Josip je bio prvi na upisnoj listi, a ispričao nam je kako se snašao na studiju, o profesorima i praksi

Od znatiželjnog gimnazijalca do studenta s međunarodnim iskustvom i konkretnim projektima iza sebe, Josip Tomašković svoj je akademski put gradio promišljeno. Kad je birao studij, znao je da ga zanima područje ekonomije, ali tražio je više od klasičnog studija. Upisao je ZŠEM kao prvi na upisnoj listi, a njegova priča pokazuje kako izbor studija može postati prvi korak prema ozbiljnoj, globalnoj karijeri još za vrijeme studiranja.

Josip Tomašković, student ZŠEM-a | Foto: Privatna arhiva

– Iznimno je teško napraviti korak naprijed, ali ne možete ostati na mjestu – morate donijeti odluku.

Ova misao možda najbolje opisuje put Josipa Tomaškovića – studenta koji je vrlo rano shvatio da znanje ima najveću vrijednost onda kada je povezano sa svijetom, ljudima i stvarnim problemima.

Josip je završio II. gimnaziju, poznatu kao Križanićevu gimnaziju. Već u srednjoškolskim danima pokazivao je izražen interes za društvene teme, javne politike i ekonomiju. Sudjelovao je u natjecanjima iz poznavanja Ustava i Sabora Republike Hrvatske, isticao se u društvenim predmetima te se aktivno uključivao u projekte Crvenog križa i Građanskog odgoja. Kao gimnazijalac sudjelovao je i na prvoj sjednici Zajednice aktivnih građana (ZAG), što je dodatno učvrstilo njegov interes za ulogu pojedinca u društvu.

– Često sam se pitao – mogu li promjene koje želim vidjeti u društvu ostvariti samo kao promatrač ili kao aktivan sudionik, prisjeća se Josip.

ZŠEM kao svjesna odluka

Nakon mature Josip je znao da želi postati ekonomist. No bio je svjestan i realnosti tržišta rada – Hrvatska svake godine dobiva tisuće novodiplomiranih ekonomista. Upravo zato, kako sam ističe, tražio je nešto više od klasičnog studija.

– ZŠEM sam prepoznao kao rijetkost – mjesto koje studentima daje priliku da globaliziraju svoju edukaciju, kaže Josip.

Zagrebačku školu ekonomije i managementa (ZŠEM) je upisao kao najbolje rangirani student na upisnoj listi. Od samog početka studija tražio je prilike za praktično iskustvo, međunarodnu izloženost i osobni razvoj. Već nakon prve godine studija proveo je četiri mjeseca radeći u zagrebačkoj IT kompaniji Intellexi, gdje se bavio B2B prodajom na engleskom jeziku, s fokusom na nizozemsko tržište.

– Taj posao mi je vrlo rano pokazao kako izgleda stvarna poslovna komunikacija s klijentima, unutar tima i prema ciljevima koje morate ostvariti, ističe Josip.

Na drugoj godini studija bio je član tima koji je osvojio ZŠEM-ovu nagradu za najbolju marketinšku kampanju na temu destinacijskih vjenčanja u Hrvatskoj, čime je dodatno potvrdio sposobnost primjene teorije u stvarnom kontekstu.

Josip Tomašković ZŠEM

Josip Tomašković, student ZŠEM-a | Foto: Privatna arhiva

Akademska izvrsnost i međunarodno iskustvo

Iste godine Josip postaje suradnik ZŠEM-a na projektu ekonomske i medijske pismenosti „Lažna uzbuna“. U okviru projekta, samostalno i u suautorstvu s profesorima i asistentima, napisao je čak 46 od ukupno 92 fact-checking članka o ekonomskim temama u hrvatskim medijima tijekom 2025. godine.

– Profesori su prepoznali moj interes za komentiranje ekonomskih vijesti i pozvali me u projekt u njegovim začecima. To je bio trenutak u kojem sam osjetio da fakultet zaista vidi studenta kao osobu, kaže Josip.

Na trećoj godini studija Josip je proveo semestar na ESSEC Business Schoolu, jednoj od vodećih europskih poslovnih škola. Ondje je stekao i niz Bloomberg certifikata, uključujući Bloomberg Market Concepts, Bloomberg Spreadsheet Analysis i Bloomberg Finance Fundamentals. Iskustvo studiranja u Francuskoj dodatno je potvrdilo njegovu odluku o izboru ZŠEM-a.

– Nakon razgovora s kolegama koji su studirali na školama poput IE Universityja, NOVA SBE-a ili ICN-a, shvatio sam da studenti ZŠEM-a imaju vrlo slično iskustvo studiranja kao studenti vodećih europskih poslovnih škola, ističe Josip.

Posebno ističe da su gradivo, način ocjenjivanja i zahtjevi vrlo usporedivi, dok je prednost ZŠEM-a upravo blizak i izravan odnos profesora prema studentima.

Razvoj vještina koje čine razliku

Josip je dobitnik dviju nagrada Dekanove liste za odlične studente te je bio aktivan član Debatnog i Financijskog kluba na ZŠEM-u. No jednako važnim smatra i razvoj „mekih“ vještina koje su ključne u poslovnom svijetu. Kroz brojne kolegije studenti uče poslovnu komunikaciju, javne nastupe, pisanje životopisa i motivacijskih pisama, ali i dublje razumijevanje liderstva, menadžmenta i korporativne kulture.

Posebno iskustvo za Josipa bilo je sudjelovanje u speed networkingu, gdje je u kratkim razgovorima s predstavnicima domaćih i međunarodnih kompanija dobio jasnu povratnu informaciju o vlastitim prednostima i područjima za daljnji razvoj.

– Student tada vrlo brzo shvati po čemu je poseban i što još može unaprijediti, smatra Josip.

Josip Tomašković ZŠEM

Josip Tomašković, student ZŠEM-a | Foto: Privatna arhiva

Profesori koji ostavljaju trag

Među kolegijima koji su mu posebno ostali u sjećanju ističe Javne financije profesorice Dine Dogan, koje su mu omogućile da apstraktna pravila i definicije vidi kroz konkretne domaće primjere.

– Tijekom tih predavanja često sam maštao o promjenama u mjestima koja poznajem – što bih ja napravio da sam državnik i mogu li to napraviti kao građanin, prisjeća se Josip.

Kolegij Upravljanje marketingom profesorice Matee Hanžek opisuje kao dinamičan, natjecateljski i izrazito praktičan, dok je profesorica Zdravka Biočina imala snažan utjecaj na njegov osobni i profesionalni razvoj.

– Naučila me kako prezentirati, voditi sastanak, održati govor i business pitch – kako ‘prodati’ ideju. Njezin topao, ali profesionalan pristup nešto je što svaki mladi poslovni čovjek treba, kaže Josip.

Zanimljivo, slične savjete čuo je i u karijernom centru ESSEC-a – godinu dana kasnije i u drugoj državi što mu je dodatno potvrdilo kvalitetu znanja stečenog na ZŠEM-u.

Pogled prema budućnosti

Danas, uz studij, Josip obnaša funkciju nominatora u programu 7 Most Endangered organizacije Europa Nostra, u sklopu kojeg je predložio ekonomski plan za zapostavljenu kulturnu baštinu iz razdoblja Hladnog rata u Hrvatskoj. Također ima savjetodavnu ulogu u njemačkom startupu Nexus Politics. U slobodno vrijeme ide u teretanu i amaterski se bavi slikanjem.

Svojim budućim kolegama poručuje da je odluka o studiju teška, ali nužna.

– ZŠEM gledajte kao investiciju u budućnost – investiciju kojom dobivate priliku biti povezani sa svijetom, svojim znanjem i vještinama, kaže Josip.

Iz osobnog iskustva ističe da upravo takav način studiranja omogućuje studentima da s vremenom, s osmijehom, govore o svom obrazovanju kao o iskustvu koje je prepoznato, cijenjeno i relevantno, u Hrvatskoj i izvan nje.

Članak preuzet sa Srednja.hr

Novi udar na Rusiju? U EU raste otpor oko luka i pomorskih usluga

Najavljeni paket odgovara javno iznesenim elementima 20. paketa, ali dio navoda o „pobuni” i pojedinim motivima država počiva na neprovjerljivim diplomatskim curenjima.

Autori: Dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„EU priprema novi ekonomski udar na Rusiju. Izbila pobuna”, Index.hr, 17. veljače 2026., Navedena je ključna tvrdnja da pokušaj EU-a da sankcionira strane luke i banke koje Rusija koristi za zaobilaženje sankcija i prodaju nafte nailazi na otpor dijela država članica, uz navode o spornim lukama u Gruziji i Indoneziji, prijedlogu zabrane pomorskih usluga te mjerama prema Kirgistanu.  (1)

Područje analize

Provjerljivo je postoji li uopće nacrt novog paketa i koji su njegovi javno potvrđeni elementi, uključujući prijedlog  „potpunog” ograničenja pomorskih usluga za rusku sirovu naftu, proširenje popisa subjekata te nove mjere protiv zaobilaženja sankcija. U ovom kontekstu „sankcije” su „restriktivne mjere” koje Vijeće Europske unije donosi jednoglasno, a obvezuju unutar nadležnosti EU-a te se primjenjuju na državljane EU-a i tvrtke osnovane u državama članicama. (5) Također je provjerljivo da se u okviru pripreme paketa raspravlja o mjerama koje zahvaćaju treće države, poput zabrane transakcija s određenim lukama ili zabrane izvoza određene opreme u treću državu kao „alat protiv zaobilaženja” sankcija. Manje poznato je tko se točno protivi kojim stavkama i iz kojih razloga, jer se radi o zatvorenim diplomatskim raspravama u Coreperu (Odbor stalnih predstavnika država članica pri Vijeću Europske unije) i radnim skupinama, gdje se dio informacija temelji na izvorima „upućenima u pregovore”. (1)

Analiza:

1) Postoji li „novi paket” i koje su mjere javno potkrijepljene

Index.hr piše da je Europska komisija „ranije ovog mjeseca” predstavila novi paket s ciljem smanjenja ruskih prihoda od nafte i jačanja pritiska na Moskvu. (1) Taj okvir je sukladan javnim izjavama i medijskim uvidima u nacrt 20. paketa sankcija: Reuters je 6. veljače 2026. izvijestio da Komisija predlaže vrlo široku zabranu usluga koje podupiru pomorski izvoz ruske sirove nafte, što bi značilo zabranu osiguranja, financiranja i prijevoza u EU jurisdikciji neovisno o cijeni po kojoj se nafta prodaje, a mjera je predstavljena kao pooštravanje u odnosu na mehanizam gornje granice cijene koji je ranije koristila skupina G7. (3) Dodatno, Reuters je 9. veljače 2026. objavio da nacrt 20. paketa prvi put predviđa sankcioniranje luka u trećim državama, konkretno Kulevi u Gruziji i Karimun u Indoneziji, uz zabranu transakcija EU subjekata s tim lukama. (2) Opis iz Indexova članka da paket obuhvaća i šire elemente, poput „proširenja crne liste brodova flote u sjeni”, novih trgovinskih restrikcija te mjera prema kripto-operaterima i stranim bankama, podudara se s općim okvirom koji je Komisija komunicirala o 20. paketu, uključujući naglasak na energiji, financijskim uslugama i trgovini te potrebu otežavanja zaobilaženja sankcija. (4) Drugim riječima, središnja informacija da „novi paket postoji” i da je fokus na ruskim prihodima od nafte i logistici izvoza ima čvrstu potporu u neovisnim izvještajima (Reuters) i javnim izjavama Komisije. (3) (4) U tom smislu, naslovna formulacija Indexa o „novom ekonomskom udaru” predstavlja novinarsko stiliziranje, dok je sadržajni dio o vrsti mjera u velikoj mjeri u skladu s javno dostupnim opisima 20. paketa i nacrtima viđenima od strane velikih međunarodnih redakcija. (2) (3) Medijsko preuzimanje jezgre tvrdnje je vidljivo i iz drugih objava, primjerice Euronews je 17. veljače 2026. također pisao o planu da se 20. paket izglasa do 24. veljače i o mogućem prelasku na zabranu pomorskih usluga umjesto cjenovnog limita. (7)

2) „Izbila pobuna”: što se može potvrditi o otporu i rokovima

Index.hr navodi da je „otpor dijela država članica” već vidljiv i da bi mogao „bitno oslabiti” sadržaj paketa, uz tvrdnju da su veleposlanici „jučer” raspravljali o prijedlozima te da Bruxelles želi paket usvojiti „do kraja mjeseca”, uz napomenu da je potrebna jednoglasnost svih članica. (1) Proceduralni dio je provjerljiv i točan: Vijeće EU-a usvaja odluke i uredbe o restriktivnim mjerama jednoglasno, što znači da svaka država članica može blokirati paket ili uvjetovati kompromis. (5) Što se tiče roka, izjava visoke predstavnice EU-a Kaje Kallas s tiskovne konferencije nakon Vijeća za vanjske poslove 29. siječnja 2026. izravno potvrđuje cilj da se „izađe” s 20. paketom 24. veljače, na godišnjicu početka invazije u punom opsegu, uz napomenu da su „različite stvari na stolu”, uključujući zabranu pomorskih usluga. (6) To je precizniji i konkretniji datum od Indexove formulacije „do kraja mjeseca”, ali je suštinski kompatibilan s ambicijom da se paket zaključi prije 24. veljače ili do tada. (1) (6) Međutim, dio Indexove priče o tome tko se točno protivi kojim stavkama i s kojim argumentima počiva na anonimnim izvorima koji opisuju „povjerljive rasprave”. (1) Takve tvrdnje se mogu usporediti s drugim izvještajima koji navode zabrinutost pojedinih članica, ali bez službenih zapisnika ili javnih stavova vlada taj dio ostaje slabije provjerljiv. Primjerice, Euronews ističe da odluka o potpunoj zabrani pomorskih usluga ima međunarodnu dimenziju jer se preklapa s mehanizmom G7, pa se politička izvedivost veže i uz koordinaciju sa saveznicima. (7) Kallas je u kasnijim izjavama također naglasila da je „rad na 20. paketu u tijeku” i da neće komentirati pojedinačne prijedloge dok se ne postigne cjelina, što je tipičan obrazac kod osjetljivih pregovora. (13) Upravo tu nastaje razlika između provjerljivog i sugeriranog: provjerljivo je da je paket u proceduri i da zahtijeva jednoglasnost, a manje je provjerljivo da je „pobuna” već u mjeri koja „prijeti slabljenju” paketa, jer to podrazumijeva ishod pregovora koji još traje. (1) (5) Ipak, tvrdnja da postoje dvojbe oko prelaska s cjenovnog limita na zabranu pomorskih usluga logički se uklapa u činjenicu da je dio država članica izrazito izložen pomorskoj industriji, a Bloomberg je u zasebnom tekstu opisao zabrinutost Grčke i Malte oko takvog poteza, također pozivajući se na osobe upoznate s raspravama. (14) Budući da se radi o curenjima iz diplomatskih sastanaka, taj segment treba čitati kao informaciju o pregovaračkim pozicijama, a ne kao službeno utvrđenu odluku.

3) Kirgistan, „osam puta” i „1000%”: što je dokumentirano, a što nije

Index.hr piše da Komisija predlaže zabranu izvoza alatnih strojeva i određene radijske opreme u Kirgistan, uz tvrdnju da bi proizvodi mogli pomagati ruskim ratnim naporima, te navodi brojke da je izvoz sankcioniranih tehnologija iz EU-a u Kirgistan „porastao osam puta” od 2022., dok su pošiljke istih proizvoda iz Kirgistana u Rusiju „porasle za 1000%”. (1) Postojanje prijedloga za ciljane izvozne zabrane prema Kirgistanu može se potvrditi neovisno: Reuters je 9. veljače 2026. naveo da nacrt prvi put koristi „alat protiv zaobilaženja” te da bi nove restrikcije zabranile prodaju metaloreznih strojeva i komunikacijskih uređaja za prijenos glasa, slike i podataka, poput modema i usmjerivača, prema Kirgistanu. (2) Radio Slobodna Europa je 6. veljače 2026. također opisao nacrt prema kojem EU razmatra izvozne zabrane za CNC strojeve i „radio opremu”, upravo zbog sumnje u reeksport u Rusiju. (10)

Potvrđeno je da je kirgistanska strana reagirala i tražila razgovore: Reuters je 3. veljače 2026. izvijestio da će EU posebni izaslanik za sankcije David O’Sullivan posjetiti Kirgistan 26. veljače radi razgovora nakon medijskih navoda o mogućim restrikcijama, što potvrđuje da je tema otvorena na političkoj razini. (9) Reuters je 2. veljače 2026. dodatno naveo da je kirgistanski zamjenik premijera Daniyar Amangeldiyev najavio razgovor s O’Sullivanom nakon izvještaja o planiranim mjerama. (8) S druge strane, konkretne brojke „osam puta” i „1000%” u Indexovu članku pripisane su „jednom od izvora”, bez navođenja službene baze podataka, carinskih tarifnih oznaka, obuhvata robe, valute i metodologije. (1) Zbog toga se te brojke u ovom obliku ne mogu potvrditi. Za provjeru bi bilo nužno znati na koje točno kategorije „sankcioniranih tehnologija” se misli, jesu li podaci u vrijednosti ili količini, je li riječ o nominalnim ili realnim iznosima, te odnose li se na izravni izvoz ili i na reeksport preko posrednika. (1) Ipak, moguće je razjasniti što te formulacije matematički znače, jer upravo to utječe na percepciju razmjera. Ako je izvoz „porastao osam puta”, to znači da je nova razina osam puta veća od početne, a relativni rast iznosi (8 minus 1) podijeljeno s 1, odnosno 7, što je 700%. (1) Ako su pošiljke „porasle za 1000%”, to u standardnoj definiciji znači da je (novo minus staro) podijeljeno sa starim jednako 10, pa je novo jednako 11 puta staro, iako se u medijima ponekad kolokvijalno koristi i za „deseterostruko” povećanje, što stvara dodatnu nejasnoću. (1) Upravo zbog takvih dvosmislenosti bez izvornog seta podataka tvrdnja ostaje na razini indikativnog signala, a ne provjerene statistike. U istom dijelu Index navodi da Italija oklijeva oko sankcioniranja luke Kulevi jer se „preko nje doprema i plin iz Azerbajdžana”. (1) Javne informacije o samoj luci Kulevi uglavnom je opisuju kao terminal za pretovar ugljikovodika i petrokemijskih proizvoda, uključujući sirovu naftu, naftne derivate i ukapljeni naftni plin, a ne kao standardnu rutu opskrbe prirodnim plinom za Europu. (11) Dodatno, službena stranica azerbajdžanskog ministarstva energetike opisuje „Baku–Kulevi” kao rutu za transport naftnih proizvoda i nafte do crnomorske luke Kulevi. (12) Zbog toga formulaciju o „plinu” treba smatrati najmanje nepreciznom bez dodatnog objašnjenja misli li se na ukapljeni naftni plin ili na projekte koji nisu dio glavnih europskih dobavnih pravaca prirodnog plina. (1) (11) (12)

Zaključak

Zbog toga što je postojanje i sadržaj ključnih elemenata predloženog 20. paketa sankcija potvrđen neovisnim izvještajima i javnim izjavama, ali i zato što su pojedine tvrdnje o razlozima protivljenja te konkretne brojke o trgovinskim tokovima iznesene bez provjerljive metodologije, ocjena ovog članka je „većinski točan”. Jezgra priče da EU priprema paket koji zahvaća naftne prihode, pomorske usluge, treće zemlje i mjere protiv zaobilaženja sankcija stoji na čvrstim izvorima. Slabija točka teksta je opis „pobune” kao već formiranog ishoda pregovora, uz dodatne motive pojedinih država i brojke o izvozu i reeksportu koje su pripisane anonimnim izvorima bez podatkovnog traga. Preciznija formulacija bila bi da EU raspravlja o 20. paketu s ambicijom odluke oko 24. veljače te da su u igri mjere poput zabrane pomorskih usluga, sankcioniranja određenih luka u trećim državama i izvozne zabrane specifične opreme prema Kirgistanu, pri čemu pojedine stavke nailaze na rezerviranost dijela članica, ali bez javno potvrđenih detalja o pregovaračkim pozicijama.

Vidi:

  1. Index Vijesti. EU priprema novi ekonomski udar na Rusiju. Izbila pobuna. Index.hr. 17. veljače 2026 https://www.index.hr/vijesti/clanak/eu-priprema-novi-ekonomski-udar-na-rusiju-izbila-pobuna/2761812.aspx
  2. Reuters. EU proposes sanctions on Georgian, Indonesian ports for handling Russian oil. Reuters. 9. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/eu-proposes-add-two-third-country-oil-ports-new-sanctions-package-2026-02-09/
  3. Reuters. EU targets Russian crude anew with far broader sanctions plan Reuters. 6. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/eu-proposes-add-two-third-country-oil-ports-new-sanctions-package-2026-02-09/
  4. European Commission. Statement by President von der Leyen on the 20th package of sanctions. European Commission Presscorner. 2026. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/statement_26_318
  5. Council of the European Union. How the EU adopts and reviews sanctions. Consilium.europa.eu. 2026. Dostupno na: https://www.consilium.europa.eu/en/policies/sanctions-adoption-review-procedure/
  6. European External Action Service. Foreign Affairs Council: press conference by High Representative Kaja Kallas. EEAS. 29. siječnja 2026. Dostupno na: https://www.eeas.europa.eu/eeas/foreign-affairs-council-press-conference-high-representative-kaja-kallas-1_en
  7. Euronews. EU won’t ‘shy away’ from new sanctions on Russia if G7 allies fail to reach deal. Euronews. 17. veljače 2026. https://www.euronews.com/my-europe/2026/02/17/eu-wont-shy-away-from-new-sanctions-on-russia-if-g7-allies-fail-to-reach-deal
  8. Reuters. Kyrgyzstan seeks talks with EU over report that bloc considers sanctions over Russia links. Reuters. 2. veljače 2026.  https://www.reuters.com/world/asia-pacific/kyrgyzstan-seeks-talks-with-eu-over-report-that-bloc-considers-sanctions-over-2026-02-02/
  9. Reuters. Top EU diplomat to visit Kyrgyzstan for talks on sanctions. Reuters. 3. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/asia-pacific/top-eu-diplomat-visit-kyrgyzstan-talks-sanctions-2026-02-03/
  10. Radio Free Europe/Radio Liberty. Kyrgyzstan May Be First State Targeted Under EU Anti-Sanctions Evasion Tool. RFE/RL. 6. veljače 2026. https://www.rferl.org/a/kyrgyzstan-eu-sanctions-russia-circumvention/33671180.html
  11. SOCAR/Black Sea Terminal LLC. Terminal. Kulevi Oil Terminal. https://kulevioilterminal.com/terminal/
  12. Ministry of Energy of Azerbaijan. The Baku-Kulevi route (transportation of oil). Ministry of Energy of Azerbaijan. 21. listopada 2025. https://minenergy.gov.az/en/neft/baki-novorossiysk-neft-kemeri
  13. European External Action Service. Foreign Affairs Council Defence: press remarks by High Representative Kaja Kallas upon arrival. EEAS. 2026. https://www.eeas.europa.eu/eeas/foreign-affairs-council-defence-press-remarks-high-representative-kaja-kallas-upon-arrival-0_en Bloomberg. Greece and Malta Hesitate Over EU’s Russia Oil Services Ban.
  14. Bloomberg. 10. veljače 2026. https://www.bloomberg.com/news/articles/2026-02-10/greece-and-malta-hesitate-over-eu-s-russia-oil-services-ban

20 milijuna eura u telefonskim prijevarama: koliko je u tvrdnji provjerljivo, a što ostaje bez javne metodologije

Dnevnik.hr prenosi procjenu policije o šteti u 2025., ali dio brojčanih navoda nije moguće neovisno rekonstruirati iz javno dostupnih izvora.

Autori: dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„Prevaranti izvukli milijune od Hrvata: -Toliko su bili uvjerljivi, dali smo im novac-’“, Dnevnik.hr, 13. siječnja 2026., autor nije jasno istaknut u izvatku dostupnom pri pretraživanju; ključni navod je da su građani u 2025. dali kriminalcima „više od 20 milijuna eura“ te da je zabilježeno „preko 1850 oblika različitih kibernetičkih napada“, uz usporedbu da je to „10% manje nego 2024.“, ali uz „20% više novca“ u odnosu na prethodnu godinu. (1) U dostupnom izvatku kroz pretraživanje nije bilo moguće pouzdano utvrditi je li izvor fotografije označen.

Područje analize

Provjerava se nekoliko slojeva iste priče, jer se u javnom govoru često miješaju pojmovi „napad“, „incident“, „prijava“ i „kazneno djelo“. Nacionalni CERT definira kibernetički incident kao događaj koji ugrožava dostupnost, autentičnost, cjelovitost ili povjerljivost podataka ili usluga mrežnih i informacijskih sustava, što je šire od policijske statistike kaznenih djela. (4) ENISA u terminološkom pregledu dodatno razdvaja incident od kibernetičkog napada, pri čemu napad opisuje kao podskup incidenata potaknut zlonamjernom namjerom i s posljedicama poput štete ili poremećaja. (5) U hrvatskom kaznenopravnom okviru, dio onoga što mediji nazivaju „online prijevarama“ ulazi u kaznena djela poput računalne prijevare, koja je u Kaznenom zakonu definirana kroz manipulaciju računalnim podacima ili ometanje rada sustava s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi i prouzročenja štete. (6) U ovom tekstu provjerava se i što policija javno komunicira kao preventivnu poruku o telefonskim prijevarama te što se može potvrditi iz otvorenih statističkih podataka MUP-a za 2025. (2) (3)

Analiza:

1) Pojmovi u članku i službene definicije: „napad“ nije isto što i „kazneno djelo“

Dnevnik.hr koristi izraz „kibernetički napadi“ za ukupni broj pojava koje opisuje brojkom, ali bez preciziranja radi li se o prijavama građana, incidentima koje zaprima CERT, policijskim zaprimljenim događajima ili o evidentiranim kaznenim djelima u službenoj statistici. (1) To je važno jer se iste pojave mogu brojati na različitim mjestima i s različitim kriterijima. Nacionalni CERT, primjerice, polazi od koncepta incidenta u mrežnim i informacijskim sustavima, što obuhvaća i situacije koje ne moraju završiti kaznenopravnom kvalifikacijom, a prijavljuju se u pravilu kao značajniji incidenti koji nisu riješeni na razini pružatelja usluga. (4) ENISA pak u terminologiji naglašava da je „cyber attack“ uži pojam od „cyber incident“, jer napad podrazumijeva zlonamjernu namjeru i štetne posljedice, dok incident može obuhvatiti i šire sigurnosne događaje. (5) Kada se u medijskom tekstu broj incidenta ili prijava izjednači s brojem „napada“ ili „kaznenih djela“, čitatelj dobiva dojam jedinstvene i čvrsto mjerene veličine, iako se u praksi radi o različitim sustavima evidencije i različitim pragovima uključivanja u statistiku. U kontekstu prijevara dodatno je relevantno da policija na svojim preventivnim stranicama govori o „internet prijevarama“ kao o nizu tipologija čiji je cilj izvući novac ili financijske podatke, bez tvrdnje da svaka pojedinačna prijevara nužno ulazi u jednu jedinu statističku kategoriju. (8) Zbog toga je dio novinarskih opisa metoda prijevare moguće potvrditi kroz službene preventivne upute, ali brojčane tvrdnje treba vezati uz točno određenu evidenciju, što članak ne čini. (1) (8) (7)

2) Što pokazuju javno dostupni podaci MUP-a o 2025.: trend se može provjeriti za usporediva razdoblja

Dnevnik.hr ističe da je broj „kibernetičkih napada“ u 2025. manji nego u 2024., uz konkretan postotak pada. (1) Javna statistika MUP-a u otvorenim podacima sadrži agregatnu kategoriju „kriminalitet kibernetičke sigurnosti“ i daje usporedbe po razdobljima unutar godine. (3) U tablici za razdoblje siječanj do rujan 2025. evidentirano je 1523 kaznena djela u toj kategoriji, dok je za usporedivo razdoblje siječanj do rujan 2024. evidentirano 1817 kaznenih djela. (3) To znači da je u prvih devet mjeseci 2025. zabilježen pad u odnosu na isto razdoblje 2024. od približno 16,2%, jer je (1523 minus 1817) podijeljeno s 1817 jednako oko minus 16,2 posto. (3) Takav smjer promjene u javnim podacima podudara se s općom porukom članka da je broj pojava u 2025. niži nego u 2024., iako se postotak pada koji se može izračunati iz javno objavljenih brojki za usporedivo razdoblje razlikuje od navoda „10%“. (1) (3) Za potrebe čitatelja bitno je i da se MUP-ova kategorija odnosi na evidentirana kaznena djela, dakle na događaje koji su prošli minimalni prag kvalifikacije u kaznenopravnom smislu, dok medijski izraz „kibernetički napadi“ može obuhvatiti i širi spektar sigurnosnih događaja, uključujući pokušaje ili prijave koje nisu rezultirale utvrđenim kaznenim djelom. (1) (4) Zbog toga je dio članka koji govori o trendu u 2025. moguće provjeriti u smjeru i približnom redu veličine, ali se preciznost postotka ne može potvrditi bez točno navedenog izvora i metodologije brojanja koju je autor teksta koristio. (1) (3)

3) „Više od 20 milijuna eura“ i „20% više novca“: ključna brojka nije javno rekonstruirana, pa ostaje bez neovisne provjere

Središnji medijski naglasak u članku Dnevnik.hr jest iznos od „više od 20 milijuna eura“ koje su građani navodno predali kriminalcima u 2025., uz dodatni navod da je riječ o „20% više novca“ nego godinu ranije. (1) Za ovakvu tvrdnju, koja je brojčana i odnosi se na 2025., u idealnom slučaju potreban je primarni izvor koji je proizveo taj podatak, odnosno javno dostupno izvješće, baza ili metodološki dokument koji objašnjava obuhvat štete, način prikupljanja podataka i granice mjerenja. (1) U dostupnim otvorenim podacima MUP-a, koji se odnose na evidentirana kaznena djela po kategorijama i usporedbama razdoblja, ne nalazi se javno objavljena metodologija koja bi omogućila da se ukupan iznos štete iz telefonskih i internetskih prijevara zbroji na način koji bi izravno potvrdio navod od 20 milijuna eura za cijelu 2025. (3) Drugim riječima, iako MUP-ovi javni podaci omogućuju provjeru trenda broja evidentiranih kaznenih djela u kategoriji kibernetičke sigurnosti, oni u ovom obliku ne omogućuju neovisnu reprodukciju ukupne novčane štete koju članak ističe kao glavnu brojku. (1) (3) Dodatno, policija u preventivnim objavama naglašava tipologije prijevara u kojima se počinitelji predstavljaju kao liječnici, bankari ili službene osobe te ciljaju na to da žrtva preda novac ili otkrije financijske podatke, što je sadržajno usklađeno s opisom metoda u članku. (2) (8) No preventivna poruka sama po sebi ne sadrži nužno i metodološki razrađen zbroj štete na nacionalnoj razini. (2) Zbog izostanka javno dostupnog primarnog izvora za iznos „više od 20 milijuna eura“ i postotnu usporedbu „20% više novca“, taj dio tvrdnje se ne može pouzdano potvrditi neovisnim izračunom iz objavljenih baza ili izvješća. (1) (3) Posljedično, članak je u većem dijelu činjenično usklađen s javno dostupnim službenim informacijama kada opisuje obrasce prijevara i kada govori o smjeru promjene u broju kibernetičkih kaznenih djela, ali ostaje manjkav u najistaknutijoj brojci, jer ne daje provjerljiv javni temelj za ukupnu štetu.(1) (2) (3)

Zaključak

Zbog toga što je opis tipologija telefonskih i internetskih prijevara usklađen sa službenim preventivnim upozorenjima i zato što javni podaci potvrđuju pad broja evidentiranih kibernetičkih kaznenih djela u 2025. u odnosu na usporedivo razdoblje 2024., ocjena ovog članka je ,,većinski točno”. Istodobno, najistaknutiji brojčani navod o „više od 20 milijuna eura“ te tvrdnja o „20% više novca“ ne mogu se pouzdano potvrditi iz javno dostupnih primarnih izvora s jasnom metodologijom, pa taj dio ostaje bez neovisne provjere. Ispravno i precizno formulirana tvrdnja, u skladu s dostupnim dokazima, glasi da su telefonske i internetske prijevare raširene te da policija i preventivni kanali upozoravaju na modele lažnog predstavljanja radi iznude novca, dok dostupni MUP-ovi podaci za siječanj do rujan 2025. pokazuju manji broj evidentiranih kaznenih djela u kategoriji kibernetičke sigurnosti nego u istom razdoblju 2024. (2) (3) Tvrdnja o ukupnoj šteti za cijelu 2025. može se iznijeti kao procjena nadležnih tijela tek kada je popraćena javno objavljenim izvorom i metodologijom koja omogućuje provjeru. (1) (3)

Vidi:

  1. Dnevnik.hr. Prevaranti izvukli milijune od Hrvata: “Toliko su bili uvjerljivi, dali smo im novac”. 13. siječnja 2026. https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sve-cesce-prevare-u-hrvatskoj-drzavne-institucije-nikada-ne-traze-novac-telefonom—959706.html
  2. Ravnateljstvo policije. UPOZORENJE GRAĐANIMA: Porast prijevara u kojima se počinitelji lažno predstavljaju kao liječnici. Objavljeno: 23.01.2026.  https://policija.gov.hr/vijesti/upozorenje-gradjanima-porast-prijevara-u-kojima-se-pocinitelji-lazno-predstavljaju-kao-lijecnici/10440
  3. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Otvoreni podaci: Pregled osnovnih sigurnosnih pokazatelja, usporedba I IX 2025. i I IX 2024., kategorija “Kriminalitet kibernetičke sigurnosti”. 2025. https://www.google.com/url?q=https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2025/10/web_podaci_HRV-%2520do%2520rujna2025.xlsx?utm_source%3Dchatgpt.com&sa=D&source=docs&ust=1770199256965275&usg=AOvVaw2owAdHPRh2JoNnWN0xtTE1
  4. Nacionalni CERT (CERT.hr). O incidentu. https://www.cert.hr/oincidentu/
  5. ENISA. Overview of cybersecurity and related terminology. 2017. https://www.enisa.europa.eu/sites/default/files/all_files/2017-09-07-ENISAoverviewOfCybersecurityAndRelatedTechnology.pdf
  6. Narodne novine. Kazneni zakon, članak 271. Računalna prijevara. 2011. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_125_2498.html
  7. Zakon.hr. Zakon o kibernetičkoj sigurnosti. https://www.zakon.hr/z/3718/zakon-o-kibernetickoj-sigurnosti
  8. Policija.gov.hr. Internet prijevare. https://policija.gov.hr/prevencija/racunalna-sigurnost/internet-prijevare/456

Potpisivanje vlasničkog lista ne postoji: provjera pravnih koraka u tekstu Večernjeg lista o kupnji nekretnine

Tekst Večernjeg lista od 29. siječnja 2026. donosi savjete o provjeri vlasništva i dokumentacije pri kupnji nekretnine, uz naslovnu formulaciju koja je pravno neprecizna.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„Kupujete nekretninu? Evo što sve morate znati prije kupnje“, Večernji list, 29. siječnja 2026., autor potpisan kao Native tim VL; u tekstu se navodi da prije odluke treba provjeriti vlasničke odnose, terete i dokumentaciju nekretnine, dok naslov sugerira radnju „potpisivanja vlasničkog lista“. (1)

Područje analize

U ovom članku provjeravamo kako se u hrvatskom pravnom sustavu koristi izraz „vlasnički list“, što je zemljišnoknjižni izvadak i koje se informacije iz njega mogu pouzdano utvrditi, te kojim se ispravama i postupcima uobičajeno prenosi vlasništvo na nekretnini. Ministarstvo pravosuđa u javnim objašnjenjima koristi naziv zemljišnoknjižni izvadak i navodi da se izvadak sastoji od posjedovnice, vlastovnice i teretovnice, dok se izraz „vlasnički list“ u praksi često koristi kao kolokvijalni naziv za izvadak ili njegov dio, a ne kao dokument koji se potpisuje poput ugovora. (2) Portal gov.hr isti sadržaj tumači kroz navedene dijelove i ističe da se u izvatku vide upisani vlasnici i tereti. (3) U ovoj provjeri razdvajaju se provjerljive pravne činjenice od procjena iz članka koje su opisne ili vrijednosne, poput ocjena isplativosti ili tržišnih kretanja. Pravne tvrdnje provjeravaju se usporedbom s odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o zemljišnim knjigama te sa službenim uputama portala gov.hr i nadležnih institucija. (5) (9)

Analiza:

1) Vlasnički list nije isprava koja se potpisuje, a vlasništvo se ne stječe samim ugovorom

 U naslovu članka koristi se formulacija koja upućuje na „potpisivanje vlasničkog lista“, što nije precizan opis pravne radnje u postupku kupnje nekretnine. U uobičajenom govoru „vlasnički list“ se često koristi kao naziv za zemljišnoknjižni izvadak ili njegov dio, a izvadak je javna isprava koja se pribavlja radi uvida u upisano stanje, ne potpisuje se kao sporazum stranaka. Ministarstvo pravosuđa objašnjava da izvadak obuhvaća posjedovnicu, vlastovnicu i teretovnicu, čime potvrđuje da je riječ o prikazu evidencije upisa, a ne o ugovornoj ispravi. (2) Ključno pitanje u prijenosu vlasništva nije potpis izvatka, nego stjecanje vlasništva upisom u zemljišne knjige na temelju valjane isprave. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje da se vlasništvo nekretnine stječe upisom u zemljišnu knjigu na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika, odnosno uknjižbom kada zakon ne dopušta drugi upis. (5) gov.hr u praktičnim uputama navodi da se pravo vlasništva na temelju kupoprodajnog ugovora ne stječe automatski, nego upisom u zemljišne knjige. (6) Zbog toga nije odlučujuće „potpisati vlasnički list“, nego sklopiti ugovor koji sadržava odgovarajuću tabularnu izjavu ili pribaviti tabularnu ispravu, te podnijeti prijedlog za upis. gov.hr na stranici o prodaji nekretnine opisuje da se nakon isplate cijene ovjerava tabularna isprava kojom prodavatelj omogućuje kupcu upis prava vlasništva. (7) U tekstu Večernjeg lista ispravno se naglašava potreba provjere vlasničkih odnosa prije donošenja odluke, ali formulacija iz naslova može navesti čitatelja na pogrešan zaključak da se kupnja „zaključuje“ potpisom dokumenta koji je zapravo izvadak iz evidencije. U praksi se potpisuju predugovor i ugovor, a zatim se provodi upis, što je vidljivo i iz zakonskog okvira i iz službenih uputa. (5) (6) (7) (8)

2) Što se iz zemljišnoknjižnog izvatka provjerava i zašto ne postoji kriterij „potpune čistoće“

U članku se navodi da su vlasnički odnosi i tereti među temeljnim stvarima koje treba provjeriti, što je u skladu s informacijama koje se nalaze u zemljišnoknjižnom izvatku. gov.hr opisuje izvadak kroz tri dijela, pri čemu se u vlasovnici vidi vlasnik, a u teretovnici prava i ograničenja koja terete nekretninu, uključujući hipoteke i druga upisana prava. (3) Ministarstvo pravosuđa jednako opisuje strukturu izvatka i svrhu uvida u upisano stanje. (2)

Poteškoća nastaje kada se savjet o provjeri tereta prevede u apsolutnu i neodređenu formulaciju, primjerice da nekretnina „mora biti potpuno čista“. Takav izraz nije pravni kriterij, nego neformalni opis razine rizika. Pravno su relevantni konkretni upisi, osobito tko je upisan kao vlasnik, postoje li hipoteke i pod kojim uvjetima se mogu brisati, postoji li zabilježba spora ili drugih postupaka, te postoji li plomba koja upućuje na neriješeni prijedlog za upis ili promjenu upisanog stanja. U tom dijelu okvir daje Zakon o zemljišnim knjigama, koji razrađuje postupovna pravila i učinke upisa. (9) Službene upute ujedno upozoravaju na čestu pogrešku, a to je poistovjećivanje katastra i zemljišnih knjiga. U brošuri o katastru i zemljišnim knjigama navodi se da je riječ o dvjema odvojenim evidencijama, pri čemu katastar primarno opisuje čestice i zgrade, a zemljišne knjige bilježe pravni status i prava na nekretnini. (4) To je važan element provjere jer preporuka o „provjeri dokumentacije“ ima smisla tek ako kupac provjerava identitet nekretnine kroz usklađene podatke, umjesto da se oslanja na samo jednu evidenciju. (4) U praksi, zemljišnoknjižni izvadak jest početna točka provjere, ali zahtijeva čitanje sva tri dijela i povezivanje s identitetom nekretnine i s ugovorom. Članak je u tom okviru većinski usmjeren na ispravan cilj, ali ostaje nedovoljno precizan o standardu identifikacije nekretnine, osobito kada je riječ o stanovima i posebnim dijelovima. gov.hr u uputama o predugovoru navodi da se nekretnina identificira zemljišnoknjižnim podacima kao što su katastarska općina, broj čestice i zemljišnoknjižni uložak, što predstavlja minimalni standard preciznosti koji se u naslovnoj formulaciji ne prepoznaje. (7)

3) Dokumentacija izvan izvatka, troškovi i izračuni koje članak ne operacionalizira

Članak navodi da se ne smije zanemariti tehnička dokumentacija i pitanje legalnosti, uz spominjanje uporabne dozvole i pravne sigurnosti, što je u skladu s općom logikom službenih uputa, ali bez jasne razrade koraka i obveza. gov.hr izričito navodi da se pri kupnji očekuje predaja energetskog certifikata ili kopije, te postupak povezuje s upisom vlasništva i poreznom prijavom. (6) Taj element je provjerljiv, jer energetski certifikat u tipičnim okolnostima nije preporuka, nego zakonska obveza. Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu propisuje obvezu vlasnika da prije prodaje pribavi energetski certifikat i predoči ga kupcu te navodi da certifikat vrijedi deset godina od izdavanja. (11) Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u javnim uputama dodatno navodi obvezu navođenja energetskog razreda u oglasu za prodaju kada se oglas objavljuje u medijima. (12) Porezni dio u članku ostaje općenit, iako su osnovna pravila jednostavno provjerljiva. gov.hr navodi rok od 30 dana za prijavu poreza na promet nekretnina i stopu od tri posto od tržišne vrijednosti u trenutku stjecanja, uz napomenu da porez plaća kupac. (6) Porezna uprava potvrđuje stopu od 3 posto i opisuje postupovna pravila utvrđivanja osnovice i prijave. (10) Ako je tržišna vrijednost nekretnine 200.000 eura, izračun je 200.000 pomnoženo s 0,03, što iznosi 6.000 eura. Ako je vrijednost 350.000 eura, tada 350.000 pomnoženo s 0,03 iznosi 10.500 eura. (6) (10) Slično vrijedi za kaparu, koju članak spominje kao dio procesa. gov.hr navodi da se kapara ugovara kao odustatnina, da je uobičajen iznos deset posto od vrijednosti nekretnine te da kupac gubi kaparu ako odustane, dok prodavatelj vraća dvostruki iznos ako odustane on. (7) Ako je vrijednost 200.000 eura, deset posto iznosi 20.000 eura, a dvostruki iznos iznosi 40.000 eura. (7) Dio teksta koji se odnosi na gotovo sigurno povećanje vrijednosti zbog određenih renovacija ili na „realan okvir“ povrata ulaganja ostaje izvan provjerljivog okvira jer u članku nisu navedeni podaci, metodologija, mjerna jedinica vrijednosti ni razdoblje. Takve formulacije funkcioniraju kao opće tržišno mišljenje, a ne kao tvrdnje koje se mogu potvrditi na isti način kao stopa poreza ili pravila upisa. (1) (6) (10)

Zaključak

Zbog neprecizne formulacije u naslovu o „potpisivanju vlasničkog lista“ i zbog niza općih tržišnih tvrdnji bez izvora i metodologije, ocjena ovog članka je ,,većinski točno”. Presudno je da tekst čitatelja opravdano usmjerava na provjeru vlasništva, tereta i dokumentacije, ali istodobno ne razjašnjava dovoljno jasno da se vlasništvo stječe upisom u zemljišne knjige na temelju valjane isprave, a ne potpisom izvatka. U skladu s izvorima, precizna formulacija bila bi da kupac prije sklapanja ugovora treba pribaviti i analizirati zemljišnoknjižni izvadak, provjeriti upisane terete i identitet nekretnine prema zemljišnoknjižnim podacima, a nakon ovjere ugovora i tabularne isprave podnijeti prijedlog za upis vlasništva te izvršiti porezne i druge zakonske obveze. (5) (6) (7) (11)

Vidi:

  1. Večernji list, Native tim VL. Kupujete nekretninu? Evo što sve morate znati prije kupnje. Večernji.hr. 29. siječnja 2026. https://www.vecernji.hr/vijesti/kupujete-nekretninu-evo-sto-sve-morate-znati-prije-potpisivanja-vlasnickog-lista-1929179
  2. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Zemljišne knjige. Pravosuđe.gov.hr. https://mpudt.gov.hr/UserDocsImages/6668
  3. Vlada Republike Hrvatske. Zemljišnoknjižni izvadak. gov.hr. https://gov.hr/hr/zemljisnoknjizni-izvadak/1308?lang=hr
  4. Vlada Republike Hrvatske. O katastru i zemljišnim knjigama: brošura. gov.hr. https://gov.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Zemlji%C5%A1noknji%C5%BEni%20izvadak//Uredjena_brosura_final_web.pdf
  5. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Narodne novine. 1996;91. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_10_91_1596.html
  6. Vlada Republike Hrvatske. Kupnja nekretnine. gov.hr. https://gov.hr/hr/kupnja-nekretnine/1282
  7. Vlada Republike Hrvatske. Prodaja nekretnine. gov.hr. https://gov.hr/hr/prodaja-nekretnine/1288?lang=hr
  8. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Upis prava vlasništva. Pravosuđe.gov.hr. https://mpudt.gov.hr/gradjani-21417/katastar-i-zemljisne-knjige-22616/zemljisne-knjige-22617/upis-prava-vlasnistva/22657
  9. Zakon o zemljišnim knjigama. Narodne novine. 2019;63. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_06_63_1234.html
  10. Porezna uprava. Porez na promet nekretnina. Porezna-uprava.hr.  https://porezna-uprava.gov.hr/hr/porez-na-promet-nekretnina/3945
  11. Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Narodne novine. 2025;155:2317. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_12_155_2317.html
  12. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Energetsko certificiranje zgrada. Mpgi.gov.hr. https://mpgi.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-50/energetsko-certificiranje-zgrada-8304/8304

Bakar “ruši rekorde”, ali nije magija: brojke drže vodu, kontekst traži nijanse

Net.hr prenosi da je bakar u prosincu 2025. prešao prag od 10.080 € po toni i ide prema najvećem godišnjem rastu u više od 15 godina; provjerili smo što se točno mjeri, koliko je tvrdnja precizna i što je u priči prešućeno.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku „Raste cijena važnog metala, ovo nije viđeno 15 godina: Analitičari objasnili što se događa” – Net.hr (rubrika danas.hr), 29. 12. 2025., iznesena je tvrdnja da je bakar u prosincu „premašio prag od 10.080 eura po toni” te da je „na putu prema najvećem godišnjem rastu cijene u više od 15 godina”. (1) U istom kontekstu navodi se i da je cijena „ove godine porasla za više od 35 posto”, uz objašnjenje da se rast povezuje s neizvjesnošću oko američkih carina i zabrinutošću zbog mogućih ograničenja opskrbe. (1)

Područje analize

Cijena bakra nije samo “broj na ekranu”. Bakar je jedan od temeljnih metala elektrifikacije, od elektroenergetskih mreža i kabela do industrijske opreme i obnovljivih izvora, pa nagli skokovi cijena utječu i na ulaganja i na troškove projekata. U europskom kontekstu bakar se sve češće tretira kao strateška sirovina, što se vidi i u regulativnom okviru i u industrijskim dokumentima EU. (9) (10) Da bi provjera bila razumljiva laičkoj publici, ključno je razjasniti kako se bakar standardno kotira na globalnom tržištu. Referentno tržište za trgovanje je London Metal Exchange, a cijene su iskazane u američkim dolarima po metričkoj toni. (3) U tom okviru iznos “10.080 € po toni” ne predstavlja zasebnu europsku burzovnu kotaciju, nego izvedeni preračun dolarske cijene u eure prema tečaju u relevantnom trenutku. (4) Pritom i pojam “godišnjeg rasta” može biti dvosmislen: netko pod tim misli promjenu od početka godine do dana objave, a netko usporedbu kraja jedne godine s krajem prethodne, pri čemu se slika može dodatno promijeniti zbog tečaja EUR/USD.

Analiza

Referentna LME cijena bakra (u dolarima po toni) pokazuje da je prosinački skok rezultat šireg uzlaznog trenda tijekom 2025., a ne izolirani “jednodnevni rekord”.

Graf 1 prikazuje kretanje LME spot cijene bakra (USD/t) kroz 2025. Graf ilustrira da se tvrdnja o “pragu” u eurima mora čitati kroz dolarsku burzovnu kotaciju te da je za euro-iznos nužan preračun po tečaju EUR/USD u relevantnom danu. Izvor: MacroMicro — LME Copper Spot Price (prema podacima London Metal Exchange). (11)

Prag od 10.080 € po toni: je li realan?

Net.hr tvrdi da je bakar “u prosincu… premašio prag od 10.080 € po toni”. (1) Budući da su LME cijene standardno u američkim dolarima po toni, taj euro iznos mora biti dobiven preračunom. Bez navođenja tečaja i bez jasne naznake koristi li se spot cijena ili ugovor za isporuku za tri mjeseca, čitatelj ne može znati radi li se o približnoj ili precizno izračunatoj vrijednosti. LME u specifikaciji ugovora navodi da je cijena izražena u američkim dolarima po toni. (3) Za konkretne dnevne vrijednosti mogu poslužiti povijesne tablice koje reproduciraju LME referentne cijene; Westmetall za 19.12.2025. navodi “LME Copper Cash Settlement” 11.845 USD po toni. (2) ECB za isti datum prikazuje referentni tečaj EUR/USD 1,1712, što znači da 1 euro vrijedi 1,1712 dolara. (4) Preračun 11.845 USD ÷ 1,1712 daje približno 10.114 € po toni, što je iznad 10.080 €. Time je sama brojka u osnovi utemeljena, uz realnu napomenu da se rezultat može neznatno razlikovati ovisno o tome koja se LME cijena uzima i u kojem trenutku se uzima tečaj. (2) (4) Važno je, međutim, da “prag” ostaje retorički efektan izraz koji bez pojašnjenja može stvoriti dojam posebne euro kotacije. U praksi se radi o dolarskoj cijeni preračunatoj u eure.

“Najveći godišnji rast u više od 15 godina”: stoji li usporedba?

Net.hr navodi da je bakar “na putu prema najvećem godišnjem rastu cijene u više od 15 godina”. (1) Takve formulacije mogu zvučati kao gotovo jedinstvena pojava ili sigurna putanja rasta, iako su godišnje promjene roba, uključujući bakar, često vrlo velike, osobito u godinama oporavka nakon snažnih padova. Usporedba postaje čvršća kada se precizno postavi okvir “kraj godine prema kraju prethodne godine” i koristi isti izvor cijena. Westmetallova tablica za “cash settlement” pokazuje 8.706 USD po toni 31.12.2024. i 12.306 USD po toni 29.12.2025., što je rast od približno 41,4% u dolarskom izrazu. (2) Za širi vremenski kontekst isti izvor pokazuje da je 31.12.2008. cijena bila 2.902 USD po toni, a 31.12.2009. 7.346 USD po toni, što je skok od oko 153% i odražava snažan oporavak nakon financijske krize. (2) Na kraju 2010. cijena je 9.739,5 USD po toni, što je oko 32,6% više nego na kraju 2009. (2) Iz te perspektive rast u 2025. doista je iznad mnogih godina nakon 2010., a posljednji veći skok po ovom načinu mjerenja bio je 2009., što je više od 15 godina prije 2025. (2) Pritom je bitno znati da se postotci mogu mijenjati ovisno o tome uzima li se početak godine ili kraj godine kao referenca, ali opći zaključak da je 2025. među jačim godišnjim skokovima u duljem razdoblju ostaje potkrijepljen.

“Porasla za više od 35%”: točno kao okvir, ali ovisi o valuti i definiciji razdoblja

Net.hr navodi rast “za više od 35%”. (1) Ovdje su presudne dvije nijanse koje u tekstu ostaju implicitne. Bakar se na LME kotira u dolarima, dok je u naslovnom okviru istaknut prag u eurima, pa se dojam rasta može promijeniti i zbog tečaja. Uz to, izraz “ove godine” može značiti promjenu od početka godine do dana objave ili usporedbu kraja 2025. s krajem 2024. U dolarskom izrazu, prema usporedbi kraja 2024. i kraja prosinca 2025., rast je oko 41%, što jest “više od 35%”. (2) U eurima rast može ispasti blaži, jer je euro u 2025. prema dolaru bio jači nego na kraju 2024.; ECB za 31.12.2024. prikazuje EUR/USD 1,0389, a za 30.12.2025. 1,1757. (5) (4) Kretanje tečaja EUR/USD objašnjava zašto isti dolarski rast cijene bakra pri preračunu u eure može izgledati blaži ili jači, iako se “na burzi” cijena formira u USD.

Graf 2 prikazuje dnevni ECB referentni tečaj EUR/USD kroz posljednjih 12 mjeseci; graf ilustrira da promjena tečaja može “ublažiti” ili “pojačati” dojam rasta cijene bakra izraženog u eurima, pa je kod tvrdnji o godišnjem rastu nužno naznačiti valutu i razdoblje usporedbe. Izvor: ECB — Euro reference exchange rate, US dollar (USD). (4)

Jačanje eura znači da se ista dolarska cijena pri preračunu u eure “ublažava”. Zato je izjava “više od 35%” razuman i u osnovi točan opis kretanja, ali bez metodološkog objašnjenja može sugerirati da postoji jedan jedini “službeni” postotak rasta.

Uzroci rasta: carine i opskrba jesu dio priče, ali “sigurno utočište” je skliska analogija

Net.hr, prenoseći The Guardian, naglašava neizvjesnost oko američkih carina i poremećaje u opskrbi te uvodi analogije sa zlatom i srebrom kroz ideju “sigurnog utočišta”. (1) Kretanje zaliha u LME ovlaštenim skladištima koristan je “barometar napetosti” tržišta: kad zalihe padaju, vijesti o prekidima opskrbe i logističkim poremećajima imaju jači cjenovni učinak.

Graf 3 prikazuje dnevne ukupne zalihe bakra u LME skladištima (tone) kroz 2025.; graf ilustrira kako promjene vidljivih zaliha mogu signalizirati kratkoročnu zategnutost ponude, ali same po sebi ne dokazuju uzrok rasta cijene (koji i dalje ovisi o potražnji, očekivanjima, premijama i tečaju). Izvor: MacroMicro — LME Copper Warehouse Stock (prema podacima London Metal Exchange). (12)

Problem s tom retorikom je što se “sigurno utočište” u financijama najčešće veže uz imovinu koja u krizama zadržava vrijednost ili raste, poput zlata ili visoko kvalitetnih državnih obveznica. Bakar je prije svega industrijski metal, a potražnja mu je snažno vezana uz investicijske cikluse, građevinu i industrijsku proizvodnju, pa u usporavanjima često može padati, umjesto da “štiti”. Usporedba sa zlatom zato može laičkog čitatelja navesti na pogrešan zaključak o riziku. Sama tvrdnja da su carine i tržišne distorzije relevantan dio priče ima uporište u ozbiljnim analizama financijskih medija; Reuters u više tekstova o bakru spominje ulogu američkih trgovinskih mjera, premija i razlika između tržišta. (6) Dugoročniji kontekst potražnje, povezan s energetskom tranzicijom i infrastrukturom, potvrđuju institucije: IEA u izvještaju Global Critical Minerals Outlook 2025 obrađuje projekcije potražnje za ključnim mineralima kroz tranzicijske scenarije, uključujući bakar, a Europska komisija u factsheetu naglašava ulogu bakra u elektrifikaciji i očekivanja rasta potražnje u duljem roku. (7) (8) U ovoj fazi nije realno “zakucati” udio svakog uzroka jednom brojkom, jer se cijena formira kao kombinacija ponude i potražnje, financijskog pozicioniranja i tečaja. Ono što se može pouzdano provjeriti jest razina cijene, okvir godišnjeg rasta i strateška važnost bakra u europskim dokumentima.

Zaključak

Net.hr točno prenosi osnovnu poruku. Cijena bakra je u prosincu 2025. doista prešla razinu oko 10.080 € po toni kada se dolarska LME cijena preračuna u eure po tadašnjem ECB tečaju, a prema dostupnim podacima o usporedbi kraja 2024. i kraja prosinca 2025. rast u 2025. jest među najvećima u razdoblju duljem od 15 godina. (1) (2) (3) (4) (5) Istodobno, laička publika ostaje bez dvije važne nijanse: “godišnji rast” i postotak rasta ovise o definiciji razdoblja i o valuti u kojoj se računa, a okvir “sigurnog utočišta” za industrijski metal poput bakra može biti zavodljiv jer sugerira ponašanje slično zlatu, što nije njegova tipična uloga. (1) (4) Zbog navedenog, ovaj članak se može smatrati “većinski točnim”. Ocjena je takva jer su ključne brojke i vremenska usporedba uglavnom u skladu s dostupnim tržišnim podacima, ali je priča ispričana preširoko i bez nužnih metodoloških pojašnjenja, posebno oko valute i značenja “godišnjeg” rasta, pa može potaknuti pogrešne zaključke.

Vidi:

  1. Net.hr. Raste cijena važnog metala, ovo nije viđeno 15 godina: Analitičari objasnili što se događa. 29. prosinca 2025. https://net.hr/danas/svijet/bakar-na-putu-prema-najvecem-godisnjem-rastu-cijene-u-vise-od-15-godina-42446744-e4c4-11f0-9a51-9600040c8f8e
  2. Westmetall. Copper, LME Copper cash settlement i ugovor za isporuku za tri mjeseca, dnevne vrijednosti i zalihe.https://www.westmetall.com/en/markdaten.php?action=table&field=LME_Cu_cash
  3. London Metal Exchange. LME Copper, specifikacija ugovora i način kotacije. https://www.lme.com/en/metals/non-ferrous/lme-copper#Overview
  4. European Central Bank. Euro exchange rates charts, USD, referentni tečajevi u prosincu 2025. (graf) https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/euro_reference_exchange_rates/html/eurofxref-graph-usd.en.html
  5. European Central Bank. Euro Foreign Exchange Reference Rates, 31 December 2024. https://www.ecb.europa.eu/stats/exchange/eurofxref/shared/pdf/2024/12/20241231.pdf
  6. Reuters. Analize kretanja cijene bakra u 2025., uključujući ulogu trgovinskih mjera i tržišnih diferencijala. https://www.reuters.com/markets/commodities/disruption-dislocation-lme-metals-year-seven-charts-2025-12-23
  7. International Energy Agency. Global Critical Minerals Outlook 2025.https://www.iea.org/reports/global-critical-minerals-outlook-2025
  8. Europska komisija. Strategic Raw Materials, Copper, factsheet. 2025. Dostupno na: https://webgate.ec.europa.eu/circabc-ewpp/d/d/workspace/SpacesStore/6e3635af-0ea3-4d27-93fb-ddbb2eeec585/download
  9. EUR-Lex. Uredba (EU) 2024/1252 od 11. travnja 2024. (Critical Raw Materials Act). Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2024/1252/oj/eng
  10. Europska komisija. Critical raw materials, informativne stranice. Dostupno na: https://single-market-economy.ec.europa.eu/sectors/raw-materials/areas-specific-interest/critical-raw-materials_en
  11. MacroMicro. LME Copper Spot Price (graf). https://en.macromicro.me/series/17447/lme-copper-spot-price
  12. MacroMicro. Copper — LME warehouse stock (graf). https://en.macromicro.me/series/3613/copper-lme-warehouse-stock

“Šok” za 1,6 milijuna? Da, dopunsko poskupljuje, ali nije riječ o “zdravstvenom” općenito

Riportal (preuzet iz RTL/Net.hr partnerske mreže) točno prenosi odluku HZZO-a o novoj cijeni dopunskog zdravstvenog osiguranja od 1. veljače 2026., ali naslovni okvir je senzacionalistički i terminološki neprecizan.

Autori: prof. sr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Police dopunskog zdravstvenog osiguranja poskupljuju od 1. veljače iduće godine, nova cijena iznosi 180,00 eura godišnje, odnosno 15,00 eura mjesečno, riječ je o poskupljenju od čak 61 posto, a promjena se odnosi na oko 1,6 milijuna građana, dok je oko pola milijuna oslobođeno plaćanja.”- Riportal.net.hr (partnerski prijenos RTL/Net.hr sadržaja), 30.12.2025. (1)

Područje analize

U Hrvatskoj je obvezno zdravstveno osiguranje temeljni i obvezni sustav zdravstvene zaštite koji provodi HZZO, dok su dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje oblici dobrovoljnog osiguranja koji se ugovaraju odvojeno, ponajprije radi pokrivanja participacije i ograničavanja osobnih izdataka. (2) (3) Zbog toga je ključno razlikovati što točno poskupljuje. Ne poskupljuje “zdravstveno” kao cjelina, nego premija police dopunskog zdravstvenog osiguranja koju provodi HZZO. Ovakve vijesti imaju izraženu društvenu važnost jer dopunsko osiguranje izravno utječe na kućne budžete, osobito kod starijih osoba i kroničnih bolesnika. Naslovna dramatizacija (“šok”, “drastično”) može pojačati dojam iznenadnog udara i prikriti činjenicu da znatan dio osiguranika uopće ne plaća premiju jer ostvaruje pravo na financiranje iz državnog proračuna. (4) (5) Analizu strukturiramo kroz četiri pitanja: postoji li formalna odluka i kada se primjenjuje, koliki je stvarni rast cijene i je li postotak korektno prikazan, na koga se promjena odnosi te što naslov prešućuje, ponajprije razliku između dopunskog i obveznog osiguranja.

Analiza

1) “Dobilo zeleno svjetlo”: postoji li odluka i od kada vrijedi?

U tekstu se tvrdi da je poskupljenje “dobilo zeleno svjetlo” te da se nova cijena primjenjuje od 1. veljače 2026. (1) Ta je tvrdnja provjerljivo točna. HZZO je 30. prosinca 2025. objavio da je Upravno vijeće, nakon provedenog savjetovanja s javnošću, donijelo odluku kojom se cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja utvrđuje na 180,00 eura godišnje, odnosno 15,00 eura mjesečno. Odluka se primjenjuje od 1. veljače 2026. na sve važeće i novougovorene police. (4) Naslovna formulacija “zeleno svjetlo” u ovom slučaju nije prazna metafora. Odluka doista postoji i formalno je donesena. Medijski tekst ne ulazi u tehničke detalje provedbe, ali ključni elementi – postojanje odluke i datum primjene – potvrđeni su službenim izvorom. (4)

2) “Drastično” i “61 posto”: je li matematika korektna?

Tekst navodi da je riječ o poskupljenju od “čak 61 posto”, uz godišnju razliku od 68,51 eura. (1) Dosadašnja cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a iznosila je 9,29 eura mjesečno, odnosno 111,49 eura godišnje. (6) Nova cijena iznosi 15,00 eura mjesečno, odnosno 180,00 eura godišnje. (4) Godišnja razlika doista iznosi 68,51 eura. Postotni rast na mjesečnoj razini iznosi približno 61,5 posto, pa se medijski navod od “61 posto” može smatrati zaokruživanjem naniže. (4) (6) Vrijednosni pridjev “drastično” ima retoričku funkciju, ali nije posve neutemeljen jer se radi o skoku od oko 60 posto. Ono što nedostaje jest kontekst. Čitatelj iz naslova ne saznaje da cijena police nije mijenjana više od desetljeća. HZZO u obrazloženju navodi da se cijena nije mijenjala 12 godina te da se uvodi jedinstvena nova cijena. (7)

3) “Oko 1,6 milijuna” i “oko pola milijuna”: na koga se promjena odnosi?

Tekst tvrdi da se promjena odnosi na oko 1,6 milijuna građana, dok je oko pola milijuna oslobođeno plaćanja. (1) Prema Izvješću o poslovanju HZZO-a za 2024. godinu, na dan 31. prosinca 2024. postojalo je 1.601.836 osiguranika koji sami plaćaju policu dopunskog osiguranja te 538.886 polica financiranih iz državnog proračuna. Ukupan broj iznosio je 2.140.722. (8) Medijski izrazi “oko 1,6 milijuna” i “oko pola milijuna” u tom su smislu brojčano točni. Međutim, formulacija “1,6 milijuna Hrvata” nije precizna. Službeni podaci govore o osiguranicima i policama, a ne o nacionalnoj pripadnosti. Sustav obveznog zdravstvenog osiguranja obuhvaća i osobe koje nisu hrvatski državljani, primjerice prema pravilima EU koordinacije. (2) (8) Dodatnu konfuziju može stvoriti i URL u kojem se decimalni zarez pretvara u “16”, što na prvi pogled može sugerirati “šesnaest milijuna”, iako se u samom tekstu govori o 1,6 milijuna. (1)

4) Najveći problem: neprecizno “zdravstveno”

U naslovu se govori o “poskupljenju zdravstvenog”, što mnogi čitatelji razumiju kao poskupljenje zdravstvenog osiguranja općenito ili čak “zdravstva”. U samom tekstu, međutim, jasno je da se radi isključivo o dopunskom zdravstvenom osiguranju. (1) Ta razlika nije terminološka sitnica. Obvezno zdravstveno osiguranje ostaje nepromijenjeno, dok dopunsko predstavlja dobrovoljni instrument za pokrivanje participacije. (2) (3) Izostaje i važna praktična informacija: dio građana ima pravo na plaćanje premije dopunskog osiguranja iz državnog proračuna prema prihodovnom cenzusu. HZZO je početkom prosinca 2025. objavio nove iznose cenzusa koji se primjenjuju od 1. siječnja 2026., što bitno utječe na stvarni doseg poskupljenja. (5)

Zaključak

Tvrdnje da HZZO povećava cijenu police dopunskog zdravstvenog osiguranja na 15 eura mjesečno, odnosno 180 eura godišnje, te da se nova cijena primjenjuje od 1. veljače 2026., provjerljivo su točne i u skladu sa službenim objavama. (4) Navodi o oko 1,6 milijuna osiguranika koji sami plaćaju policu i oko pola milijuna onih čija se premija financira iz proračuna odgovaraju službenim podacima HZZO-a. Postotak rasta od “61 posto” blago je zaokružen, ali matematički utemeljen. (4) (6) (8) Problem nije u brojkama, nego u naslovnom okviru. Senzacionalistički ton i neprecizno korištenje izraza “zdravstveno” mogu dovesti do pogrešnog zaključka da poskupljuje zdravstveni sustav u cjelini. Dodatno, formulacija “Hrvata” umjesto “osiguranika” smanjuje preciznost izvještavanja. Time, ovaj članak možemo ocijeniti “većinski točan”. Ključne činjenice su točne i provjerljive, ali naslov i dio formulacija pojačavaju alarm i zamagljuju stvarni opseg mjere.

Vidi:

  1. Riportal.net.hr. “Šokantne vijesti za 1,6 milijuna Hrvata: Drastično poskupljenje dopunskog zdravstvenog dobilo zeleno svjetlo”. 30.12.2025. https://riportal.net.hr/vijesti/sokantne-vijesti-za-16-milijuna-hrvata-drasticno-poskupljenje-zdravstvenog-dobilo-zeleno-svjetlo/526454/
  2. Narodne novine. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/2013). https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_80_1666.html
  3. Narodne novine. Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 85/2006). https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_85_2016.html
  4. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). “Dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a po novoj cijeni od 1. veljače 2026.” https://hzzo.hr/novosti/dopunsko-zdravstveno-osiguranje-hzzo-po-novoj-cijeni-od-1-veljace-2026
  5. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). “Utvrđen prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna u 2026.” https://hzzo.hr/novosti/utvrden-prihodovni-cenzus-za-ostvarivanje-prava-na-placanje-premije-dopunskog-0
  6.  HZZO (portal dopunskog osiguranja). “Dopunsko zdravstveno osiguranje koje provodi Zavod” (stranica s važećom cijenom 9,29 EUR mjesečno / 111,49 EUR godišnje). https://dzo.hzzo.hr/dopunsko-zdravstveno-osiguranje-koje-provodi-zavod-0
  7. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). “Prijedlog promjene jedinstvene cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja” (navod o nepromijenjenoj cijeni 12 godina + prijedlog 15 EUR). https://hzzo.hr/novosti/dzo/prijedlog-promjene-jedinstvene-cijene-police-dopunskog-zdravstvenog-osiguranja
  8. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Izvješće o poslovanju HZZO-a za 2024. godinu (PDF). https://hzzo.hr/sites/default/files/inline-files/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20poslovanju%20HZZO-a%20za%202024.%20godinu.pdf

“Dignite novac danas” kao financijski alarm: spektakl hitnosti koji ne rješava stvarni problem

Tekst Dnevno.hr sugerira da je masovno podizanje gotovine razuman odgovor na navodne „gubitke” u banci, iako se kupovna moć ne čuva seljenjem novca s računa u ladicu, nego razumijevanjem realnog prinosa, rizika i postojećih zaštitnih mehanizama.

Autori: prof. dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Zašto biste već danas trebali dignuti novac iz banke: Zbog nemara gubite velike svote” — Dnevno.hr (autor naveden u sažetku: Ivana Jurišić), 27.12.2025., (1). U istom kontekstu u javno dostupnom sažetku navodi se i raspon kamatnih stopa na oročenja (“…kamate između 0,02 i 2,8 %… ako poželite oročiti 10 tisuća eura na godinu”). (1)

Područje analize

Tvrdnja je društveno važna jer potiče ponašanje koje može povećati osobni rizik (krađa, gubitak, prijevara), a pritom zamagljuje razliku između nominalnog iznosa (koliko eura piše na računu) i realne vrijednosti (što se za taj iznos može kupiti). U razdobljima povišene inflacije građani doista osjećaju “gubitak” kupovne moći, no iz toga ne slijedi da je racionalno “spas” tražiti u podizanju gotovine. Provjera se zato fokusira na četiri kuta: (i) što točno znači “gubiti” u banci u realnim terminima i je li to “nemar”, (ii) kakva je zakonska zaštita depozita i što ona pokriva, (iii) je li gotovina izvan banke manje rizična i “bolje čuva vrijednost”, (iv) koje su realne, provjerljive alternative za smanjenje erozije kupovne moći bez senzacionalizma.

Analiza

1) Što je rečeno i kako: “hitno danas” plus “nemar” kao moralna presuda

Izraz „već danas” u naslovu djeluje kao okidač hitnosti: sugerira da je odgađanje kažnjivo, pa racionalno razmatranje ustupa mjesto impulzivnoj reakciji. Dodatak „zbog nemara” pritom uvodi moralnu etiketu, prebacujući fokus s odnosa inflacije, kamata i naknada na navodnu neodgovornost pojedinca. To je retorički učinkovito, ali analitički problematično: kupovna moć može se smanjivati i kod vrlo savjesnih štediša ako je realna kamatna stopa negativna. Ključni propust je implicitni uzročno-posljedični skok: iz činjenice da se novac na transakcijskom računu često slabo ili nikako ne oplođuje ne slijedi da je “rješenje” izvaditi ga iz banke. Naprotiv, prebacivanje iz bankovnog depozita u kućnu gotovinu ne mijenja inflaciju i ne stvara prinos; samo mijenja profil rizika. 

2) Što nedostaje: definicija “gubitka” i osnovna matematika realnog prinosa

Kad medijski tekst govori o “gubitku velikih svota”, bez jasnog imenovanja mehanizma, čitatelj može pogrešno zaključiti da banka “uzima” novac ili da je depozit nesiguran. U većini slučajeva riječ je o eroziji realne vrijednosti: ako inflacija raste brže od kamate, realni prinos je negativan. Eurostat je za Hrvatsku u studenome 2025. bilježio godišnju stopu inflacije (HICP) oko 4,3%. (2) Ako je kamata na sredstva na računu 0%, tada je “gubitak” u kupovnoj moći približno jednak inflaciji. Ali ako netko podigne gotovinu i drži je kod kuće, realna erozija i dalje postoji: cijene rastu bez obzira na to je li novac na računu ili u novčaniku. Ono što se može promijeniti nije inflacija, nego prinos (kroz druge instrumente) i trošak (kroz naknade), ali to nije isto što i “dignite novac iz banke”. U javno prikazanom sažetku spominje se raspon kamata na oročenja. I takav raspon sam po sebi ne dokazuje preporuku za gotovinu, nego suprotno: sugerira da postoje bankovni proizvodi s prinosom, koji se biraju usporedbom uvjeta, ročnosti i mogućnosti prijevremenog raskida. (1)

3) Zaštita depozita: sustav postoji upravo zato da “trčanje na banku” ne bude default

Najveća činjenična rupa u alarmističkim savjetima o podizanju novca jest prešućivanje regulatornog okvira. U Europskoj uniji vrijedi Direktiva o sustavima osiguranja depozita koja propisuje pokriće od 100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji u slučaju nedostupnosti depozita. (3) U Hrvatskoj je nadležno tijelo Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD/DAB), koja eksplicitno navodi osigurani iznos 100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji, uz mogućnost privremeno višeg pokrića u određenim životnim situacijama, te isplatu unutar 7 radnih dana. (4) Drugim riječima, tvrdnja implicira da je građanin nezaštićen ako “ne reagira odmah”. No sustav je dizajniran upravo obratno: da se izbjegne panika i da se deponentima pruži predvidiva zaštita bez potrebe za masovnim podizanjem gotovine. Direktiva propisuje i rok dostupnosti “repayable amount” unutar sedam radnih dana (uz tranzicijski period do 31.12.2023.). (3) Često se u sličnim tekstovima “igra” i kartom bail-ina (“uzeli su na Cipru”, “uzet će i kod nas”). No i tu je ključna nijansa: u pravilima sanacije banaka, pokriveni depoziti (do razine osiguranja) imaju poseban tretman, a institucije poput Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB – Single Resolution Board) u svojim objašnjenjima naglašavaju razliku između pokrivenih i nepokrivenih depozita u kontekstu sanacije. (5)

4) Gotovina “kod kuće” nije neutralna opcija: zamjena jednog rizika drugim

Tekstualni okvir “dignite novac iz banke” u praksi potiče ponašanje koje otvara nove rizike: fizičku krađu, gubitak, oštećenje, prijevarne sheme i jednostavno manjak tragova (što otežava dokazivanje vlasništva). Regulirani bankovni depoziti nose institucionalne mehanizme zaštite; kućna gotovina uglavnom ne nosi. (4) Još važnije, gotovina ne rješava temeljnu tezu o “gubitku”. Ako je problem inflacija, gotovina je jednako izložena inflaciji kao i depozit bez kamata. Razlika nastaje tek ako depozit nosi neku kamatu ili ako se sredstva plasiraju u instrumente koji imaju očekivani prinos. Zato “podizanje” nije ekonomski odgovor, nego logistički potez s dodatnim sigurnosnim troškovima.

5) Što bi bio korektan savjet: usporedba prinosa i troškova, a ne alarm

Korektan, potrošački odgovoran tekst u situaciji povišene inflacije trebao bi čitatelju dati tri provjerljive stvari: razliku nominalno/realno, informaciju o osiguranju depozita i realne opcije koje ne počivaju na panici. U tom smislu korisno je i da postoje službene statistike o kamatnim stopama na depozite, koje prate monetarne institucije u okviru europskog statističkog sustava (npr. ECB statistika kamatnih stopa MFI-jeva). (6) To i dalje ne znači da je “oročenje” univerzalno najbolje, niti da su kamate uvijek iznad inflacije. Znači samo da je racionalan put: usporediti uvjete, razumjeti ročnost, likvidnost i naknade, te odlučiti u skladu s vlastitim horizontom i tolerancijom rizika. Alarmistički naslov koji sugerira hitno podizanje novca preskače taj osnovni potrošački minimum i stvara lažnu dihotomiju: ili “dignite danas” ili “gubite velike svote”.

Zaključak

Na temelju dostupnog javnog sažetka i naslovnog okvira, poruka da biste “već danas” trebali dignuti novac iz banke “jer zbog nemara gubite velike svote” jest manipulativno uokvirena i činjenično problematična. Da, u uvjetima inflacije kupovna moć novca može padati ako je prinos nizak. No podizanje gotovine ne uklanja inflaciju, ne stvara prinos i u pravilu povećava sigurnosne rizike. Usto, prešućuje se ključna činjenica da u Hrvatskoj i EU postoji sustav osiguranja depozita do 100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji, uz isplatu u roku (u pravilu) do 7 radnih dana, te jasno definirane iznimke i privremeno višu zaštitu u određenim životnim situacijama. (3), (4) Time, ovom članku možemo dati ocjenu ,,netočan”. Opravdanje: naslovno-savjetodavni zaključak (“dignite novac danas”) ne slijedi iz ekonomskih činjenica o inflaciji i kamatama te ignorira postojeće zaštitne mehanizme i rizike, čime čitatelja navodi na pogrešnu i potencijalno štetnu radnju.

Vidi:

  1. Dnevno.hr. “Zašto biste već danas trebali dignuti novac iz banke: Zbog nemara gubite velike svote”. 27.12.2025. https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/zasto-biste-vec-danas-trebali-dignuti-novac-iz-banke-zbog-nemara-gubite-velike-svote-3163632/
  2. Eurostat. Euro area annual inflation down to 2.3% (priopćenje s tabličnim prikazom po državama; uključuje Hrvatsku). https://ec.europa.eu/eurostat/en/web/products-euro-indicators/w/2-17122025-ap
  3. EUR-Lex. Direktiva 2014/49/EU o sustavima osiguranja depozita (konsolidirani tekst). https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?from=BG&uri=CELEX:02014L0049-20140702&
  4. Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD/DAB). Osigurani iznos. https://www.haod.hr/sustav-osiguranja-depozita/osigurani-iznos
  5. Single Resolution Board (SRB). Objašnjenja o sanaciji/bail-inu i tretmanu depozita. https://www.haod.hr/sustav-osiguranja-depozita/osigurani-iznos
  6. European Central Bank (ECB) Data Portal. Bank interest rates – deposits from households with an agreed maturity of up to one year (new business), Croatia, Monthly (MIR dataset). https://data.ecb.europa.eu/data/datasets/MIR/MIR.M.HR.B.L22.F.R.A.2250.EUR.N

Inflacija kao univerzalni krivac kad se turizam i potrošnja objasne jednom riječju

Kad “inflacija” postane univerzalno objašnjenje i za potrošnju građana i za navodni odljev turista, bez definicija, mjerljivih pokazatelja i dokaza o ponašanju gostiju.

Autori: prof. dr. sc. Kristijan Krkač & Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku HRT-ovih vijesti “Više gostiju u prosincu, inflacija i dalje koči potrošnju“, objavljenom 26. prosinca 2025., navodi se da je inflacija “ključna riječ“, pri čemu se sugerira da se zbog rasta cijena dio tradicionalnih gostiju premišlja između dolaska u Hrvatsku i odabira destinacija poput Turske, Grčke ili Italije. Kao sekundarna tvrdnja, već naslov i središnji okvir teksta sugeriraju da “inflacija i dalje koči potrošnju”. Kao dodatni kontekst navodi se i brojčana tvrdnja o blagdanskom presjeku: “u prvih 20 dana prosinca” 20% više dolazaka i 12 % više noćenja u odnosu na godinu prije, bez navođenja izvora i metodologije tog presjeka. (1)

Područje analize

Da bi se ovakve tvrdnje mogle provjeriti, potrebno je razdvojiti tri razine koje se u medijskim interpretacijama često spoje u jednu rečenicu:

  • Inflacija: statistička stopa rasta cijena, odnosno promjena kroz vrijeme. Važno je razlikovati stopu rasta od razine cijena, jer ljudi i turisti često reagiraju na doživljaj “koliko je skupo”, a ne samo na to “koliko je poskupjelo”.
  • Potrošnja: ne mjeri se dojmom da je “skuplje pa se manje troši”, nego realnim pokazateljima, primjerice realnim prometom u trgovini na malo, koji nastoje odvojiti količinu kupljenog od utjecaja cijena.
  • Turistička potražnja: o cjenovnoj konkurentnosti se može i treba govoriti, ali uz minimum standarda dokazivanja, odnosno uz podatke koji povezuju cijene i odluku gosta (ankete, trendovi rezervacija, promjene tržišnih udjela po emitivnim tržištima, struktura rezervacija i sl.).

Problem HRT-ova okvira leži u logici “ključne riječi“, pri čemu se inflacija koristi kao univerzalno objašnjenje i za domaću potrošnju i za odluke turista, bez jasne operativne definicije i bez empirijskih dokaza o navodnom preusmjeravanju gostiju prema konkurenciji. (1)

Analiza

1) Što je rečeno i kako: inflacija kao narativni most

U HRT-ovu tekstu inflacija se uvodi kao “ključna riječ” i odmah povezuje s navodnim okretanjem gostiju prema drugim zemljama (Turska, Grčka, Italija). Taj uzročno-posljedični skok ostaje bez provjerljivih “prijelaznih koraka”: ne navodi se izvor za tvrdnju o “premišljanju”, nije definirano na koga se odnosi pojam “tradicionalni gosti” (što bi, u statističkom smislu, podrazumijevalo ključna emitivna tržišta), izostaje segmentacija (npr. hoteli naspram kampova, obiteljski odmori naspram city breaka, cjenovni razredi), kao i bilo kakva mjera ponašanja (rezervacije, tržišni udjeli, promjena prosječnog trajanja boravka ili motivacijske ankete). (1) Istodobno, isti tekst iznosi brojke za “prvih 20 dana prosinca”, ali bez izvora i metodologije, pa čitatelj ne može znati radi li se o nacionalnom zbroju, odabranim destinacijama, određenoj vrsti smještaja ili nekom drugom uzorku. (1)  Mjesečni trend noćenja turista kroz posljednje godine stavlja u kontekst tvrdnju o “više gostiju u prosincu“.

Graf 1 prikazuje godišnji broj noćenja turista u RH (01–12), 2020.–2024. To daje kontekst (razina/opravak), ali ne provjerava tvrdnju o “prvih 20 dana prosinca” — za to trebaju mjesečni podaci za 2025. koje HRT ne navodi. Izvor: DZS PC-AXIS (dolasci i noćenja u komercijalnom smještaju). (6)

2) Što pokazuju službeni podaci o inflaciji u relevantnom razdoblju

Prema DZS-u, cijene mjerene indeksom potrošačkih cijena u studenome 2025. bile su u prosjeku 3,8% više nego u studenome 2024. (2) U istom priopćenju prikazan je i HICP: ukupno +4,3%, a “Restorani i hoteli” +8,7% (XI 2025./XI 2024.). To je turistički relevantno jer se radi o komponenti troškova koju gost najizravnije osjeti kroz cijene smještaja i ugostiteljstva. Međutim, važno je razdvojiti dvije tvrdnje koje se u javnom govoru često stapaju u jednu. Podatak o rastu cijena govori što se dogodilo s cijenama. Zaključak da su se gosti zbog toga preusmjerili prema konkurenciji traži dodatni dokaz: usporedbe s konkurentskim destinacijama i podatke o ponašanju gostiju (rezervacije, tržišni udjeli, ankete o razlozima izbora destinacije). (1) (2) DZS u istom priopćenju navodi i harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) od +4,3% na godišnjoj razini u studenome 2025. (2) Graf 2 pokazuje varijabilnost inflacije kroz vrijeme, a Graf 3 da su stavke povezane s turizmom iznad prosjeka.

Graf 2 prikazuje kretanje godišnjih stopa promjene, prikazanih po mjesecima CPI; graf ilustrira da inflacija varira po mjesecima i da je nužno razložiti je po komponentama prije izvlačenja zaključaka o utjecaju na potrošnju ili turizam. Izvor: DZS — Indeksi potrošačkih cijena, studeni 2025. (CIJ-2025-1-1/11). (2)

Graf 3 pokazuje godišnje stope promjene HICP-a po ECOICOP skupinama; “Restorani i hoteli” iznose +8,7 % (XI 2025./XI 2024.). To je relevantno za cijene u turizmu, ali samo po sebi ne dokazuje preusmjeravanje gostiju bez booking/udjel podataka. Izvor: DZS – CIJ-2025-1-1/11. (2)

3) “Inflacija i dalje koči potrošnju”: što kažu realni pokazatelji

Naslovni okvir sugerira opće “kočenje” potrošnje. Međutim, DZS za listopad 2025. navodi da je kalendarski prilagođeni realni promet trgovine na malo porastao 4,1 % na godišnjoj razini, uz nastavak rasta 31. mjesec zaredom. (3) Pojam “realno” ovdje ima ključnu funkciju: pokušava opisati raste li količina kupljene robe i usluga, a ne samo iznos potrošnje koji može rasti zbog viših cijena. To ne znači da inflacija ne pogađa kućanstva ili da se dio potrošača ne prilagođava, niti da pojedine stavke nisu osjetno skuplje, no pokazuje da tvrdnja “koči potrošnju” ne može stajati kao opći opis bez preciziranja na koju vrstu potrošnje se misli, na koji dio stanovništva i u kojem razdoblju. (3)  Realni indeksi prometa trgovine na malo (2020–2025) pokazuju trend volumena potrošnje očišćen od učinka cijena.

Graf 4 pokazuje realne indekse prometa trgovine na malo, koji su kalendarski prilagođeni. U listopadu 2025. realni promet bilježi porast od +4,1 % godišnje (31. mjesec rasta), što sugerira povećanje kupljenih količina i osporava opću tvrdnju da inflacija automatski “koči potrošnju“. Izvor: DZS — Trgovina na malo, listopad 2025. (USL-2025-1-1/10). (3)

4) Jesu li “tradicionalni gosti” doista skrenuli prema Turskoj, Grčkoj i Italiji

HRT iznosi zaključak o preusmjeravanju prema konkurenciji, ali bez dokaza koji ga podupire: u tekstu nema anketa, booking podataka ni promjena tržišnih udjela po emitivnim tržištima. (1) Službena turistička statistika DZS-a za 2025. pokazuje mjesečnu varijabilnost koja sama po sebi ne potvrđuje tezu “mnogi su otišli drugdje”. Primjerice, za srpanj 2025. bilježi se pad dolazaka od 1,3 % i noćenja od 0,8 % u odnosu na srpanj 2024. (4), dok se za listopad 2025. bilježi porast dolazaka od 2,3 % i noćenja od 2,4 % u odnosu na listopad 2024. (5). U prvih 10 mjeseci 2025. ukupna noćenja rastu 1,2 %, a noćenja stranih turista 0,8 % u odnosu na isto razdoblje 2024. (5) Takvi podaci mogu biti kompatibilni s raspravom o cijenama i konkurentnosti, ali ne odgovaraju na ključno pitanje koje HRT implicira: tko se točno preusmjerava, u kojem obujmu i na temelju kojih motiva, te je li inflacija uzrok ili tek opća etiketa za osjećaj “Hrvatska je skupa”. (1) (4) (5) Apsolutni brojevi noćenja po tržištima (Graf 5) daju okvir, ali za zaključak o “preusmjeravanju” trebaju udjeli i/ili booking podaci.

Graf 5 prikazuje apsolutni broj noćenja po odabranim emitivnim zemljama (01–12), 2020.–2024. To može pokazati rast/pad po tržištima, ali bez izračuna udjela ne potvrđuje tezu da se gosti “okreću” konkurenciji. Izvor: DZS PC-AXIS (dolasci i noćenja u komercijalnom smještaju). (6)

Zaključak

Ovom članku može se dati ocjena “većinski netočan”. HRT-ov tekst spaja dvije poruke: “više gostiju u prosincu” i “inflacija kao ključna riječ koja koči potrošnju i odvlači goste konkurenciji”. Prva se poruka oslanja na kratki presjek “prvih 20 dana prosinca” bez izvora i metodologije. (1) Druga se postavlja kao širok uzročno-posljedični okvir bez dokaza o ponašanju turista i bez precizne definicije “potrošnje” koju navodno koči. (1) Službeni podaci DZS-a potvrđuju inflaciju u studenome 2025. (+3,8 % godišnje) i iznadprosječan rast skupine “Restorani i hoteli” (+7,3 %), što je relevantno za raspravu o cijenama u turizmu. (2) Istodobno, realni pokazatelji potrošnje kroz trgovinu na malo ne podupiru opći okvir “kočenja”, jer realni promet raste (+4,1 % u listopadu 2025., uz rast 31. mjesec zaredom). (3) Turistička statistika za 2025. pokazuje mjesečnu varijabilnost i blage kumulativne poraste, ali nije dovoljna da bi se tvrdilo da se “mnogi tradicionalni gosti” zbog inflacije okreću Turskoj, Grčkoj i Italiji. (1) (4) (5)

Vidi:

  1. HRT Vijesti. Više gostiju u prosincu, inflacija i dalje koči potrošnju. 26.12.2025. https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/vise-gostiju-u-prosincu-inflacija-i-dalje-koci-potrosnju-12492750
  2. Državni zavod za statistiku (DZS). CIJ-2025-1-1/11 Indeksi potrošačkih cijena u studenome 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97153
  3. Državni zavod za statistiku (DZS). USL-2025-1-1/10 Trgovina na malo u listopadu 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97619
  4. Državni zavod za statistiku (DZS). TUR-2025-1-1/7 Dolasci i noćenja turista u komercijalnom smještaju u srpnju 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97109
  5. Državni zavod za statistiku (DZS). TUR-2025-1-1/10 Dolasci i noćenja turista u komercijalnom smještaju u listopadu 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97115
  6. Državni zavod za statistiku (DZS). PC-Axis (PX-Web) baza: Dolasci i noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima – Tablica 1.3 “Dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta, Republika Hrvatska, županije, po mjesecima”; izvadak 2020–2024 (godišnji zbrojevi 01–12; po zemlji prebivališta).  https://web.dzs.hr/PxWeb/pxweb/hr/Turizam/Turizam__Dolasci%20i%20no%C4%87enja%20turista%20u%20komercijalnim%20smje%C5%A1tajnim%20objektima

„Granica siromaštva” kao politička kratica: 600 eura je blizu službenog praga, ali nije isto što i „ne može se preživjeti”

Nacional prenosi Špikinu tvrdnju da je mirovina ispod 600 eura “granica siromaštva”, ali službeni prag ovisi o godini i tipu kućanstva pa je 600 eura samo približna usporedba.

Autori: prof. dr. sc. Kristijan Krkač & Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku portala Nacional.hr, objavljenom 29. prosinca 2025., prenesena je izjava Milivoja Špike u kojoj se navodi: „To je već granica siromaštva i s tim sredstvima se ne može preživjeti…”. U istom tekstu iznosi se i brojčana procjena da „i dalje imamo nekih 650 tisuća ljudi” koji će imati mirovinu manju od 600 eura. (1)

Područje analize

U javnom govoru izraz „granica siromaštva” često služi kao snažna politička skraćenica za „premalo za život”. No u službenoj statistici Hrvatske i EU najčešće se misli na prag rizika od siromaštva (at-risk-of-poverty threshold) i pripadajuću stopu rizika od siromaštva: udio osoba čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak (nakon socijalnih transfera) ispod praga postavljenog na 60% nacionalnog medijana. (2) Ta mjera je relativna (ovisi o medijanu dohotka) i ne mjeri „biološku granicu preživljavanja”, nego niske dohotke u odnosu na ostatak društva. (2) (3) Ova provjera zato razdvaja tri stvari koje se u izjavi stapaju u jednu rečenicu: (a) što „granica siromaštva” znači u službenoj metodologiji; (b) koliko je 600 eura blizu službenog praga; (c) što je empirijski provjerljivo u dijelu o broju umirovljenika, a što ostaje vrijednosna ocjena („ne može se preživjeti”). (2) (3)

Analiza

1) Što je „granica siromaštva” u službenim definicijama

Eurostat definira stopu rizika od siromaštva kao udio osoba čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak (nakon transfera) ispod praga koji se postavlja na 60% nacionalnog medijana ekvivalentnog dohotka. (2) Dvije su posljedice te definicije ključne za ovu temu. Prvo, riječ je o dohotku prilagođenom veličini i sastavu kućanstva (ekvivalizacija). To znači da se brojka „600 eura” ne može automatski čitati jednako za samca i za kućanstvo s više članova. (2) (3) Drugo, prag je relativan: pomiče se s medijanom. U zemlji koja općenito postaje bogatija prag može rasti i ako se pojedincu ne mijenja realna kupovna moć; obratno, u krizi prag može padati dok cijene nekih nužnih dobara rastu. Zbog toga je pogrešno prag rizika od siromaštva tumačiti kao „objektivnu granicu života”, iako je kao statistički indikator iznimno važan za praćenje društvenih nejednakosti i dizajn socijalnih politika. (2) DZS u priopćenju o pokazateljima siromaštva za 2024. eksplicitno navodi i definiciju i ograničenje: stopa rizika od siromaštva „ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno”, nego koliko ih ima dohodak ispod praga; a prag je 60% medijana ekvivalentnog dohotka. (3) To je službeni okvir u kojem bi se izraz „granica siromaštva” trebao koristiti ako se želi preciznost.

2) Je li 600 eura „granica siromaštva” u Hrvatskoj — brojčano

DZS navodi da je prag rizika od siromaštva u 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio 7.407 eura godišnje. (3) Kada se to preračuna na mjesec, riječ je o oko 617 eura mjesečno. Dakle, brojka 600 eura jest blizu praga za samca, ali nije jednaka službenom pragu za 2024. — razlika je reda veličine ~17 eura mjesečno, ovisno o zaokruživanju. (3)

Ovdje postoje dvije važne nijanse koje politička formulacija prešućuje:

  • Prva nijansa je godina. Prag koji DZS objavljuje odnosi se na konkretan statistički ciklus (u ovom slučaju 2024.) i može se mijenjati iz godine u godinu. (3) Kad se u političkoj izjavi govori „od 1. siječnja” ili općenito o budućem razdoblju, korektnije je reći da je 600 eura „oko” praga prema posljednjim objavljenim podacima, a ne predstavljati broj kao fiksnu i vječnu granicu.
  • Druga nijansa je tip kućanstva. DZS za 2024. navodi i prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina: 15.554 eura godišnje (oko 1.296 eura mjesečno za kućanstvo). (3) To ne znači da je 1.296 eura „dovoljno”, nego da se službeni prag mijenja s kućanstvom zbog ekvivalizacije. U raspravi o mirovinama to je presudno: umirovljenik koji živi sam i umirovljenik u dvočlanom kućanstvu nisu usporedivi bez tog konteksta.

Zaključno, dio izjave koji sugerira da je 600 eura „na razini granice siromaštva” ima statističku potporu kao približna usporedba za samca, ali je netočan ako se čita kao precizna identifikacija službenog praga i ako se zanemari kućanstveni kontekst. (3)

3) „Ne može se preživjeti” i broj „oko 650 tisuća ispod 600”

Tvrdnja „s tim sredstvima se ne može preživjeti” nije provjerljiva jednom službenom statistikom poput praga rizika od siromaštva. To je normativan sud koji ovisi o troškovima stanovanja, zdravlja, dugovima, regionalnim cijenama, imovini, obiteljskoj pomoći i potrošačkim navikama. Službeni indikatori mogu potvrditi da je rizik od siromaštva među starijima visok (DZS u istom priopćenju navodi 37,0% za dob 65+ u 2024.), ali ne mogu „dokazati preživljavanje” kao apsolutnu činjenicu za svakog pojedinca. (3) Što se tiče sekundarne tvrdnje o „oko 650 tisuća” umirovljenika s mirovinom manjom od 600 eura, najbolji izvor je HZMO-ova distribucija mirovina „prema svotama”, koju HZMO objavljuje mjesečno kroz statističke materijale i otvorene datoteke. (4) U ovom okruženju nije bilo moguće izravno učitati HZMO-ove priložene PDF/XLSX tablice (tehničko ograničenje pristupa datotekama), pa se brojčana provjera ne može rekonstruirati do zadnje znamenke iz primarne tablice u istom odgovoru. Ipak, neovisni medijski sažeci koji se pozivaju na HZMO podatke navode da je u studenome isplaćeno 662.667 mirovina/korisnika ispod 600 eura (oko 58%). (6) Ta veličina je kompatibilna s političkom formulom „oko 650 tisuća”, ali uz dvije ograde: (a) treba paziti govori li se o broju korisnika ili broju isplata (u praksi se često preklapaju, ali terminološki nije isto), i (b) broj ovisi o tome promatra li se samo sustav „općih propisa” ili ukupna masa mirovina uključujući posebne režime. (6) (7)

Ukratko: dio o „650 tisuća ispod 600” izgleda vjerojatan i blizak javno prenošenim vrijednostima, no bez izravne tablice u ruci treba ga tretirati kao procjenu „reda veličine”, a ne kao precizan statistički podatak. (4) (5) (6)

Zaključak

Izjava da je mirovina manja od 600 eura „već granica siromaštva” počiva na realnoj intuiciji, ali miješa kolokvijalno značenje siromaštva s preciznim statističkim pojmom. Službeni prag rizika od siromaštva u Hrvatskoj za 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio je 7.407 eura godišnje (oko 617 eura mjesečno), pa je 600 eura brojčano blizu praga, ali nije isto što i službeni prag i ne vrijedi jednako za sve tipove kućanstava. (3) Dodatna rečenica „ne može se preživjeti” ostaje vrijednosna procjena koja se ne može dokazati jednim indikatorom, iako službeni podaci potvrđuju visok rizik od siromaštva među starijima. (2) (3) Time, naša ocjena ovog članka je ,,većinski točan”.  Razlog: ključna usporedba (600 eura ≈ prag rizika od siromaštva za samca prema posljednjim objavljenim DZS podacima) jest približno pogođena, ali izraz „granica siromaštva” koristi se preširoko (relativna mjera, ovisna o kućanstvu i godini) i nadograđuje se nedokazivim apsolutnim sudom o „preživljavanju”. (2) (3)

Izvori:

  1. Nacional.hr. GRANICA SIROMAŠTVA Špika iznio porazne podatke: ‘S tim sredstvima ne može se preživjeti’. 29.12.2025. https://www.nacional.hr/granica-siromastva-spika-iznio-porazne-podatke-s-tim-sredstvima-ne-moze-se-prezivjeti/
  2. Eurostat (Statistics Explained). Glossary: At-risk-of-poverty rate. https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Glossary:At-risk-of-poverty_rate
  3. Državni zavod za statistiku (DZS). Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2024. (ZUDP-2025-1-1). 21.03.2025. https://podaci.dzs.hr/media/wksjuvgb/zudp-2025-1-1-pokazatelji-siroma%C5%A1tva-i-socijalne-isklju%C4%8Denosti-u-2024.pdf
  4. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Statistika (mjesečne tablice i otvorene datoteke). https://www.mirovinsko.hr/hr/statistika/3759
  5. HZMO. Aktualna statistika za studeni 2025. – isplata u prosincu 2025. https://www.mirovinsko.hr/hr/aktualna-statistika-za-studeni-2025-isplata-u-prosincu-2025/148
  6. N1 Info. Manje od 600 eura ima 58 posto umirovljenika: Evo koliko je mirovina iznad 1.000 eura. 28.11.2025.  https://n1info.hr/biznis/manje-od-600-eura-ima-58-posto-umirovljenika-evo-koliko-je-mirovina-iznad-1000-eura
  7. Državni zavod za statistiku (DZS). Anketa o dohotku stanovništva (EU-SILC) – izvješće o kvaliteti (metodološki okvir). https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Izvje%C5%A1taji%20o%20kvaliteti/ADS_2024_hr_12.06..pdf

Povijesni maksimum koji nije povijesni

Medijski prenesena tvrdnja da je razlika plaća javnog i privatnog sektora “povijesno najveća” i da iznosi 32 posto nije u skladu s dostupnim dugoročnim istraživanjima, a pritom se u javnosti komunicira bez jasne metodologije i definicija.

Autori: prof. dr. sc. Kristijan Krkač & Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U medijskim izvještajima o izjavi glavne direktorice Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irene Weber, objavljenima 23. prosinca 2025., prenesena je primarna tvrdnja: „Svjedočimo povijesno najvećoj razlici… sada je 32 posto.” (1) (2) Kao dodatni kontekst, u medijskom sažetku HUP-ovih poruka o rastu i neravnotežama, objavljenom 8. prosinca 2025., navodi se i sekundarna tvrdnja: „Prosječna plaća isplaćena iz proračuna je 32 posto veća nego u privatnom…” (3)

Područje analize

Usporedbe plaća javnog i privatnog sektora redovito se koriste kao argument u raspravama o tržištu rada, proračunskim rashodima i “odljevu” radnika. No one su pouzdane samo ako su jasne definicije i metodologija. Ključna pitanja su što se uopće smatra javnim sektorom: samo proračunski korisnici ili i javna poduzeća, središnja država ili i lokalna razina. Jednako je važno uspoređuje li se bruto ili neto, po satu ili po mjesecu, te radi li se o prosjeku ili o mjeri koja je manje osjetljiva na ekstremno visoke plaće. Svjetska banka u analizi hrvatskog javnog sektora posebno naglašava razliku između “sirovih” i “prilagođenih” jazova te metodološke zamke kad se koristi samo jedna agregatna brojka. (4) U ovom slučaju presudna je riječ “povijesno”. Superlativ implicira da je današnja razlika najveća u duljem vremenskom horizontu, a to nije moguće dokazati usporedbom s jednom odabranom godinom poput 2019. Zato analizu strukturiramo kroz četiri kuta: kako je tvrdnja formulirana i kakav dojam stvara, što o duljoj dinamici razlika govore empirijska istraživanja, koliko “jaz” odražava strukturu zaposlenih, te što se uopće može provjeriti o brojci 32 posto iz javno dostupnih autoritativnih izvora. (1) (4) (5)

Analiza

Prvo, što je rečeno i kako. U medijskim navodima tvrdnja je maksimalno kategorična: razlika je “povijesno najveća”, a zatim se učvršćuje konkretnom brojkom od 32% i usporedbom s 15% u 2019. (1) (2) Takva konstrukcija ima snažan retorički učinak jer čitatelju sugerira da postoji jasan vremenski niz i nedvojbena metodologija, iako se ti elementi u samom medijskom prijenosu ne prikazuju. U fact check smislu, problem nije u legitimnosti rasprave o plaćama, nego u tome što se superlativ koristi kao činjenica bez prikazanog dokaza i bez nužnih definicija. Za početak je korisno imati jednu čvrstu, vizualnu referencu iz istog izvora koja raspravu o “jazu” spušta na mjerljive brojke.

 

Graf 1: Svjetska banka – Neto plaće po sektorima (HRK), mjesečno i po satu (2008.–2018.)

Lijevi dio prikazuje kretanje mjesečne neto plaće, a desni satne neto plaće u privatnom sektoru, temeljnome javnom sektoru i javnim poduzećima. U cijelom razdoblju javni sektor i javna poduzeća imaju više plaće od privatnog, ali se razlike među sektorima drugačije vide ovisno o tome promatraju li se mjesečni iznosi ili satnice. Ovaj graf pokazuje da “jaz” može izgledati bitno drugačije ovisno o tome gleda li se mjesečni iznos ili satnica, pa bez jasne definicije mjere ne može poduprijeti superlativ “povijesno najveća” niti potvrditi da je upravo “32%” izravno usporediv i provjerljiv navod. (8)

Drugo, je li “povijesno najveća” u skladu s dugoročnim nalazima. Postoje hrvatske empirijske analize koje zahvaćaju dulje razdoblje i eksplicitno uspoređuju javni sektor, poduzeća u državnom vlasništvu i privatni sektor. U radu Nestića, Rubila i Tomića, na temelju Ankete o radnoj snazi, navodi se da je “sirova” razlika u neto plaći po satu između javnog i privatnog sektora na početku promatranog razdoblja bila gotovo 40 posto, dok je kasnije bila niža. (5) Time se ruši doslovna interpretacija superlativa “povijesno najveća” ako “povijesno” obuhvaća barem dva desetljeća. Čak i ako bi netko prigovorio da se u javnosti govori o mjesečnim prosjecima, a dio literature analizira satnicu, upravo to potvrđuje ključnu poantu: bez jasnog definiranja mjere i obuhvata superlativ nije provjerljiv, a dostupni dokazi pokazuju da su u Hrvatskoj već zabilježeni jazovi koji su usporedivi ili veći od 32 posto. (5) Kad se koristi riječ “povijesno”, ključan je dulji vremenski okvir – bez njega se rekord ne može ni tvrditi ni opovrgnuti.

Graf 2: Nestić, Rubil i Tomić, prikaz i razlaganje razlika plaća između sektora kroz dulje razdoblje, s naglaskom na visoke početne razine “sirovog” jaza. Ono što graf može pokazati jest da su u ranijem razdoblju zabilježeni vrlo visoki jazovi (oko četrdesetak posto po satnici), što dovodi u pitanje “povijesno najveća”, ali sam po sebi ne može dokazati da je “32%” točan izračun za 2025. (11)

Napomena: vrijednosti u Grafu 2 izražene su u log-bodovima (razlika logaritama plaća), što je standardna mjera proporcionalnog jaza u plaćama u ekonomskim analizama. To nije isto što i tvrdnja o “32% većoj prosječnoj mjesečnoj plaći” te se ne smije čitati kao izravna usporedba s tim navodom. Za intuitivnu orijentaciju, 0,10 log-bodova približno odgovara oko 10% razlike (točnije 100·(e^0,10 − 1) ≈ 10,5%), ali to vrijedi za definiciju plaće i jedinicu mjere iz izvora (npr. satnicu), a ne za medijski iznesenih 32%.

Treće, što “razlika plaća” zapravo mjeri i koliko je to posljedica strukture zaposlenih. U javnim raspravama često se miješaju dva različita pojma. Prvi je sirovi jaz, odnosno jednostavna razlika prosjeka. Drugi je “premija” javnog sektora, odnosno razlika nakon kontrole za obrazovanje, dob, zanimanje, radno vrijeme i druge karakteristike. Svjetska banka za Hrvatsku prikazuje i sirove i prilagođene razlike te pokazuje da se one mogu bitno razlikovati. Primjerice, u jednoj godini promatranja prosječni sirovi jaz može biti oko četvrtine, dok je prilagođeni jaz jednocifren, što znači da znatan dio razlike dolazi iz različite strukture radne snage, a ne iz toga da se “isti posao” plaća znatno više samo zato što je u javnom sektoru. (4) Da se izbjegne pogrešan zaključak “sektor = uzrok”, sljedeći prikaz razdvaja ukupnu razliku na objašnjivi i neobjašnjivi dio.

Graf 3: Svjetska banka – Prosječni jaz plaća između javnog sektora/javnih poduzeća i privatnog sektora (%, 2008.–2018.)

Prikazani su sirovi (bez prilagodbe) i prilagođeni jazovi, pri čemu je sirovi jaz trajno veći (otprilike 25–35%), a nakon prilagodbe se smanjuje (oko 7–18%); tanke rubne linije označuju 95% interval pouzdanosti. Graf 3 potvrđuje da se u razdoblju 2008.–2018. sirovi jaz često kreće u rasponu oko 25–35%, ali također pokazuje da se nakon prilagodbi jaz znatno smanjuje, pa ne može biti dokaz ni da je današnji jaz “povijesno najveći” ni da je “32%” valjana brojka za 2025. Prije nego se razlika interpretira kao “premija” javnog sektora, treba provjeriti osnovnu strukturu zaposlenih, a obrazovanje je najbrži indikator.(9)

Graf 4: Svjetska banka – Prosječne godine školovanja zaposlenih po sektorima (2008.–2018.).

Javni sektor (core public sector) kroz cijelo razdoblje ima najviše prosječne godine školovanja i bilježi rast, javna poduzeća su između, a privatni sektor najniži, što upućuje na strukturnu (obrazovnu) komponentu razlika u plaćama. Graf 4 pokazuje da javni sektor kroz cijelo razdoblje ima višu obrazovnu strukturu, pa dio “sirovog” jaza može biti strukturni efekt, što znači da se navod “32%” ne može čitati kao čista “premija” javnog sektora niti kao dokaz “povijesnog maksimuma”. Ako se u javnosti barata brojkom “32%”, najpoštenija provjera je usporedba s DZS nizom u istoj definiciji, jer tek tada vidimo je li navod uopće usidren u podatku..(10)

Graf 5. Jaz prosječne mjesečne neto plaće (DZS, Tab. 9.3.1)

Proxy “proračun” = prosjek sektora O+P+Q (javna uprava i obrana; obrazovanje; zdravstvo i socijalna skrb), proxy “privatni” = prosjek sektora A–S bez O,P,Q, mjesečno, 2015–2025. Isprekidana linija označava referentnih 32%. Na ovom proxyju maksimum je 34,1% (06/2024), dok je zadnja dostupna točka 24,7% (10/2025). Napomena: riječ je o neponderiranom prosjeku sektorskih prosjeka (proxy), pa rezultat ovisi o definiciji i obuhvatu “javnog/privatnog” u tvrdnji. (12) (13) (14)

Četvrto, brojka 32 posto i problem provjerljivosti. U medijskom prijenosu brojka se iznosi kao gotova činjenica, ali bez javno prikazane metodologije. Dodatni problem je što se u paralelnoj komunikaciji koristi i druga definicija, “plaća isplaćena iz proračuna”, koja ne mora biti isto što i “javni sektor” u širem smislu, jer javni sektor može uključivati i javna poduzeća, a proračunske isplate obično ciljaju uži krug korisnika. (3) U takvim okolnostima brojka može biti rezultat sasvim određenog presjeka i definicija koje nisu vidljive čitatelju, pa je javna provjera ograničena. Ono što se može provjeriti iz autoritativnih izvora jest da u javnom sektoru postoji složen regulatorni okvir određivanja plaća i da dio rasta dolazi kroz administrativne parametre poput osnovice i dodataka, što povećava potrebu za preciznošću kada se takav sustav uspoređuje s privatnim sektorom. Također, službena statistika o prosječnim plaćama redovito se objavljuje, no standardna priopćenja o prosjeku za pravne osobe ne daju sama po sebi jedinstvenu i metodološki razjašnjenu usporedbu “javni naspram privatnog” s jednim brojem koji bi se mogao proglasiti “povijesnim maksimumom”. (6) (7)

Zaključak

Tvrdnja da “svjedočimo povijesno najvećoj razlici” između plaća javnog i privatnog sektora, uz navod da razlika iznosi 32%, nije u skladu s dostupnim dugoročnim empirijskim nalazima i u javnom je prijenosu predstavljena bez ključnih definicija. Dugoročnije analize za Hrvatsku bilježe razdoblja u kojima je “sirovi” jaz bio vrlo visok, oko četrdesetak posto prema satnici, što dovodi u pitanje superlativ “povijesno najveća” kada se riječ “povijesno” koristi bez vremenskog ograničenja i bez preciziranja mjere. (5) Pritom autoritativna literatura upozorava da se sirovi jaz ne smije automatski tumačiti kao “premija” javnog sektora, jer razlike u obrazovnoj, zanimanjskoj i profesionalnoj strukturi mogu bitno oblikovati agregatnu brojku, dok prilagođene procjene u pravilu ispadaju znatno manje. (4) Zbog toga ovom članku dajemo ocjenu “većinski netočan”. Razlika između plaća javnog i privatnog sektora može postojati i u pojedinim razdobljima može biti veća nego u nekim recentnim godinama, ali tvrdnja da je današnji jaz “povijesno najveći” nije potkrijepljena dugoročnim dokazima. Istodobno, brojka od 32 posto u medijskom obliku ostaje neovisno neprovjerena jer nije popraćena javno dostupnom metodologijom koja bi omogućila provjeru obuhvata i izračuna, uključujući osnovne definicije poput toga odnosi li se mjera na mjesečnu ili satnu plaću te na bruto ili neto iznos, kao i što se točno smatra plaćom “iz proračuna”. U takvom okviru, uz istodobno iznošenje postotka (32%) i superlativa “povijesno najveća”, bez jasne metodologije i bez preciznih definicija, tvrdnja o “povijesnom maksimumu” ne može se utemeljiti, osobito zato što dostupni dugoročniji izvori upućuju na usporedive ili veće “sirove” jazove u prošlosti.  (1) (3) (5)

Vidi:

1. Net.hr. Hoćemo li živjeti bolje? Irena Weber o povišicama iduće godine. 23.12.2025. https://net.hr/danas/rtl-danas/hocemo-li-zivjeti-bolje-irena-weber-o-povisicama-iduce-godine-04e0d53d-df5a-11f0-9a51-9600040c8f8e

2.  Tportal. Irena Weber: Snažan rast plaća nastavit će se i u 2026.; Rast cijena hrane usporava. 23.12.2025. https://www.tportal.hr/biznis/clanak/irena-weber-snazan-rast-placa-nastavit-ce-se-i-u-2026-rast-cijena-hrane-je-usporio-20251223

3. Lider Media. HUP: Hrvatski rast vuče država, privatni sektor ostaje bez daha. 08.12.2025. https://lidermedia.hr/biznis-i-politika/hup-hrvatski-rast-vuce-drzava-privatni-sektor-ostaje-bez-daha/

4. World Bank. Croatia Public Finance Review 2021, Chapter 2: The public private sector wage gap in Croatia; Annexes on methodology and workforce structure. 2021. https://documents1.worldbank.org/curated/en/099420005052236017/pdf/P172617060f2390420827e031de854172f4.pdf

5. Nestić D, Rubil I, Tomić I. Analiza razlika u plaćama između javnog sektora, poduzeća u državnom vlasništvu i privatnog sektora u Hrvatskoj 2000. do 2012. Privredna kretanja i ekonomska politika. 2015;24(1):7–44. https://hrcak.srce.hr/file/206641

6. Državni zavod za statistiku. Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih za listopad 2025. Objavljeno 19.12.2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97033

7. Narodne novine. Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u 2025. godini (NN 155/2024). Objavljeno 31.12.2024. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_12_155_2564.html

8. Graf 1. World Bank. Croatia Public Finance Review 2021. Figure 55: Monthly and hourly net wages by sector. 2021. https://documents1.worldbank.org/curated/en/099420005052236017/pdf/P172617060f2390420827e031de854172f4.pdf

9. Graf 3. World Bank. Croatia Public Finance Review 2021. Figure 58: Mean public private wage gaps, raw and adjusted. 2021. https://documents1.worldbank.org/curated/en/099420005052236017/pdf/P172617060f2390420827e031de854172f4.pdf

10. Graf 4. World Bank. Croatia Public Finance Review 2021. Annex Figure 5: Education differences by sector. 2021.  https://documents1.worldbank.org/curated/en/099420005052236017/pdf/P172617060f2390420827e031de854172f4.pdf

11. Graf 2. Nestić D, Rubil I, Tomić I. Analiza razlika u plaćama… Slika 4: razlaganje jaza po komponentama (Oaxaca Blinder) i razine sirovih razlika u ranijem razdoblju. 2015. https://hrcak.srce.hr/file/206641

12. Državni zavod za statistiku (DZS). Statistika u nizu – Zaposlenost i plaće: Plaće (dataset; Excel “place.xlsx”, Tablica 9.3.1 – prosječna mjesečna isplaćena neto plaća prema NKD 2007, mjeseci, JOPPD). https://data.gov.hr/ckan/dataset/statistika-u-nizu-zaposlenost-i-pla-e/resource/613d2e8f-6cb4-46ce-a556-4c9b7ea9232c

13. Državni zavod za statistiku (DZS). Metodologija: Prosječne mjesečne neto i bruto plaće (definicija i način izračuna prosječne mjesečne isplaćene plaće po zaposlenome u pravnim osobama). https://web.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Zaposlenost%20i%20place/metodologija_place.htm

14. Državni zavod za statistiku (DZS). Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007 (NKD 2007) – struktura/objašnjenja (oznake područja O, P, Q). https://web.dzs.hr/App/NKD_Browser/assets/docs/NKD_2007_struktura.pdf