Je li točna izjava Marije Selak Raspudić da će Hrvatska uskoro imati pola milijuna stranih radnika za koje nemamo nikakav plan?

Foto: (Screenshot: N1)

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Radna i socijalna politika usko su povezane s gospodarskim kretanjima i tržištem rada. Shodno tome, direktno utječu na trendove u demografiji i na ekonomsku stabilnost. Zabilježeni kontinuirani porast broja stranih radnika u Republici Hrvatskoj neizbježno utječe na dinamiku domaćeg tržišta rada, a zakonodavni postupci, točnije izmjene i dopune, provode se u svrhu regulaciju tog segmenta gospodarstva.

 

Strani radnici i hrvatsko tržište rada

U razdoblju od 1. siječnja do 31. siječnja 2025. godine izdano je 17.168 dozvola za boravak i rad, od čega je:

  • 282 dozvola za novo zapošljavanje
  • 411 za produljenje dozvola
  • 475 za sezonske radnike (najviše u djelatnostima vezanim za turizam i ugostiteljstvo). (1)

Najveći broj dozvola u navedenom periodu izdano je državljanima slijedećih zemalja: Nepal (4309), Bosna i Hercegovina (2565), Filipina (2247), Indija (2112), Srbija (1284), Egipat (843), Bangladeš (617), Sjeverna Makedonija (602), Kosovo (486) i Uzbekistan (486). (1)

Ako se napravi usporedba s 2024. godinom, za identično razdoblje, u kojemu je ukupno izdano 14.219 dozvola za boravak i rad, bilježi se povećanje od 20,75% izdanih dozvola. (2) Porast je uočen i na godišnjoj razini što je prikazano na Slici 1. koja pokazuje broj izdanih dozvola za boravak i rad po godinama, od 2020. do 2024. godine. (3)

Slika 1. Dozvole za boravak i rad od 2020. do 2024. godine (3)

Kao što navedeni podaci pokazuju da je broj stranih radnika uistinu u kontinuiranom porastu, ključno je pitanje u kontekstu tržišta rada održivost ovakvog trenda i njegov utjecaj na ekonomiju.

U svom nedavnom istupu saborska zastupnica Marija Selak Raspudić izrazila je svoje mišljenje i izjavila: „Uskoro ćemo imati pola milijuna stranih radnika, a za koje nemamo nikakav plan. Ne znamo kako su kvalificirani, jesu li ovdje privremeno ili trajno, dok istodobno naše stanovništvo odlazi.” (4) Analizom činjenica utvrđeno je da ova izjava većinski netočna.

Broj stranih radnika

Hrvatska udruga poslodavaca procijenila je da će broj stranih radnika u Hrvatskoj potencijalno doseći pola milijuna do 2030. godine (5). Iako navedena projekcija ukazuje na značajan porast, izraz „uskoro“ koji je Zastupnica koristila može se smatrati nepreciznim jer sugerira skori porast na iznos od pola milijuna, dok navedena analiza predviđa da će se to dogoditi za nekoliko godina.

 

Izmjene zakona

Vlada Republike Hrvatske je 6. veljače donijela konačne izmjene i dopune Zakona o strancima, a premijer Plenković je na toj sjednici izjavio: „Bolje i sustavnije reguliranje pravnog okvira za strane radnike u Hrvatskoj cilj je konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o strancima koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor. Zakonom će se urediti status i zaštita stranih radnika, kao i nadzor agencija koje su posrednici i dovode ih u Hrvatsku.“ (6)

Nove izmjene Zakona donose promjene koje mijenjaju funkcioniranje samog tržišta rada, prava i obveze poslodavaca i regulaciju njihovog statusa. Neke od ključnih izmjena su:

  • produženje važenja plave karte Europske unije, što olakšava zapošljavanje visokokvalificiranih radnika
  • stroža regulacija obveza koje se odnose na poslodavce (osiguravanje smještaja, obveza prijave ukoliko dođe do prekida radnog odnosa)
  • zabrana zapošljavanja stranih radnika putem digitalnih platformi ukoliko poslodavac nije zakonito poslovao
  • jasnija definicija minimalnih plaća za strane radnike
  • MUP provodi pojačani nadzor i evidenciju stranih radnika (smanjenje zloporabe izdanih radnih dozvola). (7)

Nakon što je upućen na drugo čitanje u Hrvatskome saboru, 13. veljače je održana rasprava u Hrvatskome saboru. Na toj Sjednici predloženo je 0 amandmana (8), a Zakon je donesen na 5. sjednici, 21. veljače s 76 glasova „za“, 37 „protiv“ i 5 „suzdržanih“ (9). Marija Selak Raspudić glasala je protiv. (10)

 

Plan i tržište rada

Hrvatska enciklopedija (11) definira plan kao:

  1. Unaprijed utvrđeni tijek kakva djelovanja; nacrt, program, osnova, projekt.
  2. U ekonomiji, studija, dokument kojim se određuju ciljevi, sadržaj i način ostvarenja neke svrhovite akcije. Rezultat je aktivnosti planiranja. Može se odnositi na jednu ili više jednokratnih akcija s konačnim ciljem ili na održavanje dugotrajnih aktivnosti kojima se potiču i ostvaruju željene promjene.

Obzirom na navedenu definiciju, zakonodavne izmjene i strateške mjere koje Vlada donosi vezane uz zapošljavanje stranih radnika predstavljaju oblik planskog pristupa tržištu rada.

Scott J. Shapiro, profesor prava i filozofije na Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale te ravnatelj Yaleovog Centra za pravo i filozofiju i Yale CyberSecurity laboratorija, poznat je po svojoj teoriji planiranja u objašnjavanju pravnih institucija. Glavna teza ove teorije je da su pravne norme u nekoj jurisdikciji u određenom vremenu (ono što se često naziva zakonima) one norme koji su dio zajedničkog plana koji provode i nadziru pravne institucije. Te institucije, odnosno organizacije, za planiranje stvaraju, primjenjuju i provode planove. To sugerira da su mnoge pravne norme jednostavno planovi. Zakoni nisu samo pravila, već planovi koje pravne institucije stvaraju kako bi se riješili problemi u društvu. (12)

U ovome slučaju, izmjene i dopune Zakona o strancima donose „paket“ pravila koji služe za regulaciju tržište rada i zapošljavanje stranih radnika, što znači da postoji plan strateškog karaktera. Obzirom da navedeno, tvrdnja da Hrvatska „nema nikakav plan“ nije točna. Međutim, relevantna rasprava bi mogla biti vođena o tome je li predloženi plan dovoljno kvalitetan, aktualan i sveobuhvatan i odgovara li dugoročnim potrebama tržišta rada u Hrvatskoj.

Reference:

(1) Vidi: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019

(2) Vidi: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019

(3) Vidi: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2025/Veljaca/6_veljace/Izmjene_i_dopune_Zakona_o_strancima.pdf

(4) Vidi: https://n1info.hr/vijesti/selak-raspudic-uskoro-cemo-imati-pola-milijuna-stranih-radnika-za-koje-nemamo-nikakav-plan/

(5) Vidi: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hup-u-hrvatskoj-bi-do-2030-cetvrtina-radnika-mogli-biti-stranci/2539238.aspx

(6) Vidi: https://vlada.gov.hr/vijesti/sjednica-vlade-bolje-i-sustavnije-reguliranje-pravnog-okvira-za-strane-radnike-u-hrvatskoj/43785?lang=da

(7) Vidi: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2025/Veljaca/6_veljace/Izmjene_i_dopune_Zakona_o_strancima.pdf

(8) Vidi: https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/konacni-prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-strancima-drugo-citanje-1

(9) Vidi: https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/konacni-prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-strancima-drugo-citanje-1

(10) Vidi: https://parlametar.hr/zastupnica/846-marija-selak-raspudic/glasanja

(11) Vidi: https://www.enciklopedija.hr/clanak/plan#:~:text=1.,na%C4%8Din%20ostvarenja%20neke%20svrhovite%20akcije

(12) Vidi: https://www.plunkett.host.dartmouth.edu/planning-theory-of-law-ii.pdf

 

Predsjednik SAD-a D. Trump: „SAD su na pomoć Ukrajini potrošile 350 milijardi dolara i potrošile su 200 milijardi dolara više od Europe.“

izv. prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Što je Predsjednik SAD-a D. Trump rekao, tj. napisao?

Predsjednik SAD-a D. Trump je na društvenoj mreži Truth Social u srijedu (19/02/2025) objavio sljedeći post koji je uzburkao strasti i potaknuo brzu provjeru podataka na svjetskoj razini.

Izvornik: “Think of it, a modestly successful comedian, Volodymyr Zelenskyy, talked the United States of America into spending $350 Billion Dollars, to go into a War that couldn’t be won, that never had to start, but a War that he, without the U.S. and “TRUMP,” will never be able to settle. The United States has spent $200 Billion Dollars more than Europe, and Europe’s money is guaranteed, while the United States will get nothing back. Why didn’t Sleepy Joe Biden demand Equalization, in that this War is far more important to Europe than it is to us — We have a big, beautiful Ocean as separation. On top of this, Zelenskyy admits that half of the money we sent him is “MISSING.” He refuses to have Elections, is very low in Ukrainian Polls, and the only thing he was good at was playing Biden “like a fiddle.” A Dictator without Elections, Zelenskyy better move fast or he is not going to have a Country left. In the meantime, we are successfully negotiating an end to the War with Russia, something all admit only “TRUMP,” and the Trump Administration, can do. Biden never tried, Europe has failed to bring Peace, and Zelenskyy probably wants to keep the “gravy train” going. I love Ukraine, but Zelenskyy has done a terrible job, his Country is shattered, and MILLIONS have unnecessarily died – And so it continues. (Feb 19, 2025, 4:47 PM)” (1)

Hrvatski prijevod: „Zamislite samo to, skromno uspješni komičar, Volodimir Zelenski, nagovorio je Sjedinjene Američke Države da potroše 350 milijardi dolara, da uđu u rat koji se ne može dobiti, koji nikada nije trebao započeti, ali rat koji on, bez SAD-a i „TRUMPA“, nikada neće moći riješiti. Sjedinjene Države potrošile su 200 milijardi dolara više od Europe, a europski je trošak pokriven, dok Sjedinjene Države neće dobiti ništa natrag. Zašto Pospani Joe Biden nije zahtijevao izjednačenje, jer je ovaj rat mnogo važniji za Europu nego za nas – Imamo veliki, prekrasni Ocean kao razdjelnicu. Povrh svega, Zelenski priznaje da je pola novca koji smo mu poslali „NESTALO“. Odbija izbore, nalazi se vrlo nisko u ukrajinskim anketama, a jedino u čemu je bio dobar bilo je izigravati Bidena. Kao diktatoru bez izbora, Zelenskom je bolje da požuri ili mu više neće ostati država. U međuvremenu, uspješno pregovaramo o prekidu rata s Rusijom, nešto što svi priznaju da samo „TRUMP“ i Trumpova administracija mogu postići. Biden nikada nije pokušao, Europa nije uspjela donijeti mir, a Zelenskyy vjerojatno želi nastaviti s dobivanjem kruha bez motike. Volim Ukrajinu, ali Zelenski je napravio užasan posao, njegova zemlja je razbijena, a MILIJUNI su nepotrebno umrli – I tako se nastavlja.” (s engleskog preveo autor teksta).

Jesu li navedene količine dolara točne?

Newsweek je provjerio ovu izjavu i zaključio da je potpuno netočna. Temelj opovrgavanja točnosti i proglašavanja izjave lažnom je sljedeći podatak.

„Posebni generalni inspektor za Operaciju Atlantic Resolve (OAR), koji upravlja američkim nadzorom ove potrošnje, navodi da je Kongres dodijelio ili na drugi način stavio na raspolaganje gotovo 183 milijarde dolara prema Ukrajini i OAR-u, od čega je 130,1 milijarda dolara obvezano, a 86,7 dolara isplaćeno, između fiskalnih godina 2022. i 2024.“ (2)

No, ostale netočnosti u tom postu nisu detaljnije analizirane. Stoga pogledajmo druge izvore. „Kiel Institute for the World Economy“ na svom portalu ima stranicu „Ukraine support tracker“ i tamo je objavljeno koliko su SAD dosad potrošile na pomoć Ukrajini, ali i koliko je potrošila Europa. Konkretno, od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. do 12. mjeseca 2024. SAD su potrošile 114 milijardi eura, a Europa 132 milijarde eura. (3).

Zaključak

Dakle, SAD nisu potrošile 350 milijardi dolara niti su potrošile 200 milijardi dolara više od Europe. Zbog toga te podatke u tom postu trebamo ocijeniti kao NETOČNE.

P.S.

Ostali podaci iz istog Trumpova posta ovdje nisu predmet provjere, ali i njih su provjerili neki svjetski mediji. Tako je BBC Verify, tj. istraživači Matt Murphy i Jake Horton, provjerio ostale tvrdnje u tom postu i još neke tvrdnje u drugim Trumpovim izjavama i postovima, poput tvrdnje da je potpora Zelenskom 4% što je notorna neistina (štoviše, trenutačna potpora prema anketama niža je Trumpu u SAD-u nego Zelenskom u Ukrajini), zatim poput tvrdnje za je Zelenski diktator i na koncu tvrdnje da Ukrajina započela rat što je također notorna neistina jer je Rusija anketirala Krim 2014. i 2022. započela invaziju na Ukrajinu. (4)

Reference:

(1) Vidi: D. Trump, Truth Social (2025), URL: https://truthsocial.com/@realDonaldTrump/posts/114031332924234939 (pristupljeno: 20/02/2025).

(2) Vidi: Norton, T. (2025) “Fact Check: Did the US Give $350B to Ukraine, as Trump Claims?”, Newsweek, Published Feb 19, 2025 at 6:09 PM EST, URL: https://www.newsweek.com/fact-check-trump-says-usa-spent-350-billion-ukraine-2033333 (pristupljeno: 20/02/2025).

(3) Vidi: Christoph Trebesch, Giuseppe Irto and Taro Nishikawa (2025) „Ukraine support tracker“, na portalu „Kiel Institute for the World Economy“, URL: https://www.ifw-kiel.de/topics/war-against-ukraine/ukraine-support-tracker/ (pristupljeno: 20/02/2025).

(4) Vidi: Matt Murphy & Jake Horton (2025) “Fact-checking Trump claims about war in Ukraine”, BBC, BBC Verify, 19/02/2025, URL: https://www.bbc.com/news/articles/c9814k2jlxko (pristupljeno: 20/02/2025).