lazna-uzbuna – LAZNA UZBUNA

Njemačka tiska novac za Siriju? Možda da, možda ne – ali Asad još nije ispario s novčanica

Iako Reuters potvrđuje da Sirija planira tiskati novčanice u UAE-u i Njemačkoj, tvrdnja da će one biti bez lika Bašara al-Asada ostaje spekulativna.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira:

“Sirijci će iznova tiskati sve novčanice u Njemačkoj, ovaj put bez lika Bašara al-Asada.” Izvor: Express.hr (24sata), 22. svibnja 2025. (1)

Kontekst i širi okvir

Od početka rata 2011., sirijski monetarni sustav suočen je s krizom: inflacija, sankcije i izolacija potaknuli su Damask da surađuje s ruskim tiskarskim sustavom Goznak. Sirijske novčanice, naročito one izdane nakon 2015., prikazuju lik predsjednika Bašara al-Asada i jasno služe političkoj ikonografiji vlasti. Novac u Siriji nije samo sredstvo razmjene nego i simbol političke dominacije, lojalnosti i kontrole.

Viralna tvrdnja da će Sirija prebaciti tiskanje novca u Njemačku, i to bez Asadovog lika, implicira značajne promjene: (1) napuštanje ruske potpore, (2) uspostavu suradnje s europskom državom koja priznaje oporbu, i (3) simbolički otklon od kulta ličnosti. Sve to zahtijeva vrlo snažne dokaze. Još je važnije razumjeti što znači “tiskanje novca” u praksi: je li riječ o tehničkoj proizvodnji temeljenoj na ugovoru, ili o širem ekonomskom i političkom dogovoru koji implicira priznanje promjene vlasti?

Reuters potvrđuje planove, ali ne i detalje

U tekstu objavljenom 16. svibnja 2025. godine, Reuters donosi vijest da Sirija doista planira prekid suradnje s ruskim Goznakom i uspostavu novih dogovora s tiskarama u UAE-u i Njemačkoj. Pozivaju se na diplomate i izvore bliske sirijskoj centralnoj banci. Ključna informacija jest da sirijska vlast traži alternativne lokacije za tiskanje valute zbog sve složenijih odnosa s Moskvom, kao i zbog problema s kašnjenjem isporuke i rastućih troškova.

Međutim, ti planovi su u ranoj fazi. Nema potvrde da je ijedna novčanica već izrađena, niti postoji ugovor objavljen javnosti. Također, ni Bundesdruckerei (njemačka savezna tiskara) ni sirijska središnja banka nisu izdale službene izjave. Pojam “planira” u diplomatskom jeziku može značiti sve od preliminarnih pregovora do potpisanog memoranduma o razumijevanju. Javnost zasad ima tek novinarske izvore, a ne konkretne dokumente ili dizajne novih novčanica. (2)

Express preuveličava: “sve novčanice”, “bez Asada”

Portal Express u naslovu tvrdi da će se “sve novčanice” tiskati u Njemačkoj, što je netočno.

Reuters spominje tiskanje u dvije zemlje, što jasno implicira paralelne procese. Takav aranžman najčešće ukazuje na diverzifikaciju rizika, ne na centraliziranu odluku o zamjeni cjelokupne serije. Nadalje, tvrdnja da će one biti “bez lika Asada” nije potvrđena niti jednim izvorom. Reuters uopće ne ulazi u pitanje dizajna ili motiva novih novčanica. (3) (4) (5)

Dapače, pitanje dizajna obuhvaća kompliciraniju proceduru unutar svake središnje banke. Ona uključuje političku odluku, konzultacije s relevantnim institucijama i pripremu sigurnosnih elemenata. U slučaju Sirije, gdje se čak i osnovne ekonomske informacije ne objavljuju javno, očekivati transparentan postupak uklanjanja predsjednikovog lika s novca bez političke smjene je nerealno.

Simbolika novca: Asad kao figura stabilnosti ili straha

U autoritarnim režimima, lik vođe na novcu nije samo dekoracija, već alat političkog podsjećanja. Uklanjanje lika Asada sa sredstava plaćanja značilo bi poruku dubokih unutarnjih promjena – što nije slučaj u trenutnoj realnosti. Asad ostaje na vlasti, bez znakova slabljenja unutarnje kontrole. Njegov portret na novcu ne predstavlja samo njega, nego i poruku da je “država još uvijek on”.

Osim toga, tiskanje novca u inozemstvu ne implicira nužno promjene dizajna. Većina država koje outsourceaju proizvodnju novca dostavljaju vlastite dizajne. Čak i u slučaju dogovora s Bundesdruckereijem (njemačkom državnom tiskarom) , odluka o uklanjanju Asadovog lika mora bi proći kroz složen politički i institucionalni proces unutar Sirije.

Usto, nije zabilježeno da bi Njemačka, koja priznaje oporbenu koaliciju kao legitimnog predstavnika sirijskog naroda, aktivno preuzela projekt koji bi podrazumijevao potporu režimu Bašara al-Asada bez pravnog temelja i uz rizik kršenja sankcija. Ako bi pak došlo do suradnje s “prijelaznim tijelom”, to bi bio signal većih političkih pomaka koji se zasad nisu dogodili.

Zaključak: Neodlučivo

Na temelju trenutno dostupnih informacija, tvrdnja da će Sirija “tiskati sve novčanice u Njemačkoj, bez lika Asada” je kombinacija djelomično točnih i neutemeljenih tvrdnji.

Postoje ozbiljni izvori (Reuters) koji potvrđuju planove o suradnji s Njemačkom i UAE-om,
No nema potvrde da će se tiskati sve novčanice,
I nema dokaza da će lik Asada biti uklonjen s novih izdanja.

Vrijednost tvrdnje ovisi o razvoju političkih i ekonomskih okolnosti u narednim mjesecima. Trenutno, najtočniji opis je da Sirija istražuje alternativne mogućnosti, ali bez formaliziranih ili dovršenih koraka. Express.hr u ovom je slučaju, sudeći prema dostupnim podacima, preuranjeno izvukao senzacionalistične zaključke.

Stoga se tvrdnja ocjenjuje kao: ,,NEODLUČIVO / NEOCJENJIVO”

Vidi:

(1) https://express.24sata.hr/top-news/sirijci-ce-iznova-tiskati-sve-novcanice-u-njemackoj-ovaj-put-bez-lika-basara-al-asada-29672

(2) https://www.reuters.com/markets/currencies/syria-plans-print-currency-uae-germany-ending-russian-role-2025-05-16/

(3) https://cb.gov.sy/index.php?page=list&ex=2&dir=laws&lang=2&lt=1&service=5&act=578

(4) https://www.forbesmiddleeast.com/industry/economy/syria-plans-to-print-new-currency-in-uae-and-germany-as-ties-with-west-improve-ending-reliance-on-russia

(5) https://kyivindependent.com/syria-reportedly-ends-currency-printing-deal-with-russia-eyes-uae-germany-for-new-banknotes/

Demanti prof. dr. sc. Tade Jurića i odgovor na demanti

Link na provjeravani članak: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nismo-svjesni-sto-se-dogada-studenti-mi-se-zale-da-su-izgurani-s-trzista-rada-a-nisu-svi-oni-budisti-i-hinduisti-15591289
Link na tekst provjere: https://www.tocnotako.hr/clanak/Jesu-li-migranti-iz-trecih-zemalja-u-Hrvatskoj-brojcano-dominantni-i-u-vecem-udjelu-nego-u-Njemackoj-i-Sloveniji_LAZNA-UZBUNA/1814

Demanti izv. prof. dr. sc. Tade Jurića: DEMANTI Tade Jurića na tekst: Petra Novkovski, 01.07.2025. „Jesu li migranti iz trećih zemalja u Hrvatskoj brojčano dominantni i u većem udjelu nego u Njemačkoj i Sloveniji?“^[1]

Poštovani!

Obraćam vam se sukladno Zakonu o medijima vezano uz netočne navode u tekstu „Jesu li migranti iz trećih zemalja u Hrvatskoj brojčano dominantni i u većem udjelu nego u Njemačkoj i Sloveniji?“, objavljenog na portalu LAŽNA UZBUNA i proširenog diljem Interneta, u kojem se pogrešno interpretiraju moje izjave iz emisije Briefing Jutarnjeg lista (04.06.2025.).^[2]

Polovica radnika u Hrvatskoj iz trećih zemalja Autorica citira moju izjavu: “A prednjačimo i po broju stranih radnika s drugih kontinenata kojih po glavi stanovnika uvozimo 25 puta više nego od Njemačke. Slovenija, ističe on, ima ukupno 150.000 stranih radnika, od čega samo 3 posto s drugih kontinenata, dok ih je kod nas polovica.” Autorica zaključuje: „Tvrdnja da radnici trećih zemalja čine „polovicu“ radne snage navedenim izračunom nije poduprta te se ne može statistički potkrijepiti.“ Demantij: – Nisam tvrdio da radnici iz trećih zemalja čine polovicu ukupne radne snage u Hrvatskoj, nego da polovicu svih stranih radnika u Hrvatskoj čine useljenici s drugih kontinenata.
Udio u Sloveniji Autorica navodi: “Također, tvrdnja da Slovenija ima samo 3% radnika iz trećih zemalja je također netočna.” Demantij: – Ponovno, nisam rekao da radnici iz trećih zemalja čine 3% ukupne radne snage u Sloveniji, nego da je udjel stranih radnika s drugih kontinenata u Sloveniji 3%.
Usporedba s Njemačkom Autorica tvrdi: “Naposljetku, tvrdnja da Hrvatska uvozi 25 puta više radnika iz trećih zemalja po glavi stanovnika od Njemačke je statistički neutemeljena.”

Demantij: – Nisam kazao da Hrvatska „uvozi“ 25 puta više migrantske radne snage u apsolutnom smislu, nego da je udio stranih radnika s drugih kontinenata u Hrvatskoj 25 puta viši nego u Njemačkoj. Njemačka naime pretežito zapošljava radnike iz EU periferije i trećih zemalja Europe. Sve navedene tvrdnje temelje se na podacima iz moje znanstvene monografije Suvremene migracije i opstanak nacije (Školska knjiga, Zagreb 2025).

Odgovor na demanti

Poštovani gospodine Juriću,

hvala Vam na detaljnom demantiju i pojašnjenjima vezanima uz članak objavljen na našem portalu “Lažna uzbuna”. Cijenimo Vašu želju za preciznim tumačenjem podataka.

Naš primarni cilj jest prepoznavanje i razotkrivanje dezinformacija provjerom javno objavljenih medijskih informacija. U tom smislu, naša se analiza uvijek usmjerava na provjeru napisanih tvrdnji i izjava onako kako su predstavljene u medijskom tekstu koji provjeravamo.

Pregledom Vašeg demantija i usporedbom s izvornim tekstom iz Jutarnjeg lista, uočljiva je razlika. Međutim, mi ne možemo znati na što je autor izjave/tvrdnje iz navedenog članka mislio ako to nije jasno navedeno u samom članku kojim se mi bavimo (konkretno, u članku je bilo navedeno ovo, bez pojašnjenja: a prednjačimo i po broju stranih radnika s drugih kontinenata kojih po glavi stanovnika uvozimo 25 puta više od Njemačke; Slovenija, ističe on, ima ukupno 150.000 stranih radnika). Naša uloga nije analizirati nečije misli izvan konteksta prenesenog medijskog sadržaja, ili knjige (a što u navedenom medijskom tekstu nije navedeno, te nije predmet provjere). Shodno tome, bavimo se isključivo provjerom onih informacija kako su one napisane u člancima u medijima, od strane autora tih članaka. Ako je izjava/tvrdnja krivo prenesena, mi to ne možemo znati, pa se takva situacija treba riješiti s autorom medijskog članka.

Prepoznajemo važnost konteksta i preciznosti u ovako osjetljivim temama pa, sukladno našim načelima i Zakonu o medijima, Vaš ćemo demanti objaviti u cijelosti na našem portalu. Na taj ćemo način osigurati da naši čitatelji dobiju cjelovitu sliku i uvid u Vaša pojašnjenja kojih u izvornom medijskom članku nema.

Srdačno.

[1] https://lazna-uzbuna.hr/983/jesu-li-migranti-iz-trecih-zemalja-u-hrvatskoj-brojcano-dominantni-i-u-vecem-udjelu-nego-u-njemackoj-i-sloveniji/

[2] https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nismo-svjesni-sto-se-dogada-studenti-mi-se-zale-da-su-izgurani-s-trzista-rada-a-nisu-svi-oni-budisti-i-hinduisti-15591289

demanti ispravak

Podjela rada po spolu načelno i u religijama

Je li točno da se sve velike religije slažu u tome da žene ne valjaju?

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Željko Porobija je 20/07/2025 objavio na portalu Index tekst pod naslovom „U čemu se slažu sve velike religije? Da žene ne valjaju“ (1). Temeljni sadržaj teksta je kao što i naslov kaže taj da su žene u velikim svjetskim religijama manje vrijedne. Istina, autor priznaje neku ravnopravnost u počecima nekih religija, pri čemu navodi Budizam, iako je ovdje trebao napisati Hinduizam koji je stariji (odjeljci 1-2). Zatim prikazuje, ne bez pogrešaka koje sad nisu vrijedne spomena i rasprave, povijest svoje teze u Kršćanstvu, Židovstvu i Islamu (odjeljci 3-7).

Autorova najočitija pogreška je reći da se oko toga da žene ne valjaju „slažu sve velike religije“. U velike religije svakako spada i Hinduizam koji je treća velika svjetska religija s 14,9% (2020), tj. 1,2 milijarde vjernika (2). Položaj i uloga žena u Hinduizmu koji je velika religija sigurno nije takav „da žene ne valjaju“ kako u naslovu kaže autor nego je u najboljem slučaju za autora „raznolik“, tj. i pozitivan i neutralan i negativan. Dakle, nije točno da se sve velike religije slažu oko toga da žene ne valjaju jer je Hinduizam velika religija i jer nema jasan stav – žene ne valjaju. Svećenstvo žena u Hinduizmu i Budizmu nije nepoznato niti danas niti u povijest tih religija; a pritom su svećenice i svećenici religijski ravnopravni (npr. Budina pomajka je prva zaređena svećenica, lame tibetskog Budizma).

Ono što autor teksta ne vidi je uzrok stava o ženama u većini, ali ne i u „svim“ velikim religijama danas, a koji se treba tražiti u promijeni način života čovjeka u mlađem kamenom dobu i prijelazu u željezno doba i promjeni u shvaćanju podjele rada po spolu općenito pa posljedično vjerojatno i po spolu u religijskim i vjerskim poslovima. Dodatna pogreška autora je izostanak riječi „današnje“ prije izraza „velike religije“ jer primjerice prije 10.000 godina niti jedna od današnjih velikih religija nije postojala, ali su postojale velike religije (prije svega šamanizam ili rane religije koje su vjerojatno nastale iz primordijalnih religijskih oblika u Kamenom dobu (najstarija grobnica s oznakama vjerskog ukopa stara je oko 100.000 godina i nalazi se u spilji Qafzeh ili Kedumim u Izraelu) (3).

Kratko pojašnjenje autorove pogreške bilo bi sljedeće. Podjela rada na razne načine dovodi do specijalizacije poslova, veće produktivnosti i pojave barem preduvjeta kapitalističkog društva. Podjela rada stara je pojava i zabilježena je već u kulturama i religijama poput Sumerske i mlađima (4). Razna su mjerila podjele rada, tj. po fizičkoj snazi, inteligenciji, dobi, spolu, mjestu stanovanja, obiteljskom nasljeđu, potrebama, učinkovitosti, darovitost itd.

Podjela rada po spolu u slučaju hrane na muškarce-lovce i žene-sakupljačice tijekom ljudske povijesti koju se tvrdilo još od sredine 1960-ih (5, 6, 7) dovedena je u pitanje tvrdnjom kako za tu podjelu ne postoji dokazni materijal, barem ne do mlađeg Kamenog doba (Neolitik, 50.000 – 10.000 god. pr. Kr.) (8). Naime, sa zatopljenjem je nastao niz uvjeta koji su omogućili vlastitu proizvodnju hrane (uzgoj životinja i biljaka, što se poklapa s domestikacijom (pripitomljavanjem) divljih životinja u razdoblju između 12.000 i 9.000 god. pr. Kr., 9) i tek tad se pojavila podjela rada po spolu. Štoviše, postoji i nešto dokaznog materijala o tome da su žene u razdoblju oko 9.000 god. pr. Kr. bile lovci jer su pronađeni ostaci koji sugeriraju da su bile obredno pokopane s punom opremom lovca. Poznat je slučaj peruanske žene (stare 17-19 god.) pokopane na taj način (10). Naime, ako je stroga podjela na muškarce-lovce i žene-sakupljačice tad bila na djelu, onda je peruanska žena-lovac nemoguća, ali to je slučaj. Također, poznato je da je značajan dio žena i djece sudjelovao u lovu (11). Doduše, nije poznato je li to bila iznimka ili pravilo u odnosu na cjeline društava.

Podjela rada po spolu u slučaju religije, na muškarce-svećenike i žene pomagačice (liječnice, časne sestre i sl.) tvrdi se i provodi u većini današnjih velikih svjetskih religija. No, postojanje ženskih Bogova, tj. Božica nije nepoznato u Paleolitiku, ali postojanje žena-svećenica često se poriče. Većina velikih svjetskih religija (Kršćanstvo, Islam, Hinduizam, Budizam, Židovstvo itd.) prepoznaje podjelu rada u religiji po spolu pri čemu su muškarci svećenici, a žene ne (12). Hinduizam (vjerojatno i Budizam) kao najstariji od velikih svjetskih religija čini se jedni priznaje jednakost žena i muškaraca (13). Himna Devi Sukta (14) Rigvede (15) tvrdi „da je ženska energija bit svemira, ona koja stvara svu tvar i svijest… (16). Ipak, među velikim religijama današnjice Hinduizam i Budizam su iznimke.

To da su Hinduizam i Budizam iznimke od pravila može se potkrijepiti sljedećim načelnim stavovima.

Prvo Hinduizam: Graham M. Schweig u poglavlju „The Divine Feminine in the Theology of Krishna“ piše sljedeće: „Nigdje u panorami svjetskih religijskih tradicija, od davnina do danas, ne nalazimo tako snažnu prisutnost ženskog glasa unutar božanstva kao što nalazimo u hinduističkom kompleksu religije. S obzirom na široko rasprostranjeni interes za ulogu ženskog principa u religiji tijekom posljednja tri desetljeća, istaknutost božanskog ženskog principa u tradicijama Krishna bhakti višnuizma svakako zaslužuje našu pažnju. Iako su teologije među kasnijim tradicijama Krishna bhakti u sjevernoj Indiji raznolike i složene, postoje istaknute teme koje se tiču ženskog principa unutar i u odnosu na božanstvo. U ovom eseju ukratko ću raspraviti pet oblika božanskog ženskog principa i predstaviti demonstrativne primjere iz svetopisamskih i poetskih izvora. Izražavanje ženskog principa poprima mnogo oblika, počevši, možda iznenađujuće, sa samim Krishnom.“. (17) Također, još od doba Veda ženama je omogućeno obrazovanje (tj. da postanu brahmacharini (obrazovane) i da shodno tome pronađu pristalog supruga), štoviše, to se od njih očekuje. (18)
Zatim Budizam: ženski lama u tibetskom Budizmu Mindrolling Jetsün Khandro Rinpoche (rođ. Tsering Paldrön) ima sljedeći stav o statusu žena u Budizmu (već sama činjenica da se radi o ženi svećenici dostatan je argument): „Kada se govori o ženama i budizmu, primijetila sam da ljudi često tu temu smatraju nečim novim i drugačijim. Vjeruju da su žene u budizmu postale važna tema jer živimo u modernom dobu i toliko žena sada prakticira Dharmu. Međutim, to nije slučaj. Ženska sangha (svećenica, op.a.) postoji stoljećima. Ne donosimo ništa novo u tradiciju staru 2500 godina. Korijeni su tu, a mi ih jednostavno ponovno oživljavamo.“ (19)

Dakle, pojava ne samo redovnica nego i svećenica u Hinduizmu i Budizmu nije strana, dok je sigurno strana u Židovstvu, Kršćanstvu i Islamu.

Većina današnjih velikih religija još nije postojala tijekom Paleolitika. U to doba na djelu su bile rane religije poput šamanizma (20) koji danas postoji vrlo rijetko u čistom obliku (samo kod nekih naroda u Sibiru, Mongoliji i Kini, Altajsko gorje) zbog izolacije i nomadskog načina života. Najstariji grob u kojem je prije oko 30.000 godina pokopan šaman nalazi se u današnjoj Češkoj (21, 22), a tad još nisu postojale današnje velike religije. Šamanizam je tijekom dokumentirane povijest i sadašnjosti (npr. kod Eskima) religija koja ne poznaje podjelu rada u religiji po spolu, tj. šaman može biti muškarac kao i žena (šamanica); spol je doslovno nevažan (23).

Prijelaz iz ravnopravne uloge muškaraca i žena u religijskim poslovima prema podjeli rada po spolu pri čemu su muškarci imali poslove veće moći (vrhovni svećenici, svećenici itd.), a žene poslove manje moći (podređene svećenice, službenice, redovi djevica itd.) nije povijesno jasno utvrđen, ali se vjerojatno poklapa s prestankom dominantno nomadskog načina života (oko 12.000 god. pr. Kr.) i s pojavom danas poznatih velikih svjetskih religija, tj. s njihovim prapočecima koji nisu jasno utvrđeni (otprilike s prijelazom s kamenog na željezno doba). Hinduizam (i neke škole Budizma) kao najstarija današnja velika religija (s prapočecima i prije civilizacija doline Inda, tj. od 3.000 god. pr. Kr.) zadržava djelomičnu ravnopravnost muškaraca i žena u religijskim poslovima (vjerojatno zahvaljujući očuvanju šamanističkih izvora), ali ostale velike svjetske religije ne. Zašto je došlo do te promjene nije jasno, iako postoji nekoliko hipoteza koje podjelu rada u religiji po spolu vide kao posljedicu podjele rada po spolu u svim ostalim poslovima (političko upravljanje kraljevstvom, vojskom, gospodarstvom itd.) pa samim time i u religijskim poslovima, a najčešće se spominje Neolitska revolucija. (24) Ne treba zaboraviti da posao (poziv) svećenika nerijetko uključuje stabilno zaposlenje, solidne prihode i politički status. Onemogućavanjem napredovanja žena do razine svećenstva i vrhovnog svećenstva ne samo da se osigurava vlastita ekonomska stabilnost muškaraca svećenika nego se i eliminira konkurencija.

Dakle, tvrdnja „U čemu se slažu sve velike religije? Da žene ne valjaju“ činjenično je pogrešna, a pogrešna je vjerojatno i povijesno, tj. pod vidom povijesti, povijesti gospodarstva i poredbenog studija religija.

Izvori:

(1) https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-cemu-se-slazu-sve-velike-religije-da-zene-ne-valjaju/2692026.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_d_0 (pristupljeno: 21/07/2025).

(2) https://en.wikipedia.org/wiki/Major_religious_groups (pristupljeno: 21/07/2025).

(3) https://en.wikipedia.org/wiki/Qafzeh_Cave (pristupljeno: 21/07/2025).

(4) https://en.wikipedia.org/wiki/Division_of_labour (pristupljeno: 21/07/2025).

(5) https://en.wikipedia.org/wiki/Richard_Borshay_Lee (pristupljeno: 21/07/2025).

(6) https://en.wikipedia.org/wiki/Irven_DeVore (pristupljeno: 21/07/2025).

(7) https://www.scientificamerican.com/article/the-theory-that-men-evolved-to-hunt-and-women-evolved-to-gather-is-wrong1/(pristupljeno: 21/07/2025).

(8) https://www.scientificamerican.com/article/the-theory-that-men-evolved-to-hunt-and-women-evolved-to-gather-is-wrong1/(pristupljeno: 21/07/2025).

(9) https://en.wikipedia.org/wiki/Domestication

(10) https://www.smithsonianmag.com/smart-news/9000-year-old-big-game-hunter-peru-prompts-questions-about-hunter-gatherer-gender-roles-180976218/ (pristupljeno: 21/07/2025).

(11) https://www.science.org/doi/10.1126/sciadv.abd0310 (pristupljeno: 21/07/2025).

(12) https://en.wikipedia.org/wiki/Women_and_religion (pristupljeno: 21/07/2025).

(13) https://en.wikipedia.org/wiki/Women_in_Hinduism (pristupljeno: 21/07/2025).

(14) https://en.wikipedia.org/wiki/Dev%C4%ABs%C5%ABkta (pristupljeno: 21/07/2025).

(15) https://en.wikipedia.org/wiki/Rigveda (pristupljeno: 21/07/2025).

(16) Brown, C Mackenzie (1990) The Triumph of the Goddess, SUNY Press, Brown, C Mackenzie (1998). The Devi Gita: The Song of the Goddess: A Translation, Annotation, and Commentary. SUNY Press, URL: https://archive.org/details/triumphofgoddess0000brow.

(17) Schweig, Graham M. (2007) „The Divine Feminine in the Theology of Krishna“, u: Bryant, Edwin, F. (2007) Krishna, A Sourcebook, Oxford: Oxford University Press, str. 441-477. URL: https://archive.org/details/bryant-e.-krishna-a-sourcebook.

(18) Jain, S. (2003), „The Right to Family Planning, in Sacred Rights“, Oxford: Oxford University Press, npr. str. 134, „Atharva Veda potvrđuje da (…) brahmacharin ima veće izglede za brak od djevojke koja je neobrazovana.“ (…) „U vedskom razdoblju od djevojaka kao i od dječaka, očekuje se da prođu barem neku razinu obrazovanja. URL: https://www.scribd.com/document/792039331/Brahmacarya.

(19) Rinpoche, Khandro Thubten Chodron, u Sylvia Boorstein (ed.). Blossoms of the Dharma: Living as a Buddhist Nun, North Atlantic Books, str. 171. Vidi i: Kaushik, Garima (2016) Women and Monastic Buddhism in Early South Asia. Oxford: Taylor & Francis, URL: https://books.google.hr/books?id=J6Ci86jyYq4C&redir_esc=y.

(20) https://en.wikipedia.org/wiki/Shamanism (pristupljeno: 21/07/2025).

(21) https://www.amazon.com/Woman-Shamans-Body-Reclaiming-Feminine/dp/0553379712 (pristupljeno: 21/07/2025).

(22) https://www.cuyamungueinstitute.com/articles-and-news/woman-shaman-the-suppressed-history/ (pristupljeno: 21/07/2025).

(23) https://www.jstor.org/stable/42869540 (pristupljeno: 21/07/2025).

(24) https://www.econlib.org/library/Enc/DivisionofLabor.html (pristupljeno 22/07/2025). Načelno se radi u povećanju broja ljudi na Zemlji (tj. visokom prirodnom prirastu), o zgušnjavanju velikih skupina ljudi na malim područjima i o urbanizaciji malih gusto naseljenih područja koja su uzrokovala podjelu rada.

Ekonomija kapitalizam podjela rada religija žene

Koliko je stvarno narasla hrvatska minimalna plaća u razdoblju od 2016. do 2025. godine?

Analizirali smo izjavu predsjednika Sabora o rastu minimalne plaće od 130 %

Autorica: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Visina minimalne i prosječne plaće važan je indikator ekonomskog zdravlja države, ali i socijalne jednakosti u društvu. Promjene tih plaća odražavaju kretanja na tržištu rada, dinamiku i uspjeh vladinih gospodarskih politika i razinu zaštite najranjivijih skupina društva. Hrvatski kontekst posebno je zanimljiv u periodu od 2016. do 2025. godine jer uključuje ulazak Republike Hrvatske u eurozonu, niz poreznih reformi, pandemiju i anomalije zbog koronavirusa, ali i višegodišnju inflaciju. Upravo zbog toga, analiza tvrdnji o minimalnim plaćama iziskuje posebnu važnost u ispravnom tumačenju podataka i njihovih reperkusija.

Tvrdnja iz članka

Portal 24 sata je 1. svibnja prenio izjavu predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića (2). Jedna tvrdnja iz izjave prošla je neopaženo, a čini važan aspekt razumijevanja hrvatske ekonomije, ali i tržišta rada. Portal je prenio sljedeće: „Podsjetio je kako su od 2016. do danas, plaće jako narasle, minimalna 130 posto, da prosječna plaća danas iznosi preko 1.400 eura.“

Analiza podataka

Prema Uredbi o visini minimalne plaće za 2016. godinu, objavljenoj u Narodnim novinama 151/2015, minimalna bruto plaća za to razdoblje iznosila je 3.120,00 kuna (3). Neto iznos plaće za 2016. godinu (prema tadašnjim poreznim pravilima) iznosio je oko 2.620,00 kuna, što konverzijom po fiksnom tečaju daje iznos od 347,7 eura. Minimalna plaća u 2025. godini iznosi 970 eura bruto (4), a u neto iznosu je to 700 eura.

Na temelju navedenih podataka, moguće je izračunati rast minimalne plaće:((700 – 347,7) / 347,7) * 100 = 101,4

Na temelju ovog izračuna, stvarni rast minimalne plaće iznosi oko 101 %, a ne 130 % kao što je Gordan Jandroković izjavio.

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da je minimalna plaća od 2016. do 2025. godine narasla za 130 % nije točna. Službeni podaci potvrđuju da je minimalna bruto plaća 2016. godine iznosila 3.120 kuna, što prema tadašnjim poreznim pravilima odgovara neto iznosu od otprilike 347,7 eura. U 2025. godini, neto minimalna plaća iznosi 700 eura. To predstavlja stvarni rast od približno 101,4 %, što je manje od 130 %.

Zaključno, izjava predsjednika Sabora o rastu minimalne plaće je NETOČNA. Navedena odstupanja u izjavama mogu dovesti do pogrešne percepcije o stvarnom ekonomskom napretku.

Reference

1. Vidi:https://chatgpt.com/

2. Vidi:https://www.24sata.hr/news/jandrokovic-znamo-da-dio-ljudi-ne-osjeti-gospodarski-rast-o-njima-posebno-vodimo-brigu-1048730

3. Vidi:https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_12_140_2606.html

4. Vidi:https://mrosp.gov.hr/vijesti/sjednica-vlade-rh-minimalna-placa-za-2025-godinu-970-eura-bruto/13528

2025 2026 Ekonomija gordan jandroković Hrvatska minimalna plaća predsjednik sabora tržište rada

Je li Europa spremna za super aplikacije? Hrvatski fintech raste u sjeni regulatornih izazova

Analiza otkriva ograničenja europskog tržišta i potencijal hrvatskih aktera u digitalnoj financijskoj transformaciji.

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Posljednje desetljeće obilježeno je digitalnom transformacijom koja je snažno promijenila način na koji korisnici pristupaju financijskim uslugama. Fintech industrija postala je jedna od najbrže rastućih u Europi, ali i svijetu. S porastom potrošačke upotrebe mobilnih aplikacija, sve je češće prisutan pojam super aplikacija, a označuje mobilnu ili web aplikaciju koja objedinjuje više usluga na jednoj platformi. Super aplikacije imaju skup osnovnih značajki i neovisne mini-aplikacije kojima korisnici mogu pristupiti unutar njih (2). Neke od funkcionalnosti tih aplikacija su plaćanja, komunikacija, naručivanje usluga, bankarstvo i slično.

U Aziji, super aplikacije kao što su WeChat i AliPay, super aplikacije dominiraju digitalnim prostorom, a europsko se tržište postupno otvara za takav model funkcioniranja. Prema izvještaju McKinsey & Company, The 2022 McKinsey Global Payments Report (3), europski financijski sektor „pokazuje znakove spremnosti za ovakav integrirani pristup“, ali ga usporavaju regulatorna očekivanja oko otvorenih podataka i fragmentirani tehnološki sustavi usluga plaćanja.

Republika Hrvatska, iako relativno malo tržište, sve više postaje prepoznatljiv akter u ovom području. Jedan od prvih projekata digitalne transformacije u financijskom sektoru u Hrvatskoj bio je HGKtech, inicijativa Hrvatske gospodarske komore (HGK) pokrenuta s ciljem spajanja dvaju sektora – financijskog i tehnološkog. Kao uvod u projekt, HGK je organizirala Fin&Tech konferenciju 2017. godine (4). Ovakvi trendovi ukazuju na rastuću potrebu za integriranim digitalnim rješenjima koja će istovremeno zadovoljiti potrebe korisnika, regulatora i tržišta te otvoriti prostor za konkurentnost i inovacije u europskom i domaćem fintech okruženju.

Analizirana tvrdnja

Večernji list je 07. srpnja objavio članak pod nazivom ‘Europa je spremna za super aplikaciju, a Hrvatska ima ozbiljnu ‘fintech’ scenu’, a kao autor se navodi Josipa Ban / Poslovni dnevnik (5). U članku se prenose tvrdnje iz izjave Damira Čauševića (Monri Payments) koji navodi da je Europa spremna za uvođenje super aplikacija te da Hrvatska ima ozbiljnu fintech scenu.

Analiza podataka

Europa i super aplikacije

Prema analizi sa stranice okoone.com (6), europsko tržište trenutačno zaostaje za Azijom u razvoju super aplikacija zbog fragmentiranog tržišta, stroge GDPR regulative, već etablirane konkurencije specijaliziranih aplikacija i kulturnih preferencija za decentralizirane usluge.

Fragmentirano tržište odnosi se na činjenicu da je Europa kombinacija raznih kultura, jezika i regulativa te se Europa suočava s izazovima integracije plaćanja, navigacije kroz zakone o podacima specifičnima za svaku zemlju i prilagodbe različitim potrošačkim preferencijama, što usporava usvajanje i povećava operativne troškove. GDPR jedna je od najstrožih uredbi o privatnosti podataka, a europski regulatori agresivno nastupaju protiv monopolističkog ponašanja, što otežava jednoj tvrtki konsolidaciju više industrija pod jednim brendom. Također, europsko digitalno gospodarstvo već je prepuno specijaliziranih aplikacija koje dominiraju svojim nišama te su korisnici vjerni postojećim rješenjima. Kada je riječ o europskim korisnicima, valja napomenuti da cijene izbor i decentralizaciju te preferiraju više specijaliziranih aplikacija umjesto oslanjanja na jednu centraliziranu platformu, što čini kulturne preferencije specifičnima.

Unatoč navedenim preprekama, postoji potencijal za razvoj jedinstvenog europskog modela super aplikacija, prvenstveno kroz fintech sektor (npr. Revolut, Klarna) koji već uživa povjerenje korisnika. Budući uspjeh ovisit će o strateškim partnerstvima među tvrtkama i ključnoj vladinoj podršci u vidu regulatornih prilagodbi, što bi omogućilo stvaranje ekosustava koji uravnotežuje integraciju s europskom željom za decentralizacijom.

Ipak, procjena je da će se tržište super aplikacija povećati od 20-30% u sljedećih pet godina na području Europe uz postojeće projekte kao što su Revolut, Aircash itd. (7). Očekuje se da će u sljedećem desetljeću igrati ključnu ulogu u svakodnevnom životu.

Hrvatska i fintech scena

Monri Payments, jedna je od vodećih IT pružatelja u regiji jugoistočne Europe. Kompanija se bavi online procesiranjem plaćanja, in-store (fizičko) procesiranjem plaćanja, blagajničkim rješenjima, dodatnim funkcionalnostima i podrškom, a ima preko 200 zaposlenih, 6 ureda u regiji i partnerstvo s više od 25 banaka (8). U 2024. godini, kompanija je ostvarila neto rezultat poslovanja od 2.462.327,00 eura, s neto maržom od 13,68%, a bilježi i snažan rast poslovnih prihoda te je prepoznata kao jedna od najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u EMEA regiji, rangirajući se na 259. mjestu Deloitte Technology Fast 500 EMEA 2024 ljestvice s rastom od 740 % (9).

Hrvatska se, u regiji, ističe usvajanjem digitalnih novčanika i instant plaćanja, potaknuta primjenom sustava ECB-ovog TIPS-a, koji omogućuje gotovo trenutačne euro-transakcije. Analiza specijaliziranog portala ergomania.eu (10) navodi da je Hrvatska u procesu buđenja u fintech sektoru. Iako je riječ o malom tržištu s nekim regionalnim razlikama u prihvaćanju digitalnih inovacija, zemlja bilježi porast fokusa na korisničko iskustvo i digitalizaciju. Unatoč izazovima u pristupu kapitalu i regulatornim preprekama, domaće Fintech tvrtke pokazuju značajan rast i ambicije za širenje na europsko tržište, dok Hrvatska narodna banka aktivno radi na regulaciji i istraživanju digitalnog eura. Osiguravajući sektor se ističe kao najperspektivniji dio hrvatske Fintech industrije. Dodatno, razvoj platformi poput Aircasha, najveće hrvatske e-novčanice s više od 500 000 korisnika, potvrđuje brzinu rasta fintech rješenja u državi. Također, portal navodi da je domaća fintech zajednica relativno mala, ali izuzetno vitalna i inovativna, s naglaskom na primjere kao što su Electrocoin, Aircash i HANFA-in Fintech Hub, koji okuplja razvojne, regulatorne i startup inicijative.

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da je Europa spremna za super aplikaciju djelomično je utemeljena. Iako europsko fintech tržište pokazuje određeni napredak i postoje primjeri aplikacija poput Revoluta i Klarne, stručne analize ističu prepreke – regulatorna ograničenja, fragmentirano tržište i kulturne preferencije. Suprotno tome, iznesena tvrdnja o ozbiljnosti hrvatske fintech scene potvrđena je konkretnim podacima o poslovanju Monri Paymentsa, razvoju Aircasha, te institucionalnim inicijativama (HANFA). Hrvatska doista pokazuje vitalnost, inovativnost i prisutnost u fintech sektoru.

Na temelju svega navedenog, ukupna ocjena točnosti je DJELOMIČNO TOČNO.

Reference:

1. Vidi:https://chatgpt.com/

2. Vidi:https://www.techtarget.com/whatis/definition/super-app

3. Vidi:https://www.mckinsey.com/~/media/mckinsey/industries/financial%20services/our%20insights/the%202022%20mckinsey%20global%20payments%20report/the-2022-mckinsey-global-payments-report.pdf

4. Vidi:https://www.hgk.hr/fintech-konferencija-najava

5. Vidi:https://www.vecernji.hr/vijesti/europa-je-spremna-za-superaplikaciju-a-hrvatska-ima-ozbiljnu-fintech-scenu-1874853

6. Vidi:https://www.okoone.com/spark/industry-insights/why-europe-is-struggling-to-build-a-true-superapp/

7. Vidi:https://itlogs.com/super-apps-have-already-conquered-asia-and-now-they-re-coming-to-europe/

8. Vidi:https://infobiz.fina.hr/tvrtka/monri-payments-d-o-o/OIB-82551932122

9. Vidi:https://infobiz.fina.hr/tvrtka/monri-payments-d-o-o/OIB-82551932122

10. Vidi:https://ergomania.eu/croatian-fintech-scene-cutting-edge-fintech-solutions/

EU Europa financijske usluge fintech Hrvatska regulativa superaplikacije

Amerikanci bijesni na Trumpa? Najjeftiniji automobil u SAD-u poskupio?

Što stoji iza poskupljenja električnih vozila? Propitujemo zakon, tržište i medijski diskurs.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Najjeftiniji električni model u SAD-u je poskupio za 7500 dolara jer više ne ispunjava uvjete za federalne porezne olakšice zbog Trumpovog zakona.”

— Index.hr, 9. srpnja 2025. (3)

Područje analize

Analiza se temelji na tri ključna aspekta:

Zakonodavni okvir: Što je točno Inflation Reduction Act i tko ga je donio?
Ekonomski učinci na tržište električnih vozila: Je li došlo do realnog poskupljenja?
Politički i medijski kontekst: Prenosi li Index.hr objektivno informacije ili koristi manipulativne formulacije?

1. Što je zapravo Inflation Reduction Act (IRA)?

Tvrdnja Indexa da je električno vozilo „poskupjelo zbog Trumpovog zakona“ temelji se na ozbiljnoj pogrešci: ne postoji nikakav “Trumpov zakon” koji bi trenutno imao učinak na porezne olakšice za električna vozila. Pravi zakon koji definira uvjete za ostvarivanje federalnih poticaja je Inflation Reduction Act (IRA) – sveobuhvatan zakon o klimatskoj, poreznoj i energetskoj politici, donijet 16. kolovoza 2022. za vrijeme predsjednika Joea Bidena, u trenutku kad su i Zastupnički dom i Senat bili pod demokratskom kontrolom.

IRA je najveći klimatski zakon u povijesti SAD-a i sadrži 369 milijardi dolara namijenjenih:

smanjenju emisija stakleničkih plinova,
poticanju domaće proizvodnje energije,
razvoju „čiste“ tehnologije (uključujući električna vozila i baterije),
fiskalnoj konsolidaciji kroz porezne reforme (1)

Jedan od ključnih mehanizama zakona odnosi se na subvencije za kupnju električnih vozila (EV). IRA je promijenio dotadašnji režim i postavio mnogo strože uvjete za stjecanje federalnog poreznog kredita od 7.500 dolara, uključujući:

Finalna montaža vozila mora biti u Sjevernoj Americi (SAD, Kanada ili Meksiko),
Minimalni udio kritičnih sirovina u bateriji mora dolaziti iz SAD-a ili savezničkih zemalja,
Komponente baterije ne smiju dolaziti iz “zabrinjavajućih država” poput Kine,
Vozilo ne smije premašivati određenu cijenu (55.000 $ za limuzine, 80.000 $ za SUV i pickup vozila),
Kupac mora biti ispod limita prihoda (150.000 $ pojedinac / 300.000 $ par).

Od 2024. godine na snagu su stupile nove faze implementacije IRA-a koje dodatno ograničavaju porezne kredite za vozila čiji dijelovi baterija dolaze iz Kine. Time su neki modeli, poput Tesla Model 3 RWD i Chevrolet Bolt EV, privremeno izgubili pravo na poticaj, iako se cijena vozila nominalno nije promijenila (2) (4).

2. Je li došlo do stvarnog poskupljenja?

Index.hr piše da je „najjeftiniji EV u SAD-u poskupio za 7500 dolara“, implicirajući da je došlo do izravnog skoka cijene. Međutim, stvarnost je složenija. Chevrolet Bolt, koji je godinama slovio za najjeftinije električno vozilo na tržištu, više ne ispunjava uvjete za subvenciju, ali njegova maloprodajna cijena nije narasla – cijena je ostala oko 26.500 USD, samo što kupci više ne mogu ostvariti poreznu olakšicu, pa vozilo realno postaje skuplje za 7.500 dolara. Drugim riječima, nije riječ o poskupljenju, nego o gubitku porezne povlastice.

Za razliku od Bolta, neki drugi modeli i dalje ispunjavaju uvjete. Tesla Model Y i dalje ostvaruje puni poticaj u izvedbama koje koriste američke baterije, dok su druge izvedbe (s baterijama iz Kine) izgubile kredit. Isto vrijedi i za Ford F-150 Lightning, Rivian R1T i druge domaće modele. Gubitak prava na poticaj nije rezultat promjene tržišne cijene, niti proizvoljne odluke proizvođača, već posljedica strože primjene IRA zakona. Zakon se fazno primjenjuje i predviđa sve rigoroznija pravila do 2027. godine. (4) (5)

3. Manipulacija ili nesporazum? Medijski prikaz i politička atribucija

Najproblematičniji aspekt članka Index.hr leži u atribuciji gubitka poticaja bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu. Nigdje u tekstu nije ponuđen dokaz da je Trump donio zakon koji bi doveo do promjene cijena električnih vozila, niti je Index pojasnio koje zakonske odredbe točno dovode do “poskupljenja”. Nema ni izvora koji bi ukazivao na to da je Trump imao ikakvu izravnu ulogu.

Iako je točno da je Trump u svojoj predizbornoj kampanji najavio ukidanje zelenih subvencija ako pobijedi 2024., on još uvijek nije na vlasti, a zakon koji je uzrokovao gubitak subvencije je isključivo rezultat politike Bidenove administracije.

Upotreba izraza „Trumpov zakon“ je u ovom kontekstu retorička manipulacija. Ne samo da se temelji na nepostojećem zakonskom aktu, već se i stilski koristi kao alat za političko označavanje krivca – bez oslonca u činjenicama.

Zaključak

Tvrdnja da je “najjeftiniji električni automobil u SAD-u poskupio za 7500 dolara zbog Trumpovog zakona” je činjenično netočna i politički manipulativna.

Zakon koji definira kriterije za federalnu poreznu olakšicu je Inflation Reduction Act (IRA), donesen 2022. pod Bidenovom administracijom. Taj zakon uvodi strože kriterije za porezne olakšice za električna vozila s ciljem smanjenja ovisnosti o kineskim baterijama i poticanja domaće proizvodnje. Gubitak poticaja nije rezultat “Trumpovog zakona”, jer takav ne postoji. Također, nije došlo do izravnog povećanja cijene vozila – već do ukidanja porezne olakšice, što povećava neto cijenu za kupce.

Uzimajući u obzir sve izložene činjenice, zaključujemo da je tvrdnja: NETOČNA.

Reference:

(1) https://bidenwhitehouse.archives.gov/briefing-room/statements-releases/2024/08/16/fact-sheet-two-years-in-the-inflation-reduction-act-is-lowering-costs-for-millions-of-americans-tackling-the-climate-crisis-and-creating-jobs/

(2) https://www.nerdwallet.com/article/taxes/ev-tax-credit-electric-vehicle-tax-credit

(3) https://www.index.hr/auto/clanak/ameri-bijesni-na-trumpa-najjeftiniji-elektricni-model-je-poskupio-zbog-novog-zakona/2687981.aspx

(4) https://www.irs.gov/credits-deductions/credits-for-new-clean-vehicles-purchased-in-2023-or-after

(5) https://afdc.energy.gov/laws/409

automobili cijene električna vozila EV inflacija Tesla Trump zakonodavstvo

Prehrambene tvrdnje i tržišna dinamika: slučaj datulja

Analiza tvrdnje o nutritivnoj nadmoći datulja i njezinog utjecaja na potrošačko ponašanje i uvoz

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Utjecaj prehrambenih tvrdnji u medijima često nadilazi područje zdravlja, nutricionizma i prehrane te se dotiče sfere ekonomije. To se posebice odnosi na ekonomske aspekte kao što su ponašanje potrošača, tržišna dinamika i dinamika potražnje. Kada se određeni proizvod u javnosti percipira korisnim za zdravlje, s ekonomskog gledišta raste simbolička i tržišna vrijednost tog proizvoda, što može dovesti do naglog povećanja potrošnje i potražnje. U državama koje ne proizvode takve proizvode, navedene promjene često dovode do povećanja uvoza i stvaranja ovisnosti o dobavljačima izvan matične države, čime domaće tržište postaje osjetljivo na vanjske šokove i promjene cijena. Podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) (2), globalna trgovina hranom i promjene u prehrambenim navikama usko su povezane. Izvješće Organizacije naglašava da promjene u prehrambenim navikama, potaknute globalnim trendovima zdravlja i prehrane, imaju značajan utjecaj na međunarodne tokove trgovine te na stabilnost domaćih prehrambenih sustava. Trgovina je akcelerator „nutritivne tranzicije, utječući na dostupnost i raznolikost hrane te na ukupne nutritivne rezultate. Osim tržišnih posljedica, s ekonomskog gledišta postoji problem i informacijske asimetrije. Informacijska asimetrija označava situaciju u kojoj potrošači donose odluke koje se temelje na neprovjerenim ili preuveličanim informacijama (3). Zbog svega navedenoga, posebno je važno posjedovati i njegovati pristup prehrambenim člancima iz perspektive ekonomske analize zbog šireg uvida u to kako informacije oblikuju tržište, uvoznu politiku i dugoročne obrasce prehrambene potrošnje.

Tvrdnja iz članka

Slobodna Dalmacija je 11. srpnja objavila članak Najzdravije voće na svijetu kod nas se rijetko jede, a ima ga svaka trgovina. Evo recepta za sočan kolač koji se lako radi, u kojem se naglašava visoka nutritivna vrijednost datulja te ih se, već u naslovu, proglašava najzdravijim voćem na svijetu (4). U članku se ističe da su datulje bogate hranjivim tvarima, a osim nutricionističkog opisa, navodi se i recept za kolač, čime se dodatno nastoji potaknuti njihova konzumacija u svakodnevnoj prehrani.

Analiza podataka

Višestruki izvori potvrđuju da su datulje izuzetno hranjiv plod, bogat jednostavnim šećerima i korisnim mikronutrijentima.

Zaid i de Wt navode da su datulje vrlo hranjive, lako asimilirajuće i proizvode energiju (5).

Plod datulje, koji se često zove rudnikom jer je bogat mineralima, sastoji se od 70% ugljikohidrata (uglavnom šećer), što ga čini jednom od najhranjivijih prirodnih namirnica dostupnih čovjeku. Navode i da, u usporedbi s drugim voćem i namirnicama (marelica: 520 kalorija/kg; banana: 970 kalorija/kg; naranča: 480 kalorija/kg); kuhana riža: 1 800 kalorija/kg; pšenični kruh: 2 295 kalorija/kg; meso (bez masti) 2 245 kalorija/kg), datulje daju više od 3 000 kalorija po kilogramu. Nutritivne vrijednosti potvrđuje i University of Rochester Medical Center (6), koji navodi precizne nutritivne činjenice o datuljama, a prikazane su u Tablici 1. Tablica se odnosi na 1 datulju bez koštica. Posebno je bogata kalijem (167 mg), magnezijem, fosforom i manjim količinama željeza, što pridonosi prehrambenoj vrijednosti.

Ipak, potrebno je istaknuti da je udio šećera u jednoj datulji visok – skoro 16 grama. To je važno u kontekstu dijabetičke prehrane i glikemijskog opterećenja. Također, razine vitamina C, A i većine vitamina skupine B su niske, što ograničava raznolikost u pogledu vitamina. Iako se iz navedenog može zaključiti da su datulje energetski izdašna i mineralima bogata namirnica, povećana razina šećera i skroman vitaminski profil ukazuju na potrebu za uravnoteženom konzumacijom bez jednostavne interpretacije nutritivne vrijednosti.

Tablica 1. Nutritivni aspekt datulja

Izvor: (7)

ANDI (Aggregate Nutrient Density Index) je sustav ocjenjivanja koji hrani dodjeljuje bodove od 1 do 100 na temelju količine nutrijenata po kaloriji. Razvio ga je dr. Joel Fuhrman, a formula je: H = N / C (8)

To znači da hrana s više mikronutrijenata (vitamini, minerali, antioksidansi) i manje kalorija ima viši ANDI rezultat, odnosno smatra se zdravijom. Prema rang listi ANDI skale, u kategoriji voća, najbolje su rangirane svježe brusnice (207), jagode (182), kupine (171), maline (133), borovnice (132), guava (125), grejp (125), nar (119), dinja (118), šljive, naranče i marelice (106-98). Shodno ovoj ljestvici, datulje se ne spominju među najboljim/najzdravijim voćkama, što znači da se ne smatraju među najnutritivnijijm voćem po kaloriji.

Također, kriteriji za ocjenjivanje nutritivne vrijednosti voća obično uključuju raznolik spektar pokazatelja, uključujući sadržaj vitamina C i folata te minerala kao što su kalij, antioksidativni potencijal, niska energetska gustoća i količina prehrambenih vlakana. Znanstvene studije također pokazuju da bogatstvo fitokemikalija poput flavonoida i karotenoida, koji pridonose antioksidativnom učinku, dodatno podiže nutritivnu vrijednost voća, te ih stoga smatraju važnim dijelom zdrave prehrane (9).

Promatrajući datulje prema tim kriterijima, može se zaključiti da, iako su vrijedan izvor energije i minerala, one ne zadovoljavaju kriterije za univerzalno „najzdravije“ voće, čime se izbjegava pretjerana i netočna generalizacija njihove nutritivne vrijednosti.

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da su datulje najzdravije voće na svijetu ne nalazi potporu u znanstveno utemeljenim metodama ocjenjivanja nutritivne vrijednosti, kao što su ANDI skala ili usporedbe sadržaja vitamina, minerala i antioksidansa. Iako datulje imaju visoku energetsku i mineralnu vrijednost, njihov visok udio šećera i skroman vitaminski profil ukazuju na potrebu za umjerenom konzumacijom i izbjegavanje pojednostavljenih ocjena o njihovoj univerzalnoj zdravstvenoj nadmoći.

S ekonomskog gledišta, ovakve prehrambene tvrdnje mogu imati konkretne posljedice – potiču potrošnju i uvoz proizvoda koji nisu lokalno dostupni, čime se povećava ovisnost o vanjskim dobavljačima i izlaže domaće tržište oscilacijama cijena i dostupnosti. Također, kada su takve tvrdnje temeljene na nepotpunim informacijama, dolazi do informacijske asimetrije koja može utjecati na neracionalno ponašanje potrošača. Stoga je ključno prehrambene informacije analizirati ne samo nutricionistički, već i ekonomski jer oblikuju tržište jednako kao i prehrambene navike.

Na temelju svega, članku se daje sljedeća ocjena točnosti: NETOČNO.

Reference:

1. Vidi:https://chatgpt.com/

2. Vidi:https://openknowledge.fao.org/server/api/core/bitstreams/88632d14-1183-4e20-a5d4-604e5f9a76d6/content

3. Vidi:https://www.investopedia.com/terms/a/asymmetricinformation.asp

4. Vidi:https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/spiza/spiza-plus/najzdravije-voce-na-svijetu-kod-nas-se-rijetko-jede-a-ima-ga-svaka-trgovina-evo-recepta-za-socan-kolac-koji-se-lako-radi-1488598

5. Vidi:https://www.fao.org/4/y4360e/y4360e06.htm

6. Vidi:https://www.urmc.rochester.edu/encyclopedia/content?contenttypeid=76&contentid=09421-1

7. Vidi:https://www.urmc.rochester.edu/encyclopedia/content?contenttypeid=76&contentid=09421-1

8. Vidi:https://www.urmc.rochester.edu/encyclopedia/content?contenttypeid=76&contentid=09421-1

9. Vidi:https://www.frontiersin.org/journals/nutrition/articles/10.3389/fnut.2024.1386328/full

datulje potrošačke navike prehrambene navike uvoz

13. mirovina: Spasonosno obećanje ili financijski balon?

Nova mirovinska reforma donosi godišnji dodatak za sve s radnim stažem, ali bez jasnih brojki i fiskalne računice – koliku stvarnu korist mogu očekivati umirovljenici?

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku objavljenom 5. srpnja 2025. na portalu Cityportal.hr, autor Franjo Kompes izvještava pod naslovom: „Stiže 13. mirovina! Koliko će stvarno dobiti umirovljenici?“ U tekstu se najavljuje uvođenje trajnog godišnjeg dodatka za umirovljenike, tzv. „trinaeste mirovine“, koji bi se prema navodima trebao obračunavati ovisno o broju godina radnog staža, a ne o visini redovne mirovine. Iako autor ističe kako točan iznos još nije poznat, spominje se mogućnost da bi dodatak mogao biti vezan uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), odnosno oko 13 eura po godini staža.

Ova analiza ima za cilj provjeriti točnost i potpunost tvrdnje o „13. mirovini“, s fokusom na zakonodavne temelje mjere, realnu korist za umirovljenike i širi ekonomsko-fiskalni kontekst u kojem se ova reforma provodi.

1. Pravni i institucionalni okvir

Uvođenje „13. mirovine“ ili godišnjeg dodatka za umirovljenike temelji se na novom Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2025. Prema članku 95.a zakona, dodatak se isplaćuje godišnje, bez posebnog zahtjeva korisnika, i izračunava se kao umnožak broja godina staža i svote koju Vlada svake godine određuje uredbom najkasnije do 31. listopada.(1) Reforma uključuje i dodatne mjere: priznavanje dodatnog staža roditeljima i udomiteljima, redefiniciju penalizacija, dozvolu rada uz mirovinu u punom radnom vremenu, te novi omjer usklađivanja mirovina (85 % porasta plaća i 15 % inflacije), što dodatno utječe na visinu godišnjeg dodatka. Dakle, tvrdnja da „stiže 13. mirovina“ i da će njezina visina ovisiti o godinama staža utemeljena je na zakonskom dokumentu, čime je formalno – točna.

2. Kolika je stvarna korist za korisnike?

Cityportal navodi da iznos još nije određen, ali ne ulazi u detalje aktualnih izračuna koji su već dostupni u javnom prostoru. Također se navodi da „vlada nije propisala točan iznos“, iako je već poznato nekoliko ključnih prijedloga.

Raspon izračuna u javnosti:

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava sugeriralo je donju granicu od 5 € po godini staža.
Zastupnik Damir Bakić (Možemo!) u Saboru je izračunao da će stvarna vrijednost u 2025. biti bliža 4 €/godini, uz ukupan proračun dodatka od oko 175 milijuna €. (2)
Sindikat umirovljenika Hrvatske zagovara vezivanje iznosa uz AVM (~13,57 €), što bi za 40 godina staža donijelo ~540 € dodatka.

Međutim, najizgledniji je scenarij isplate između 120–180 € godišnje za umirovljenike s prosječnim stažem (30–35 godina). Ove brojke predstavljaju tek 20–30 % prosječne mirovine (oko 625–640 €), i to samo jednom godišnje.

Cityportal ne prikazuje ove izračune ni realna očekivanja, što ostavlja čitateljima nepotpunu sliku o stvarnoj materijalnoj koristi od reforme.

3. Fiskalni i ekonomski kontekst: kolika je cijena?

Ukupni fiskalni okvir mirovinske reforme (uključujući i 13. mirovinu) do 2028. iznosi oko 2 milijarde eura, prema procjenama Ministarstva rada i HZMO-a. (3)

Iz Zakona o izvršavanju državnog proračuna RH za 2025. vidljivo je da su rashodi za mirovine u stalnom porastu: za 2025. projicirani su na 8,8 milijardi €, a dodatni izdaci poput godišnjeg dodatka predstavljaju dodatan pritisak na rashodnu stranu. (4) (5) (7)

Strukturni izazovi:

Omjer osiguranika i korisnika je ~1,39:1 – ispod europskog prosjeka, i nepovoljan za sustav temeljno oslonjen na međugeneracijsku solidarnost.
Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti starijih radno sposobnih osoba (55–64 godine), pa rasterećenje sustava radom umirovljenika nije sistemski dovoljno.
Reproduktivni bazen radne snage pada: do 2040. predviđa se da će svaki treći stanovnik biti stariji od 65 godina. (6)

Cityportal potpuno zanemaruje ove ključne makroekonomske uvjete i dugoročne rizike. Članak se usredotočuje na benefite, bez ozbiljnog prikaza tereta koje te reforme nose.

Zaključak

Tvrdnja da „stiže 13. mirovina“ i da će iznos ovisiti o godinama staža je u osnovi točna, s pravnim uporištem u važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju. Međutim:

Iznosi se u članku prikazuju neodređeno, bez ikakve procjene ni granica (npr. 4 €, 5 €, 13 €/god.), iako su one već komunicirane u javnom diskursu.
Fiskalni i demografski kontekst je u potpunosti izostavljen, čime se stvaraju iluzije o financijskoj održivosti.
Čitatelj ostaje bez informacija o tome koliko mu ova mjera donosi u praksi – i zašto iznos ne može biti značajniji.

Stoga ocjenjujemo da je tvrdnja: VEĆINSKI TOČNA.

Zašto ne ,,točno”?

Jer iako se radi o stvarnoj, zakonski utemeljenoj mjeri, članak ne pojašnjava ni koliko će većina umirovljenika stvarno dobiti, ni kakav je fiskalni efekt reforme, što može ozbiljno utjecati na javno shvaćanje koristi od ove mjere.

Izvori:

fiskalna održivost mirovina mirovinska reforma pravna reforma trinaesta mirovina

„Strah od hrvatskog scenarija“ u Bugarskoj: stvarna opasnost ili medijska manipulacija?

Analiza pokazuje da navodi o panici uoči uvođenja eura u Bugarskoj nisu utemeljeni na realnim makroekonomskim pokazateljima, niti podržani institucionalnim izvorima. Hrvatski primjer se pogrešno interpretira i koristi u političke i senzacionalističke svrhe.

Autor: Josip Tomašković

Područje analize

Jutarnji list je 19. lipnja 2025. objavio članak pod naslovom: „Vrije u Bugarskoj: Svi se plaše hrvatskog scenarija, a sada kruže i glasine – EU će nam sjesti na osobnu ušteđevinu!“ (1). U tekstu se prenose navodni strahovi među građanima Bugarske da bi planirano uvođenje eura moglo rezultirati negativnim posljedicama sličnima onima koje su, prema tvrdnji, obilježile iskustvo Hrvatske: rast cijena, smanjenje kupovne moći te čak prijetnja zadiranja u privatne štedne depozite. Takve tvrdnje predstavljaju ozbiljnu optužbu ne samo prema europskim institucijama i nacionalnim vlastima, već i prema samom procesu uvođenja zajedničke valute.

Ovaj članak usmjeren je na analizu i provjeru te tvrdnje , takozvanog „hrvatskog scenarija“ , u javnom diskursu Bugarske, posebno u kontekstu njezine pripreme za pristupanje europodručju.

U tom cilju razmatramo četiri ključne komponente:

sadržaj i ton tvrdnji iznesenih u hrvatskom medijskom prostoru (Jutarnji list, 2025.),
makroekonomske pokazatelje Hrvatske i Bugarske iz 2024. godine (inflacija, rast BDP-a, depoziti, institucionalna povjerenja),
pravni i politički okvir Europske unije vezan uz zaštitu depozita i monetarnu konvergenciju,
interpretacije, strahove i dezinformacije prisutne u javnosti i medijima u obje zemlje

Analiza podataka

U nastavku donosimo komparativnu tablicu izabranih ekonomskih pokazatelja koji čine osnovu za razumijevanje percepcije i stvarnosti u obje zemlje:

Tablica 1: Djelo autora

Kao što je vidljivo, nijedan od osnovnih makroekonomskih pokazatelja ne upućuje na neposredni rizik ni u jednoj od zemalja. Hrvatska je, unatoč blažoj inflaciji, ostvarila veći rast BDP-a, a niti jedna država nije izvan okvira zaštite depozita propisane europskim zakonodavstvom. (2) (3) (6)

Što se zapravo dogodilo u Hrvatskoj?

Tvrdnja da je Hrvatska doživjela „scenarij“ koji bi trebao biti razlog straha nije poduprta stvarnim posljedicama uvođenja eura:

Rast cijena tijekom 2023. zabilježen je u pojedinim sektorima, ali se radi o korekcijama cijena usluga (npr. ugostiteljstva), a ne o monetarnoj nestabilnosti. (11)
Hrvatska nije doživjela gubitak štednje građana. Naprotiv, podaci HNB-a pokazuju kontinuirani rast depozita stanovništva.
Inflacija se postupno stabilizirala i vratila unutar ciljanih vrijednosti eurozone do kraja 2023. godine. (9)
Hrvatska je ostala unutar fiskalnih pravila EU i nije zabilježila gubitak monetarnog suvereniteta koji bi utjecao na prava štediša.

Drugim riječima, ne postoji konkretna negativna posljedica koja bi se mogla opravdano interpretirati kao “scenarij” kojem se Bugarska ima razloga bojati. (4) (5)

Kontekst u Bugarskoj

Strahovi u Bugarskoj najviše se oslanjaju na povijesno narušeno povjerenje u financijski sustav nakon sloma Corpbanke 2014., kada su građani doista bili privremeno lišeni pristupa svojim štednim računima (10). Međutim, taj se događaj dogodio pod domaćim regulatornim nadzorom, bez ikakve veze s europskim institucijama.

Trenutno nema nikakvih službenih izjava, dokumenata, nacrta zakona ili izjava predstavnika EU ili bugarskih vlasti koji bi sugerirali planirano „sjedanje“ na štednju. Direktiva o osiguranju depozita (Deposit Guarantee Schemes Directive) i dalje vrijedi u cijeloj EU, uključujući kandidate za eurozonu, te jamči 100.000 eura po osobi i banci. (7)

Ocjena točnosti i zaključak

Ovom članku dana je ocjena ,,netočan“ zbog više faktora:

Članak ne pruža nijedan podatak, studiju ili službeni dokument koji bi potvrdio da se u Bugarskoj doista „svi plaše“ scenarija sličnog Hrvatskoj. To se može shvatiti kao generalizacija.
„Hrvatski scenarij“ u ovom kontekstu ne znači gubitak štednje ili krizu – dapače, Hrvatska nije pretrpjela nikakvu financijsku destabilizaciju nakon uvođenja eura.
Tvrdnja da EU planira “sjesti na ušteđevinu” građana potpuno je neutemeljena – suprotna važećem zakonodavstvu EU i demantirana od strane svih mjerodavnih institucija.
Članak koristi izraze koji prenose paniku (npr. „vriju“, „glasine“, „plaše se“) bez analitičkog utemeljenja, što krši standarde odgovornog izvještavanja.

Drugim riječima, tvrdnje iz naslova i članka predstavljaju oblik senzacionalizma: one stvaraju osjećaj prijetnje na temelju neprovjerenih glasina, emocionalnih interpretacija i pogrešnog povezivanja dva konteksta, hrvatskog i bugarskog, koji su u stvarnosti prilično različiti.

Na temelju svega navedenog, članak ocjenjujemo kao: netočan – jer implicira postojanje ozbiljne prijetnje i panike u Bugarskoj, te negativnih posljedica u Hrvatskoj, bez ikakve stvarne osnove u dokumentiranim podacima, zakonodavstvu ili ekonomskoj dinamici.

Literatura:

banke Bugarska depoziti EU eurozona fact checking Hrvatska inflacija senzacionalizam uštede

Veliki prinosi u kriptovalutama?

Provjera tvrdnji o 100x prinosima u kriptotržištu

Autori: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.; Josip Tomašković

Područje analize

Kriptovalute predstavljaju ekvivalent elektroničkog novca. Temeljna su karakteristika kriptovaluta kriptografski mehanizmi koji se definiraju kao napredne metode kodiranja koje osiguravaju sigurnost, autentičnost i privatnost transakcija, koristeći par privatnih i javnih ključeva za bilježenje svake transakcije u javnoj knjizi. Kao najveća prednost takvog sustava ističe se jednostavnost prijenosa putem interneta (2). Kriptovalute su također digitalni sustav plaćanja koji se ne oslanja na banke za provjeru transakcija. Umjesto fizičkog novca, kriptovalute predstavljaju digitalni zapis o transakcijama koji je pohranjen u online bazi podataka. Kriptovalute su oblik digitalnog novca koji postoji isključivo online kao šifrirani zapis transakcija unutar decentralizirane baze podataka. Pojam ,,kriptovaluta” dolazi od riječi za enkripciju, naprednom kodiranju koje osigurava sigurnost i privatnost pri prijenosu podataka između novčanika i javnih knjiga. Svaka transakcija se bilježi u javnoj knjizi, a same se kriptovalute čuvaju u digitalnim novčanicima (3). Kriptovalute predstavljaju iznimno popularan oblik ulaganja. Iako se ulaganje u kriptovalute često uspoređuje s ulaganjem u dionice, postoje značajne razlike. Prilikom kupnje dionica, kupuje se udio u tvrtki koja podliježe strogim revizorskim standardima. Tržište dionica ima dugu povijest i jasno definirana pravila (4). U svijetu ulaganja često se koristi izraz bull run, koji označava razdoblje u kojem vrijednost neke imovine, poput kriptovaluta ili dionica, neprestano raste kroz dulje vremensko razdoblje. Taj rast obično prati snažan val optimizma, porast potražnje i uvjerenje ulagača da će cijene i dalje rasti. Kriptovalute su posebno sklone bull runovima jer je njihovo tržište još uvijek mlado, vrlo promjenjivo i stalno se razvija. Svakim novim valom interesa – bilo od strane malih ulagača, institucionalnih fondova ili tehnoloških entuzijasta – tržište dobiva novu likvidnost, odnosno veću količinu novca i sudionika spremnih na trgovanje.

Likvidnost, mogućnost da se neka imovina brzo i lako kupi ili proda bez velikog utjecaja na cijenu, ključna je za stabilan rast – što je više ljudi spremno kupiti i prodati, to je tržište zdravije. S druge strane, kod novih kripto projekata koji su još u razvoju – osobito onih u fazi presalea – likvidnost je često niska, što znači da je rizik od naglih oscilacija cijene znatno veći. Presale ili pretprodaja je faza u kojoj projekt nudi svoje tokene prvim investitorima po niskim cijenama, prije nego što budu javno izlistani na burzama, no takva ulaganja često su visoko rizična jer projekt još nije funkcionalan. Bull run može biti potaknut nizom čimbenika. Jedan od ključnih je tehnološka inovacija, primjerice razvoj bržih i sigurnijih blockchain mreža. Drugi je povećanje usvajanja, kada kriptovalute počnu koristiti velike tvrtke, financijske institucije ili čak države, čime dobivaju legitimitet. Važan je i širi ekonomski kontekst – primjerice, u razdobljima visoke inflacije ljudi često traže alternativne oblike ulaganja, što može preusmjeriti kapital prema kriptotržištu. Unutar samog kripto sustava postoje i specifični mehanizmi koji mogu pojačati rast. Jedan od njih je halving, koji se javlja kod Bitcoina i sličnih kriptovaluta – to je događaj u kojem se svake četiri godine prepolovi nagrada koju dobivaju rudari (sudionici koji koriste snažna računala kako bi provjerili i zapisali transakcije na blockchain te za to budu nagrađeni novim jedinicama valute). Time se smanjuje brzina kojom novi Bitcoini ulaze u opticaj, što može dovesti do nestašice ponude i povećanja cijene, ako potražnja ostane stabilna ili raste. Drugi važan pojam je staking, što znači da korisnici zaključavaju (ulože) svoje kriptovalute unutar određene mreže kako bi pomogli u njezinom funkcioniranju, a zauzvrat dobivaju nagrade; često u obliku dodatnih tokena. Ova praksa smanjuje broj tokena koji su dostupni za trgovanje na tržištu, što može dodatno potaknuti rast cijene, osobito u kombinaciji s povećanom potražnjom. U trenucima bull runa često se spominju impresivni prinosi – ponekad čak i 10x ili 100x – što znači da bi vrijednost određene kriptovalute mogla narasti deset ili sto puta. Iako se takve brojke povremeno i dogode, one su iznimke, a ne pravilo. Takva očekivanja često su rezultat marketinga, entuzijazma zajednice i špekulacija, a ne temelje se na dubinskoj tržišnoj analizi. Zato je važno da ulagači razumiju osnovne pojmove i mehanizme, kako bi znali prepoznati razliku između stvarnog potencijala i preuveličanih obećanja (5).

Analizirana tvrdnja

Večernji list je 02.06 objavio članak 4 kriptovalute koje imaju potencijal donijeti 100x dobitak tijekom bull runa, a kao autor se navodi Promo. Članak se bavi analizom četiri kriptovalute, Solaxy ($SOLX), XRP, BTC Bull Token ($BTCBULL) i Mind of Pepe ($SMIND), za koje se vjeruje da imaju potencijal za izuzetno visoke dobitke (do 100 x) tijekom aktualnog bull runa na tržištu. Članak ističe da se radi o različitim vrstama projekata, od Layer-2 rješenja i uspostavljenih altocina do inovativnih staking-projekata i AI projekata u pretprodaji. Naglašava se važnost rane investicije prije nego što cijene značajno porastu i bull run završi (6). Ova analiza bavi se tvrdnjom da četiri navedene kriptovalute imaju realnu mogućnost ostvarivanja 100x prinosa tijekom sljedećeg bull runa. Navedena tvrdnja prikazana je i na Slici 1.

Slika 1. Tvrdnja koja se analizira

Izvor: Večernji list (7)

Analiza podataka

Solaxy je novi kripto projekt u završnoj fazi pretprodaje, s impresivno prikupljenih preko 48 milijuna $, te se uskoro očekuje njegovo izlistavanje na burzama. Projekt se ističe kao prvo Layer-2 rješenje za Solanil, s već funkcionalnom testnom mrežom i ambicioznim planovima za razvoj ekosustava, uključujući decentraliziranu burzu. S cijenom od 0,001754 $ nudi privlačnu ulaznu točku, uz mogućnost stakinga s 85% APY i pojednostavljeno preuzimanje tokena putem aplikacije Best Wallet. Sudjelovanje u ovoj fazi može donijeti prednost prvog ulagača prije očekivanog porasta cijene nakon izlistavanja (8). Slika 2 prikazuje kretanje kriptovalute Solaxy-ja. Prikazani grafikon na slici izrazito silazni trend od trenutka listanja, uz pad cijene na oko 0,0035$. Početna volatilnost i veći obujam brzo su splasnuli, a trenutna likvidnost i trgovačka aktivnost ostaju vrlo niske. Razina podrške je otprilike oko 0,0021$, dok otpor nije testiran već tjednima. Navedeno upućuje na pad interesa tržišta i visoki rizik za investitore, posebice bez novih razvojnih vijesti ili partnerstava, stoga je opreznost nužna.

Slika 2. Kretanje kriptovalute Solaxy

Izvor: Dextools.io (9)

XRP predstavlja kriptovalutu i izvorni token otvorenog XRP Ledgera koji je osnovan 2012. godine. XRP ima ukupnu opskrbu od 100 milijardi tokena, isplativiji je, ima brže vrijeme transakcija i troši manje energije od popularne kriptovalute Bitcoina (10). Slika 3 prikazuje aktualnu dnevnu cijenu XRP u odnosu na američki dolar. Trenutna vrijednost valute je 2,2393 USD, uz blagu dnevnu korekciju od -1,36%, što je u okvirima tipične volatilnosti za tradicionalna financijska tržišta, ali daleko ispod razina volatilnosti koje su česte u kriptosvijetu, gdje cijene mogu varirati i za više desetaka posto dnevno – zbog čega su oprez i temeljita analiza nužni, osobito kada se spominju ciljevi rasta od 100x (10 000%). Cijena trgovanja se trenutno kreće oko 2-3$, no za 100x (do 200$), tržišna kapitalizacija bi trebala porasti na 10-20 milijarda $ (11). Stručnjaci poput BarriC i CrediBULL smatraju moguće ciljeve od 10-50$, ali 100x je pretjerano optimistično (12). Također, analiza tržišta poput Binance Square ističe nešto realističnije scenarije od 4,50$ do 25$, a tehnološki uzroci sugeriraju takve razine, ali ne i milijunske poraste (13).

Slika 3. Aktualna dnevna cijena XRP u odnosu na američki dolar

Izvor: Google Finance (14)

BTC Bull Token pozicionira se kao alternativno sredstvo za male ulagače koji možda neće moći iskoristiti nadolazeći tzv. Bitcoin supply shock, odnosno situaciju u kojoj bi se ponuda Bitcoina dodatno smanjila, dok potražnja raste. Projekt koristi narativ povezan s porastom vrijednosti Bitcoin nakon halvinga, a njegov presale trenutačno privlači pozornost zbog potencijalnog multiplikatora ulaganja. Također, token bi mogao pružiti posljednju priliku malim ulagačima da ostvare značajnije prinose, ali također je riječ o činjenici da je tržište visoko spekulativno i osjetljivo na makroekonomske utjecaje (15).

Prema podacima ICO Benc-a, presale za Mind of Pepe, AI-meme token, prikupio je između 9 i 11$ milijuna te se tzv. presale završava uskoro. U cijelom presaleu $MIND tokeni startaju oko 0,0031$, a ICO Bench predviđa da bi do kraja 2025. mogao dostići vršnu cijenu od 0,42$. To implicira mogućnost čak 140x porasta u odnosu na početnu cijenu. Međutim, treba napomenuti da su takva predviđanja spekulativna i usmjerena na optimističan scenarij te ne uzimaju u obzir mogućnost euroizacije, regulatorne prepreke ili razine usvajanja (16). Slika 4 prikazuje kretanje cijene kriptovalute Mind of Pepe u razdoblju od mjesec dana. Nakon početnog porasta cijene početkom lipnja (oko 0,0009$), token je vrlo brzo krenuo silaznim trendom. Trenutna cijena iznosi 0,000614$, što je pad od gotovo 18%, uz značajan pad tržišne kapitalizacije i obujma trgovanja. Ovakav slijed događaja uobičajen je za tzv. pump and dump projekte, gdje se cijena umjetno napuše u ranoj fazi, a zatim naglo sruši zbog nedostatka održive potražnje i špekulativne prirode ulaganja.

Slika 4. Kretanje Mind of Pepe kriptovalute u razdoblju od mjesec dana

Izvor: coingecko (17)

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja iz analiziranog članka temelji se većinom na marketinškim i promotivnim materijalima, a ne na neovisnim analitičkim ili znanstveno utemeljenim izvorima. Kriptovaluta Solaxy je tek u fazi prelaska iz presalea, a tržišni podaci pokazuju nizak obujam, nestabilnu cijenu i manjak konkretnih partnerstava. Očekivanja 100x prinosa nisu realno potkrijepljena. XRP je etabliraniji projekt, ali da bi se dosegao 100x dobit, tržišna kapitalizacija bi morala nadmašiti globalni BDP, što je ekonomski nevjerojatno prema relevantnim tržišnim analitičarima. BTC Bull Token nema dovoljno dostupnih tehničkih podataka ni analiza koje bi opravdale multiplikator od 100x. Mind of Pepe, kao meme-AI token, ima visoko spekulativni karakter. Iako postoje predviđanja s ICO Bencha o mogućem rastu od 140x, trenutačni tržišni pad i volatilnost ukazuju da se radi o visokorizičnom ulaganju s malom osnovom za dugoročni rast. Iako članak prepoznaje razlike među tokenima i navodi mogućnost velikih prinosa, navedeni ciljevi rasta od 100x nisu utemeljeni u realnim ekonomskim ili tržišnim analizama. Većina tvrdnji je zasnovana na sponzoriranim i entuzijastičnim izvorima, ali izostaje dubinska, sveobuhvatna i neovisna evaluacija. Na temelju svega navedenog, članku Večernjeg lista se daje ocjena djelomično netočno jer određeni tokeni imaju rastući potencijal, ali ciljani povrati od 100x predstavljaju spekulativnost i nisu podržani objektivnim podacima.

Reference

BTC bull run kriptovalute Mind of pepe solaxy tržište volatilnost XRP

Njemačka tiska novac za Siriju? Možda da, možda ne – ali Asad još nije ispario s novčanica

Iako Reuters potvrđuje da Sirija planira tiskati novčanice u UAE-u i Njemačkoj, tvrdnja da će one biti bez lika Bašara al-Asada ostaje spekulativna.

Demanti prof. dr. sc. Tade Jurića i odgovor na demanti

Podjela rada po spolu načelno i u religijama

Je li točno da se sve velike religije slažu u tome da žene ne valjaju?

Koliko je stvarno narasla hrvatska minimalna plaća u razdoblju od 2016. do 2025. godine?

Analizirali smo izjavu predsjednika Sabora o rastu minimalne plaće od 130 %

Je li Europa spremna za super aplikacije? Hrvatski fintech raste u sjeni regulatornih izazova

Analiza otkriva ograničenja europskog tržišta i potencijal hrvatskih aktera u digitalnoj financijskoj transformaciji.

Amerikanci bijesni na Trumpa? Najjeftiniji automobil u SAD-u poskupio?

Što stoji iza poskupljenja električnih vozila? Propitujemo zakon, tržište i medijski diskurs.

Prehrambene tvrdnje i tržišna dinamika: slučaj datulja

Analiza tvrdnje o nutritivnoj nadmoći datulja i njezinog utjecaja na potrošačko ponašanje i uvoz

13. mirovina: Spasonosno obećanje ili financijski balon?

Nova mirovinska reforma donosi godišnji dodatak za sve s radnim stažem, ali bez jasnih brojki i fiskalne računice – koliku stvarnu korist mogu očekivati umirovljenici?

„Strah od hrvatskog scenarija“ u Bugarskoj: stvarna opasnost ili medijska manipulacija?

Analiza pokazuje da navodi o panici uoči uvođenja eura u Bugarskoj nisu utemeljeni na realnim makroekonomskim pokazateljima, niti podržani institucionalnim izvorima. Hrvatski primjer se pogrešno interpretira i koristi u političke i senzacionalističke svrhe.

Veliki prinosi u kriptovalutama?

Provjera tvrdnji o 100x prinosima u kriptotržištu

Site Map

NEws

Email Address:

Address: