lazna-uzbuna – LAZNA UZBUNA

“Luksuzno meso”? Što tvrdnje o skoku cijena zapravo znače

Članak Dnevno.hr o mesu koje “uskoro postaje luksuz” temelji se na stvarnim brojkama za njemačku govedinu, ali ih pogrešno generalizira na cijelo meso, cijelu Europu i Hrvatsku. Provjerili smo sve navode.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

1. “Prema podacima Udruge proizvođačkih zajednica za stoku i meso (VEZG) iz Oldenburga, otkupne cijene su nedavno prešle 7 eura po kilogramu, što je više od 50% više nego ljeti 2023., znatno iznad prosječne stope inflacije.”

2. “U mesnicama i supermarketima kilogram junećeg odreska više klase doseže 40–50 eura, što sve češće postaje pravilo, a ne izuzetak.”

3. “Stručnjaci kažu da je glavni razlog stalno smanjenje stočnog fonda.”

4. “Broj goveda svake godine pada za dva do četiri posto. Mnoge farme zatvaraju vrata…”

5. “Statistika potvrđuje ove tvrdnje: u svibnju 2015. u Njemačkoj je bilo 12,6 milijuna goveda, dok ih je u svibnju ove godine ostalo samo 10,3 milijuna.”

6. “Poznato je da zeleni aktivisti i političari u Europi kritiziraju stočne farme… a sada se čini da njihove ideje dolaze do izražaja.”

7. “Ovo meso uskoro postaje luksuz: Cijena leti u nebo.”

Dnevno.hr, 29. rujna 2025. (1)

Područje analize

Ovaj članak tvrdi da su cijene mesa u Europi dosegle razine koje prijete pretvoriti ga u luksuznu namirnicu. Ključne brojke preuzete su iz njemačkog izvora VEZG (krovna udruga proizvođačkih zajednica za stoku i meso), a narativ se gradi kroz tri linije: prvo, cijene u otkupu i maloprodaji snažno rastu; drugo, uzrok je sustavno smanjenje stočnog fonda; treće, politički pritisci i “zeleni aktivisti” ubrzavaju taj trend. Da bismo procijenili točnost ovih tvrdnji, potrebno je odvojiti što se odnosi na Njemačku, što na globalna tržišta, a što na Hrvatsku. Također je nužno razlikovati otkupne cijene od maloprodajnih te provjeriti kako se trendovi uistinu reflektiraju na potrošače u EU i Hrvatskoj. U nastavku prilažemo tablicu VEZG-a.

Analiza

Otkupne cijene: “7 €/kg”

Tvrdnja da je cijena mesa u otkupu prešla 7 €/kg djelomično je točna, ali samo kada se precizira da se radi o govedini u Njemačkoj, točnije o klasi junadi R3 prema VEZG podacima. U rujnu 2025. ta je cijena doista dosegnula oko 7 €/kg trupne mase. Međutim, isti izvori pokazuju da je otkupna cijena svinja u istom razdoblju bila oko 1,85 €/kg, a peradi još niža. Dakle, 7 €/kg ne predstavlja “cijenu mesa” uopće, nego samo specifičan segment tržišta. Kada se to prešuti, stvara se lažan dojam da sve vrste mesa poskupljuju jednako dramatično. (2)

Usporedba s 2023.: “više od 50%”

Članak tvrdi da je cijena narasla više od 50% u odnosu na ljeto 2023. Podaci pokazuju da su u ljetu 2023. cijene junadi znale pasti do 4,40 €/kg, a prosjek cijele godine bio je bliže 4,96 €/kg. U usporedbi s najnižom vrijednošću rast na 7 €/kg doista znači +59%, dok u usporedbi s prosjekom znači oko +41%. Odabir “baze” odlučuje hoće li rast izgledati dramatičniji. Članak ne objašnjava na što se točno referira, što ukazuje na selektivno prikazivanje. (4)

Maloprodajne cijene: “40–50 €/kg”

Istina je da u njemačkim mesnicama i supermarketima postoje premium odresci koji dosežu cijenu od 40–50 €/kg. No to se odnosi na luksuzne rezove i specifične segmente, a ne na prosječnu cijenu mesa. Prosječna maloprodajna cijena govedine u Njemačkoj znatno je niža, dok svinjetina i perad ostaju dostupne većini kućanstava. U Hrvatskoj, pak, takve cijene nisu zabilježene, a prosječne cijene mesa kreću se u okvirima regionalnih standarda. Članak time anegdotalni primjer predstavlja kao “pravilo”, što je pogrešno. (6) (7) (10)

Uzrok: pad stočnog fonda

Podaci njemačkog statističkog ureda potvrđuju pad broja goveda s 12,6 milijuna (2015.) na 10,3 milijuna (2025.). To jest važan strukturni trend i on doista potiče rast cijena govedine. Međutim, članak ignorira druge važne uzroke: rast cijena stočne hrane i gnojiva, energenata, utjecaj globalne potražnje, kao i sanitarne krize poput afričke svinjske kuge u nekim državama. FAO-ov (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) indeks mesa pokazuje da globalni rekordi dolaze prvenstveno od govedine, dok su svinjetina i perad stabilnije ili čak pojeftinile. Pad stočnog fonda jest relevantan, ali nije jedini ni dovoljan razlog. (3) (5) (8) (9)

Politički okvir: “zeleni aktivisti”

Tvrdnja da su “zeleni aktivisti” i političari ključan uzrok poskupljenja mesa spada u ideološko objašnjenje bez potkrepljenih dokaza. Nigdje u članku nisu navedeni konkretni zakonski propisi ili mjere koje bi izravno podigle cijene na 7 €/kg. Iako rasprave o smanjenju emisija i utjecaju stočarstva na klimu postoje, nema dokaza da su one uzrok aktualnog rasta cijena. Empirijski podaci upućuju na tržišne uzroke: pad stada, rast inputa i potražnju, a ne na aktivizam ili politiku.

Krovna tvrdnja: “meso uskoro postaje luksuz”

Naslov je najdramatičniji element teksta. No kada se pogleda Eurostatov indikator materijalne deprivacije, vidi se da je udio stanovništva EU koje si ne može priuštiti meso ili ribu svaki drugi dan pao s 9,5% (2023.) na 8,5% (2024.). Dakle, priuštivost mesa se poboljšava, a ne pogoršava. U Hrvatskoj, Harmonizirani indeks potrošačkih cijena za meso pokazuje rast u skladu s inflacijom, ali ne razine koje bi meso pretvorile u luksuznu robu. Tvrdnja da meso općenito “uskoro postaje luksuz” nema uporišta u statistikama.

Zaključak

Članak Dnevno.hr temelji se na stvarnim podacima o govedini u Njemačkoj, ali ih prezentira na senzacionalistički način. Točno je da je otkupna cijena junadi R3 dosegla 7 €/kg i da su pojedini premium odresci u Njemačkoj doista vrlo skupi. Međutim, netočno je govoriti o “cijeni mesa” uopće, netočno je sugerirati da su svi rezovi poskupjeli jednakim tempom i netočno je tvrditi da meso u Europi ili Hrvatskoj postaje luksuzna roba. Uzroci su kompleksni, a ne svedeni na pad stočnog fonda ili politički aktivizam. Članak koristi realne brojke, ali ih izdvaja iz konteksta i generalizira, dok krovna tvrdnja o “luksuzu” nema empirijsku potvrdu. Time ovom članku dajemo ocjenu ,,većinski netočno”.

Vidi:

224 % – evo kako je Jutarnji list opisao rast kineskog BYD-a

Tvrdnja da je BYD u Europi zabilježio rast od 224 % pokazala se netočnom – brojka ne postoji u službenim izvorima, a u samom članku pojavljuje se drukčiji postotak.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„Električna vozila sve traženija u Europi: kineski div zabilježio rast od 224 posto” — Jutarnji list / Novac.hr, 26. rujna 2025.,(1)

U tekstu se dodatno navodi:

● „Prodaja električnih vozila u Europskoj uniji od siječnja do kolovoza 2025. skočila je za 25%, tržišni udio automobila na baterije 15,8%, hibridi čine više od trećine.”

● „Njemačka bilježi +39%, Francuska –2%, španjolsko tržište se gotovo udvostručilo.”

● „Volkswagen ostaje lider s 28% udjela i ‘tek blagim rastom ukupne prodaje (+4,1%)’.”

● „Tesla ima pad od 42% i udio 1,2%, dok je BYD povećao prodaju za 244%.”

Područje analize

Kako bi analiza bila jasnija široj publici, važno je objasniti osnovne pojmove.

● Električni automobil na baterije – vozilo koje se pokreće isključivo pomoću baterije i nema motor s unutarnjim izgaranjem (primjeri su Tesla Model 3 ili Volkswagen ID.3).

● Hibridni automobil – vozilo koje kombinira klasični motor na benzin ili dizel i električni motor. Baterija se puni tijekom vožnje, a ne iz utičnice.

● Punjivi hibrid – hibrid koji se, osim vožnjom, može puniti i iz utičnice te tako voziti određeni broj kilometara samo na struju.

● Udruženje europskih proizvođača automobila – organizacija koja redovito objavljuje službene podatke o registracijama novih automobila u Europi.

Analiza

1. BYD i „224% rasta“

Naslov tvrdi da je kineski proizvođač automobila BYD (puni naziv: Build Your Dreams) povećao prodaju za 224%. No u samom tekstu piše da je rast iznosio 244%. Službeno Udruženje europskih proizvođača automobila (ACEA) takve podatke po markama uopće ne objavljuje. Brojka od 244% potječe iz industrijske baze Dataforce (koja nije javno dostupna), a prenijeli su je Euronews i drugi mediji te se odnosi na kumulativni rast od siječnja do kolovoza 2025. u usporedbi s istim razdobljem 2024. (3,7). Istodobno, Reuters i Wall Street Journal navode da je u samom kolovozu 2025. BYD registrirao oko 9.100 vozila u EU, što je otprilike +200% više nego u kolovozu 2024., uz tržišni udio od tek 1,3% (2,5). Zaključak je da se brojka od 224% iz naslova ne pojavljuje ni u jednom vjerodostojnom izvoru te je najvjerojatnije posljedica pogreške u prepisivanju. (2) (3) (5) (7) (8)

2. „29% više u kolovozu nego u srpnju“

U članku se navodi da je u kolovozu prodano 29% više električnih automobila nego u srpnju. To je pogrešno tumačenje. Udruženje europskih proizvođača uvijek uspoređuje isti mjesec dviju različitih godina, a ne mjesec po mjesec. Službeni podatak kaže da je u kolovozu 2025. broj registracija električnih automobila na baterije bio 30,2% veći nego u kolovozu 2024. Tvrdnja iz članka nastala je, dakle, krivim čitanjem godišnje usporedbe kao mjesečne. (4) (6)

3. Tesla i Volkswagen

Za Teslu se navodi da bilježi pad od 42% i udio od 1,2%. Problem je što se ovdje kombiniraju dvije različite vremenske mjere: pad od 42% odnosi se na razdoblje od siječnja do kolovoza, dok se udio od 1,2% odnosi na mjesec kolovoz. To može dovesti čitatelja u zabludu. Slično vrijedi i za Volkswagen grupu. Prema Euronewsu, Volkswagen je od siječnja do kolovoza imao rast od 4,1%. U članku se to preformulira u „blagi rast ukupne prodaje“, što može sugerirati da je riječ o rastu cijelog europskog tržišta, a ne samo Volkswagenove grupe. (6)

Zaključak

Članak Jutarnjeg lista i Novac.hr ispravno prenosi neke podatke, poput udjela električnih automobila na baterije od 15,8% u Europskoj uniji i snažnog rasta u Njemačkoj. Međutim, ključna tvrdnja iz naslova – da je BYD povećao prodaju za 224% – nije istinita, jer ta brojka ne postoji u pouzdanim izvorima. Točan podatak je 244%, ali se odnosi na mali apsolutni broj automobila i bez dodatnog objašnjenja izgleda dramatičnije nego što zapravo jest. Osim toga, tvrdnja o „29% više nego u srpnju“ temelji se na pogrešnom tumačenju statistike, a podaci o Tesli i Volkswagenu miješaju različite vremenske okvire. Naslovna tvrdnja je netočna, a nekoliko sporednih tvrdnji pogrešno interpretirano. Iako BYD doista bilježi brzi rast u Europi, on polazi s vrlo niske baze i još uvijek ima tek oko jedan posto tržišta, što nikako ne znači dominaciju. Time članak svrstavamo u kategoriju ,,većinski netočno”.

Vidi:

byd električna vozila Europa Kina Tesla

Trump “uspio” protiv Kine? Ekonomija u brojkama, a ne u sloganu

Jutarnji list tvrdi da su novi podaci dokaz “uspjeha Trumpova plana”. Analiza pokazuje: statistika jest zabrinjavajuća, ali uzroci su višestruki, a tumačenje pogrešno.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Trumpov plan je uspio” — Novac.jutarnji.hr, Luka Fišić, 30. rujna 2025., (1).

Citati iz članka:

● “Kineska industrija već šest mjeseci ne izlazi iz minusa.”

● “U rujnu je proizvodni PMI pao na 49,8 bodova.” (misli se na PMI Kine)

● “Samo u kolovozu, isporuke u Sjedinjene Države pale su za trećinu.”

● “Potrošačke cijene pale su 0,4 posto na godišnjoj razini.”

● “Vlada uvodi nove poticaje; od smanjenja kamatnih stopa… do subvencioniranih programa.”

Analiza

1. Proizvodni PMI – što je i zašto je važan?

PMI (Purchasing Managers’ Index) je indeks menadžera nabave, koji mjeri aktivnost u industriji. Računa se anketiranjem tisuća tvrtki o narudžbama, zapošljavanju, cijenama i zalihama.

● Vrijednost iznad 50 = širenje industrije.

● Vrijednost ispod 50 = kontrakcija, pad industrijske aktivnosti.

U rujnu 2025. PMI je u Kini bio 49,8 – što znači blagu kontrakciju. To ukazuje na poteškoće u industrijskom sektoru, ali nije dramatičan pad – razlika od 0,2 boda znači da je industrija na rubu stagnacije. (2) (3)

2. Industrijska proizvodnja

Članak, pišući o Kini, navodi da je “industrija već šest mjeseci u minusu”. Podaci Nacionalnog ureda za statistiku Kine (NBS) pokazuju da je u kolovozu 2025. industrijska proizvodnja porasla 4,3 % na godišnjoj razini. Dakle, proizvodnja raste, ali sporije nego ranije. Rečenica iz članka očito se odnosi na PMI, a ne na službeni indeks industrijske proizvodnje — što je metodološki nespretno jer PMI i službeni output nisu isto. (4) (6)

3. Izvoz

Citirano: “isporuke u SAD pale su za trećinu.” Prema kineskim carinskim podacima, u kolovozu 2025. izvoz u SAD zaista je pao oko 30 % na godišnjoj razini. To je izravna posljedica trgovinskih barijera i smanjene američke potražnje. No ukupni kineski izvoz u druge regije (jugozapadna Azija, EU, Afrika) istodobno je rastao. Dakle, gubitak američkog tržišta dijelom je kompenziran diversifikacijom. (5) (7)

4. Potrošačke cijene i deflacija

Članak navodi: “Potrošačke cijene pale su 0,4 %.” To znači deflaciju — pad cijena u odnosu na prethodnu godinu. Deflacija signalizira slabiju potražnju: kad građani i poduzeća manje troše, cijene stagniraju ili padaju. To može biti opasno jer potrošači odgađaju kupnju očekujući daljnji pad cijena. Međutim, pad od –0,4 % je blag i kratkotrajan; OECD i IMF očekuju da će inflacija u Kini biti pozitivna u prosjeku 2025. godine. (8) (9) (10)

5. Vladini poticaji

Članak spominje: “Vlada uvodi poticaje — od smanjenja kamatnih stopa do subvencioniranih programa.” To je točno. Narodna banka Kine snizila je referentnu kamatnu stopu na 2,35 %, a vlasti nude subvencije za kupnju električnih vozila, stanova i zelenih tehnologija. To pokazuje da vlasti reagiraju aktivno na pritiske — što je suprotno tvrdnji da je Kina paralizirana Trumpovim carinama. (11)

6. Jesu li trendovi dokaz “uspjeha Trumpovog plana”?

Trumpovi ciljevi bili su:

● smanjiti trgovinski deficit (nije uspjelo; SAD ima još veći globalni deficit);

● zaštititi američku industriju (djelomično uspjelo, ali uz više cijene za potrošače);

● zaustaviti kineski uspon (nije uspjelo; Kina i dalje raste, iako sporije).

Dakle, neki kratkoročni ciljevi (smanjenje kineskog izvoza u SAD) jesu postignuti, ali šira slika pokazuje ograničene i obostrano štetne učinke. (12) (13) (14)

Retorika i manipulacija u članku

● Selektivno biranje podataka: navode se samo negativni indikatori, bez spominjanja pozitivnih trendova u uslugama ili drugim izvoznim tržištima.

● Kauzalna redukcija: kompleksno usporavanje pripisuje se jednom faktoru — Trumpovim carinama.

● Emocionalni naslov: “Trumpov plan je uspio” nosi prizvuk pobjede, iako je učinak sporan i ambivalentan.

Zaključak

Pokazatelji koje navodi Jutarnji list (PMI ispod 50, pad izvoza u SAD, deflacija) jesu stvarni. Ali interpretacija da to znači “Trumpov plan je uspio” je pretjerana i metodološki netočna.

● PMI pokazuje blagu kontrakciju industrije, ne kolaps.

● Industrijska proizvodnja raste, iako sporije.

● Izvoz u SAD jest pao, ali globalna izvozna slika je raznolikija.

● Deflacija je blaga i vlasti reagiraju mjerama poticaja.

● Trumpovi ciljevi uglavnom nisu ostvareni u cjelini.

Članak koristi točne ekonomske indikatore, ali izvodi jednostran zaključak koji zanemaruje širu ekonomsku sliku i stvarne učinke Trumpove politike te ga time možemo opisati kategorijom ,,većinski netočan”.

Vidi:

Donald Trump Kina PMI SAD trgovinski rat Trump

Koja je cijena pandemijske laži?

Promoviranje dezinformacija i teorija zavjere tijekom Covid-19 pandemije proizvelo je dodatnu gospodarsku štetu Hrvatskoj

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Nema sumnje da je politika Vlade RH tijekom pandemije Covid-19 pridonijela gospodarskoj šteti RH. Mjere kao što su karantena, ograničavanje kretanja, turističkih ulazaka u RH itd. direktno su uzrokovale gospodarsku štetu. No, te mjere bile su redovit i standardan epidemiološki odgovor na zaraznu virusnu bolest koja se brzo i lako širila i za koju u trenutku izbijanja nije postojalo cjepivo. Odlučivalo se temeljem redovitog opreza, cost-benefit kalkulacije i potencijalne standardne trijaže pod vidom zdravlja, gospodarstva i funkcioniranja društva. Može se reći da su se te mjere teško mogle izbjeći, napose u društvu kao što je hrvatsko. No, visok stupanj nepovjerenja u sve vrste vlasti, visok stupanj percepcije korupcije i vjerojatno najviši udio građana u EU, a koji vjeruju u najmanje jednu teoriju zavjere u RH bio je plodno tlo da se ta šteta učini još većom od strane onih koji su širili dezinformacije i teorije zavjere o pandemiji. Ta je šteta gospodarski moguće još veća, a što je na prvo pogled protuintuitivno.

Ne postoji konačna procjena broja ljudi koji se nisu pridržavali mjera pa su se zarazili, oboljeli i preminuli ili nisu bili cijepljeni isključivo zbog anti-vakserskih tvrdnji i ostalih teorija zavjere i dezinformacija vezanih uz Covid-19. No postoji niz međusobno neovisnih pokazatelja koji uzeti zajedno konvergiraju prema indiciji kako je taj broj stvaran i kako ga se može iskazati u postotku. Neki od tih pokazatelja su sljedeći:

(1) Do sredine 2023. prosječna pokrivenost primarnim cijepljenjem u EU („primarni ciklus“) iznosila je ≈ 75%. Neke zemlje (Hrvatska, Slovačka, Poljska) bile su ispod 60%. Dio slabije procijepljenosti, usprkos dostupnosti cjepiva i cijepljenja u RH može se pripisati strahu od nuspojava, neodlučnosti, neopravdanim sumnjama u valjanost, djelotvornost cjepiva. (1)

(2) Prema članku „Što se krije iza značajnih razlika u stopama cijepljenja protiv COVID-19 između država članica EU“ (2022.), oko 13,4% Europljana planiralo je odgoditi cijepljenje, a 11,2% nije imalo namjeru cijepiti se. (2) Dio tih 13,4, tj. 11,2% sigurno je bio pod utjecajem niza dezinformacija o pandemiji. Koliki je taj postotak nije jasno. U članku „Oklijevanje u vezi s cijepljenjem protiv COVID-19 u osam europskih zemalja“ od ≈ 6% u Španjolskoj do ≈ 62% u Bugarskoj tvrdilo je oklijevanje u vezi s cijepljenjem (ovisno o zemlji) u to vrijeme. (3) Čak 18% Hrvata tvrdilo je 2021. da ne vjeruje farmaceutskoj industriji što je dijelom ovisno o širenju dezinformacija o toj industriji. (4)

(3) Mnoge studije pokazuju snažnu statističku povezanost između vjerovanja u dezinformacije/teorije zavjere i oklijevanja u cijepljenje. Npr. veće oklijevanje među ljudima s visokim uvjerenjima u zavjeru, niskim povjerenjem u institucije i onima koji intenzivno koriste društvene mreže. (5) Čak 39% Hrvata vjerovalo je tijekom pandemije da je pandemija rezultat djelovanja vlada ili raznih organizacija. (6) To je blizu prosjeka EU koji oko 24% onih koji su oklijevali ili odlučno odbijali cijepljenje. Zamislimo da se radi o polovici navedenog postotka, tj. oko 20% necijepljenih koji su bili neodlučni, odgađali cijepljenje ili ga načelno odbijali pod utjecajem dezinformacija i teorija zavjere. Uz sve ograde, ovdje se radi o stotinama tisuća građana RH koji se nisu cijepili jer su bili pod utjecajem dezinformacija i/ili teorija zavjere. Na razini EU to bi bilo otprilike 30-80 milijuna građana koji se nisu cijepili jer su bili pod utjecajem dezinformacija i teorija zavjere. Dakako, ovdje (1–3) ne možemo znati točan broj građana RH koji se nisu cijepili zbog navedenih razloga, ali moguće je analogijom iz europskih podataka dobiti okvirni broj koji za RH nije malen.

(4) Sporost procjepljivanja, tj. dosezanja kolektivnog imuniteta (temeljem neodlučnosti, odgađanja cijepljenja ili odbijanja) uzrokuje načelne probleme među kojima su najvažniji sljedeći: povećanje broja zaraženih, oboljelih i preminulih, neposredni i posredni povećani troškovi zdravstvenog sustava, produljenje pravila karantene što uzrokuje neposredne gospodarske gubitke, pad BDP-a, slabiju zaradu od ljetne turističke sezone, sporiji gospodarski oporavak itd., ali i posredne gospodarske gubitke kao što su gubitak posla, nemogućnost otplate zajmova i drugih dugovanja itd., ali i posredne ne-gospodarske gubitke kao što je utjecaj za tjelesno i mentalno zdravlje. (7), (8), (9), (10), (11)

Može se reći da su senzacionalističke vijesti i komentari, zastrašivanje, širenje dezinformacija i teorija zavjere sigurno dijelom uzrokovale gospodarsku štetu RH. Na globalnoj razini i na razini EU to potvrđuje cijeli niz znanstvenih istraživanja od kojih su neka uspjela odoljeti izazovu replikacije. (12), (13), (14), (15), (16), (17), (18) Postotak građana Hrvatske koji vjeruje u najmanje jednu teoriju zavjere o pandemiji Covid-19 (karantena, zaštitne maske, ograničavanje kretanja, cjepivo, nuspojave cijepljenja, opasnosti cijepljenja i djelotvornost cijepljenja) bio je (a možda i dalje jest) 25-35% građana. Kako smo rekli na početku, koliko je njih oblikovalo ta vjerovanja u teorije zavjere temeljem dezinformacija koje su se snažno širile u medijima i na društvenim mrežama nije poznato, ali razumno je pretpostaviti da se radi o najmanje 50%. Ta su lažna vjerovanja vodila do odluke o odlaganju cijepljenja ili ne cijepljenju što je sigurno proizvelo gospodarske štete.

Zanimljiv je i podatak o glavnim polugama širenja dezinformacija i teorija zavjere. Jedna od glavnih poluga bile su društvene mreže, tj. Facebook koji je u RH među korištenijim mrežama. Nevjerojatno, ali istinito, tu je bila i javna televizija koja je u nekoliko svojih emisija (temeljem zaštite uredničke i autorske slobode) tolerirala širenje dezinformacija i teorija zavjere o pandemiji. Na koncu, tu su bile izjave i konferencije za medije političara, a koje je prenosila uz ostale i javna televizija, a koji su te događaje koristili kako bi širili dezinformacije i teorije zavjere (de factookupljali i homogenizirali svoje biračko tijelo). Među osobama tu su najzastupljeniji bili znanstvenici iz područja biomedicine, zatim političari, a tek pojedinačno aktivisti, novinari i ostali. Ovo nije potpun popis jer je bilo puno više osoba (čak i osoba iz rimokatoličke crkve) pa čak i skupina i organizacija (koje su organizirale i podupirale razne prosvjede i akcije).

ChatGPT veli sljedeće kad ga se pita za najistaknutije i najaktivnije osobe (napose na društvenim mrežama) odgovorne za širenje teorija zavjere tijekom Covid-19 pandemije u Hrvatskoj putem tih istih društvenih mreža i drugih medija. Provjerili smo njegove reference i dovoljno su točne, a dodali smo još neke koje je on izostavio. Tablicu koju donosimo namjerno smo strukturirali tako da je prvi stupac ono što je promovirano ili za što su ljudi optuživani, a tek u drugom njihove struke ili uloge i u trećem njihova imena i prezimena. Navedene osobe posebne su bile aktivne na društvenim mrežama tijekom pandemije, a ponekad su to ostale i nakon nje nerijetko nastojeći dokazivati kako su cijelo vrijeme bile potpuno u pravu.

Mnogi su pisali o ovim promocijama dezinformacija i teorija zavjere, a najdetaljnije ih je razotkrivao Faktograf (poveznice dajemo uz sažetke stajališta u prvom stupcu).

Zaključno, da, može se opravdano tvrditi da su dezinformacije i teorije zavjere uzrokovale dodatnu gospodarsku štetu RH. Te dezinformacije imale su svoje začetke, kanale prijenosa i vjerojatan utjecaj na građane. Ta šteta može se podijeliti u neposrednu (npr. uzrokovanjem odgađanja ili odbijanja cijepljenja) i posrednu (npr. troškovi izazvani slabom procijepljenošću stanovništva), u kratkoročnu (npr. nagli i velik pad BDP-a) i dugoročnu (npr. sporiji oporavak gospodarstva; što su makroekonomske štete) i u mikroekonomsku (štete za domaćinstva, obrti i mala poduzeća). Konkretnu štetu, npr. u postotku BDP-a teško je izračunati. Hrvatska se nakon pandemije, iako sporije, ipak gospodarski oporavila, no vjerojatno će buduća istraživanja pokazati u skladu s prethodno vrlo visokim nepovjerenjem u institucije još veće nepovjerenje, a taj manjak povjerenja imati svoju cijenu, između ostaloga i gospodarsku.

Izvori:

(1) URL: https://bmcpublichealth.biomedcentral.com/counter/pdf/10.1186/s12889-023-17112-6.pdf?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(2) https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9231480/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(3) https://www.science.org/doi/full/10.1126/sciadv.abm9825?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(4) https://www.index.hr/vijesti/clanak/nova-anketa-44-posto-hrvata-kaze-da-su-se-cijepili-kako-bi-zastitili-druge/2300148.aspx (Pristupljeno: 30/09/2025).

(5) https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34671900/ (Pristupljeno: 30/09/2025).

(6) https://www.nature.com/articles/s41598-023-44752-w (Pristupljeno: 30/09/2025).

(7) https://www.euronews.com/my-europe/2021/03/09/europe-must-speed-up-vaccine-rollout-to-boost-economy-says-oecd?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(8) https://www.oecd.org/en/about/news/press-releases/2021/03/the-need-for-speed-faster-vaccine-rollout-critical-to-stronger-recovery.html?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(9) https://www.euronews.com/business/2021/07/07/vaccination-and-lifting-of-restrictions-lead-to-faster-than-expected-eu-economic-recovery?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(10) https://www.researchgate.net/publication/357902239_The_effect_of_COVID_certificates_on_vaccine_uptake_health_outcomes_and_the_economy(Pristupljeno: 30/09/2025).

(11) https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8568597/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(12) https://www.nature.com/articles/s41562-021-01056-1?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(13) https://www.nature.com/articles/s41598-022-17430-6?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(14) https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9114791/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(15) https://centerforhealthsecurity.org/sites/default/files/2023-02/20211020-misinformation-disinformation-cost.pdf?utm_source=chatgpt.com(Pristupljeno: 30/09/2025).

(16) https://londoneconomics.co.uk/wp-content/uploads/2021/01/The-Cost-of-Lies_clean_2.2.21.pdf?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(17) https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0264410X23005893?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(18) https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2214804322001380?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(19) URL: https://www.boell-bw.de/en/2022/11/30/consequences-anti-vaccination-movement-croatia-and-during-covid-19-pandemic?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(20) URL: https://faktograf.hr/?s=Gordan+Lauc (Pristupljeno: 30/09/2025).

(21) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Kre%C5%A1imir_Paveli%C4%87?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(22) URL: https://faktograf.hr/?s=Kre%C5%A1imir+Paveli%C4%87 (Pristupljeno: 30/09/2025).

(23) URL: https://seecheck.org/index.php/2023/02/02/without-evidence-bakic-and-lauc-spread-the-conspiracy-theory-about-the-pandemic-mafia-and-the-covid-cartel/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(24) URL: https://faktograf.hr/?s=Nenad+Baki%C4%87 (Pristupljeno: 30/09/2025).

(25) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Kre%C5%A1imir_Mi%C5%A1ak?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(26) URL: https://faktograf.hr/?s=Kre%C5%A1imir+Mi%C5%A1ak (Pristupljeno: 30/09/2025).

(27) URL: https://seecheck.org/index.php/2023/06/26/covid-19-killed-more-than-18-thousand-people-in-croatia-how-did-that-happen/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(28) URL: https://faktograf.hr/?s=Marin+Mileti%C4%87 (Pristupljeno: 30/09/2025).

(29) URL: https://seecheck.org/index.php/2023/06/26/covid-19-killed-more-than-18-thousand-people-in-croatia-how-did-that-happen/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(30) URL: https://faktograf.hr/page/2/?s=Nikola+Bartulica (Pristupljeno: 30/09/2025).

(31) URL: https://seecheck.org/index.php/2023/06/26/covid-19-killed-more-than-18-thousand-people-in-croatia-how-did-that-happen/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(32) URL: https://www.euronews.com/my-europe/2022/01/06/meet-the-self-proclaimed-jihadist-leading-croatia-s-anti-vaxxers?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(33) URL: https://teleskop.hr/hrvatska/publicist-matija-stahan-o-covid-potvrdama-i-lockdownu-je-li-demokratski-zapad-nekriticki-kopirao-totalitarnu-kinu/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025), https://heretica.com.hr/matija-stahan-nasljede-covida-struka-bez-autoriteta-i-drzava-bez-suvereniteta/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

dezinformacije gospodarska šteta pandemija teorije zavjere

Blokada ili kašnjenje? Hrvatska i “izgubljene” tri milijarde u zelenim projektima

Tvrdnja da je Hrvatska blokirala 3,5 gigavata obnovljivih izvora energije vrijednih tri milijarde eura temelji se na pismu strukovnih udruga Bruxellesu, ali dostupni dokazi ostavljaju otvorena pitanja o stvarnom obujmu i posljedicama.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Hrvatska blokira 60 projekata ukupne snage 3,5 GW, uključujući solarne i vjetroelektrane, geotermalne projekte i baterijske sustave. Njihova vrijednost procjenjuje se na više od tri milijarde eura.” — tportal, 17.09.2025., (1)

Sekundarno: “Za te je projekte državi već uplaćeno 25 milijuna eura kroz energetska odobrenja, no dokumenti počinju istjecati krajem godine.” — tportal, 17.09.2025. (1)

Područje analize

Tvrdnja o “blokadi” zelenih projekata od 3,5 gigavata (GW) u Hrvatskoj dolazi iz pisma koje su Europskoj komisiji uputili Udruženje obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) zajedno s europskim udruženjima SolarPower Europe i WindEurope. To pismo predstavlja apel Bruxellesu zbog regulatornih i administrativnih prepreka u domaćem zakonodavnom okviru.

Ova je tema društveno značajna jer Hrvatska ima obvezu do 2030. povećati udio obnovljivih izvora u skladu s europskim direktivama RED II i RED III . Radi se i o investicijama koje bi, prema tvrdnji, mogle doseći tri milijarde eura, što je ekonomski relevantno jer se radi o gotovo 4 % BDP-a Hrvatske. (2) (3)

Analiza će se kretati kroz četiri kuta:

Izvori tvrdnje – tko ju je iznio i koliko su vjerodostojni.
Zakonodavne i regulatorne prepreke – što konkretno stoji iza “blokade”.
Točnost brojki – jesu li realne tvrdnje o 60 projekata, 3,5 GW snage i tri milijarde eura vrijednosti.
Posljedice – što znači gubitak investicija i je li on neizbježan.

Analiza

1. Izvori tvrdnje

Tvrdnja o „60 projekata ukupne snage 3,5 GW” potječe iz pisma Udruženja obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), SolarPower Europe i WindEurope, koje okuplja proizvođače i ulagače u sektor OIE. Radi se o legitimnim industrijskim akterima, no njihovi podaci predstavljaju procjenu interesa i ulaganja članica, a ne službeni državni registar. Sama činjenica da tvrdnja potječe iz industrije znači da je nužno tražiti potvrdu kroz neovisne registre i institucije. Europska komisija u svojim dokumentima i priopćenjima nije navela brojke o „3,5 GW” ili „60 projekata” u Hrvatskoj. Ono što jest potvrđeno jest postupak zbog kašnjenja u implementaciji RED III direktive, ali bez kvantifikacije projekata. To podupire dio o regulatornom zastoju, ali ne i precizne brojke. Hrvatska regulatorna tijela (HERA, HOPS, Ministarstvo gospodarstva) vode evidencije o izdanim energetskim odobrenjima i zahtjevima za priključenje, no ti podaci nisu javno dostupni u konsolidiranom obliku. Postoje planovi razvoja mreže i odluke HERA-e koji potvrđuju problem neriješenih naknada za priključenje većih projekata (>10 MW), no nigdje se ne potvrđuje jedinstvena brojka od „60 projekata” ili ukupna snaga od „3,5 GW”. (3) (4)

2. Zakonodavne i regulatorne prepreke

Pismo navodi niz problema: nepostojanje odluke HERA-e o naknadama za priključenje mreži, prijenos troškova modernizacije prijenosne mreže na proizvođače, sukob interesa zbog dominantne pozicije HEP-a na tržištu uravnoteženja te kašnjenja u transpoziciji europskih direktiva RED II i RED III. (7) Ovi problemi nisu novi — već ih je OIEH ranije iznosio u javnosti. Dozvole za projekte imaju rok trajanja, a investitori upozoravaju da će ih izgubiti ako do kraja godine ne dođe do regulatornog rješenja. “Blokada” je stoga de facto stanje administrativne pasivnosti i nejasnoća, a ne nužno formalna zabrana. (4)

3. Točnost brojki

● 3,5 GW: riječ je o ukupnoj projektiranoj snazi planiranih elektrana. Za usporedbu, trenutno instalirana snaga u Hrvatskoj iz OIE-a iznosi oko 1,6 GW (4). Ako bi se realizirali svi navedeni projekti, kapacitet bi se više nego udvostručio. Brojka je stoga teoretski moguća, ali ovisi o statusu projekata.

● 60 projekata: nije javno potvrđeno, ali prema ranijim priopćenjima OIEH-a i HOPS-a radi se o desecima već prijavljenih inicijativa koje čekaju rješenja o priključenju (5).

● Tri milijarde eura: ova procjena temelji se na prosječnoj investiciji od oko 0,8 do 1 milijun eura po megavatu instalirane snage u solarnim i vjetroelektranama (6). Prema toj logici, 3,5 GW moglo bi vrijediti između 2,8 i 3,5 milijardi eura, što brojku čini razmjerno realnom.

● 25 milijuna eura uplaćeno: riječ je o naknadama za energetska odobrenja koje investitori uplaćuju državi. Iako je to u skladu s procedurama, javno dostupne potvrde o ukupnom iznosu nisu pronađene. (8)

4. Posljedice i rizici

Glavna teza članka je da će se izgubiti tri milijarde eura investicija. No, važno je razlikovati dvije razine:

● Rizik odgode: projekti se mogu realizirati kasnije ako regulatorni problemi budu riješeni, i tada se investicije ne gube već odgađaju.

● Rizik propasti: ako investitor izgubi dozvolu i odluči se povući, investicija doista propada. U tom slučaju gubi se i uplaćeni iznos državi.

Trenutno nije moguće potvrditi da će svi navedeni projekti propasti. Dio njih bi mogao dobiti produljenje odobrenja ili nove natječaje. Stoga je tvrdnja o “izgubljenim” tri milijarde definitivno pretjerana.

Zaključak

Tvrdnja da je Hrvatska blokirala svih 60 zelenih projekata ukupne snage 3,5 GW vrijednih tri milijarde eura nije u potpunosti točna. Na temelju dostupnih dokumenata i pisma industrijskih udruga može se zaključiti da veliki broj projekata doista zapinje u postupcima i da postoji ozbiljan rizik od gubitka investicija. Međutim, nije potvrđeno da je riječ baš o svih 60 projekata niti da su investicije već izgubljene; realnije je govoriti o kašnjenju i riziku isteka odobrenja. Time ovaj članak možemo ocijeniti kao ,,većinski točan”.

Vidi

tportal.hr. Pismo Bruxellesu: Hrvatska blokirala 3,5 gigavata zelenih projekata, izgubit će se tri milijarde eura investicija. Objavljeno 17. rujna 2025. Dostupno na: https://www.tportal.hr/biznis/clanak/pismo-bruxellesu-hrvatska-blokirala-3-5-gigavata-zelenih-projekata-izgubit-ce-se-tri-milijarde-eura-investicija-20250917
REHVA – Federation of European Heating, Ventilation and Air Conditioning Associations. Renewable Energy Directive (RED, RED II). Dostupno na: https://www.rehva.eu/eu-policy/renewable-energy-directive-red-red-ii
European Panels Federation. Renewable Energy Directive Recast (RED II). Dostupno na:https://europanels.org/european-policy-developments/climate-energy/renewable-energy-directive-recast-red-ii/
Udruženje obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH). Industrija bez jeftinije energije, lokalne zajednice bez prihoda, obnovljivi izvori bez budućnosti. Objavljeno 17. rujna 2025. Dostupno na:https://oie.hr/industrija-bez-jeftinije-energije-lokalne-zajednice-bez-prihoda-obnovljivi-izvori-bez-buducnosti/
Poslovni dnevnik. OIEH uputio pismo Komisiji: Poziva na hitnu deblokadu obnovljivaca. Objavljeno 17. rujna 2025. Dostupno na:https://www.poslovni.hr/vijesti/oieh-uputio-pismo-komisiji-poziva-na-hitnu-deblokadu-obnovljivaca-4502091
Večernji list. Obnovljivci blokirani: nema cijene priključenja, investicije odlaze. Objavljeno 18. rujna 2025. Dostupno na:https://www.vecernji.hr/vijesti/obnovljivci-blokirani-nema-cijene-prikljucenja-investicije-odlaze-iduci-tjedan-1891649
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Prijedlog odluke o naknadi za priključenje na prijenosnu i distribucijsku mrežu. Objavljeno 30. siječnja 2023. Dostupno na: https://www.hera.hr/hr/docs/2023/Prijedlog_2023-01-30.pdf
HROTE. Izvješće o tržištu električne energije u RH 2024. Dostupno na:https://files.hrote.hr/files/PDF/RJP/GI_2024_HROTE_Struktura%20ukupne%20preostale%20el%20en%20za%202024.pdf
Forbes Hrvatska. Udruženje OIEH upozorava na blokadu obnovljivih izvora u Hrvatskoj. Objavljeno 17. rujna 2025. Dostupno na: https://forbes.dnevnik.hr/aktualno/udruzenje-oieh-upozorava-na-blokadu-obnovljivih-izvora-u-hrvatskoj/

bruxelles EU investicije obnovljivi izvori udruge

Zastupa li Matija Štahan teoriju zavjere zamjene stanovništva?

Koliko teorija zavjere o „zamjeni stanovništva“ šteti percepciji demografskog i gospodarskog stanja RH?

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Demografija i gospodarstvo

Demografski podaci usko su vezani za makroekonomske podatke i učinke na više nego jedan način, tj. prosječnom starošću stanovništva i radno sposobnih građana, udjelom djece i adolescenata, migracijama itd. Demografski podaci su središnja odrednica gospodarskog potencijala države. (1), (2), (3) Hrvatska ima negativan prirodni prirast. (4), (5), (6) Hrvatska ima problem nedostatka radne snage. (7) Hrvatska ima značajno manji priljev imigranata u odnosu na prosjek država članica EU. (8) Hrvatska ima jedan od najnižih nominalnih BDP i BDP po glavi stanovnika u EU. (9) Dodatno, velik broj stanovnika se konstantno iseljava iz RH. (10)

„Zamjena stanovništva“ kao teorija zavjere

Zamisao „zamjene stanovništva“ obično se naziva teorijom „Velike zamjene“ (ili sličnim nazivima). To nije znanstveni ili činjenični demografski koncept; to je teorija zavjere. (11) Ta teorija zavjere najčešće tvrdi da se domaće ili većinsko stanovništvo u zemljama (na primjer, bijeli Europljani u Europi) namjerno zamjenjuje imigrantima ili manjinama putem migracija ili političkih shema. Ta je teorija lažna jer se demografske promjene događaju tijekom vremena zbog društvenih, ekonomskih i kulturnih čimbenika: niže stope nataliteta u bogatijim zemljama, migracije radne snage, urbanizacije, obrazovanja i globalizacije, a ti čimbenici prisutni su u RH. To su prirodni trendovi – a ne dokazi koordinirane „zamjene“.

Ta teorija zavjere ima dva elementa: prvi su demografske promjene, tj. niži prirodni prirast, emigracija i imigracija (dovoljno različitog stanovništva), a drugi su razne vrste zamisli o tome kako se to ne zbiva prirodno nego planski pri čemu te planove imaju i provode elite, vlade ili druge skupine kako bi zamijenile određene skupine u populacijama država ili kontinenata. Za tako nešto nema dokaznog materijala. Ta se teorija koristi za i može uzrokovati zastrašivanje, širenje panike, ksenofobiju, rasizam i nasilje (npr. masovna ubojstva). Ukratko, osoba koja tako nešto tvrdi je zastupnik teorije zavjere „zamjene stanovništva“.

Samom pojavom ove teorije zavjere već su se bavili fact-check portali u RH. (12) (13) No, čini se da se nitko nije bavio konkretno M. Štahanom i njegovim izjavama na tu temu. Ovdje treba razlikovati teoretičare zavjere i demografe. Demografi govore o migracijama, npr. prof. D. Šterc, tj. o imigraciji i emigraciji u RH, ali rijetko ili nikad ne koriste izraz „zamjena stanovništva“, a još manje da su migracije planirane i organizirane iz centara moći s ciljem „zamjene stanovništva“. (14) Također, stručnjaci za gospodarstvo često govore o demografiji i gospodarskom stanju RH, ali niti oni se koriste pojam „zamjene stanovništva“ (15), ali ovdje ima iznimaka (16) koje nisu previše medijski vidljive pa niti utjecajne.

Što izjavljuje Matija Štahan?

M. Štahan (r. 1992.), barem koliko smo uspjeli doznati, nije stručnjak, a niti iskusnik, u pitanjima demografije i ekonomike (stručnjak je za književnost). Za razliku od ostalih zastupnika teorije zavjere „zamjene stanovništva“ M. Štahan je nazočan u privatnim i javnim medijima (tiskanim, online i televizijskim). Navest ćemo nekoliko mjesta i citirati što je rekao.

U Podcastu Inkubator 2022. M. Štahan rekao je sljedeće: „Kada govorimo o nekakvim eventualnim zavjerama, iako je već sama riječ gotovo proskribirana ako želimo da nas se shvati ozbiljno, ne moramo nužno misliti na jednu skupinu ljudi pod kukuljicama, a koja u sjenci povlači figurice po šahovskim i inim pločama nego možemo misliti na složenu mrežu kojekakvih većih i manjih zavjera, više ili manje sofisticiranih, unutar koje se odvijaju događaji koji onda ne u skladu s nekim velikim nacrtom nego s međuigrom njihovih sposobnosti i slučajnosti ispadnu tako kako ispadnu. Dakle, zavjera je, opet po rječničkoj definiciji, tajni dogovor dviju ili više osoba o nekom zajedničkom cilju. Kao što si rekao i mi svakodnevno kujemo vrlo mnogobrojne mini zavjere i čitav svijet se sastoji od zavjera takvoga tipa.“ (…) „Naravno da se na globalnoj razini suočavamo s htijenjima kojekakvih lobija, interesnih, političkih i drugih skupina, koje žele ostvariti neke svoje ciljeve. (…) „I čini mi se da su mnoge teorije zavjere danas, s jedne strane, nerijetko lucidnije od te takozvane medijske službene istine jer dobro uočavaju nelogičnosti u službenom narativu (…) ali u osnovi često znaju biti točne. (…), a s druge strane, ne možemo imati nikakav koherentan pogled na svijet ako u njemu nemamo teorije zavjere.“ (…) „Kao što sam rekao u Petom danu, teorija zavjere je sveprisutna, ona je prisutna od kršćanstva.“ (17)

U epizodi „Imigracija: Virtualna ljepota“ emisije Peti dan HRT-a 2024. rekao je sljedeće: „(…) da se slika Zagreba ili cijele Hrvatske gotovo preko noći promijenila u smislu ogromnog priljeva migranata od 2021. godine do danas zahvaljujući političkoj odluci HDZ-a da ukine kvote. (18)

U epizodi „Domaći i strani radnici; kome vjerujemo?“ emisije Peti dan HRT-a 2025. rekao je sljedeće: Kad promišljamo o fenomenu stranih radnika vodeći se isključivo BDP-om, postotcima, brojkama kao nekim zlatnim teletom kojemu treba podrediti sve ostalo u društvu, a pritom zanemarujući neke od ovih stvari (…) i sigurnost na ulicama i očuvanje naše kulture i očuvanje kontinuiteta naše zajednice.“ (Voditeljica: Neki bi rekli zamjene stanovništva.) (…) „… sad, pitanje je što stoji iza toga. Zamjena stanovništva je upravo to, domaći odlaze, strani dolaze.“ (…) Trebaju se bojati. (…) Ja izbjegavam taj pojam zamjene stanovništva jer je kontaminiran tim naslagama teorijsko-zavjereničkoga, ali on nije neka netestirana hipoteza koju ne možemo potvrditi i ne implicira velike svjetske vođe koji povlače po karti svijeta figurice nego je to opis stanja stvari u kojem živimo.“ (19)

U epizodi „Poricanje znanosti; ja to ne gledam…“ emisije Peti dan HRT-a 2024. rekao je: „Ono što se predstavlja kao znanost često je pseudoznanost.“ (20)

Slične stavove M. Štahan je iznosio i u svojih kolumnama na raznim portalima i drugim izvorima, ali ovo se čini sasvim dovoljnim za analizu. Važno je napomenuti da on iznosi vrlo slične stavove i iznosi ih kontinuirano već neko vrijeme (ovdje 2021.-2025.).

Je li ono što tvrdi M. Štahan teorija zavjere o „zamjeni stanovništva“?

Na u podnaslovu postavljeno pitanje najbolje ćemo barem preliminarno odgovoriti ako usporedimo definiciju te teorije zavjere s onim što on izjavljuje. Iz drugog odjeljka izdvojit ćemo temeljne oznake te zavjere i vidjeti ima li ih u izjavama M. Štahana. U Tablici ćemo navesti oznake te teorije zavjere, zatim izraze i tvrdnje koje o njima koristi M. Štahan i ocjenu o tome potpada li izjavljeno pod oznaku te teorije zavjere pri čemu ćemo koristiti znakove „-“ za nema i „+“ za ima.

Iz navedenog u tablici možemo zaključiti da citirane, a i ostale izjave i tvrdnje M. Štahana o temi teorije zavjere „zamjene stanovništva“ potpadaju pod najopćenitiju i nadamo se nepristranu definiciju te teorije zavjere čije su oznake dane u tablici, tj. poklapaju se u 7 od 8 najčešćih središnjih karakteristika te teorije zavjere. Ako su prikazano u tablici, zatim citati M. Štahana i na koncu početne definicije i činjenice točne, onda se može reći da ono što tvrdi M. Štahan potpada pod teoriju zavjere „zamjene stanovništva“.

Uz navedeno može se spomenuti da M. Štahan iznosi i elemente teorija zavjere u drugim temama kao što su gospodarske, seksualne, medicinske, klimatske itd. U njegovu obranu može se reći da zaista izbjegava pojmove teorija zavjere, ovdje „zamjena stanovništva“, ali često sam sebe pobije u istom tekstu ili govoru rabeći taj isti pojam.

Dodatno, može se reći da relativizira pojam teorije zavjere proširujući ga toliko da sam tvrdi da se „čitav svijet sastoji od zavjera“ (vidi (17)). Vjerojatno bi tad samo mogli razlikovati veće i manje zavjere. Na koncu, on relativizira i razlikovanje znanosti od pseudoznanosti što mu omogućuje manipulaciju s činjenicama. Iako treba priznati da znanost ima poteškoća, poput poznatog problema replikacije ili ponavljanja istraživanja i rezultata, koji u nekim znanostima doseže i do 40 % i više ipak u prosjeku je taj postotak značajno niži i ne opravdava tvrdnju „da je ono što se predstavlja kao znanost često pseudoznanost“ ako u obzir uzmemo rječničku definiciju riječi često.

P.S.

Slučaj M. Štahana pod vidom ove teorije zavjere nismo uzeli u obzir jer je on najvažniji zastupnik te teorije u Hrvatskoj niti zato što ju najjasnije i najglasnije zastupa. Naime, zastupaju ju i drugi i to čak malo jasnije i glasnije od njega, no on ju zastupa podosta dugotrajno i često i njegovo zastupanje te teorije zavjere može se sresti na raznim privatnim i javnim podosta gledanim televizijskim emisijama pa ga se može držati najviđenijim eksponentom te teorije zavjere te je samo utoliko predmetom ove provjere.

Izvori:

(1) Vidi: Bloom, D. E., Canning, D., Fink, G., & Finlay, J. E. (2007). “Does age structure forecast economic growth?”, International Journal of Forecasting, 23(4), 569-585, URL.

NBER

(2) Liu, W., & McKibbin, W. J. (2022). “Global macroeconomic impacts of demographic change.” The World Economy, 45(3), 914-942. https://doi.org/10.1111/twec.13166, URL.

(3) Österholm, P. (2004). “Estimating the relationship between age structure and GDP in the OECD using panel cointegration methods” (Working Paper No. 2004:13). Uppsala University, URL.

(4) Državni zavod za statistiku. (2024). „Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2023.“ Zagreb: DZS, URL.

(5) Državni zavod za statistiku. (2025). „Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2024.“ Zagreb: DZS, URL.

(6) Eurostat. (2024). “Population change – Demographic balance and crude rates at national level” (demo_gind). Luxembourg: European Commission, URL.

(7) HNB. (2024). “Nedostatak radne snage i dalje je hrvatski i europski problem“, URL.

(8) Armstrong, M. (2018) “The European countries home to the most migrants”, Statista, URL.

(9) Wikipedia, “List of sovereign states in Europe by GDP”, URL.

(10) Dimitrijević, A. (2024). “Od 2013. do 2023. godine iz Hrvatske je iselilo 389.197 ljudi, a sve skupa u drugim članicama Unije žive 553. 721 Hrvata”, Slobodna Dalmacija, URL.

(11) Wikipedia, URL. Za uvode u “zamjenu stanovništva” kao teorija zavjere vidi: Bracke, S., & Hernández Aguilar, L. M. (Eds.). (2024). The politics of replacement: Demographic fears, conspiracy theories, and race wars. Routledge. Buchanan, P. J. (2001). The death of the West: How dying populations and immigrant invasions imperil our country and civilization. Thomas Dunne Books. Evans, G. (2024). White supremacy: From eugenics to great replacement. Icon Books. Feola, M. (2024). The rage of replacement: Far right politics and demographic fear. University of Minnesota Press. Kaufmann, E. (2018). Whiteshift: Populism, immigration and the future of white majorities. Penguin. Muslim Public Affairs Council. (2022). “The great enrichment of America: Debunking the great replacement theory”. MPAC. Social Psychological Bulletin.

(12) Faktograf. (2025). “Mit o “velikoj zamjeni stanovništva”, URL.

(13) Benačić, A. (2019). “Opasna teorija zavjere o velikoj zamjeni stanovništva širi se Hrvatskom”, Faktograf, URL.

(14) Benačić, A. (2023).“Velika zamjena stanovništva” u Hrvatskoj: Plan nije problem, plana nema, Faktograf, URL.

(15) Perković, B. (2024). „Ovo je strašna budućnost Europe. Hrvatska među najgorima“, URL.

(16) Pende, H. (2018). „Velika zamjena stanovništva kao posljedica europske demografske krize i imigrantske EU politike“. Narod.hr, URL.

(17) Štahan, M. (2022). „Mnoge teorije zavjere su danas lucidnije od službenog narativa!“ Podcast Inkubator, URL.

(18) Peti dan, (2024). „Imigracija: Virtualna ljepota“, HRT, URL.

(19) Peti dan, (2025). „Domaći i strani radnici; kome vjerujemo?“, HRT, URL.

(20) Peti dan, (2024). „Poricanje znanosti; ja to ne gledam…“, HRT, URL.

demografija makroekonomija tržište rada zamjena stanovništva

„Prodaja“ ili rasprodaja? Analiza tvrdnje o privatizaciji 3. maja bez ikakvih uvjeta

Članak Nacionala tvrdi da država oglašava prodaju brodogradilišta 3. maj bez zahtjeva za poslovnim planovima i ulaganjima — provjerili smo što je točno, a što manipulativno.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„Propast država oglasila prodaju 3. maja, ne traži poslovne planove ni ulaganja.“ — Nacional, 16. rujna 2025.,(1)

Područje analize

Brodogradilište 3. maj u Rijeci jedno je od najvažnijih simbola hrvatske industrijske politike. Njegova višedesetljetna agonija obilježena je nizom pokušaja restrukturiranja, državnih potpora i neuspjelih privatizacija. Oglasi za prodaju državnih udjela u takvim poduzećima stoga nisu samo tehničko pitanje, već i političko-ekonomsko ogledalo šire industrijske strategije Hrvatske. Tvrdnja Nacionala da država sada oglašava prodaju „bez traženja poslovnih planova i ulaganja“ implicira potpunu odustajanje od kriterija odgovornog vlasništva i industrijske politike. Takva tvrdnja zaslužuje provjeru kroz četiri analitička kuta: što oglas zaista propisuje, pravni i institucionalni okvir privatizacije, stvarne potrebe i stanje 3. maja, te medijski diskurs i moguće manipulativne tehnike.

Analiza

1. Što oglas zaista propisuje?

Članak Nacionala navodi da oglas Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (objavljen putem Centra za restrukturiranje i prodaju – CERP) ne traži poslovne planove, ulaganja ili reference potencijalnih kupaca. Prema službenim objavama CERP-a, natječaji za prodaju državnih udjela mogu biti raspisani s različitim uvjetima: od najjednostavnijih, gdje je kriterij isključivo cijena, do složenijih, gdje se traže jamstva za zapošljavanje, investicije i održanje djelatnosti (6). Ako se u konkretnom oglasu za 3. maj doista navodi samo „prodaja udjela po početnoj cijeni“ bez dodatnih obveza, tvrdnja Nacionala ima činjeničnu osnovu. Međutim, to ne znači da država uopće nema zakonske mehanizme za traženje ulaganja — nego da ih u ovom slučaju (barem prema sadržaju oglasa) nije aktivirala.

2. Pravni i institucionalni okvir

Privatizacija državnih poduzeća u Hrvatskoj odvija se na temelju Zakona o upravljanju državnom imovinom (NN 52/18, 81/22). Članak 41. Zakona propisuje da se pri prodaji mogu odrediti i posebni uvjeti — ali nisu obvezni. CERP je tijelo koje provodi odluke Vlade i raspisuje natječaje. U dosadašnjoj praksi, pri prodaji strateških poduzeća (npr. Petrokemija, Croatia Airlines) zahtijevali su se poslovni planovi i jamstva. Međutim, u brojnim manjim ili gubitaškim poduzećima uvjeti se svode na cijenu, što otvara prostor za kritike poput one u Nacionalu. Dakle, tvrdnja da se „ne traži poslovni plan ni ulaganja“ jest formalno točna za ovaj konkretan oglas, ali se radi o diskrecijskoj odluci države, a ne o nekom ukidanju ili izmjeni zakona. (2) (3) (7)

3. Stvarne potrebe i stanje 3. maja

Brodogradilište 3. maj već godinama posluje s gubicima, ovisno o državnim jamstvima i povremenim dokapitalizacijama. Europska komisija odobrila je ograničene državne potpore uz stroge uvjete. To znači da je manevarski prostor Vlade za daljnje financiranje minimalan, a traženje ulaganja od kupaca realno bi bilo nužno ako se želi nastavak proizvodnje. Stoga se postavlja pitanje: ako se oglas svodi samo na cijenu, kakva je perspektiva radnika i brodogradilišta? Nacional ovdje ispravno identificira paradoks, ali sugerira konačni zaključak („propast države“) bez uzimanja u obzir pravila EU o državnim potporama, što je ključan kontekst. (4) (5)

4. Medijski diskurs i manipulativne tehnike

Nacional u naslovu koristi snažan emocionalni okvir: „propast država“ i „bez ikakvih ulaganja“. Retorička tehnika strašenja (propast države) kombinira se s redukcionizmom — prešućuje se činjenica da je diskrecijsko pravo države da postavi ili ne postavi uvjete te da pravni okvir omogućuje različite pristupe. U tekstu nema usporedbe s drugim slučajevima privatizacije niti objašnjenja zakonskog okvira, što čitatelja navodi na percepciju da je država napustila sve mehanizme zaštite, iako oni i dalje postoje. Nedostaje i naglasak na ulozi Europske komisije, koja strogo prati svaku državnu intervenciju u brodogradilišta.

Zaključak

Tvrdnja Nacionala da je oglas za prodaju 3. maja raspisan bez zahtjeva za poslovnim planovima i ulaganjima ima činjeničnu osnovu. Doista, prema sadržaju oglasa, jedini kriterij je cijena. Međutim, članak manipulira kontekstom: 1) ne objašnjava da zakonski okvir i dalje omogućuje postavljanje uvjeta, 2) prešućuje da se odluka uklapa u širi okvir europskih pravila o državnim potporama, i 3) koristi emocionalno pojačane formulacije („propast država“). Stoga je riječ o selektivno točnoj informaciji koja može stvoriti pogrešan dojam o potpunoj odustajanju države od industrijske politike. Time je ovaj članak ,,većinski točan”.

Izvori

Nacional. „Propast država oglasila prodaju 3. maja, ne traži poslovne planove ni ulaganja“. 16. rujna 2025. Dostupno na: https://www.nacional.hr/propast-drzava-oglasila-prodaju-3-maja-ne-trazi-poslovne-planove-ni-ulaganja/
Zakon o upravljanju državnom imovinom, NN 52/18, 81/22. Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/436/zakon-o-upravljanju-drzavnom-imovinom-2023-2025
Tportal. „Brodogradilište 3. maj uskoro ide na prodaju: Interesanata ima, ali i nekoliko problema“. 25. kolovoza 2025. Dostupno na: https://www.tportal.hr/biznis/clanak/brodogradiliste-3-maj-uskoro-ide-na-prodaju-interesanata-ima-ali-i-nekoliko-problema-20250825
Tportal. „Država planira prodati 3. maj: Ali, prije toga im je pozajmila milijun eura“. 24. srpnja 2025. Dostupno na:https://www.tportal.hr/biznis/clanak/drzava-planira-prodati-3-maj-ali-prije-toga-im-je-pozajmila-milijun-eura-20250724
Novi list. „3. maj 1905 ide u prodaju. Novi vlasnik treba biti spreman na velika ulaganja, a koncesija istječe za – šest godina“. 25. kolovoza 2025. Dostupno na: https://www.novilist.hr/novosti/gospodarstvo/3-maj-1905-ide-u-prodaju-novi-vlasnik-treba-biti-spreman-na-velika-ulaganja-a-koncesija-istjece-za-sest-godina
Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). „Objave o prodaji državnih udjela“. Dostupno na: https://cerp.hr/
Narodne novine. „Godišnji plan upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za 2025. godinu“. NN 115/2025 (27. kolovoza 2025.). Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_08_115_1666.html

3. maj brodogradnja privatizacija

Grožđe, šverc i „propast sektora“: što je stvarno istina o vinogradarstvu u Hrvatskoj?

Jutarnji list u članku o urušavanju domaće vinske industrije koristi alarmantne tvrdnje i špekulacije – ali koliko toga ima činjeničnu podlogu?

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Vinogradari su na koljenima, cijeli sektor se urušava. Otkrivamo švercerske rute prema RH: evo odakle dolazi grožđe koje konzumiramo.” — Jutarnji list (Novac.hr), 15. rujna 2025., (1)

Područje analize

Članak spaja tri glavne tvrdnje: hrvatski vinogradari su „na koljenima“ i sektor se urušava, grožđe koje se troši u RH u velikom se dijelu uvozi, uključujući sumnjive švercerske rute, država ne reagira dovoljno da zaštiti domaće proizvođače. Tema je važna jer se tiče poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i ekonomskih interesa Hrvatske, ali i potrošača (1), (2).

U analizi ćemo razložiti članak u četiri kuta:

Stanje vinogradarskog sektora u RH (statistika, trendovi).
Tvrdnje o uvozu i „švercerskim rutama“ (trgovinska bilanca, carinski podaci).
Retoričke tehnike i manipulacije u članku (emocionalizacija, clickbait).
Kontekst i mjere poljoprivredne politike EU i RH (subvencije, regulacija tržišta).

Analiza

1. Stanje vinogradarskog sektora u RH

Članak tvrdi da je „cijeli sektor u urušavanju“. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se površina vinograda u Hrvatskoj uistinu smanjuje: 2009. godine iznosila je oko 33 tisuće ha, a 2023. manje od 20 tisuća ha. Produkcija vina varira, ali u prosjeku je 600–800 tisuća hl godišnje, što je pad u odnosu na 1990-e. (2) (3) (4) Ipak, urušavanje „cijelog sektora“ je pretjerivanje. Hrvatska i dalje ima prepoznatljivu vinsku industriju s brojnim brendiranim vinima, izvoz se održava (oko 13 mil. € godišnje, posebno prema Njemačkoj i Austriji). Strukturalni problemi postoje (fragmentacija, manja konkurentnost), ali tvrdnja da je sektor pred kolapsom nije potkrijepljena. (5) (6) Ovakav način pisanja može se smatrati preuveličavanjem.

2. Tvrdnje o uvozu i „švercerskim rutama“

Članak tvrdi da grožđe „koje konzumiramo“ velikim dijelom dolazi iz uvoza, spominjući Moldaviju, Albaniju i Crnu Goru. Podaci Eurostata i DZS-a pokazuju da Hrvatska godišnje uveze 40–60 tisuća tona grožđa (stolnog i vinogradarskog), uglavnom iz Italije, Španjolske i Grčke. Moldavija i Albanija imaju manji udio i najčešće je riječ o stolnom grožđu, a ne grožđu za vino. (6) (9) Što se tiče „švercerskih ruta“, carinska uprava RH izvještava o zapljenama neregistriranih pošiljki, no to su iznimke, ne dominantni trend. Članak stvara dojam sustavne ilegalne trgovine, iako službeni podaci govore o niskom udjelu krijumčarenog grožđa. (7) (8) (10) Time se stvara netočna sugestija da većina grožđa stiže ilegalno. Uvoz postoji, ali najvećim dijelom legalan i iz EU.

3. Retoričke tehnike i manipulacije u članku

Članak koristi snažnu emocionalnu retoriku: „vinogradari na koljenima“, „sektor se urušava“, „švercerske rute“. To je tipičan primjer clickbait naslova koji miješa stvarne ekonomske probleme (pad proizvodnje, uvoz) s pretjeranim i senzacionalističkim formulacijama. Nedostatak je i cherry-picking – člankom dominiraju izjave pojedinih vinara, dok nedostaju širi podaci EU-a ili ministarstva. Sugestija da „grožđe koje konzumiramo“ dolazi pretežno iz Moldavije i Albanije nije potkrijepljena brojkama. Navedeno se može smatrati manipulacijom osjećaja čitatelja.

4. Kontekst i mjere poljoprivredne politike EU i RH

Hrvatska je korisnica EU fondova za vinogradarstvo kroz Nacionalni program pomoći sektoru vina (tzv. „Vinska omotnica“), koji godišnje iznosi oko 11 mil. € (8) (11). Cilj je upravo modernizacija vinograda, promocija i prilagodba tržištu. Nadalje, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nudi instrumente potpore proizvođačima. (12) Članak prešućuje postojanje tih instrumenata i time dodatno stvara dojam da država „ništa ne čini“. Istina je da vinogradari često kritiziraju birokraciju i sporost isplata, ali potpore ipak postoje i koriste se. Nedostatak konteksta ne prikazuje stvarno stanje jer problem nije u potpunom ignoriranju sektora od strane države.

Zaključak

Članak Jutarnjeg lista o stanju vinogradarstva u Hrvatskoj kombinira stvarne trendove (smanjenje površina vinograda, uvoz grožđa) s pretjeranim tvrdnjama o „urušavanju cijelog sektora“ i „švercerskim rutama“. Podaci DZS-a, Eurostata i Carinske uprave ne potvrđuju tako dramatičnu sliku.

● Sektor jest u problemima, ali nije u potpunom kolapsu.

● Uvoz grožđa postoji, no dominantno je iz EU i legalan.

● Postoje EU i nacionalne potpore koje članak ne spominje.

Na kraju, članak ocjenjujemo ocjenom ,,većinski netočan” jer iako članak polazi od stvarnih problema, zaključci i naslovna poruka pretjerano generaliziraju i koriste manipulativnu retoriku bez dovoljne podloge u podacima.

Vidi:

Jutarnji list / Novac.hr. „Vinogradari su na koljenima, cijeli sektor se urušava: otkrivamo švercerske rute prema RH – evo odakle dolazi grožđe koje konzumiramo“. 15. rujna 2025. Dostupno na:https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/vinogradari-su-na-koljenima-cijeli-sektor-se-urusava-otkrivamo-svercerske-rute-prema-rh-evo-odakle-dolazi-grozde-koje-konzumiramo-15623070
Državni zavod za statistiku (DZS). „Struktura vinograda“. Dostupno na:https://web.dzs.hr/PxWeb/pxweb/hr/Poljoprivreda%2C%20lov%2C%20%C5%A1umarstvo%20i%20ribarstvo/Poljoprivreda%2C%20lov%2C%20%C5%A1umarstvo%20i%20ribarstvo__Struktura%20vinograda
Prša, Ivana. „Regionalna obilježja proizvodnje grožđa u Hrvatskoj“. 2024. Dostupno na:https://hrcak.srce.hr/file/461758
Agroklub. „Imamo trend pada vinogradarskih površina i ukupne proizvodnje vina“. 2021. Dostupno na:https://www.agroklub.com/vinogradarstvo/imamo-trend-pada-vinogradarskih-povrsina-i-ukupne-proizvodnje-vina/72170/
Ministarstvo poljoprivrede RH. „Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2023. godini (Zeleno izvješće)“. 2024. Dostupno na:https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivredna_politika/zeleno_izvjesce/2024_08_21%20Zeleno%20izvje%C5%A1%C4%87e%202023_3.pdf
Carinska uprava RH. „Uvoz i izvoz hmelja, grožđa, duhana i nitrata (Uputa br. 19/24)“. Dostupno na:https://carina.gov.hr/propisi-i-sporazumi/carinska-tarifa-vrijednost-i-podrijetlo/zajednicka-agrarna-i-trgovinska-politika/upute-i-pojasnjenja-carinske-uprave/uvoz-i-izvoz-hmelja-grozdja-duhana-i-nitrata/9024
Eurostat. „Crop production statistics“. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat
Ministarstvo poljoprivrede RH. „Izvoz vina, 2023.“ Dostupno na: https://poljoprivreda.gov.hr
Eurostat. „External trade – fresh grapes“. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat
Carinska uprava RH. „Izvješća o zapljenama 2022–2024.“ Dostupno na: https://carina.gov.hr
Ministarstvo poljoprivrede RH. „Nacionalni program pomoći sektoru vina (Vinska omotnica)“. Dostupno na: https://poljoprivreda.gov.hr
Europska komisija. „Common Agricultural Policy – Wine sector support programmes“. Dostupno na:https://agriculture.ec.europa.eu

Albanija crna gora grožđe Hrvatska poljoprivreda šverc uvoz vinogradarstvo

Plaće u Zagrebu: stvarnost iza „rekordnih prosjeka“

Članak Net.hr-a o zagrebačkim plaćama oslanja se na službene izvore, ali nedostaje mu kontekst i metodološka preciznost.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira:

„Poznata prosječna plaća u Zagrebu: evo tko najviše, a tko najmanje zarađuje“ — Net.hr, 16. rujna 2025.,(1)

Područje analize:

U članku se navodi da prosječna neto plaća u Zagrebu iznosi više od 1.400 eura, a naglašava se kako su informatičari i telekomunikacije na vrhu ljestvice, dok su „administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti pri dnu“. Autor pritom koristi izraze poput „rekordni prosjek“ i „velike razlike među sektorima“, čime sugerira da podaci sami po sebi oslikavaju ekonomsko stanje grada. Upravo ti izrazi i naglašavanje kontrasta traže provjeru: koliko su podaci vjerodostojni, koliko su reprezentativni za tipičnog zaposlenika, te jesu li razlike prenesene u potpunom kontekstu.

Analiza:

1. Izvori podataka i njihova vjerodostojnost

Članak se poziva na Finu, koja redovito objavljuje podatke o plaćama temeljem obrađenih godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika. Ti podaci su legitimni, ali treba naglasiti da ne obuhvaćaju sve oblike zaposlenja (npr. obrtništvo, freelancere ili rad u međunarodnim institucijama). Dakle, iako je članak u pravu kada navodi „više od 1.400 eura“ kao prosjek, taj podatak nije potpuno reprezentativan za sve zaposlene u Zagrebu. (2) (5)

2. Prosjek, medijan i „rekordni iznosi“

U članku se ističe kako prosjek raste, ali izostavljeno je objašnjenje da prosjek u statistici može biti varljiv jer ga značajno podiže mali broj vrlo visokih plaća. DZS jasno upozorava da je medijan (srednja vrijednost) niži, a on preciznije oslikava ono što „tipični“ radnik prima. Prema podacima Grada Zagreba i DZS-a, medijan neto plaće u Zagrebu u rujnu 2024. iznosio je oko 1.200 eura, dakle oko 200 eura manje od prosjeka. Čitateljima se time ne objašnjava ključna razlika: iako prosjek u IT sektoru prelazi 2.000 eura, većina zaposlenika u tom sektoru ipak zarađuje manje od toga. Izraz „rekordni prosjek“ stoga ima marketinški efekt, ali ne prenosi stvarnu distribuciju plaća. (2) (3) (6) (5) (4)

3. Najviše i najmanje plaćeni sektori

Prema Fininim i DZS-ovim podacima, informacijsko-komunikacijske djelatnosti uistinu prednjače, dok su administrativne i pomoćne usluge pri dnu ljestvice s prosjekom od oko 900 eura. Članak to prenosi točno, no pritom pojednostavljuje kompleksnost sektora. Primjerice, „administrativne djelatnosti“ uključuju širok raspon poslova — od čistača do uredskih službenika — što stvara dodatne varijacije koje ostaju nevidljive kada se podaci prikažu samo kroz prosjek. (3) (4) (7)

4. Retorika i potencijalna manipulacija

Net.hr koristi retoričke okidače poput „velike razlike među sektorima“ i „rekordni prosjek“ kako bi pojačao kontrast. Time se stvara dojam da:

● plaće u Zagrebu rastu brže i snažnije nego što to doživljava većina zaposlenika,

● jaz između „najviše“ i „najmanje“ plaćenih skupina građana drastično raste,

● podaci prikazuju realnu kupovnu moć Zagrepčana.

U stvarnosti, podaci jesu vjerodostojni, ali selektivno prezentirani. Izostanak spomena medijana, troškova života i razlike između bruto i neto plaća čini sliku nepotpunom.

Zaključak:

Članak Net.hr-a o prosječnoj plaći u Zagrebu temelji se na stvarnim i provjerljivim podacima Fine. Tvrdnje o tome tko zarađuje najviše, a tko najmanje uglavnom su točne. No korištenjem izraza poput „rekordni prosjek“ i „velike razlike“ bez objašnjenja metodologije, članak potencijalno dovodi čitatelje u zabludu o tome što većina zaposlenika u Zagrebu doista prima. Brojke su ispravne, ali kontekst i terminologija nepotpuno prenose stvarno stanje, što otvara prostor za pogrešna tumačenja te zato ovom članku dajemo ocjenu ,,većinski točan.”

Vidi:

Net.hr. „Poznata prosječna plaća u Zagrebu: Evo tko najviše, a tko najmanje zarađuje“. 17. rujna 2025. https://net.hr/danas/vijesti/poznata-prosjecna-placa-u-zagrebu-evo-tko-najvise-a-tko-najmanje-zaraduje-a57a94d1-9395-11f0-aa13-9600040c8f8e
Fina. „Rezultati poduzetnika sa sjedištem u Gradu Zagrebu od … (2020. do 2024. godine)“ https://www.fina.hr/novosti/rezultati-poduzetnika-sa-sjedistem-u-gradu-zagrebu-od-2020.-do-2024.-godine
Fina. „Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika po djelatnostima u 2024.“ https://www.fina.hr/novosti/prosjecna-mjesecna-neto-placa-zaposlenih-kod-poduzetnika-po-djelatnostima-u-2024
Državni zavod za statistiku. „Plaće – Program objave podataka: prosječne mjesečne isplaćene neto i bruto plaće prema stupnju stručne spreme i djelatnostima u 2023.“ https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/trziste-rada/place
Državni zavod za statistiku / Grad Zagreb. „Prosječne mjesečne neto i bruto plaće, medijan, za rujan 2024. za Grad Zagreb (pravne osobe)“. 9. prosinca 2024. Dostupno na:https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2024/pla%C4%87e%202024/Place%20IX.2024_web.pdfzagreb.hr
Poslovni.hr. „Evo koliko iznosi prosječna neto plaća u Zagrebu“. 11. lipnja 2025. Dostupno na:https://www.poslovni.hr/vijesti/evo-koliko-iznosi-prosjecna-neto-placa-u-zagrebu-4488214 poslovni.hr
Državni zavod za statistiku. „Prosječna neto plaća u lipnju 2024., te najviša i najniža prema djelatnostima“. 21. kolovoz 2024. Dostupno na: https://dzs.gov.hr/vijesti/prosjecna-neto-placa-u-lipnju-2024-iznosila-1-nbsp315-eura/1977 dzs.gov.hr

medijan plaće prosjek zagreb

Zašto su jedni umirovljenici dobili 20 €, a drugi 145 €?

Provjerili smo tvrdnje portala Dnevno.hr o isplatama jednokratnog dodatka umirovljenicima i razlike u iznosima.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„U ponedjeljak su neki umirovljenici dobili 20 €, a neki 145 € — evo zbog čega se to dogodilo.“ — Dnevno.hr, 09.09.2025., (1)

Područje analize

U članku portala Dnevno.hr objašnjavaju se razlike u iznosima jednokratnog dodatka za umirovljenike isplaćenog početkom rujna 2025. Tvrdnja sugerira da svi umirovljenici dobivaju različite iznose (od 20 do 145 eura), ali nije jasno objašnjeno na temelju kojih kriterija. Tema je društveno važna jer se odnosi na financijsku sigurnost oko milijun i pol umirovljenika u Hrvatskoj (1).

Potrebno je analizirati:

● pravni okvir – kako je regulirana isplata jednokratnog dodatka;

● kriterije za iznose – ovisno o visini mirovine i drugim uvjetima;

● medijski okvir – kako su informacije predstavljene i jesu li točne;

● društveni kontekst – kakve posljedice netočna ili neprecizna interpretacija može imati na javnu percepciju.

Analiza

1. Pravni okvir

Jednokratni dodaci umirovljenicima u Hrvatskoj posljednjih su godina uobičajena mjera socijalne politike, donesena Vladinim odlukama (najčešće uredbama ili posebnim programima). U rujnu 2025. isplaćen je tzv. jednokratni energetski dodatak, namijenjen umirovljenicima s mirovinom do određenog praga, slično kao u 2022., 2023. i 2024. (2). Odluke o iznosima temelje se na bruto mirovinskom primanju, a provodi ih Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

2. Kriteriji za iznose

Prema priopćenju HZMO-a i Vlade RH, iznos dodatka određuje se prema visini bruto mirovine:

● do 300 € → 145 € dodatka;

● 300,01–435 € → 115 €;

● 435,01–570 € → 80 €;

● 570,01–700 € → 60 €;

● 700,01–880 € → 40 €;

● 880,01–1.100 € → 20 €.

Dakle, tvrdnja portala da „jedni dobivaju 20 €, a drugi 145 €“ točna je samo ako se uzmu u obzir krajnje kategorije. Članak, međutim, u naslovu implicira da su to jedine dvije skupine, što je nepotpuno i može navesti čitatelja na pogrešan zaključak (2) (3) (4).

3. Medijski okvir i retorika

Naslov koristi clickbait tehniku: ističe ekstremne slučajeve (najmanji i najveći iznos), a zanemaruje sve srednje kategorije. Time se kod čitatelja stvara dojam diskriminacije ili nelogičnosti u isplatama.

Članak ne navodi cijelu tablicu kriterija, nego samo naglašava razlike. To je oblik cherry-pickinga – odabira podataka koji odgovaraju senzacionalističkom okviru. Radi se o tipičnom primjeru medijskog clickbaita: selekcijom krajnosti stvara se privid drame, iako službeni podaci pokazuju šest različitih kategorija.

4. Društveni kontekst

S obzirom na visoku stopu siromaštva među starijima u Hrvatskoj (oko 30 % umirovljenika živi ispod praga rizika od siromaštva), svaka vijest o isplatama izaziva snažnu emocionalnu reakciju. Netočna ili nepotpuna interpretacija može produbiti osjećaj nepravde i nepovjerenja prema institucijama (2) (5).

Zaključak

Tvrdnja portala Dnevno.hr da su „neki umirovljenici dobili 20 €, a neki 145 €“ formalno nije netočna jer su to minimalni i maksimalni iznosi jednokratnog dodatka. Međutim, način na koji je tvrdnja prezentirana klasičan je primjer clickbaita: izostavljeni su svi srednji iznosi i kriteriji, što stvara iskrivljenu sliku i potencijalnu zabunu.

Ocjena: VEĆINSKI TOČNO

Obrazloženje: Brojke navedene u članku odgovaraju stvarnim isplatama, ali izostavljanje cijele tablice iznosa i fokusiranje samo na krajnosti dovodi do krive percepcije čitatelja. Naslov je tipičan clickbait – ističe ekstremne slučajeve radi privlačenja pažnje, a ne radi točnog informiranja.

Izvori

Dnevno.hr. „U ponedjeljak su neki umirovljenici dobili 20 €, a neki 145 € — evo zbog čega se to dogodilo.“ 09.09.2025. Dostupno na: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/u-ponedjeljak-su-neki-umirovljenici-dobili-20-a-neki-145-e-evo-zbog-cega-se-to-dogodilo-3052215/
Državni zavod za statistiku. „Povlašteni pokazatelji – starija populacija“. Dostupno na: https://dzs.gov.hr/
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). „Mirovine“. Dostupno na: https://www.mirovinsko.hr/hr/mirovine/10
Narodne novine. „Odluka Vlade RH o jednokratnom dodatku umirovljenicima“, NN 56/2025. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_56_718.html
Eurostat. „Poverty statistics – elderly population“. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/tessi012__custom_10789657/default/table?lang=en

clickbait mirovina umirovljenici

“Luksuzno meso”? Što tvrdnje o skoku cijena zapravo znače

Članak Dnevno.hr o mesu koje “uskoro postaje luksuz” temelji se na stvarnim brojkama za njemačku govedinu, ali ih pogrešno generalizira na cijelo meso, cijelu Europu i Hrvatsku. Provjerili smo sve navode.

224 % – evo kako je Jutarnji list opisao rast kineskog BYD-a

Tvrdnja da je BYD u Europi zabilježio rast od 224 % pokazala se netočnom – brojka ne postoji u službenim izvorima, a u samom članku pojavljuje se drukčiji postotak.

Trump “uspio” protiv Kine? Ekonomija u brojkama, a ne u sloganu

Jutarnji list tvrdi da su novi podaci dokaz “uspjeha Trumpova plana”. Analiza pokazuje: statistika jest zabrinjavajuća, ali uzroci su višestruki, a tumačenje pogrešno.

Koja je cijena pandemijske laži?

Promoviranje dezinformacija i teorija zavjere tijekom Covid-19 pandemije proizvelo je dodatnu gospodarsku štetu Hrvatskoj

Blokada ili kašnjenje? Hrvatska i “izgubljene” tri milijarde u zelenim projektima

Tvrdnja da je Hrvatska blokirala 3,5 gigavata obnovljivih izvora energije vrijednih tri milijarde eura temelji se na pismu strukovnih udruga Bruxellesu, ali dostupni dokazi ostavljaju otvorena pitanja o stvarnom obujmu i posljedicama.

Zastupa li Matija Štahan teoriju zavjere zamjene stanovništva?

Koliko teorija zavjere o „zamjeni stanovništva“ šteti percepciji demografskog i gospodarskog stanja RH?

„Prodaja“ ili rasprodaja? Analiza tvrdnje o privatizaciji 3. maja bez ikakvih uvjeta

Članak Nacionala tvrdi da država oglašava prodaju brodogradilišta 3. maj bez zahtjeva za poslovnim planovima i ulaganjima — provjerili smo što je točno, a što manipulativno.

Grožđe, šverc i „propast sektora“: što je stvarno istina o vinogradarstvu u Hrvatskoj?

Jutarnji list u članku o urušavanju domaće vinske industrije koristi alarmantne tvrdnje i špekulacije – ali koliko toga ima činjeničnu podlogu?

Plaće u Zagrebu: stvarnost iza „rekordnih prosjeka“

Članak Net.hr-a o zagrebačkim plaćama oslanja se na službene izvore, ali nedostaje mu kontekst i metodološka preciznost.

Zašto su jedni umirovljenici dobili 20 €, a drugi 145 €?

Provjerili smo tvrdnje portala Dnevno.hr o isplatama jednokratnog dodatka umirovljenicima i razlike u iznosima.

Site Map

NEws

Email Address:

Address: