emitirane 8. i 15. 4. 2011.) (14) u kojima gost eksplicitno tvrdi da su taj pojam „objavili američki teoretičari urote“. Dakle, sam gost emisije otvoreno je priznao da je korporatizam teorija zavjere. Voditelj ga nije pitao o dokazima niti ga je ispravio. Time je jasno da emisija znanstvenog programa HRT-a „Na rubu znanosti“ promovira teorije zavjere koje su ujedno i pseudoznanstvene teorije.

2010. pokrenuta je peticija.

„Dne 23. svibnja 2010. fizičar dr. Dejan Vinković sa Sveučilišta u Splitu pokrenuo je peticiju koju je potpisalo stotinjak znanstvenika, a u kojoj se tvrdi da HTV u sklopu znanstveno-obrazovnog programa emitira pseudoznanstvenu emisiju “Na rubu znanosti”, čime se krši Zakon o HRT-u i Zakon o elektroničkim medijima. Vinković je programskom vijeću HRT-a, Saboru, Hrvatskom novinarskom društvu i Vijeću za elektroničke medije uputio pritužbu zbog popularne emisije “Na rubu znanosti”, tražeći da se ona iz znanstveno-obrazovnog prebaci u zabavni program. U pismu je optužio institucije koje obavljaju nadzor nad radom HRT-a da ne razlikuju znanost od pseudoznanosti te nisu svjesne štetnosti pseudoznanosti za razvoj institucija. Također, potpisnici peticije negoduju zbog toga što se novac predviđen za znanstveno-obrazovni program troši na emisije neznanstvenoga i neobrazovnoga karaktera. Autor i voditelj emisije Mišak odgovorio je da se znanstvenici koji se bune protiv njegove emisije pozivaju na razne zakone, što za njega znači da traže da se znanstvena istina određuje na sudu, a po njemu: „određivanja znanstvene istine na sudu nikad nisu dobro prošle.“ Također je napomenuo da su kod njega u emisiji bili mnogi diplomirani znanstvenici i da je “nemoguće odrediti koji su pravi a koji lažni znanstvenici”. Na tvrdnju u Vinkovićevoj pritužbi da “ponekad (ali izuzetno rijetko) u emisiji gostuje i poneki znanstvenik”, Mišak je u javnom odgovoru napomenuo da je probao izbrojiti koliko je doktora znanosti nastupilo u emisijama, ali je odustao kod brojke od pedeset, jer je bilo previše za brojiti. Nasuprot peticiji znanstvenika protiv Miškove emisije, pokrenuta je, putem interneta, protupeticija potpore Mišku i njegovoj emisiji. Ta druga peticija prikupila je oko 23 000 potpisa.“ (vidi: „Na rubu znanosti“, Wikipedija). (15)

Slučaj ove peticije iz 2010. koju je potpisalo „stotinjak znanstvenika“ i nasuprot nje peticija potpore K. Mišku (voditelju emisije) koja je prikupila „oko 23.000 potpisa“ višestruko je zanimljiv. Zanimljiv je odnos potpisnika peticije i potpisnika potpore K. Mišku. Zanimljivo je i da znanstvenici nisu bili protiv emisije nego samo protiv toga da se emitira u području znanstvenog programa, a predložili su zabavni program. Naime, same znanstvenike često kao mlade motivira npr. znanstvena fantastika pa čak i djela zabavnih autora kao što je Erich von Däniken (16) i sličnih. Također, često ih prema znanosti upute i djela poput „Misterija svijeta“ A. C. Clarke-a. (17)

No, slučaj ove peticije zanimljiv je prije svega zbog pojma demarkacije, tj. razgraničenja znanosti od pseudoznanosti. (18) Taj problem daleko je od riješenog u samoj znanosti, povijesti znanosti i filozofiji znanosti, ali neke postavke su među znanstvenicima prihvaćene s abnormalno visokim konsenzusom tijekom stoljeća. Dániel Bárdos i Adam Tamas Tuboly svoju knjigu „Science, Pseudoscience, and the Demarcation Problem“ iz 2025. godine završavaju sljedećim riječima: „Metoda je nešto što slijedite ili ne, možda raspravljate o njoj ili je čak zlorabite. Ali stavovi su više zajednički, barem što se tiče njihovog formiranja, očuvanja i kontrolirane revizije. Postoje možda stotine slučajeva u kojima je netko pokušao okrenuti alate i obveze znanosti protiv nje: ljudi koji koriste statistiku na pogrešan način ili kritiziraju dobro uspostavljeni konsenzus samo kako bi napravili mjesta za alternativnu, pseudoznanstvenu poziciju (na primjer, u slučaju lobista i boraca protiv cijepljenja) – ili opetovano naglašavajući da su znanstvenici također varalice, da imaju političke i društvene predrasude i jake financijske sposobnosti (sukoba) interesa kako bi pokušali legitimizirati vlastitu zlouporabu znanstvenih vrijednosti (sjetimo se straha novih demarkacionista). Iako je znanost izgubila velik dio vjerodostojnosti i povjerenja jer nije dovoljno marila za takve slučajeve – bilo negirajući ih bilo proglašavajući ih pojedinačnim izuzecima od pravila – dugoročno, a ponekad čak i na vrhuncu problematičnih pitanja, znanost se ispravlja. Pozeri se razotkrivaju, varalice se izbacuju iz zajednice, greške se popravljaju, a rezultati se koriste u novom svjetlu. Donekle pozitivno tumačenje stoga je mogućnost da zlostavljači, šarlatani, prevaranti i egoistični oportunisti ipak na kraju učine znanost boljom. Kako kaže McIntyre, zajednica će se na kraju pobrinuti za takve slučajeve.“ (Bárdos i Tuboly, Cambridge: CUP, 2025: str. 68). (19)

Jasno je kako znanstvenici vide pitanje razgraničenja znanosti od pseudoznanosti (uključeno i s teorijama zavjere). Iz rečenog slijedi da su barem navedene teme kojima se K. Mišak bavi u navedenim emisijama prema mišljenju znanstvenika o pitanju razgraničenja znanosti od pseudoznanosti većinski spadaju u pseudoznanost, a neke i u teorije zavjere. Odgovor na početno pitanje je – da, emisija znanstveno-obrazovnog programa HRT-a „Na rubu znanosti“ propagira međunarodnu financijsku oligarhiju, korporatizam i novi svjetski poredak kao pseudoznanost i teoriju zavjere?

P.S.

Kako se 15, tj. 13 godina nakon spomenute peticije znanstvenika emisija „Na rubu znanosti“ i dalje na HRT-u emitira u znanstveno-obrazovnom programu, a i dalje se emisija tematski drži neznanstvenih tema, postalo je zanimljivo kako je ta akcija znanstvenika pod vidom žalbe prošla. O tome nema podataka na internetu pa smo posegnuli za istraživanjem izvora.

11/04/2025 poslan je putem e-pošte upit Hrvatskom Saboru, Hrvatskom novinarskom društvu (HND), Vijeću za elektroničke medije i HRT-u upit o tome jesu li primili pritužbu znanstvenika o emisiji „Na rubu znanosti“. Upit je sadržavao sljedeći tekst: „Poštovanje. Molim vas informaciju jeste li 2010. godine zaprimili pritužbu dr. sc. Dejana Vinkovića ili dr. sc. Saše Cecija u vezi s tim što se emisija HRT-a “Na rubu znanosti” nalazi u znanstveno-obrazovnom programu HRT-a te da ju se zbog toga što promovira pseudoznanost premjesti u zabavni program? Također, ako jeste, jeste li na tu pritužbu odgovorili i kako.“.

·       HND je 11/04/2025 je odgovorio putem e-pošte da nisu primili prijavu niti da se ona nalazi među zaključcima Novinarskog vijeća časti. (20)

·       Hrvatski sabor je 22/04/2025 odgovorio putem e-pošte da je zaprimio pritužbu Dejana Vinkovića 2010. i 2012., tj. dva odbora Sabora, ali oba su se složila da neće raspravljati o toj temi niti davati mišljenje jer „ne bi bili primjereni, štoviše mogli bi se smatrati nezakonitim postupanjem zakonodavca prema javnom mediju (zadiranjem u uređivačku politiku Hrvatske radiotelevizije i uredničke slobode njezinih urednika).“ (iz korespondencije e-poštom sa Službom za informiranje Hrvatskog Sabora).

·       Agencija za elektroničke medije 22/04/2025 e-poštom nas je obavijestila da je zaprimila pritužbu 2012. i na nju odgovorila iste godine na način da je „Zaključila da nakladnik Hrvatska radiotelevizija u navedenom slučaju nije prekršio odredbe Zakona o elektroničkim medijima“ (iz korespondencije elektroničkom poštom). Pritom je navedeno iz Zakona kako HRT „djeluje samostalno, (…) snosi odgovornost i (…) kako se jamči puna programska sloboda elektroničkih medija“ (čl. 7. i 3. NN 153/09, 84/11, 94/13 i 136/13). Također predlaže podnositelju pritužbe da se obrati direktno HRT-u.

·       HRT je na zamolbu odgovorio 5. svibnja 2025. Rješenjem na način da „se odbija zahtjev korisnika prava na pristup informacijama“ (iz korespondencije sa službenicom za informiranje HRT-a). U obrazloženju se navodi kako je slučaj star 10 i više godina i kako nisu u sustavu našli informaciju o pritužbi. Navodi se kako se „možda radilo o neformalnoj pritužbi unutar sustava HRT-a“ i kako ne nalaze informaciju o takvoj pritužbi. Neformalno saznaju da je prije 15-ak godina bila peticija treba li emisija „Na rubu znanosti“ biti u zabavnom programu.

Kad sažmemo sve dobivene odgovore, tad dobivamo sljedeći zaključak: institucije kojima smo se obratili ili se ograđuju od bilo kakvog postupanja jer se ne žele miješati u uređivačku politiku i programsku i uredničku slobodu ili kako uopće nemaju zaprimljenu pritužbu pri čemu navode da „neformalno“ doznaju nešto što se može pročitati na Internetu i doznati kontaktirajući ljude koji su sudjelovali u cijelom događaju. Ovo je zanimljivo jer se postavlja važno pitanje – jesu li načela novinarske slobode (nakladničke, programske, uređivačke, uredničke i autorske) nadređena, istovrijedna ili podređena načelima istinitog, točnog i potpunog informiranja? Čini se kao da pitane institucije misle da su načela novinarske slobode nadređena načelima istinitog informiranja. To znači kako će se u praksi tolerirati neistinito (u ovom slučaju neznanstveno) izvješćivanje kako se ne bi narušila novinarska sloboda ili drugim riječima, kako se ne bi narušila novinarska sloboda, dopustit će se novinarima da neistinito izvješćuju (štoviše da pod znanost stavljaju nešto što i prema vrlo liberalnim mjerilima znanosti ne spada pod znanost). To da to čini javna televizija članice EU dodatno otežava cijelu situaciju. Zbog toga je kontaktiran i EU DISINFO LAB.

 

Krajnje napomene:

(1) Vidi URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Karino_Hromin_Sturm#cite_note-4 (Pristupljeno: 11/04/2025).

(2) Vidi URL: https://www.val-znanje.com/index.php/tekstovi/manipulacije-ljudima/2499-svjetski-mocnici-uz-pomoc-rohatinskog-i-skegre-namjerno-su-nas-gurnuli-u-ropstvo (Pristupljeno: 11/04/2025).

(3) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Novus_ordo_seclorum (Pristupljeno: 11/04/2025).

(4) Vidi URL: https://www.nature.com/articles/s41598-023-44752-w (Pristupljeno: 11/04/2025).

(5) Vidi URL: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9299316/ (Pristupljeno: 11/04/2025).

(6) Vidi URL: https://misinforeview.hks.harvard.edu/article/the-impact-of-conspiracy-belief-on-democratic-culture-evidence-from-europe/(Pristupljeno: 11/04/2025).

(7) Vidi URL: https://www.brookings.edu/articles/how-media-consumption-patterns-fuel-conspiratorial-thinking/ (Pristupljeno: 11/04/2025).

(8) Vidi URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Na_rubu_znanosti (Pristupljeno: 11/04/2025).

(9) Vidi URL: https://www.smithsonianmag.com/science-nature/the-idiocy-fabrications-and-lies-of-ancient-aliens-86294030/, https://en.wikipedia.org/wiki/Ancient_Aliens (Pristupljeno: 11/04/2025).

(10) Vidi URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Na_rubu_znanosti, https://tastedive.com/shows/like/Ancient-Aliens (Pristupljeno: 11/04/2025).

(11) Vidi URL: https://www.nacional.hr/vodic-po-rubu-znanosti-gospodar-tajni-i-urota-s-hrt-a/ (Pristupljeno: 11/04/2025).

(12) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Corporatism (Pristupljeno: 11/04/2025).

(13) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/New_World_Order_conspiracy_theory (Pristupljeno: 11/04/2025).

(14) Vidi URL: https://www.youtube.com/watch?v=J0ym5lRKhYQ,  https://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Popis_epizoda_emisije_Na_rubu_znanosti(Pristupljeno: 11/04/2025).

(15) Vidi URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Na_rubu_znanosti (Pristupljeno: 11/04/2025).

(16) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Erich_von_D%C3%A4niken (Pristupljeno: 11/04/2025).

(17) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Arthur_C._Clarke%27s_Mysterious_World (Pristupljeno: 11/04/2025).

(18) Vidi URL: https://iep.utm.edu/pseudoscience-demarcation/ (Pristupljeno: 11/04/2025).

(19) Vidi URL: https://www.cambridge.org/core/elements/abs/science-pseudoscience-and-the-demarcation-problem/9EF87F37B273D381FCCA3AD31EB2D046 (Pristupljeno: 11/04/2025).

(20) Iz privatne korespondencije e-poštom s HND-om i uvidom u zaključke Vijeća časti HND-a, URL: https://www.hnd.hr/zakljucci-novinarskog-vijeca-casti (Pristupljeno: 11/04/2025).

Milanović: “Potreba za stranim radnicima bila bi manja da je hrvatski radnik bolje plaćen za svoj rad”

Analiziramo tvrdnje predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića o tržištu rada u Hrvatskoj

Autor: Ema Tarabochia Veršić

Izvorni članci: (N1info.hr, Jutarnji.hr, Net.hr, Tportal.hr)

Tvrdnja iz članka

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović uputio je povodom Međunarodnog praznika rada poruku u kojoj izražava zabrinutost zbog smjera u kojem se razvija hrvatsko tržište rada. Milanović u poruci ističe kako u Hrvatskoj “nema domaćih ljudi koji žele raditi, pa imamo nikada veću potrebu za radnicima koji dolaze iz drugih zemalja”. Milanović tu pojavu djelomično objašnjava ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem tržišta rada, ali ističe da je ključno pitanje jesu li rad i radnik u Hrvatskoj dovoljno vrednovani i plaćeni, zbog čega zaključuje da bi potreba za stranim radnicima bila manja kada bi hrvatski radnici bili bolje plaćeni. Uz to, kritizira model dovođenja radnika koji pristaju raditi za minimalac, smatrajući ga štetnim i za strane i za domaće radnike – jer smanjuje vrijednost rada, narušava standarde i obeshrabruje dugoročno planiranje tržišta rada.

Stanje na tržištu rada u Hrvatskoj; obnova, sezona i javna ulaganja

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (1), Republika Hrvatska je u 2024. godini izdala ukupno 206.529 dozvola za boravak i rad. Najviše dozvola izdano je u sektoru graditeljstva (75.071), turizma i ugostiteljstva (56.228), industrije (28.486), prometa i veza (16.149), te trgovine (7.925). Ovaj broj predstavlja znatan porast u odnosu na prethodnu godinu, kada je izdano 172.499 dozvola (2), što jasno ukazuje na rastuću ovisnost hrvatskog gospodarstva o stranoj radnoj snazi, osobito u navedenim sektorima.

Jedan od glavnih razloga povećane potražnje za radnicima su velika ulaganja u obnovu nakon razornih potresa u Zagrebu i na Banovini. Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, do kraja 2023. u obnovu je do 31. prosinca 2023. godine sveukupno uloženo 2,34 milijardi eura – europskih i nacionalnih sredstava (3). Ta su sredstva usmjerena na obnovu privatnih i javnih zgrada te infrastrukture, što je stvorilo snažan poticaj za angažiranje radne snage u građevinskom sektoru.

Istovremeno, hrvatski turizam bilježi snažan rast nakon pandemije s više od 20 milijuna dolazaka turista u 2023. godini (4), i više od 21 milijun u 2024. godini (5), što je povećalo sezonsku potrebu za radnicima u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i prijevozu. Zbog sezonalnosti i radnih uvjeta, dio domaćih radnika nije zainteresiran za takve poslove, pa poslodavci sve češće angažiraju radnike iz trećih zemalja kako bi održali operativnost tijekom ljetne sezone, ali i osigurali povoljniju radnu snagu.

Rekordno niska nezaposlenost

S druge strane, službeni podaci govore da domaće rade snage nema dovoljno da bi zadovoljila trenutne potrebe tržišta. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u četvrtom tromjesečju 2024. godine broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj iznosio je 88.000, što je pad za 17.000 u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (6). Ova relativno niska stopa nezaposlenosti (5,1%) sugerira da domaća radna snaga, čak i kada bi se u cijelosti aktivirala – što u praksi nikad nije slučaj zbog fizičkih ograničenja, neusklađenosti vještina i lokacijske nepokretnosti – ne bi mogla pokriti trenutačnu potražnju za radom.

Izvor: Državni zavod za statistiku

Istovremeno, RH već godinama bilježi negativne demografske i migracijske trendove, osobito nakon potpunog otvaranja tržišta EU za državljane RH. Prema podacima DZS-a (7), u 2021. godini iz Republike Hrvatske u inozemstvo se odselilo 40.424 osoba, od čega je 64,2 % bilo hrvatskih državljana, što iznosi oko 25.945 osoba. Najveći udio odseljenih bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,9 %), što jasno upućuje na odljev radno sposobnog stanovništva. Najčešće odredište bila je Njemačka, s udjelom od 32,3 %. Ovi podaci potvrđuju da se smanjenje ponude domaće radne snage ne može pripisivati isključivo (ne)motiviranosti hrvatskih radnika, već i dugotrajnim demografskim i migracijskim trendovima.

Izvor: Državni zavod za statistiku

Visoke plaće i potreba za stranom radnom snagom u razvijeni(ji)m europskim zemljama

Još jedan dokaz da visoke plaće neće smanjiti priljev strane radne snage je situacija u “bogatim” europskim zemljama. Švicarska se često ističe kao primjer zemlje s visokim plaćama i životnim standardom. Prema podacima švicarskog Saveznog statističkog ureda, medijalna bruto mjesečna plaća u 2022. godini iznosila je 6.788 švicarskih franaka, odnosno oko 7.000 eura (8). Unatoč tome, u četvrtom kvartalu 2024. godine u Švicarskoj je bilo zaposleno 1,864 milijuna osoba stranog državljanstva, što čini oko 27 % ukupne radne snage (9). To jasno pokazuje da visoke plaće same po sebi ne znače manju potrebu za uvozom radne snage, već da tržište rada ovisi o nizu strukturnih faktora, poput demografije, obrazovanja i mobilnosti.

Slično je i u Norveškoj. Prosječna godišnja bruto plaća iznosi oko 65.675 eura (10), dok je stopa nezaposlenosti je relativno niska, oko 3,6 % (11). Unatoč tomu, Norveška ima značajan udio stranih radnika: 9,1 % dolazi iz drugih zemalja EU, a dodatnih 13 % iz trećih zemalja. Ovi podaci potvrđuju da čak i u zemljama s visoko razvijenim tržištem rada i plaćama postoji potreba za uvozom radne snage, osobito u sektorima s deficitarnim zanimanjima.

Ocjena točnosti i zaključak

Iako predsjednik Milanović ispravno prepoznaje neke loše trendove na hrvatskom tržištu rada, njegova teza da bi veće plaće značajno smanjile potrebu za uvozom radne snage ne može se potvrditi dostupnim službenim podacima. Tvrdnja je netočna, ali i štetna – zbog načina na koji je formulirana, a koji može doprinijeti razvijanju ozračja netolerancije prema radnicima, naročito onima koji dolaze iz zemalja trećeg svijeta.

Reference:

(1) Ministarstvo unutarnjih poslova: https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2025/1/Mjese%C4%8Dne%20statistike%20prosinac%202024.pdf
(2) Ministarstvo unutarnjih poslova: https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2024/1/Mjesečne%20statistike%20prosinac%202023.pdf
(3) Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine: https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Obnova/Izvjesce-o-obnovi-stanje-2023.pdf
(4) HTZ: https://www.htz.hr/hr-HR/press/objave-za-medije/hrvatska-2023-zabiljezila-rekordnih-204-milijuna-dolazaka
(5) HTZ: https://www.htz.hr/hr-HR/press/objave-za-medije/hrvatska-2024-zabiljezila-preko-21-milijuna-dolazaka
(6) DZS: https://podaci.dzs.hr/2024/hr/76778
(7) DZS: https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29030
(8) BFS: https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/work-income/wages-income-employment-labour-costs.html
(9) BFS: https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/work-income/employment-working-hours/economically-active-population/foreign-labour-force.html
(10) CountryEconomy: https://countryeconomy.com/labour/average-wage/norway
(11) EURES: https://eures.europa.eu/living-and-working/labour-market-information-europe/labour-market-information-norway_en

Plaće, inflacija i vladine mjere: što kažu brojke, a što premijer?

Analiziramo premijerovu izjavu o plaćama i inflaciji sa zadnje saborske sjednice.

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Izjava premijera Republike Hrvatske, Andreja Plenkovića, tijekom saborske rasprave u izravnom je odnosu s učinkom vladinih odluka na važna gospodarska kretanja u zemlji, točnije na makroekonomske pokazatelje kao što su rast plaća i inflacija. Navedeni pokazatelji su osnova za razumijevanje gospodarskih kretanja i karaktera ekonomske politike u izazovnim razdobljima.

U makroekonomiji, dijelu ekonomije koji se bavi ponašanjem cjelokupnog gospodarstva, fokus je na proučavanju pokazatelja kao što su inflacija, razina cijena, stopa gospodarskog rasta, nacionalni dohodak, bruto domaći proizvod (BDP) i promjene u nezaposlenosti, odnosno plaće (1). Rast plaća i kretanje inflacije osnovni su indikatori stabilnosti ekonomije, ali i životnog standarda. Rast plaća izravno utječe na potrošnju kućanstva, troškove proizvodnje te šire gospodarske tokove. Više plaće znače i veće prihode za većinu obitelji, što može potaknuti ukupnu potrošnju i ekonomski rast. Međutim, ako rast plaća premaši rast produktivnosti ili ako poduzeća prenesu povećane troškove na potrošače, može doći do rasta cijena. U takvim okolnostima može se razviti tzv. spirala plaća i cijena, gdje rast nominalnih plaća vodi rastu cijena, čime se smanjuje stvarna kupovna moć stanovništva (2). Pojam inflacija odnosi se na situaciju kada u gospodarstvu raste opća razina cijena dobara i usluga koje potrošači kupuju u određenom razdoblju, što dovodi do smanjenja kupovne moći domaće valute (realnu kupovnu moć), pa potrošači trebaju platiti više za istu košaricu dobara i usluga (3). Na izvedbu ovih pokazatelja mogu utjecati određene fiskalne mjere koje provode vlade država, a služe kao alati ekonomske politike pomoću kojih država na tržištu sprječava, ili ublažava, posljedice šokova poput energetskih kriza, poremećaja u opskrbnim lancima ili pritisaka recesije. Ti alati, kao što su subvencije, potpore, socijalna davanja, utječu na potrošnju države i saldo proračuna koji isto predstavljaju važne komponente makroekonomske analize. U tom kontekstu, ispitivanje točnosti iznesenih tvrdnji koje dolaze od strane Vlade, nisu samo stvar politike, nego i važan faktor za sagledavanje stvarne učinkovitosti ekonomske politike vladajućih i njezin utjecaj na život građana i građanki RH.

 

Tvrdnja iz članka

Sabor je nastavio s radom 23.5., a tijekom ‘aktualca’ saborski zastupnici i zastupnice postavili su niz pitanja Vladi, posebice premijeru Andreju Plenkoviću. Jedno od pitanja bilo je ono SDP-ove saborske zastupnice Sanje Radolović o tome što je Vlada napravila u borbi protiv inflacije, a potom nakon prvotnog Premijerovog odgovora istaknula da nije svjestan stanja na terenu. Premijerov prvotni odgovor, kako prenosi 24. sata (4) je glasio: „Ja ću pokušati zamijeniti ministra financija. Traje jedna bespoštedna bitka između Vlade i opozicije tako da Vlada radi sve za građane, a opozicija pokušava sve portretirati kao da je katastrofa. Mi smo kada gledamo rast plaća, u našim mandatima je rastao 80,9 posto, a inflacija 36,3 posto. Mjere koje smo poduzeli – osam paketa, 8 milijardi i 300 milijune eura, mjere za poduzetnike, 80 ograničenih proizvoda.“

 

Analiza podataka (makroekonomski osvrt)

Premijerova izjava će se, zbog lakše analize, podijeliti na dva dijela. Prvi dio analizira podatke vezane uz rast plaća, a drugi je dio usmjeren na provjeru podataka vezanih uz inflaciju.

Na svom Facebook profilu (5), Državni zavod za statistiku je 22. srpnja 2016. godine objavio podatak da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj iste godina iznosila 5 706 kuna, dok je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome za isti mjesec iznosila 7 791 kuna. Godina 2016. je bitna jer je tada aktualna Vlada preuzela vlast u RH i čini polazišnu točku za praćenje napretka ekonomskih politika koje donosi.

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (6) pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za veljaču 2025. godine iznosila 1 416 eura, dok je prosječna mjesečna bruto plaća za isto razdoblje iznosila 1 964 eura. Uzimajući u obzir službeni fiksni tečaj konverzije kune u euro (7,53450), to predstavlja rast neto plaće sa 757 eura (ekvivalent 5 706 kuna) u 2016. godini na 1 416 eura u 2025. godini, što je nominalni porast od približno 87%. Međutim, u analizi je potrebno istaknuti i inflacijski učinak na stvarnu kupovnu moć ljudi, što dovodi do realnih iznosa (oni iznosi korigirani za inflaciju). Kako bi se nominalni rast plaća stavio u realan kontekst, potrebno ga je usporediti s inflacijom. U ovoj analizi je korištena inflacija mjerena harmoniziranom indeksom potrošačkih cijena (HICP), a koja predstavlja mjeru inflacije usporedivu među zemljama (7). Prema podacima Eurostata, koji su objavljeni putem Europske središnje banke (8), HICP indeks za Hrvatsku u veljači je bilježio vrijednost od oko 136 (za baznu godinu je uzeta 2015. godina, 2015.=100), što bi značilo da su cijene u prosjeku porasle za približno 36% u promatranom razdoblju. Ako se navedeno usporedi s nominalnim rastom neto plaća od približno 87%, uočljivo je da je stvarni, realni (inflacijom prilagođeni) rast znatno manji. To znači da, iako plaće nominalno rastu, realna kupovna moć građana i građanki RH nije porasla istom dinamikom. Isto je prikazano i na Slici 1 koja prikazuje kretanje HICP indeksa u RH od 2016. do 2025. godine. Iz prikaza na Slici je uočljivo da je inflacija u RH bila relativno stabilna do kraja 2021. godine, nakon čega slijedi period ubrzanog rasta opće razine cijena, poglavito tijekom 2022. i 2023. godine. Takva dinamika utječe na realne plaće, ali i životni standard.

Slika 1. Kretanje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) za Hrvatsku, 2016.-2025. (9)

 

Drugi dio izjave A. Plenkovića odnosi se na paket mjera koje je Vlada donijela u svrhu smanjenja posljedica inflacije i zaštite ljudi i gospodarstva. Na službenoj internetskoj stranici Vlade RH (10) dostupne su informacije o sadržaju i vrijednosti Vladinih mjera. Osma po redu mjera intervencije predstavljena je u ožujku ove godine, a vrijedna je 296 eura. Mjere uključuju zadržavanje cijena električne energije, plina i toplinske energije, jednokratne potpore umirovljenicima (50 eura), pomoć ugroženim kupcima energenata (70 eura), podršku socijalnim službama, nezaposlenim braniteljima, poljoprivredi, javnom prijevozu i studentima. Analizirajući brojke iz izjave s početka ove analize i službenih Vladinih podataka (o cjelokupnoj vrijednosti mjera) je točna.

 

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da su plaće tijekom mandata aktualne Vlade porasle za 80,9% u velikoj je mjeri točna u nominalnom smislu, s obzirom na to da je prosječna neto plaća porasla s oko 757 eura (2016.) na 1 416 eura (2025.). Međutim, kada se uzme u obzir kumulativna inflacija od oko 36% u promatranom razdoblju, realni rast plaća znatno je skromniji, što bi značilo da stvarna kupovna moć ne raste jednako brzo kao iznos plaće izražen u eurima. Tvrdnja o vrijednosti Vladinih mjera od 8,3 milijarde eura je potvrđena službenim podacima koji su objavljeni na stranicama Vlade RH. Zaključno, premijerova izjava može se ukupno ocijeniti kao većinski točna.

 

Reference:

  1. Vidi: https://www.investopedia.com/terms/m/macroeconomics.asp
  2. Vidi: https://www.economicswebinstitute.org/glossary/wages.htm
  3. Vidi:https://www.minimax.hr/hr-hr/inflacija-i-makroekonomske-projekcije-za-2024-godinu
  4. Vidi:https://www.24sata.hr/news/saborski-zastupnici-su-se-vratili-na-posao-pa-se-posvadali-treba-traziti-nestale-u-negoslavcima-1046982
  5. Vidi: https://www.facebook.com/statcroatia
  6. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/prosjecna-neto-placa-u-veljaci-2025-iznosila-1-416-eura/2198#:~:text=U%20odnosu%20na%20isti%20mjesec,u%20odnosu%20na%20sije%C4%8Danj%202025.
  7. Vidi: https://ec.europa.eu/eurostat/web/hicp
  8. Vidi: https://data.ecb.europa.eu/
  9. Vidi: https://data.ecb.europa.eu/
  10. Vidi:https://vlada.gov.hr/vijesti/8-paket-mjera-cijene-struje-i-plina-ostaju-iste-ide-i-isplata-jednokratne-potpore-umirovljenicima/44118?lang=da

Muze li zagrebačka gradska vlast „lovu“?

Analiziramo tvrdnju Davora Bernardića da gradska vlast Grada Zagreba kroz fiktivne račune muze lovu.

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Sagledavajući medijsku dinamiku tematike vezane za lokalne izbore u Republici Hrvatskoj, čini se da će biti riječ o uzbudljivoj, napetoj i neizvjesnoj kampanji svih političkih aktera. Kampanja u teoriji predstavlja glavnu odrednicu političkog marketinga koji je glavno područje ove analize.

 Već u ovoj ranoj fazi uočljiv je porast tenzija, ad hominem logičke pogreške, pri čemu se tendenciozno pažnja građana i građanki Republike Hrvatske, s važnih tema lokalnog karaktera, usmjerava na pojedine političke aktere, njihove osobne karakteristike i integritet. Ovi alati tradicionalna su odrednica političkog marketinga i nastojanja za što većim mogućim publicitetom kojemu akteri teže.

 Kako prenosi Tomić (2014) (2), europska istraživanja pokazuju trend smanjenja političke i stranačke lojalnosti. Takvi procesi promjene nužno dovode do jačanja utjecaja i posredništva medija između stranačkih lidera, stranke i birača. Izbore dobivaju svi komunikacijski kanali posloženi u pametnu i pobjedničku komunikacijsku strategiju. U takvom komunikacijskom okruženju, veoma važnu ulogu imaju i mediji za koje Državno izborno povjerenstvo ističe sljedeće: „Lokalni mediji u svojim emisijama ili člancima u tiskovinama, a koji nisu vezani uz predstavljanje izbornih programa, ne smiju koristiti sadržaje koji bi se mogli tumačiti kao izborna promidžba. Elektronički mediji dužni su poštivati načelo jednakog pristupa plaćenoj političkoj promidžbi sudionika izborne promidžbe te objektivno, nepristrano i uravnoteženo informiranje o izbornoj promidžbi“ (3).

 

Tvrdnja iz članka

Kako prenosi Večernji list, oni su prva medijska kuća koja je organizirala sučeljavanje kandidata za gradonačelnika glavnog grada RH (4). U navedenom sučeljavanju sudjelovali su sljedeći kandidati: Davor Bernardić, Ivica Lovrić, Pavle Kalinić, Tomislav Jonjić i Trpimir Goluža. Kandidati su bili ispitivani o ključnim i aktualnim gradskim pitanjima i pitani za prijedlog rješenja. Davor Bernardić, nezavisan kandidat, u jednom je trenutku iznio optužbu na račun aktualne zagrebačke gradske vlasti koja nadilazi programski okvir sučeljavanja, odnosno rasprave. Izjavio je sljedeće: „Druga stvar, oni su naučili funkcionirati na način na koji su na fiktivne račune muzli lovu iz proračuna i taj se slučaj prelio na slučaj Hipodrom.“ Navedena izjava usmjerena je na aktualnu zagrebačku gradsku vlast pod vodstvom platforme Možemo! i gradonačelnika Tomislava Tomaševića.

 

Analiza i provjera

Prilikom svoje izjave, Davor Bernardić nije pružio nikakve dodatne informacije, dokumentaciju ili dokaze koji bi potkrijepili njegovu izjavu. Također, nije specificirao na koje subjekte, institucije ili ugovore se odnosi njegov navod o korištenju fiktivnih računa za izvlačenje novca iz gradskog proračuna. U trenutku pisanja ove analize, nema javno dostupnih podataka koji bi potkrijepili izjavu Davora Bernardića o postojanju fiktivnih računa s kojih platforma Možemo! izvlači novce.

Iako, postoji informacija da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) pokrenulo istragu u vezi Hipodroma i fiktivnih računa. Hina (5) prenosi da su djelatnici Ustanove za upravljanje sportskim objektima Grada Zagreba (uz odvjetnika Antu Nobila) podnijeli kaznenu prijavu zbog lažnih faktura na Hipodromu protiv ravnatelja ustanove, gradonačelnika Tomaševića i još troje ljudi. Odvjetnik Nobilo je prijavio da je Hipodrom oštetio proračun Grada Zagreba za dva milijuna eura zbog isplate zaštitara temeljem faktura koje su bile lažne. Zagreb 24.hr (6) je prenio da „prema kaznenoj prijavi ih se sumnjiči da su lažno prikazali kako zagrebački Hipodrom osigurava po 35 zaštitara u 3 smjene (ukupno 105 dnevno), što je plaćeno najmanje 2 milijuna eura. Gradonačelnik je izjavio: „policija je bila u ustanovi za Upravljanje sportskih objekata, ali ne na Hipodromu i zatražila je dokumentaciju. Znači nije riječ o pretresu, nije riječ o uhićenjima u USO-u, nego su zatražili određenu dokumentaciju koju ja ne smijem govorit jer je to tajna“ (7).

Analizirajući prijašnje godine, kako prenosi Otvoreno.hr (8) Državni ured za reviziju je za Grad Zagreb za 2021. godinu utvrdio nepravilnosti koje se primjerice odnose i na to da u financijskim izvještajima nisu prikazana potraživanja u iznosu od 78 milijuna kuna i obveze od 43 milijuna kuna, da su u Zagrebačkom inovacijskom centru doznačene subvencije u iznosu od 6,5 milijuna kuna, a da prethodno nije uređeno koji će se troškovi društva financirati iz te subvencije. U kontekstu analize, važno je za istaknuti da je Tomislav Tomašević s platformom Možemo! izabran za gradonačelnika Grada Zagreba 30. svibnja 2021. na neposrednim izborima (9), a vlast preuzeo 4.6.2021.

 

Ocjena točnosti tvrdnje i zaključak

S obzirom na to da u trenutku analize ne postoje službeno potvrđeni nalazi nadređenih institucija niti dokazi koji bi potvrdili ili opovrgnuli analiziranu izjavu kandidata za gradonačelnika, Davora Bernardića, tvrdnji se daje ocjena neocjenjivo. U kontekstu političkog marketinga, koji će sada zasigurno nastaviti (do izbora) dominirati hrvatskim medijskim prostorom, ovakve nedokazane izjave mogu imati snažan komunikacijski učinak na birače. Takve izjave služe za privlačenje pažnje i formaciju percepcija o protivnicima. Kako upozorava profesor Philip N. Howard s Oxforda (10), „širenje organiziranih laži pomaže nekim političarima da ostanu na vlasti, produbljuje nepovjerenje javnosti i dovodi do toga da birači izlaze na izbore s još više ogorčenosti i manje informacija“ (11), čime se dodatno potvrđuje važnost utemeljenosti političke komunikacije na provjerenim činjenicama.

Reference:

  1. Vidi:https://chatgpt.com/
  2. Vidi: https://www.researchgate.net/publication/326066227_Politicki_marketing
  3. Vidi: https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages/2763
  4. Vidi:https://www.vecernji.hr/zagreb/uskoro-uzivo-oni-idu-u-bitku-za-zagreb-njihovo-prvo-suceljavanje-pratite-na-vecernji-tv-u-1854000
  5. Vidi:https://www.hina.hr/vijest/11922838
  6. Vidi: https://www.otvoreno.hr/vijesti/drzavna-revizija-otkrila-nepravilnosti-u-radu-grada-zagreba-i-dva-ministarstva/444010
  7. Vidi:https://zagreb24.hr/najnovije-vijesti-i-price-iz-zagreba/362-politika-i-drustvo/250-nobilo-kazneno-prijavio-tomasevica-za-fiktivne-poslove-i-izvlacenje-gradskog-novca
  8. Vidi:https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/aferu-hipodrom-komentirao-je-gradonacelnik-tomasevic-ali-i-gradska-oporba—907606.html
  9. Vidi: https://zagreb.hr/gradonacelnik-tomislav-tomasevic/171623
  10. Vidi: https://www.oii.ox.ac.uk/people/profiles/philip-howard/
  11. Vidi: https://www.goodreads.com/author/quotes/87627.Philip_N_Howard

 

TVZ – Prepoznavanje i razotkrivanje dezinformacija – nove tehnologije, iskustvo i znanje kao alati

U novim prostorima TVZ-a 8. travnja 2025. održana su iznimno zanimljiva predavanja pod naslovima „Kada dezinformacija postaje istina?“ i “Mogućnosti i načini provjere istinitosti videozapisa i fotografija”.

Gošće predavačice bile su doc. dr. sc. Nikolina Borčić i voditeljica središnjeg Dnevnika HRT-a Nika Marijanović Zulim, koje su svojim bogatim iskustvom i stručnošću uspjele zaintrigirati publiku, kako onu prisutnu uživo, tako i gledatelje online.

Jesu li Trumpove carine prekretnica ka recesiji?

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Trumpove nove carine izazvale su burne reakcije na financijskim tržištima, uz pad indeksa i nestabilnost cijena sirovina. Je li to dovoljan razlog za zaključak da svijet ide prema recesiji?

Područje analize

Nedavna zbivanja vezana uz carine koje je uveo američki predsjednik D. Trump političkog su i gospodarskog karaktera. Tematika je aktualna i najzastupljenija vijest, kako u Hrvatskim, tako i u stranim medijima. Portal Indeks.hr objavio je 7. travnja članak u kojem se raspravlja o mogućnosti da recesija zavlada svjetskim gospodarstvom, a bavi se i reakcijama dominantnih financijskih tržišta i posljedicama po globalnu ekonomiju (1).

Tvrdnja iz članka

Ključna tvrdnja iz članka je da „svijet ide prema recesiji“, a autor/autorica kao relevantne dokaze navodi potrese na burzama, veliki pad cijena sirovina i snažne udarce koje su banke pretrpjele. Svi navedeni dokazi zajedno vode na zaključak o posljedicama vezanim za svjetsku ekonomiju. Točnije, navedeni potezi dovode do reakcija na financijskim tržištima, a koje potom mogu uzrokovati širu destabilizaciju svjetskog gospodarstva.

Signali s tržišta i kretanja gospodarstva

Međuovisnost financijskih tržišta te političkih i trgovinskih promjena, ali i neizvjesnosti, je velika. Trgovinske mjere, poput spomenutog uvođenja carina, dovode do povećanja troškova uvoza dobara i usluga, čime njihova konačna cijena (cijena gotovih proizvoda) bude veća. Navedeno pokreće inflaciju i smanjuje profitabilnost aktera uključenih u proces, na što investitori reagiraju i upravo se to manifestira kroz pad dionica na tržištu. Pad dionica utječe na smanjenje povjerenja u poslovanju i smanjenje, odnosno povlačenje, kapitala iz sektora koji se percipiraju najrizičnijima. Konačno, tržišta su sve nestabilnija, očekivanja o slabijem gospodarskom rastu također rastu, a time se negativni trendovi pogoršavaju. Navedeno se najbolje može vidjeti i na Slici 1 koja prikazuje mjesečni pad ključnih američkih burzovnih indeksa (S&P 500, Dow Jones i Nasdaq Composite) u travnju. Nagli pad započinje upravo nakon najave oko uvođenja carina, a prikazano kretanje najbolji je pokazatelj brzine kojom tržište stvara reakciju na novonastalo povećanje rizika u gospodarstvu i očekivane procjene oko usporavanja svjetskog gospodarstva. Vidljivo je da je najveći pad imao indeks Nasdaq Composite, a riječ je o širokom indeksu s naglašenom zastupljenošću važnog tehnološkog sektora, jedan je od najpraćenijih tržišnih indeksa, neizostavan je dio financijskih izvještaja i analiza (2), a tradicionalno je osjetljiv na geopolitičku nesigurnost i poremećaje u lancima opskrbe.

 

Slika 1: Grafički prikaz mjesečnog pada američkih indeksa u travnju 2025. (3)

Reuters (4) navodi da su cijene nafte, ali i ostalih sirovina naglo porasle nakon što je Trump najavio 90-dnevno ukidanje dijela carina za brojne zemlje, dok je istovremeno povećao carine na kinesku robu na 125% (prethodnih 104%). To je označilo novu fazu eskalacije trgovinskog sukoba između dviju najvećih svjetskih ekonomija. Ubrzo nakon toga, tržišta su pokazala snažnu reakciju. Cijene nafte koje su ranije pale ispod 60 USD po barelu su naglo porasle. Sličan oporavak bilježi se i kod drugih roba; zlato je skočilo za više od 3% u najsnažnijem dnevnom rastu od listopada 2023., potaknuto povećanom potražnjom za sigurnim investicijama, što potvrđuje globalni porast nesigurnosti. Unatoč privremenom ublažavanju carinskih mjera, tržišta su ostala osjetljiva. Reuters prenosi da će zadržavanje carina između SAD-a i Kine i dalje predstavljati teret za globalnu trgovinu i potražnju. Takva kretanja potvrđuju koliko su tržišta roba izravno pogođena trgovinskom politikom i koliko brzo reflektiraju promjene u globalnom gospodarskom okruženju.

Makroekonomski kontekst i prognoze

Makroekonomski rizici koji proizlaze iz trgovinskih obračuna istaknuti su i u izjavi Kristaline Georgieve, direktorice Međunarodnog monetarnog fonda (IMF). Georgieva je izjavila (5) da povećane geopolitičke tenzije i fragmentacija u trgovini predstavljaju stvarnu prijetnju rastu i financijskoj stabilnosti na globalnoj razini. Navela je da, iako su globalna inflacija i kamatne stope u padu, neizvjesnost u vezi trgovinske politike (posebice SAD-a i Kine) povećava troškove zaduživanja i na taj način smanjuje investicije, te da IMF već primjećuje znakove slabije potražnje i osjetljivosti tržišta na političke odluke.

Može se zaključiti da su nedavno uvedene carine dio šireg trenda fragmentacije globalne ekonomije, a koji se negativno reflektira na investicije, trgovinu i produktivnost. Takva kretanja dovode do zabrinutosti zbog moguće recesije na globalnoj razini.

 

Ocjena točnosti tvrdnje i zaključak

Tvrdnja da „svijet ide prema recesiji“ temelji se na stvarnim tržišnim reakcijama i zabrinutosti vodećih stručnjaka područja. Međutim, ova tvrdnja ostaje samo u domeni procjene, odnosno predviđanja. Tehnička recesija, kako je IMF u svojoj publikaciji ‘Back to basics: What Is a Recession?’ (6) opisuje, predstavlja razdoblje pada gospodarske aktivnosti, a vrlo kratka razdoblja pada ne smatraju se recesijom. IMF navodi da većina komentatora i analitičara koristi praktičnu definiciju recesije kao dva uzastopna tromjesečja pada realnog (inflacijom prilagođenog) BDP-a (ukupna vrijednost svih dobara i usluga koje zemlja proizvede). Iako je ta definicija korisno pravilo, ima nedostatke, pa je često bolje razmotriti širi skup pokazatelja gospodarske aktivnosti kako bi se procijenilo je li zemlja doista u recesiji.

U trenutku pisanja ove analize, dostupni podaci ne potvrđuju dva uzastopna kvartala negativnog rasta BDP-a ni u jednoj od vodećih svjetskih ekonomija. Shodno tome, navedena tvrdnja ne može se smatrati u potpunosti točnom jer je temeljena na određenim pokazateljima s tržišta i zabrinutosti analitičara, no nema čvrste makroekonomske pokazatelje koji bi to i potvrdili.

 

Reference

  1. Vidi:https://www.index.hr/vijesti/clanak/ide-li-svijet-prema-recesiji/2659251.aspx
  2. Vidi:https://www.investopedia.com/terms/n/nasdaqcompositeindex.asp
  3. Vidi:https://www.google.com/finance/quote/.INX:INDEXSP?sa=X&sqi=2&ved=2ahUKEwiazPPE-dmMAxU_JBAIHR80LHYQ3ecFegQINRAX&window=1M&comparison=INDEXDJX%3A.DJI%2CINDEXNASDAQ%3A.IXIC
  4. Vidi:https://www.reuters.com/markets/commodities/commodities-oil-suffers-biggest-5-day-drop-since-2022-metals-plunge-trade-war-2025-04-09/
  5. Vidi:https://www.imf.org/en/News/Articles/2025/04/03/pr2587-statement-by-imf-managing-director-kristalina-georgieva
  6. Vidi: https://www.imf.org/external/pubs/ft/fandd/2009/03/pdf/basics.pdf

Problem kolica u supermarketima (trolley problem)

Usporavaju li trgovci namjerno kupce u supermarketima tako što oštećuju kotačiće na kolicima?

Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Kolica za kupovinu u supermarketima su poznat predmet koji ne treba posebno opisivati. Iako su prva kolica u dućanima uvedena još 1930-ih u SAD-u, patentirana su tek 1949. godine. (1) Do danas su kolica postala prepoznatljiv ne samo predmet nego i simbol kupovine u dućanima i supermarketima. No, pojavilo se pitanje – Zašto su kolica u supermarketima često pokvarena na način da im se jedan ili više kotačića neispravno rotira ili je blokiran? Jedan od ponuđenih odgovora glasi – To je namjerna prijevara trgovaca kako bi se kupci dulje zadržali u prodavaonici i kupovali više. Je li tome zaista tako?

Sabotaža kolica od strane trgovaca?

Kaldinov, I. (2025) u članku „Kako supermarketi namjerno usporavaju kupce: Tajna neispravnih kotača na kolicima“ (Fenix Magazin) piše između ostalog i sljedeće: „Gotovo svatko se tijekom kupovine barem jednom živcirao zbog kolica koja se mogu gurati samo s naporom – ili zato što im se kotači blokiraju, ili zato što ne idu u smjeru kojim ih gurate.“ (…) „Ovo se krije iza „pokvarenih“ kotača. Pomoću naizgled pokvarenih kolica trgovci žele postići da se kupci sporije kreću kroz trgovinu i češće zastaju. Te kratke pauze dovode do toga da kupci pažljivije pogledaju robu na policama – i možda se odluče za kupnju, umjesto da samo brzo prođu kroz trgovinu.“ (…) „Osim toga, neki trgovci u kotače kolica za kupovinu ugrađuju zaštitu od krađe, blokadu kretanja ili blokadu upravljanja. Funkcionira ovako: na ulazima i izlazima iz trgovina često se nalaze posebni tepisi preko kojih kupci moraju proći. Mnogi misle da su ti tepisi tu kako bi pokupili prljavštinu s cipela i tako očuvali čistoću trgovine – i to jest djelomično točno. Ali neki od tih tepiha dodatno imaju ugrađene metalne pruge. Kada kolica pređu preko njih, aktivira se blokada kotača. To znači da se kolica više ne mogu izvesti iz trgovine ili s parkirališta. U potonjem slučaju, kolica se još mogu pogurati do automobila kako bi se roba stavila u prtljažnik, ali s parkirališta više ne mogu van. Naime, na granici parkirališta u tlo su ugrađene magnetske trake. Kada kolica pređu preko tih traka, kotači se potpuno blokiraju. Kolica se tada mogu gurati samo velikom silom. Kod nekih modela kotači se čak nakose tako da se kolica mogu gurati samo u krug.“ (2)

Ključan dio navoda je sljedeći: „Pomoću naizgled pokvarenih kolica trgovci žele postići da se kupci sporije kreću kroz trgovinu i češće zastaju.“ (vidi 1). Pitanje je radi li to trgovci namjerno ili se kolica kvare iz drugih razloga? Mišljenje kako se radi o sabotaži kotača kolica od strane trgovaca podržava Wiak, K. (2025) u tekstu: „Iza kolica: otkrivene psihološke smicalice supermarketa“ u kojem između ostalog piše sljedeće:

„ Već prije ulaska u trgovinu susrećete se s prvim taktikama. Dočekuju vas redovi kolica – često veća nego što je potrebno, ali nedostatak manjih alternativa tjera vas da ih koristite. Štoviše, neka kolica imaju problema s kotačima – klimaju se, blokiraju se ili se ne kreću glatko. Ovo nije slučajno. Sporijim kretanjem između polica trgovina dobiva od samog početka.“ (…) „Sporiji hod kroz trgovinu osigurava da vam više proizvoda zapne za oko. Na kraju svakog prolaza nalaze se atraktivne promotivne ponude, a posebno su primamljivi popusti. Posljedično, kolica se brzo popune artiklima koji izvorno nisu bili na popisu za kupovinu jednostavno zato što se čine kao dobra ponuda. Nadalje, velika kolica izgledaju gotovo prazno, što nas potiče da dodamo još proizvoda.“ (3)

Wiak navodi i druge poznate psihološke trikove kojima se koriste trgovci, npr. supermarketi često nemaju nikakvih prozora, nemaju satova na zidovima kako bi nagnali kupce da kupuju što duže i kupe što više. Također često je u prostoru lagana opuštajuća glazba, nerijetko se ispuštaju i mirisi koji potiču na kupnju i sl. No, svi su ti trikovi trgovaca dobro poznati i istraženi.

Ilustracija 1.: Kolica za kupovinu s dva koša, izvorni dizajn Orle Watsona, 1949. godina

(Izvor: Wikipedia, slobodna uporaba)

 

Redoviti kvarovi kolica uzrokovani (nepravilnim) korištenjem?

Nasuprot urbanom mitu postoje i druga prihvatljivija pojašnjenja kvarova kotača na kolicima u supermarketima. Rothenberg, E. (2024) u članku „Zašto su kolica za kupovinu uvijek potrgana?“ piše između ostalog sljedeće:

„Stari urbani mit tvrdi da trgovci na malo kolica namjerno čine nezgrapnim kako bi usporili vaše kretanje niz prolaz, u nadi da će vam skrenuti pozornost na više robe. Ali nacionalna frustracija nije djelo majstora poslovne psihologije.“ (…) „Notorno ratoborni kotači zapravo nastaju opetovanim udarcima kojima su kolica za kupnju često izložena, objasnio je Alex Poulos. Poulos je direktor prodaje za R.W. Rogers, koji opskrbljuje tisuće kolica za kupnju.“ (…) „Vjerojatnije je da će kolica u trgovinama mješovitom robom imati kolica s klimavim kotačima nego kod drugih vrsta trgovaca, poput trgovina odjećom ili drogerija, gdje kolica ne napuštaju toliko često trgovinu; roba se obično nosi u vrećici ili dvije. To je zato što su mnogo češće izloženi vremenskim nepogodama, a šteta od okoliša utječe na kotače. Primarni krivac, međutim, često nije sam kotač, već način na koji je pričvršćen za kolica. Tijekom vremena, vukući kolica kroz neravna parkirališta, hrvajući ih preko praga ulaza i izlaza iz trgovine i tjerajući ih gore-dolje niz rubnik, iskrivljuje se kotačić, metalni komad koji pričvršćuje mehanizam kotača za tijelo kolica, rekao je Poulos za CNN.“ (4)

Mnogi izvori od kojih neki nisu napisani od strane proizvođača kolica (5) sugeriraju redovite i razumljive kvarove kolica, napose kotačića. Primjerice sljedeći tekst.

„Prilikom korištenja trgovina mješovitom robom i velikih supermarketa često ćete se susresti s problemima kao što su poteškoće s guranjem kolica za kupnju, podrhtavanje okvira, poteškoće s upravljanjem itd., a sve su uzrokovane problemima s kotačićima. Moguće je da su varovi između kotača i tijela labavi, ležaju kotača nedostaje podmazivanje ili je čak plastični kotač slomljen. Ova situacija uvelike utječe na iskustvo kupaca u kupnji. Ovaj problem možete pokušati riješiti zatezanjem, čišćenjem i podmazivanjem kotača, ponovnim zavarivanjem odvojene pozicije itd.“ (6).

Zaključak

Tekstovi koji, s jedne strane, ponavljaju urbani mit ne navode dvije presudne stvari za svoj argument o tome da trgovci namjerno kvare kotačiće kolica. Prva stvar je koliko je zaista kolica pokvareno u odnosu na sva raspoloživa u nekom trenutku? Te tvrdnje nema i ocjena „često“ nema dokaza. Druga stvar je kvare li zaista trgovci kolica, tj. postoji li bilo kakav fizički dokaz toga? Niti tog odgovora nema. Ovdje se svodi na urbani mit i vjerojatno subjektivan doživljaj kupaca koji mogu u par kupovima svaki put naići na pokvarena kolica. Tekstovi koji, s druge strane, govore o nepravilnoj uporabi kolica od strane kupaca, zatim o mogućim kvarovima kolica i sl. podosta su uvjerljivi. Nije nemoguće kako proizvođači proizvode kolica koja se lako kvare kako bi ih što više prodali trgovcima, no za to nema dokaza. Situacija je takva da pod dostupnim dokazima prednost treba dati onima koji govore o nepravilnoj uporabi kolica, o kvarovima i neodržavanju kolica. No, kako je općepoznato da se trgovci koriste raznim strategijama smještanja proizvoda i usluga, de facto trikovima (7) kako bi potakli kupce da kupuju više tijekom što duljeg razdoblja nije nemoguće da se koriste i trikovima s kolicima. (8) Zbog navedenog potrebno je reći da je tvrdnja o tome da trgovci namjerno kvare kotačiće kolica ne potpuno netočna, ali ipak većinski netočna.

Krajnje napomene:

(1) Wikipedia (2025) Shopping Cart, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Shopping_cart (Pristupljeno: 08/04/2025).

(2) Kaldinov, I. (2025) „Kako supermarketi namjerno usporavaju kupce: Tajna “neispravnih” kotača na kolicima“ Fenix Magazin, Neovisni hrvatsko – njemački medij (objavljeno: 07/04/2025),

Unabhängiges kroatisch – deutsches Online Portal https://fenix-magazin.de/kako-supermarketi-namjerno-usporavaju-kupce-tajna-neispravnih-kotaca-na-kolicima/, taj tekst prenijela je i Slobodna Dalmacija (Pristupljeno: 08/04/2025).

(3) Wiak, K. (2025) „Iza kolica: otkrivene psihološke smicalice supermarketa“, URL: https://www.msn.com/en-ie/money/technology/behind-the-trolleys-supermarkets-psychological-ploys-revealed/ar-AA1xfiBs (Pristupljeno: 08/04/2025).

(4) Rothenberg, E. (2024) „Zašto su kolica za kupovinu uvijek potrgana?“, CNN, URL: https://edition.cnn.com/2024/02/17/business/shopping-carts-wonky-wheel-explained/index.html#:~:text=The%20notoriously%20combative%20wheels%20are,subject%20to%2C%20explained%20Alex%20Poulos(Pristupljeno: 08/04/2025).

(5) SOS Retail Sales (2025) URL: https://sosretailsales.com.au/why-are-shopping-trolleys-difficult-to-manoeuvre.php (Pristupljeno: 08/04/2025).

(6) NN „Common Shopping Cart Maintenance Problems“ URL: https://shopfittingmanufacturer.com/shopping-cart-maintenance-problems/(Pristupljeno: 08/04/2025).

(7) Vidi: Gajanayake, R., Gajanayake, S., Surangi, H. (2011), „The impact of selected visual merchandising techniques on patronage intentions in supermarkets“, International Conference on Business and Economic Research, p. 1130–1165; Browne, Karen (2010). „Trolley Psychology: Choice unlocks the psychological secrets of the supermarket and shows you how to avoid spending more than you mean to“. Australian Consumer’s Association Choice Magazine (4): 60; Aghazedah, S 2005, “Layout strategies for some of the operations”, Management Research News, vol. 28, no. 10, pp. 31–46. Retrieved 8 May 2012, Business Source Complete, EBSCO host (URL: https://www.researchgate.net/publication/238326610_Layout_strategies_for_retail_operations_A_case_study); Groeppel-Klein, Andrea; Bartmann, Benedikt (2009). “Turning Bias and Walking Patterns: Consumers’ Orientation in a Discount Store”. Marketing ZFP. 31 (JRM 1): 43–56. doi:10.15358/0344-1369-2009-JRM-1-43; Bezawada, R Balachander, S Kannan, PK Venkatesh, S 2009, “Cross-Category Effects of Aisle and Display Placements: A Spatial Modeling Approach and Insights”, Journal of Marketing, vol. 73, no. 3, pp. 99–117, 3 May 2012, Business Source Complete.

(8) Nastavak uz napomenu (7), vidi: Baldwin, J. (2023) „Supermarket psychology: Tactics to get you to spend more“, Choice, URL: https://www.choice.com.au/shopping/everyday-shopping/supermarkets/articles/supermarket-sales-tricks, Aston, B. (2025) 17 Retail Marketing Books To Attract More Customers In 2025, The Retail Exec, URL: https://theretailexec.com/marketing/best-retail-marketing-books/ (Pristupljeno: 09/04/2025).

Marko Perković Thompson drži novi svjetski rekord po broju prodanih ulaznica za svoj koncert na Hipodromu u Zagrebu 5.7.2025. godine

Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Drži li Marko Perković Thompson novi svjetski rekord prema broju prodanih ulaznica za svoj koncert na Hipodromu u Zagrebu 5.7.2025. ili ne? Uz to i tome implicitno, je li to najveća zarada od prodaja ulaznica za koncert na otvorenom jednog izvođača?

Što znači oboriti svjetski rekord po broju prodanih karata za rock koncert?

Ovdje postoje razne kategorije rangiranja koncerata. Prva kategorija je solo izvođač, tj. jedan izvođač ili grupa s jedne strane ili više grupa (više izvođača ili festivali) s druge strane. Druga kategorija je dvoranski ili koncert na otvorenom. Treća kategorija je besplatan koncert (samo se podižu karte ili se slušatelji registriraju) ili plaćeni (tj. plaćaju se ulaznice). Posljednja kategorija je jedan koncert ili više koncerta u nizu (najčešće dan za danom).

Koncert Marka Perkovića Thompsona spada u kategorije jednog izvođača koji održava koncert na otvorenom pri čemu se ulaznice plaćaju i radi se (barem zasad) o jednom koncertu. Čini se da objavljene vijesti podrazumijevaju ovu kategorizaciju.

 

Vijest o tome da je Thompson oborio svjetski rekord

U članku pod naslovom „Najveći koncert u povijesti! Thompson oborio svjetski rekord prodajom ulaznica na Entriju“ piše sljedeće (1.4.2025): „Koncert Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom hipodromu prodao je 281.774 ulaznica, čime je službeno postao najveći koncert s prodanim ulaznicama na svijetu, u povijesti, priopćio je Entrio.“ (1) Ovu vijest izdvajamo jer se navodi Entrio. No slično su prenosili i drugi informativni portali (Indeks, Večernji list, Jutarnji list, Dubrovački list, HRT, 24sata. (2), (3), (4), (5), (6), (7). Ukratko, vijest o „svjetskom rekordu“ preplavila je Internet, tiskane novine i televizije. No, 4. travnja 2025. Entrio je objavio da je za koncert Marka Perkovića Thompsona prodano više od 500.000 ulaznica. (8)

Nije li koncert Jean-Michel Jarrea najveći koncert u toj kategoriji?

Na društvenoj mreži Facbook L.J. podijelio je svoj sljedeći status i postavio je poveznicu (vidi Ilustraciju 1).

 

Ilustracija 1: Post L. J. s Facebooka (Izvor, URL: https://www.facebook.com/lukakul, pristupljeno: 1.4.2025.).

U postavljenoj poveznici pod rubrikom „Najveći broj publike na plaćenom (misli se na prodaju ulaznica) rock koncertu solo izvođača“ Guinness World Record piše sljedeće: „Prema izvješćima iz tog vremena, 6. rujna 1997. Jean-Michel Jarre pozvan je u Moskvu da nastupi na pozornici Moskovskog državnog sveučilišta u proslavi 850. obljetnice ruskog grada pred publikom od 500.000 ljudi okupljenom oko pozornice. Obožavatelji koji nisu uspjeli nabaviti ulaznice za koncert okupili su se na vrhovima okolnih brda kako bi iz daljine gledali Jarreov izvanredni zvučno-svjetlosni show. Procjenjuje se da je taj broj otprilike 3 milijuna ljudi.“ (9 vidi ilustraciju 2).

Ilustracija 2: Printscreen teksta na Guinness World Record internetskoj stranici (vidi (8), pristupljeno: 2.4.2025).

Neki izvori koncert J.-M. Jarrea navode kao koncert bio slobodnog ulaza, a ne plaćeni (10) iako je jasno da je 500.000 slušatelja kupilo ulaznice (moguće VIP ulaznice, ali to nismo uspjeli provjeriti), a još oko 2.500.000 nije. S ukupno 3 milijuna slušatelja to je proglašen koncertom s najviše publike u povijesti. Iako je to tad većinski koncert slobodnog ulaza ipak je vjerojatno određen broj slušatelja platilo VIP ulaznicu (vidi Ilustraciju 3).

Ilustracija 3: „Popis koncerata s najviše publike“, Izvor Wikipedia, vidi (10).

Sličnu situaciju treba očekivati i na koncertu Marka Perkovića Thompsona. Naime, zasigurno će biti slušatelja koji si nisu mogli priuštiti ili nisu stigli kupiti ulaznicu, a žele biti dio tog koncerta pa će vjerojatno biti negdje blizu koncertnog prostora tijekom koncerta. Koliki će biti taj broj ne možemo znati do završetka koncerta.

 

Dvojbe broja slušatelja, plaćanja i cijene karata

Kategorija broja prodanih ulaznica za koncert solo glazbenika na otvorenom je vrlo jasna kategorija. Ipak, ponekad se broji sam broj slušatelja s plaćenom ulaznicom na samom koncertu i to se uzima kao relevantan broj, a ne broj prodanih ulaznica. Taj broj može biti i premašen jer za puno koncerata na otvorenom nije moguće spriječiti slušatelje da dođu na javnu površinu izvan prostora koncerta i slušaju i gledaju koncert. Dakle, rekord po broju prodanih ulaznica ne mora biti rekord po broju slušatelja koncerta uživo.

Dvojba plaćanja uglavnom se i redovito odnosi na to plaćaju li gosti koncerta ulaznicu ili ne. Čak i ako ju ne plaćaju netko često plaća same troškove koncerta i izvođače, nerijetko gradovi pa i države. Moguća je i situacija da npr. grad plati troškove koncerta, ali izvođač odluči nastupiti besplatno, tj. bez plaće za izvođenje koncerta. Moguća je i promotivna prodaja ulaznica, danas bi to bilo recimo 1 EUR čime se u slučaju velikog broja slušatelja pokriva manji dio troškova održavanja koncerta i može se lako kontrolirati broj slušatelja s obzirom na koncertni prostor i najčešće pitanja sigurnosti publike i izvođača.

Prosječna službena i prodajna cijena ulaznice za Thompsonov koncert je oko 60 EUR (naime, za točnu cijenu trebalo bi izračunati koliko slušatelja prima Fun Pit, Parter i tribine Sjever i Jug tad bi se dobila stvarna prosječna cijena, ali navedeno je za ovu priliku dovoljno točno). Kako se očekuje nastavak prodaje ulaznica za Thompsonov koncert tako još uvijek ne znamo konačan broj prodanih ulaznica. Ovo je podosta važan podatak jer se mogu usporediti cijene karata za pojedine koncerte s približno istim brojem prodanih karata kako bi se vidjelo koji koncert je zaradio više. Ipak, s obzirom na opći porast cijena ulaznica za jednog izvođača na otvorenom, ovo nije samo rekord po broju prodanih ulaznica nego i po zaradi od prodanih ulaznica.

Zaključak

Slijedom navedenog, informaciju o tome da je Marko Perković Thompson oborio svjetski rekord po broju prodanih ulaznica može se držati točnom. Također, vjerojatno je točno i to da je time ostvarena i najveća zarada od prodaja ulaznica za jedan koncert na otvorenom jednog izvođača.

Krajnje napomene:

(1) Vidi: https://www.novilist.hr/mozaik/glazba/najveci-koncert-u-povijesti-thompson-oborio-svjetski-rekord-prodajom-ulaznica-na-entriju/#:~:text=Koncert%20Marka%20Perkovi%C4%87a%20Thompsona%20na,u%20povijesti%2C%20priop%C4%87io%20je%20Entrio(Pristupljeno: 02/04/2025); vidi: https://www.entrio.hr/blog/thompson-rekordni-koncert-hipodrom/ (Pristupljeno: 02/04/2025).

(2) Vidi: https://dulist.hr/thompson-oborio-svjetski-rekord-ima-cak-25-posto-vise-prodanih-ulaznica-za-koncert-od-dosadasnjeg-prvaka/939513/(Pristupljeno: 02/04/2025).

(3) Vidi: https://www.index.hr/magazin/clanak/kako-je-izgledao-koncert-ciji-je-svjetski-rekord-srusio-thompson/2657249.aspx (Pristupljeno: 02/04/2025).

(4) Vidi: https://www.vecernji.hr/showbiz/thompsonov-koncert-obara-svjetski-rekord-po-broju-prodanih-ulaznica-ovo-je-najveci-dogadaj-u-povijesti-hrvatske-glazbe-1849505 (Pristupljeno: 02/04/2025).

(5) Vidi: https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/thompson-srusio-rekord-koncert-na-hipodromu-je-najprodavaniji-na-svijetu-pogledajte-vrtoglavu-cifru-koja-je-okrenuta-u-samo-jednom-danu-15568415 (Pristupljeno: 02/04/2025).

(6) Vidi: https://magazin.hrt.hr/zabava/thompson-1-12085735 (Pristupljeno: 02/04/2025).

(7) Vidi: https://www.24sata.hr/show/thompson-oborio-svjetski-rekord-po-broju-prodanih-karata-1041927 (Pristupljeno: 02/04/2025).

(8) Vidi: https://www.index.hr/magazin/clanak/prodane-sve-karte-za-thompsona-entrio-bit-ce-preko-pola-milijuna-ljudi-na-hipodromu/2658186.aspx?index_ref=naslovnica_magazin_prva_d (Pristupljeno: 04/04/2025).

(9) Vidi: URL: https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/69635-largest-paying-rock-concert-attendance-solo?fbclid=IwY2xjawJZ9d5leHRuA2FlbQIxMQABHZclVpG9_vdBHouQzTcd18PGjUBwEYqm2yx3CNdJpWF2L3K9bcQBlQhGlQ_aem_zAArkwrL9gxPJNEq55rQpw(Pristupljeno: 02/04/2025).

(10) Vidi: https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_most-attended_concerts (Pristupljeno: 02/04/2025).

Radionica: Medijska pismenost

Čast nam je bila ugostiti novinara Jozu Ćurića (HTV) koji je studentima i nastavnicima održao zanimljivu radionicu o medijskoj pismenosti pod nazivom “O prepoznavanju dezinformacija i manipuliranja u medijima i o lažnim medijskim vijestima (Fake news)”. U okviru ove aktivnosti održat će se pet radionica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZSEM) i jedna radionica na Tehničkom veleučilištu Zagreb (TVZ), a sudjelovat će 180 studenata ZSEM-a, 20 studenata TVZ-a, 20 nastavnika i 10 novinara.