Pomoćnici u nastavi nemaju satnicu 5 eura neto kako tvrdi Most, ali nisu ni previše daleko od toga

Saborski zastupnik Marin Miletić (Most) i stranka Most javno su tvrdili da pomoćnici u nastavi u Hrvatskoj rade za 5 eura neto po satu, što nije točno.

Autor: Ramona Ščuric

Stranka Most je u svojoj Facebook objavi (1) za pomoćnike u nastavi napisala da ih ‘država ponižava sramotnom satnicom od 5 eura’, a njihov saborski zastupnik Marin Miletić izjavio je da su pomoćnici u nastavi u Hrvatskoj plaćeni 5 eura neto po satu (2).

– Manje od studentske satnice dobivaju ljudi koji su u doslovnom smislu i mama i tata, anđeli čuvari našim učenicima koji imaju teškoće u razvoju. To su tihi heroji našeg školstva, a za njega su plaćeni pet eura neto, što je stvarno sramotno, izjavio je Miletić u Saboru (3).

Satnice pomoćnika u nastavi ne mogu se generalizirati niti zaokruživati

Iako su Most i Miletić ovime htjeli istaknuti kako su satnice, a posljedično i plaće pomoćnika u nastavi preniske, ta tvrdnja nije točna. Satnice pomoćnika u nastavi ne mogu se generalizirati niti zaokruživati iz više razloga. Jedan od njih je taj što nemaju svi minimalnu bruto satnicu od 7,50 eura. Minimalna bruto satnica za pomoćnike u nastavi, koja vrijedi na razini cijele Hrvatske, propisana je tek početkom školske godine 2024./2025. novim Pravilnikom o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima (4). Prije donošenja tog Pravilnika satnice su određivali osnivači škola – gradovi i županije – zbog čega su razlike za ista radna mjesta bile velike (5).

Iako većina pomoćnika od jeseni 2024. ima minimalnu bruto satnicu od 7,50 eura, Pravilnik ne sprječava osnivače da propišu i višu. Tako postoje gradovi koji su odlučili povećati bruto satnicu:

  • Šibenik – 10 eura bruto (6)
  • Zagreb – 9,08 eura bruto (7)
  • Dubrovnik – 9 eura bruto (8)
  • Zadar – 8,50 eura bruto (9)

Kolika će biti neto satnica ovisi o porezu, olakšicama i odbicima koji se razlikuju od grada do grada i od pojedinca do pojedinca. To znači da čak i s istom bruto satnicom, neto iznos može varirati. Primjerice, samac u Zagrebu (op.a. grad s najvišom stopom poreza na dohodak) s minimalnom bruto plaćom od 9,08 eura i punim radnim opterećenjem od 160 sati može imati neto satnicu od 6,45 eura.

Provjera stvarne neto satnice morala bi se napraviti za apsolutno svakog pomoćnika u nastavi

Kako bismo provjerili postoje li gradovi gdje pomoćnici zaista imaju 5 eura neto po satu, kako su naveli iz Mosta, morali bismo provjeriti podatke o satnicama svih pomoćnika u nastavi kojih u Hrvatskoj ima oko 6.000, kao i provjeriti koliko svaki grad u Hrvatskoj ima porez. S obzirom na to da se radi o vrlo opsežnom istraživačkom pothvatu, zamolili smo saborskog zastupnika Marina Miletića da nam da podatke o tome u kojim gradovima ili županijama je takva situacija. No, do objave ovog teksta podatke nismo dobili.

Stoga smo se obratili Facebook grupi Pomoćnici u nastavi/PUN-Hrvatska (10) koja okuplja oko 3.700 članova i koja je još ranije prikupljala podatke o bruto satnicama pomoćnika u nastavi po gradovima. Na naš zahtjev, administratori grupe zamolili su pomoćnike u nastavi da napišu kolika je njihova neto satnica i gradove u kojima rade.

Pomoćnici su istaknuli da mogu govoriti uglavnom o bruto satnicama jer su neto iznosi promjenjivi i ovise o poreznim stopama i olakšicama. Ipak, neki su naveli svoje neto iznose za gradove s minimalnom bruto satnicom od 7,50 eura:

  • Rijeka: 7,50 bruto – 5,80 do 6 neto
  • Vukovar: 7,50 bruto – između 6,40 i 6,48 neto
  • Split: 7,50 bruto – 5,88 neto

Jedna osoba je napisala i kako je u Dubrovniku, gdje je bruto satnica povećana na 9 eura, neto satnica 6,80 eura. Istaknula je i da je u školama kojima je osnivač Grad Dubrovnik bruto satnica uvećana, dok je u svim ostalim školama kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija ostala na minimalnih 7,50 eura bruto.

Predsjednica Udruge pomoćnika u nastavi: ‘ Izjava gospodina Miletića da je satnica pomoćnika u nastavi 5 eura neto nije točna’

Prema podacima koje su pomoćnici u nastavi javno komunicirali, nitko nije naveo da ima satnicu od 5 eura neto kako navodi Most i Miletić, već se radi o nešto većim satnicama koje su bliže 6 eura neto. Da pomoćnici u nastavi nemaju 5 eura neto satnicu potvrdila nam je i predsjednica Udruge pomoćnika u nastavi, Nataša Pavičić.

– Izjava gospodina Miletića da je satnica pomoćnika u nastavi 5 eura neto nije točna, ali nažalost nije ni daleko od minimalne satnice nekih pomoćnika u nastavi. Prosječno se naša satnica kreće između 5.80 eura i 6.50 eura (tu ne mislim na gradove i županije koji su nedavno podigli bruto iznose). To, naravno, ovisi o porezima, odbicima i drugim olakšicama od grada do grada, tvrdi Pavičić.

Na temelju svega navedenog, izjava Mosta i Miletića da pomoćnici u nastavi imaju satnicu od 5 eura neto je netočna. To nam je potvrdila i predsjednica Udruge pomoćnika u nastavi Nataša Pavičić, koja ističe da se prosječna neto satnica pomoćnika kreće između 5,80 i 6,50 eura, ovisno o gradu i olakšicama. Iako se razlika čini malena kada se gleda na razini cenata, od 5 eura do 6 eura satnice je razlika 20 posto. Uz to, postoje i gradovi koji su povećali minimalnu bruto satnicu, čime je i neto satnica pomoćnika u nastavi premašila 6 eura neto.

Izvori:

(1)     Vidi URL: https://www.facebook.com/share/v/1EnnDxPVeu/ (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(2)     Vidi URL: https://youtu.be/GiSZhF6hEcw (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(3)     Vidi URL: https://youtu.be/JVyCxBtClCQ (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(4)     Vidi URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_07_85_1482.html (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(5)     Vidi URL: https://www.srednja.hr/zbornica/pomocnici-u-nastavi-sve-blize-rjesavanju-svog-statusa-evo-na-sto-sve-trenutno-imaju-prava/ (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(6)     Vidi URL: https://www.sibenik.hr/clanci/grad-sibenik-povecava-satnicu-pomocnicima-u-nastavi/13319.html (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(7)     Vidi URL: https://pomocniciunastavi.com/povecanje-satnice-za-pomocnike-u-nastavi-u-zagrebu-od-1-rujna-2025/ (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(8)     Vidi URL: https://www.dubrovnik.hr/vijesti/vodeca-u-drzavi-grad-dubrovnik-po-treci-put-povecao-satnicu-pomocnicima-u-nastavi-19664 (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(9)     Vidi URL: https://www.grad-zadar.hr/vijest/opce-vijesti-28/predstavnici-pomocnika-u-nastavi-kod-gradonacelnika-8935.html (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(10)    Vidi URL: https://www.facebook.com/groups/841377043846398 (pristupljeno 28. listopada 2025.)

Tvrdnja Mosta i Miletića da studenti imaju veću satnicu od pomoćnika u nastavi je točna

Most i njihov saborski zastupnik Marin Miletić u javnom govoru su izjavili da studenti imaju veću minimalnu neto satnicu od pomoćnika, što je točno.

Autor: Ramona Ščuric

Da studenti imaju veću neto satnicu od pomoćnika u nastavi javno su tvrdili Most i njihov saborski zastupnik Marin Miletić (1) i ta tvrdnja je točna.

Minimalna studentska satnica je trenutačno 6,06 eura neto (2). Uzmemo li u obzir da velika većina pomoćnika u nastavi prema Pravilniku o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima (3) ima definiranu minimalnu bruto satnicu od 7,50 eura, što u neto iznosu najčešće ispadne oko 5,80 eura, za zaključiti je da studenti koji u cijeloj Hrvatskoj imaju ujednačenu minimalnu neto satnicu od 6,06 eura zapravo imaju veću satnicu od dobrog dijela pomoćnika u nastavi.

Takvo stanje je problematizirala i predsjednica Udruge pomoćnika u nastavi, Nataša Pavičić.

– Studenti imaju zagarantiranu minimalnu neto satnicu koja je, u usporedbi s nekim pomoćnicima, veća od njihove, a ne nose ovakvu odgovornost. Najidealnije bi bilo da nam je svima ista plaća u netu jer radimo i isti posao. Još bi dodatno trebalo povećati plaće pomoćnicima u nastavi koji rade s više djece. Neki rade i sa osmero djece, npr. u centrima za odgoj i obrazovanje ili u centrima za autizam. Takav rad je stvarno potplaćen. Sve bi to dovela u red sistematizacija posla, odnosno koeficijent složenosti posla kojeg mi trenutno nemamo. Neki nemaju ni dodatak na staž ni druga materijalna prava koja proizlaze iz Temeljnog kolektivnog ugovora, navela je Pavičić.

No, postoje i neke iznimke. Prema podatku pomoćnika u nastavi iz Vukovara, koji navodi da je neto satnica između 6,40 i 6,48 eura neto, jasno je da se radi o satnici koja je veća od minimalne studentske. Isto vrijedi i za gradove koji su povećali bruto satnice od propisane minimalne i time povećali i neto satnice pomoćnika u nastavi, čime oni sada imaju veću satnicu od studenata.

Pomoćnici u nastavi traže da im se Pravilnikom definira minimalna neto satnica

Ali, zanimljivo je da će se od 1. siječnja 2026. studentska satnica povećati na 6,56 eura neto (4). Tim povećanjem studentska minimalna neto satnica bit će veća i od neto satnice pomoćnika u nastavi iz Vukovara. Kako bi se ovakav jaz između satnice pomoćnika u nastavi i studenata smanjio, na Facebook stranici Pomoćnici u nastavi/PUN-Hr (5) objavili su kako traže reviziju Pravilnika.

– Minimalna studentska satnica za 2026. raste na 6,56 eura neto, dok pomoćnici u nastavi i dalje imaju 7,5 eura bruto, što je niže od 6 eura neto po satu, pa će studenti ubrzo imati veću satnicu od pomoćnika u nastavi, unatoč nižoj razini odgovornosti i stručnosti koju njihov posao zahtijeva. Problem je što se satnica pomoćnika u nastavi NE usklađuje automatski s rastom minimalca i ne prati ni inflaciju ni rast životnih troškova, iako je njihov posao zakonski jasno definiran kao važna podrška učenicima s teškoćama. Tražimo da minimalna neto satnica pomoćnika u nastavi bude najmanje 8 eura neto, uz automatsku indeksaciju prema rastu minimalne plaće i inflaciji svake godine. Predlažemo se hitnu revizija Pravilnika, jer je trenutačna 7,5 eura bruto satnica nepravedna i neadekvatna u uvjetima stalnog rasta minimalca i studentske satnice, te ugrožava egzistenciju i motivaciju pomoćnika, stoji u Facebook objavi stranice Pomoćnici u nastavi/PUN-Hr.

Studenti imaju definiranu minimalnu neto satnicu, pomoćnici u nastavi nemaju

Prema svemu navedenome, izjava Mosta i Miletića o tome da studenti imaju veću satnicu od pomoćnika u nastavi je točna. Studenti, za razliku od pomoćnika u nastavi, imaju definiranu minimalnu neto satnicu koja je 6,06 eura neto. Pomoćnicima u nastavi definirana je minimalna bruto satnica od 7,50 eura, što u neto iznosu svakom pomoćniku ispada drugačije, a najčešće ispadne oko 5,80 eura.

To znači da studenti, koji u cijeloj Hrvatskoj imaju ujednačenu minimalnu neto satnicu, zapravo imaju veću satnicu od dobrog dijela pomoćnika u nastavi koji nemaju ujednačenu minimalnu neto satnicu. Također je zanimljivo da od 1. siječnja 2026. minimalna studentska satnica raste na 6,56 eura neto, čime će razlika postati još izraženija i studenti će imati veću satnicu od još većeg broja pomoćnika u nastavi.

Podjela rada po spolu načelno i u religijama

Je li točno da se sve velike religije slažu u tome da žene ne valjaju?

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Željko Porobija je 20/07/2025 objavio na portalu Index tekst pod naslovom „U čemu se slažu sve velike religije? Da žene ne valjaju“ (1). Temeljni sadržaj teksta je kao što i naslov kaže taj da su žene u velikim svjetskim religijama manje vrijedne. Istina, autor priznaje neku ravnopravnost u počecima nekih religija, pri čemu navodi Budizam, iako je ovdje trebao napisati Hinduizam koji je stariji (odjeljci 1-2). Zatim prikazuje, ne bez pogrešaka koje sad nisu vrijedne spomena i rasprave, povijest svoje teze u Kršćanstvu, Židovstvu i Islamu (odjeljci 3-7).

Autorova najočitija pogreška je reći da se oko toga da žene ne valjaju „slažu sve velike religije“. U velike religije svakako spada i Hinduizam koji je treća velika svjetska religija s 14,9% (2020), tj. 1,2 milijarde vjernika (2). Položaj i uloga žena u Hinduizmu koji je velika religija sigurno nije takav „da žene ne valjaju“ kako u naslovu kaže autor nego je u najboljem slučaju za autora „raznolik“, tj. i pozitivan i neutralan i negativan. Dakle, nije točno da se sve velike religije slažu oko toga da žene ne valjaju jer je Hinduizam velika religija i jer nema jasan stav – žene ne valjaju. Svećenstvo žena u Hinduizmu i Budizmu nije nepoznato niti danas niti u povijest tih religija; a pritom su svećenice i svećenici religijski ravnopravni (npr. Budina pomajka je prva zaređena svećenica, lame tibetskog Budizma).

Ono što autor teksta ne vidi je uzrok stava o ženama u većini, ali ne i u „svim“ velikim religijama danas, a koji se treba tražiti u promijeni način života čovjeka u mlađem kamenom dobu i prijelazu u željezno doba i promjeni u shvaćanju podjele rada po spolu općenito pa posljedično vjerojatno i po spolu u religijskim i vjerskim poslovima. Dodatna pogreška autora je izostanak riječi „današnje“ prije izraza „velike religije“ jer primjerice prije 10.000 godina niti jedna od današnjih velikih religija nije postojala, ali su postojale velike religije (prije svega šamanizam ili rane religije koje su vjerojatno nastale iz primordijalnih religijskih oblika u Kamenom dobu (najstarija grobnica s oznakama vjerskog ukopa stara je oko 100.000 godina i nalazi se u spilji Qafzeh ili Kedumim u Izraelu) (3).

Kratko pojašnjenje autorove pogreške bilo bi sljedeće. Podjela rada na razne načine dovodi do specijalizacije poslova, veće produktivnosti i pojave barem preduvjeta kapitalističkog društva. Podjela rada stara je pojava i zabilježena je već u kulturama i religijama poput Sumerske i mlađima (4). Razna su mjerila podjele rada, tj. po fizičkoj snazi, inteligenciji, dobi, spolu, mjestu stanovanja, obiteljskom nasljeđu, potrebama, učinkovitosti, darovitost itd.

Podjela rada po spolu u slučaju hrane na muškarce-lovce i žene-sakupljačice tijekom ljudske povijesti koju se tvrdilo još od sredine 1960-ih (5, 6, 7) dovedena je u pitanje tvrdnjom kako za tu podjelu ne postoji dokazni materijal, barem ne do mlađeg Kamenog doba (Neolitik, 50.000 – 10.000 god. pr. Kr.) (8). Naime, sa zatopljenjem je nastao niz uvjeta koji su omogućili vlastitu proizvodnju hrane (uzgoj životinja i biljaka, što se poklapa s domestikacijom (pripitomljavanjem) divljih životinja u razdoblju između 12.000 i 9.000 god. pr. Kr., 9) i tek tad se pojavila podjela rada po spolu. Štoviše, postoji i nešto dokaznog materijala o tome da su žene u razdoblju oko 9.000 god. pr. Kr. bile lovci jer su pronađeni ostaci koji sugeriraju da su bile obredno pokopane s punom opremom lovca. Poznat je slučaj peruanske žene (stare 17-19 god.) pokopane na taj način (10). Naime, ako je stroga podjela na muškarce-lovce i žene-sakupljačice tad bila na djelu, onda je peruanska žena-lovac nemoguća, ali to je slučaj. Također, poznato je da je značajan dio žena i djece sudjelovao u lovu (11). Doduše, nije poznato je li to bila iznimka ili pravilo u odnosu na cjeline društava.

Podjela rada po spolu u slučaju religije, na muškarce-svećenike i žene pomagačice (liječnice, časne sestre i sl.) tvrdi se i provodi u većini današnjih velikih svjetskih religija. No, postojanje ženskih Bogova, tj. Božica nije nepoznato u Paleolitiku, ali postojanje žena-svećenica često se poriče. Većina velikih svjetskih religija (Kršćanstvo, Islam, Hinduizam, Budizam, Židovstvo itd.) prepoznaje podjelu rada u religiji po spolu pri čemu su muškarci svećenici, a žene ne (12). Hinduizam (vjerojatno i Budizam) kao najstariji od velikih svjetskih religija čini se jedni priznaje jednakost žena i muškaraca (13). Himna Devi Sukta (14) Rigvede (15) tvrdi „da je ženska energija bit svemira, ona koja stvara svu tvar i svijest… (16). Ipak, među velikim religijama današnjice Hinduizam i Budizam su iznimke.

To da su Hinduizam i Budizam iznimke od pravila može se potkrijepiti sljedećim načelnim stavovima.

  • Prvo Hinduizam: Graham M. Schweig u poglavlju „The Divine Feminine in the Theology of Krishna“ piše sljedeće: „Nigdje u panorami svjetskih religijskih tradicija, od davnina do danas, ne nalazimo tako snažnu prisutnost ženskog glasa unutar božanstva kao što nalazimo u hinduističkom kompleksu religije. S obzirom na široko rasprostranjeni interes za ulogu ženskog principa u religiji tijekom posljednja tri desetljeća, istaknutost božanskog ženskog principa u tradicijama Krishna bhakti višnuizma svakako zaslužuje našu pažnju. Iako su teologije među kasnijim tradicijama Krishna bhakti u sjevernoj Indiji raznolike i složene, postoje istaknute teme koje se tiču ženskog principa unutar i u odnosu na božanstvo. U ovom eseju ukratko ću raspraviti pet oblika božanskog ženskog principa i predstaviti demonstrativne primjere iz svetopisamskih i poetskih izvora. Izražavanje ženskog principa poprima mnogo oblika, počevši, možda iznenađujuće, sa samim Krishnom.“. (17) Također, još od doba Veda ženama je omogućeno obrazovanje (tj. da postanu brahmacharini (obrazovane) i da shodno tome pronađu pristalog supruga), štoviše, to se od njih očekuje. (18)
  • Zatim Budizam: ženski lama u tibetskom Budizmu Mindrolling Jetsün Khandro Rinpoche (rođ. Tsering Paldrön) ima sljedeći stav o statusu žena u Budizmu (već sama činjenica da se radi o ženi svećenici dostatan je argument): „Kada se govori o ženama i budizmu, primijetila sam da ljudi često tu temu smatraju nečim novim i drugačijim. Vjeruju da su žene u budizmu postale važna tema jer živimo u modernom dobu i toliko žena sada prakticira Dharmu. Međutim, to nije slučaj. Ženska sangha (svećenica, op.a.) postoji stoljećima. Ne donosimo ništa novo u tradiciju staru 2500 godina. Korijeni su tu, a mi ih jednostavno ponovno oživljavamo.“ (19)

Dakle, pojava ne samo redovnica nego i svećenica u Hinduizmu i Budizmu nije strana, dok je sigurno strana u Židovstvu, Kršćanstvu i Islamu.

Većina današnjih velikih religija još nije postojala tijekom Paleolitika. U to doba na djelu su bile rane religije poput šamanizma (20) koji danas postoji vrlo rijetko u čistom obliku (samo kod nekih naroda u Sibiru, Mongoliji i Kini, Altajsko gorje) zbog izolacije i nomadskog načina života. Najstariji grob u kojem je prije oko 30.000 godina pokopan šaman nalazi se u današnjoj Češkoj (21, 22), a tad još nisu postojale današnje velike religije. Šamanizam je tijekom dokumentirane povijest i sadašnjosti (npr. kod Eskima) religija koja ne poznaje podjelu rada u religiji po spolu, tj. šaman može biti muškarac kao i žena (šamanica); spol je doslovno nevažan (23).

Prijelaz iz ravnopravne uloge muškaraca i žena u religijskim poslovima prema podjeli rada po spolu pri čemu su muškarci imali poslove veće moći (vrhovni svećenici, svećenici itd.), a žene poslove manje moći (podređene svećenice, službenice, redovi djevica itd.) nije povijesno jasno utvrđen, ali se vjerojatno poklapa s prestankom dominantno nomadskog načina života (oko 12.000 god. pr. Kr.) i s pojavom danas poznatih velikih svjetskih religija, tj. s njihovim prapočecima koji nisu jasno utvrđeni (otprilike s prijelazom s kamenog na željezno doba). Hinduizam (i neke škole Budizma) kao najstarija današnja velika religija (s prapočecima i prije civilizacija doline Inda, tj. od 3.000 god. pr. Kr.) zadržava djelomičnu ravnopravnost muškaraca i žena u religijskim poslovima (vjerojatno zahvaljujući očuvanju šamanističkih izvora), ali ostale velike svjetske religije ne. Zašto je došlo do te promjene nije jasno, iako postoji nekoliko hipoteza koje podjelu rada u religiji po spolu vide kao posljedicu podjele rada po spolu u svim ostalim poslovima (političko upravljanje kraljevstvom, vojskom, gospodarstvom itd.) pa samim time i u religijskim poslovima, a najčešće se spominje Neolitska revolucija. (24) Ne treba zaboraviti da posao (poziv) svećenika nerijetko uključuje stabilno zaposlenje, solidne prihode i politički status. Onemogućavanjem napredovanja žena do razine svećenstva i vrhovnog svećenstva ne samo da se osigurava vlastita ekonomska stabilnost muškaraca svećenika nego se i eliminira konkurencija.

Dakle, tvrdnja „U čemu se slažu sve velike religije? Da žene ne valjaju“ činjenično je pogrešna, a pogrešna je vjerojatno i povijesno, tj. pod vidom povijesti, povijesti gospodarstva i poredbenog studija religija.

Izvori:

(1) https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-cemu-se-slazu-sve-velike-religije-da-zene-ne-valjaju/2692026.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_d_0 (pristupljeno: 21/07/2025).

(2) https://en.wikipedia.org/wiki/Major_religious_groups (pristupljeno: 21/07/2025).

(3) https://en.wikipedia.org/wiki/Qafzeh_Cave (pristupljeno: 21/07/2025).

(4) https://en.wikipedia.org/wiki/Division_of_labour (pristupljeno: 21/07/2025).

(5) https://en.wikipedia.org/wiki/Richard_Borshay_Lee (pristupljeno: 21/07/2025).

(6) https://en.wikipedia.org/wiki/Irven_DeVore (pristupljeno: 21/07/2025).

(7) https://www.scientificamerican.com/article/the-theory-that-men-evolved-to-hunt-and-women-evolved-to-gather-is-wrong1/(pristupljeno: 21/07/2025).

(8) https://www.scientificamerican.com/article/the-theory-that-men-evolved-to-hunt-and-women-evolved-to-gather-is-wrong1/(pristupljeno: 21/07/2025).

(9) https://en.wikipedia.org/wiki/Domestication

(10) https://www.smithsonianmag.com/smart-news/9000-year-old-big-game-hunter-peru-prompts-questions-about-hunter-gatherer-gender-roles-180976218/ (pristupljeno: 21/07/2025).

(11) https://www.science.org/doi/10.1126/sciadv.abd0310 (pristupljeno: 21/07/2025).

(12) https://en.wikipedia.org/wiki/Women_and_religion (pristupljeno: 21/07/2025).

(13) https://en.wikipedia.org/wiki/Women_in_Hinduism (pristupljeno: 21/07/2025).

(14) https://en.wikipedia.org/wiki/Dev%C4%ABs%C5%ABkta (pristupljeno: 21/07/2025).

(15) https://en.wikipedia.org/wiki/Rigveda (pristupljeno: 21/07/2025).

(16) Brown, C Mackenzie (1990) The Triumph of the Goddess, SUNY Press, Brown, C Mackenzie (1998). The Devi Gita: The Song of the Goddess: A Translation, Annotation, and Commentary. SUNY Press, URL: https://archive.org/details/triumphofgoddess0000brow.

(17) Schweig, Graham M. (2007) „The Divine Feminine in the Theology of Krishna“, u: Bryant, Edwin, F. (2007) Krishna, A Sourcebook, Oxford: Oxford University Press, str. 441-477. URL: https://archive.org/details/bryant-e.-krishna-a-sourcebook.

(18) Jain, S. (2003), „The Right to Family Planning, in Sacred Rights“, Oxford: Oxford University Press, npr. str. 134, „Atharva Veda potvrđuje da (…) brahmacharin ima veće izglede za brak od djevojke koja je neobrazovana.“ (…) „U vedskom razdoblju od djevojaka kao i od dječaka, očekuje se da prođu barem neku razinu obrazovanja. URL: https://www.scribd.com/document/792039331/Brahmacarya.

(19) Rinpoche, Khandro Thubten Chodron, u Sylvia Boorstein (ed.). Blossoms of the Dharma: Living as a Buddhist Nun, North Atlantic Books, str. 171. Vidi i: Kaushik, Garima (2016) Women and Monastic Buddhism in Early South Asia. Oxford: Taylor & Francis, URL: https://books.google.hr/books?id=J6Ci86jyYq4C&redir_esc=y.

(20) https://en.wikipedia.org/wiki/Shamanism (pristupljeno: 21/07/2025).

(21) https://www.amazon.com/Woman-Shamans-Body-Reclaiming-Feminine/dp/0553379712 (pristupljeno: 21/07/2025).

(22) https://www.cuyamungueinstitute.com/articles-and-news/woman-shaman-the-suppressed-history/ (pristupljeno: 21/07/2025).

(23) https://www.jstor.org/stable/42869540 (pristupljeno: 21/07/2025).

(24) https://www.econlib.org/library/Enc/DivisionofLabor.html (pristupljeno 22/07/2025). Načelno se radi u povećanju broja ljudi na Zemlji (tj. visokom prirodnom prirastu), o zgušnjavanju velikih skupina ljudi na malim područjima i o urbanizaciji malih gusto naseljenih područja koja su uzrokovala podjelu rada.

Koliko je stvarno narasla hrvatska minimalna plaća u razdoblju od 2016. do 2025. godine?

Analizirali smo izjavu predsjednika Sabora o rastu minimalne plaće od 130 %

Autorica: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Visina minimalne i prosječne plaće važan je indikator ekonomskog zdravlja države, ali i socijalne jednakosti u društvu. Promjene tih plaća odražavaju kretanja na tržištu rada, dinamiku i uspjeh vladinih gospodarskih politika i razinu zaštite najranjivijih skupina društva. Hrvatski kontekst posebno je zanimljiv u periodu od 2016. do 2025. godine jer uključuje ulazak Republike Hrvatske u eurozonu, niz poreznih reformi, pandemiju i anomalije zbog koronavirusa, ali i višegodišnju inflaciju. Upravo zbog toga, analiza tvrdnji o minimalnim plaćama iziskuje posebnu važnost u ispravnom tumačenju podataka i njihovih reperkusija.

Tvrdnja iz članka

Portal 24 sata je 1. svibnja prenio izjavu predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića (2). Jedna tvrdnja iz izjave prošla je neopaženo, a čini važan aspekt razumijevanja hrvatske ekonomije, ali i tržišta rada. Portal je prenio sljedeće: „Podsjetio je kako su od 2016. do danas, plaće jako narasle, minimalna 130 posto, da prosječna plaća danas iznosi preko 1.400 eura.“

Analiza podataka

Prema Uredbi o visini minimalne plaće za 2016. godinu, objavljenoj u Narodnim novinama 151/2015, minimalna bruto plaća za to razdoblje iznosila je 3.120,00 kuna (3). Neto iznos plaće za 2016. godinu (prema tadašnjim poreznim pravilima) iznosio je oko 2.620,00 kuna, što konverzijom po fiksnom tečaju daje iznos od 347,7 eura. Minimalna plaća u 2025. godini iznosi 970 eura bruto (4), a u neto iznosu je to 700 eura.

Na temelju navedenih podataka, moguće je izračunati rast minimalne plaće:((700 – 347,7) / 347,7) * 100 = 101,4

Na temelju ovog izračuna, stvarni rast minimalne plaće iznosi oko 101 %, a ne 130 % kao što je Gordan Jandroković izjavio.

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da je minimalna plaća od 2016. do 2025. godine narasla za 130 % nije točna. Službeni podaci potvrđuju da je minimalna bruto plaća 2016. godine iznosila 3.120 kuna, što prema tadašnjim poreznim pravilima odgovara neto iznosu od otprilike 347,7 eura. U 2025. godini, neto minimalna plaća iznosi 700 eura. To predstavlja stvarni rast od približno 101,4 %, što je manje od 130 %.

Zaključno, izjava predsjednika Sabora o rastu minimalne plaće je NETOČNA. Navedena odstupanja u izjavama mogu dovesti do pogrešne percepcije o stvarnom ekonomskom napretku.

Reference

1.     Vidi:https://chatgpt.com/

2.     Vidi:https://www.24sata.hr/news/jandrokovic-znamo-da-dio-ljudi-ne-osjeti-gospodarski-rast-o-njima-posebno-vodimo-brigu-1048730

3.     Vidi:https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_12_140_2606.html

4.     Vidi:https://mrosp.gov.hr/vijesti/sjednica-vlade-rh-minimalna-placa-za-2025-godinu-970-eura-bruto/13528

Manipulacija senzacionalizmom u Dnevno.hr: Je li doista “stravično”?

Analiza pokazuje da tvrdnje iz naslova ne odgovaraju trenutno dostupnim ekonomskim pokazateljima u Hrvatskoj tijekom svibnja 2025.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Portal Dnevno.hr objavio je 17. lipnja 2025. članak pod naslovom: „Hrvatima se dogodilo nešto stravično: Vrištao bih na tvom mjestu!“ (1). Takav naslov koristi pojačanu emocionalnu retoriku, čime se odaje dojam dramatičnosti i izvanrednosti situacije. Čitatelji bi mogli zaključiti da se u Hrvatskoj dogodila ozbiljna gospodarska ili društvena kriza. Sam sadržaj članka temelji se na komentarima s foruma Reddit, u kojima se raspravlja o porastu cijena hrane, stanarine i općem osjećaju smanjene životne pristupačnosti. Ipak, ne pružaju se podaci niti analitički kontekst koji bi podržali tvrdnju o “stravičnom” stanju, a korištene formulacije ne udovoljavaju osnovnim profesionalnim standardima ekonomskog izvještavanja.

Analiza podataka

Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), godišnja stopa inflacije u svibnju 2025. iznosila je 4,3%, dok su cijene hrane porasle za 5,1% (2). U kontekstu opće europske dinamike, gdje je prosječna inflacija iznosila 1,9% (3), Hrvatska se nalazi iznad prosjeka, ali daleko od inflacijske krize. Usporedbe radi, tijekom postpandemijskog razdoblja 2022. i 2023., inflacija je dosezala dvoznamenkaste stope – i do 13% – što implicira da trenutni rast cijena predstavlja usporavanje, a ne izvanrednu situaciju.

Važno je razumjeti razliku između nominalnog i realnog rasta plaća. Nominalna plaća predstavlja iznos u apsolutnim vrijednostima, dok se realna plaća računa umanjenjem nominalne vrijednosti za stopu inflacije. U Hrvatskoj je prosječna neto plaća porasla s 890 eura (2020.) na oko 1500 eura (2025.), što predstavlja nominalni rast od gotovo 70% (4). Kada se u obzir uzme kumulativna inflacija od otprilike 25% u istom razdoblju, realni rast plaća iznosi približno 36%, što znači da su građani u prosjeku danas kupovno moćniji nego prije pet godina. Ipak, postoji značajna disperzija u prihodima između sektora, regija i socijalnih skupina, što doprinosi osjećaju ekonomske nesigurnosti.

U tekstu se navodi da si prosječan Hrvat ne može priuštiti godišnji odmor u vlastitoj zemlji, čime se implicira ekstreman pad standarda. Međutim, podaci Instituta za turizam pokazuju da domaći gosti i dalje čine 13% svih noćenja u komercijalnom smještaju, što upućuje na aktivno sudjelovanje građana u domaćem turizmu (5). Nema podataka koji bi potvrdili da je ta brojka značajno pala u usporedbi s prethodnim godinama. Dapače, turistički kapaciteti za domaće goste ostaju popunjeni u sezoni, što ukazuje na realnu potražnju.

Jedna od tvrdnji iznesena u tekstu jest da je pivo u Hrvatskoj skuplje nego u Njemačkoj. Iako se to može dogoditi kod pojedinih proizvoda u određenim regijama ili turističkim zonama, agregatni podaci Eurostata pokazuju da su razine cijena hrane i pića u Njemačkoj i dalje znatno iznad hrvatskih (6). Naime, Price Level Index (PLI) za prehrambene proizvode u Hrvatskoj iznosi oko 84, dok u Njemačkoj prelazi 110, što znači da su prosječne cijene hrane u Hrvatskoj oko 24% niže od prosjeka EU, a u Njemačkoj oko 10% više od prosjeka. Stoga se radi o selektivnom primjeru koji ne odražava stvarnu strukturu potrošačkih cijena.

Nadalje, indeks ljudskog razvoja (HDI), osobito kada se korigira za nejednakost (IHDI), koristi se za procjenu kvalitete života u državama. Tvrdnja da je Hrvatska ispred SAD-a prema ovom indeksu zahtijevala bi pozivanje na konkretne metodološke izvore, kojih u članku nema. Posljednje objavljene rang-liste Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) ne potvrđuju tu tvrdnju. Prema izvješću za 2024./2025., SAD i dalje ima viši HDI i IHDI od Hrvatske (7). Bez jasnog izvora, takva usporedba ostaje spekulativna i dovodi u pitanje točnost interpretacije.

Što se tiče cijena stanovanja, podaci HNB-a i DZS-a potvrđuju da su cijene nekretnina u urbanim centrima, posebice u Zagrebu i na obali, značajno porasle od 2020. Međutim, relativna dostupnost nekretnina ostaje viša nego u većim europskim metropolama kada se usporede omjeri cijene kvadrata i prosječne neto plaće (4). Na primjer, za prosječnu plaću u Zagrebu moguće je kupiti više stambene površine nego u Beču, Milanu ili Berlinu.

Ocjena točnosti

Na temelju podataka iz 2025. godine i korištenih stručnih izvora, članak Dnevno.hr sadrži više subjektivnih interpretacija koje nisu potkrijepljene službenim statistikama. Ključne tvrdnje u naslovu i tekstu prenose dojam krize bez jasno definiranih ekonomskih pokazatelja koji bi to opravdali. Emocionalno pojačana retorika stvara pogrešan dojam ozbiljnosti situacije, a korištenje anonimnih komentara s internetskih foruma bez konteksta dodatno umanjuje vjerodostojnost. Čitatelji bi na temelju ovog članka mogli steći dojam o izvanrednom pogoršanju standarda u Hrvatskoj, iako podaci pokazuju umjerene trendove inflacije, rast realnih plaća i ograničeni porast životnih troškova.

Na temelju navedenih informacija, ovaj članak ocjenjujemo ocjenom netočan.

Literatura:

(1) Vidi: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/hvatima-se-dogodilo-nesto-stravicno-vristao-bih-na-tvom-mjestu-2764949

(2) Vidi: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97173

(3) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-18062025-ap

(4) Vidi: https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

(5)  Vidi: https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-trzistima/informacije-o-tijeku-sezone

(6) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_ppp_ind/default/table?lang=en

(7) Vidi: https://hdr.undp.org/data-center/documentation-and-downloads

Trump objavio sporazum s Kinom – je li dogovor zaista postignut?

Analizirali smo tvrdnju iz medijskog članka da je „sporazum s Kinom postignut” te provjerili podržavaju li je dostupne činjenice.

Autor: Josip Tomašković

Uvodni kontekst

Index.hr je 11. lipnja 2025. objavio vijest (Hina) da je američki predsjednik Donald Trump na društvenoj mreži Truth Social izvijestio o postizanju trgovinskog sporazuma s Kinom, što je odmah ohrabrilo ulagače i podiglo cijene nafte iznad 68 dolara po barelu. U članku naslovljenom “Trump objavio sporazum s Kinom, nafta skočila iznad 68 dolara” opisano je kako su višednevni pregovori predstavnika SAD-a i Kine u Londonu rezultirali dogovorom. Prema Trumpovoj objavi, Peking je pristao ukinuti ograničenja na izvoz tehnoloških minerala (poput rijetkih minerala) i magneta, dok su se Sjedinjene Države obvezale olakšati pristup svojim sveučilištima za kineske studente. Ova najava ublažila je prijašnje strahove da bi daljnje napetosti između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogle naškoditi globalnoj potražnji za energentima. U takvom kontekstu, ključna tvrdnja koja proizlazi iz Trumpove objave jest da je „sporazum s Kinom postignut“, odnosno da je trgovinski dogovor zaključen. (1)

Analiza tvrdnje

Trumpova izjava o postignutom sporazumu s Kinom temelji se na rezultatu pregovora održanih u Londonu početkom lipnja 2025., koji su uslijedili nakon prethodnih razgovora u Ženevi i telefonskog poziva između Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Prema informacijama dostupnim iz više izvora, čini se da je postignut okvirni dogovor (engl. framework) koji predstavlja primirje u trgovinskom ratu između SAD-a i Kine. Taj dogovor uključuje nekoliko konkretnih elemenata o kojima je Trump javno izvijestio:

  • Rijetki minerali i magneti: Kina će unaprijed isporučiti neophodne rare earth minerale i magnete Sjedinjenim Državama, uklanjajući ranija kineska ograničenja na izvoz tih strateških materijala. Time bi se ublažila zabrinutost SAD-a zbog kineske kontrole nad opskrbom rijetkih zemalja (ključnih u tehnologijskoj industriji).
  • Studenti iz Kine: SAD će omogućiti pristup kineskim studentima svojim fakultetima i sveučilištima, što je Trump naglasio kao pozitivan aspekt sporazuma. Ovo znači nastavak ili proširenje izdavanja viza kineskim studentima, signalizirajući olakšavanje obrazovne razmjene unatoč trgovinskim napetostima.
  • Carine: Dogovoren je novi režim carina između dviju zemalja. Trump je naveo kako će ukupna stopa američkih carina na kinesku robu iznositi 55%, dok će kineske carine na američku robu biti 10%. Ove brojke predstavljaju zbroj postojećih i novih tarifnih mjera – uključujući osnovnu recipročnu carinu od 10%, dodatnih 20% koje je Trump nametnuo (dijelom zbog pitanja fentanila), te postojećih 25% carina iz prvog Trumpova mandata. Takva struktura carina osmišljena je kako bi se uspostavila ravnoteža u trgovini i smanjile retorzivne tarife koje su dosegle vrlo visoke razine tijekom trgovinskog sukoba.

Ključna tvrdnja “sporazum je postignut” implicira da su pregovori završili uspješno i da predstoji provedba dogovorenog. Je li ta tvrdnja točna i u kojoj mjeri? Dostupni dokazi upućuju na to da je postignut načelni sporazum, ali da on još nije formalno ratificiran niti u potpunosti razrađen. I sam Trump upozorio je da sporazum tek trebaju formalno odobriti i potpisati on osobno i kineski predsjednik Xi Jinping. Drugim riječima, postignut je dogovor na razini pregovaračkih timova, no slijedi potvrda na najvišoj političkoj razini prije nego što sporazum stupi na snagu. Američki dužnosnici opisali su rezultat londonskih pregovora kao “okvir koji će sada biti predstavljen predsjednicima na odobrenje”. Kako je pojasnio američki ministar trgovine Howard Lutnick, obje strane su postigle okvirni dogovor koji treba dobiti zeleno svjetlo od čelnika dviju zemalja, nakon čega će se pristupiti njegovoj implementaciji. Sličnu je poruku poslala i kineska strana – zamjenik kineskog ministra trgovine Li Chenggang potvrdio je da je u načelu dogovoren trgovinski okvir koji će biti proslijeđen na odobrenje u Washington i Peking. (1) (2)

Važno je istaknuti da je kineska vlada potvrdila postojanje dogovora. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Lin Jian izjavio je 12. lipnja da je postignut konsenzus te da “sada, kada je konsenzus ostvaren, obje strane trebaju ostati pri njemu”, naglasivši pritom kako “Kina uvijek drži svoju riječ”. Ova izjava sugerira da Peking sporazum shvaća ozbiljno i da ga je voljan poštovati, što daje dodatnu težinu tvrdnji da je dogovor stvarno postignut. Time je otklonjena sumnja da se radi samo o jednostranoj tvrdnji američkog predsjednika – kineske vlasti su javno potvrdile postizanje dogovora i voljne su pridržavati se zajedničkih zaključaka. (3)

Međutim, činjenica da je konsenzus postignut ne znači da je sporazum u potpunosti definiran do posljednjeg detalja. Naprotiv, više izvora napominje da mnoge pojedinosti sporazuma ostaju nejasne i da tek treba utvrditi točan plan provedbe. Primjerice, nije do kraja razjašnjeno kako će se točno provoditi ukidanje ograničenja na izvoz rijetkih minerala iz Kine, koliko brzo i u kojem opsegu će kineski studenti dobiti veći pristup američkim visokoškolskim institucijama, te na koji način će se nadzirati i eventualno prilagođavati dogovorene carine tijekom vremena. Također, američki ministar financija Scott Bessent izjavio je pred Kongresom da ovaj trgovinski dogovor ne uključuje “quid pro quo” – tj. nije riječ o izravnoj pogodbi tipa “čipovi za minerale” – naglašavajući da SAD neće olabaviti svoje izvozne kontrole naprednih čipova prema Kini unatoč dogovoru o rijetkim mineralima. To pokazuje da neke važne sigurnosne i tehnološke restrikcije ostaju na snazi, što je dio šireg konteksta trgovinskih tenzija i nije riješeno ovim sporazumom. (4)

Reakcije tržišta i analitičara također su bile oprezne. Iako je objava sporazuma donekle umirila ulagače, pojedini financijski stručnjaci istaknuli su da se konkretni utjecaj sporazuma neće moći procijeniti dok se ne objave svi detalji. Kako je primijetio jedan analitičar, za tržište je sporazum “gotova stvar prema riječima predsjednika Trumpa, ali nismo vidjeli nikakve detalje”, upozoravajući da bi “vrag mogao biti u detaljima”. Ova izjava sugerira da je tvrdnja o postignutom sporazumu djelomično preuranjena – sve dok se službeni dokument ne potpiše i sve odredbe ne iziđu na vidjelo, postoji određena razina neizvjesnosti. Činjenica da sporazum zahtijeva finalno odobrenje na vrhu implicira mogućnost da bi se, u teoriji, nešto još moglo izmijeniti ili iskrsnuti neočekivane prepreke prije formalizacije. Ipak, važno je naglasiti da je postizanjem načelnog dogovora ostvaren značajan korak naprijed u odnosima dviju sila, jer se time spriječila daljnja eskalacija carinskog rata i obnovilo povjerenje u trgovinsko primirje. (4) (5)

Uzimajući sve navedeno u obzir, tvrdnja da je “sporazum s Kinom postignut” treba se razumjeti u kontekstu dogovorenog okvira koji ima široku podršku obiju strana, ali koji formalno stupa na snagu tek nakon potpisivanja od strane Trumpa i Xija. Index.hr članak korektno prenosi tu informaciju – čak navodi i Trumpovu izjavu da sporazum još treba formalno potvrditi kineski predsjednik i on osobno, čime čitatelju daje do znanja da dogovor nije pravno finaliziran.

Zaključak

Trgovinski sporazum između SAD-a i Kine doista je postignut u načelu, što čini osnovu tvrdnje da je “sporazum postignut”. Pregovarački timovi dogovorili su paket mjera koji uključuje ukidanje ograničenja na izvoz rijetkih minerala, omogućavanje većeg pristupa kineskim studentima američkom visokom školstvu te definiranje novih tarifnih stopa. Ovu su vijest potvrdili i Trump i kineski dužnosnici, što upućuje na obostranu suglasnost oko osnovnih elemenata dogovora. Međutim, važno je naglasiti da sporazum u trenutku objave još nije bio formalno potpisan od strane predsjednika dviju država te da su detalji njegove provedbe još uvijek bili u izradi. Stoga je tvrdnja “Sporazum s Kinom je postignut” većinski točna u smislu da su pregovori uspješno okončani konsenzusom, ali može navesti na pogrešan zaključak da je sve završeno i provedeno. Točnost te tvrdnje uvjetovana je razumijevanjem da se radi o okvirnom dogovoru koji čeka finalnu potvrdu. Izvještaj Index.hr prenio je vijest profesionalno i sažeto, uključivši i potrebni kontekst o formalnom odobrenju sporazuma. Time je čitateljima pružena relativno točna slika stanja: sporazum je dogovoren, ali formalnosti i implementacija slijede. U zaključku, najavljena trgovinska nagodba predstavlja pozitivni pomak u američko-kineskim odnosima, no punu validnost dobit će tek nakon što bude ratificirana na najvišoj razini i pretočena u konkretne politike.

Reference:

Vidi (1): https://www.index.hr/vijesti/clanak/trump-objavio-sporazum-s-kinom-nafta-skocila-iznad-68-dolara/2679845.aspx

 Vidi (2):  https://www.reuters.com/world/china/china-affirms-trade-deal-with-us-says-it-always-keeps-its-word-2025-06-12/#:~:text=The%20deal%2C%20reached%20after%20Trump,the%20world%27s%20two%20largest%20economies

 Vidi (3): https://www.reuters.com/world/china/china-affirms-trade-deal-with-us-says-it-always-keeps-its-word-2025-06-12/#:~:text=BEIJING%2C%20June%2012%20%28Reuters%29%20,China%20always%20kept%20its%20word

Vidi (4): https://edition.cnn.com/2025/06/11/business/us-china-trade-deal-analysis

Vidi (5): https://consent.yahoo.com/v2/collectConsent?sessionId=3_cc-session_a1584b8f-c7d4-4360-bdf1-68f619687c67

Kvaliteta života u Hrvatskoj: stvarnost iza rang liste

Provjerili smo je li uistinu Hrvatska među najboljim državama za život.

Autori:

prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Ljudski kapital (HC), kao ponešto različita pojava od ljudskih potencijala i resursa koji su prvotno poslovni, a ne sociokulturni pojmovi, u pravilu se (od 2018. WB) opisuje kao stupanj u kojem su države uspješne u mobiliziranju gospodarskog i profesionalnog potencijala svojih državljana i koji se izražava Indeksom ljudskog kapitala (HCI) kao mjernim instrumentom koji se vrednuje od 0% do 1% pri čemu 1% znači kako je maksimalan HC dosegnut. HC se opisuje kao „skup navika, spoznaja, društvenih i osobnih svojstava (kreativnost je uključena) utjelovljenih u sposobnosti izvođenja rada koji rezultira ekonomskom vrijednošću“ (2). Treba napomenuti kako HCI nije jedina metoda mjerenja HC-a i kako postoje druge metode, no kako u obzir uzimaju slične pokazatelje, poredak država je sličan (Human Development Index (HDI), Life Expectancy Index, Education Index, itd.). Tablica 1 prikazuje 10 najčešće citiranih definicija HC-a. Iz navedene poredbe najčešće korištenih definicija HC-a proizlazi kako HC obuhvaća: znanje (10), prosudbu (9), tjelesno i mentalno zdravlje, sposobnost, iskustvo (8), edukaciju (7), vještine (6) i kreativnost (5). Prema strukturi HC-a i prema stanju RH prema svim pokazateljima HC-a RH stoji loše u okviru EU.

Tablica 1: Pregled 10 najčešće citiranih definicija HC-a (citiranost je određena prema citiranosti samih knjiga / poglavlja / članaka u kojima se pojavljuju, a kao izvor uzeto je mjerilo Google Scholar).

Ljudski kapital potrebno je razlikovati od pojma kvalitete života koja se može definirati kao „pojam koji se koristi u različitim strukama u različitome značenju: u ekonomiji označava tzv. životni standard, odnosno ukupnost materijalnih i društvenih uvjeta koji omogućuju određeni način života…u psihološkom smislu kvaliteta života individualna je procjena vlastitoga zadovoljstva načinom života, njegovim tijekom, uvjetima, perspektivama te mogućnostima i ograničenjima…“ (3). Za potrebe ove analize, potrebna je ona ekonomska definicija kvalitete života. U tome kontekstu, također je važno napomenuti da „dobra je ekonomija ona koja je dobra. To je ekonomija koja podupire kvalitetu života u cijeloj zajednici, stvara obilje prilika i mogućnosti da zadovoljimo svoje potrebe bez ugrožavanja drugih, prihvaća odgovornost, a njeguje solidarnost, pravedno koristi i dijeli resurse te poštuje održivost ekosustava“ (4). Kvaliteta života kombinacija je različitih pokazatelja koji se odnose na materijalne i nematerijalne aspekte života u određenoj državi. To je sigurnost, pristup zdravstvu, pristup obrazovanju, životni standard, stabilnost vladine politike, prava radnika, okoliš i održivost, subjektivno zadovoljstvo načinom života i sl.

Mediji često prenose istraživanja, točnije rang liste koje ocjenjuju kvalitetu života i time stvaraju percepciju u javnosti da su određene države bolje i kvalitetnije za život od onih drugih. Takve procjene se često oslanjaju na različite metodologije, bilo da je riječ o anketama ili o nekim sociološkim ili ekonomskim pokazateljima. Jedan od najpoznatijih indeksa u ovom području je OECD Better Life Index. To je međunarodni alat za usporedbu kvalitete života među zemljama, a cilj mu je pružiti širu sliku o dobrobiti građana u različitim zemljama, nadilazeći tradicionalne ekonomske pokazatelje kao što je BDP. Indeks uključuje 11 dimenzija kvalitete života koje su percipirane ključnima za osobno i društveno blagostanje, a to su: stanovanje, prihod, zaposlenost, zajednica, obrazovanje, okoliš, građanski angažman, zdravlje, životno zadovoljstvo, sigurnost i ravnoteža privatnog i poslovnog života (5).

Tvrdnja iz članka

Portal Slobodna Dalmacija, autor T.J., objavio je 22. svibnja članak pod naslovom ‘Lista 100 država u kojima je najbolji život, i Hrvatska je tu, evo na kojem mjestu! A kad vidite gdje su Srbija, BIH…’ (6). Članak navodi da se Hrvatska globalno nalazi na 35. mjestu po kvaliteti života. Autor taj podatak prikazuje pozitivno, posebice u usporedbi sa susjednim zemljama poput Srbije i Bosne i Hercegovine. Članak ne navodi specifičan izvor, metodologiju i vremenski okvir navedenog poretka. U daljnjem dijelu teksta navode se određene napomene o unutarnjim izazovima i nerazmjerima koji imaju potencijal dovesti prvotnu tvrdnju u drugačiji kontekst.

Analiza podataka

Autor u prvome dijelu članka navodi da je Hrvatska na 35. mjestu globalne ljestvice kvalitete života, ali ne navodi naziv ljestvice, korištene metodologije, vremenski okvir i izvor te tvrdnje. Zbog navedenog nije moguće izravno provjeriti točnost autorovog navoda. Međutim, u drugom, pomalo izdvojenom dijelu članka, autor ipak navodi UN-ov indeks ljudskog razvoja (HDI) te navodi da se Hrvatska prema njemu nalazi među državama vrlo visokog razvoja. HDI indeks je „sažeta mjera prosječnog postignuća u tri ključne dimenzije ljudskog razvoja: dug i zdrav život, znanje i pristojan životni standard. Te se dimenzije procjenjuju očekivanom životnom dobi pri rođenju, prosječnim i očekivanim godinama školovanja te bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika“ (7). Prema službenim podacima, može se utvrditi točnost podatka da je Hrvatska među zemljama vrlo visokog razvoja. Taj podatak je točan. Prema dostupnim podacima Human Development Reporta 2025, koji koristi podatke za 2023. godinu, Hrvatska ima HDI vrijednost 0,889 te je rangirana na 41. mjestu od ukupno 193 države i teritorija, što je ujedno svrstava u kategoriju država vrlo visokog ljudskog razvoja (8). Navedeno je prikazano i na Slici 1.

Slika 1. Human Development Index za Hrvatsku

Izvor: (9)

Ovo su najnoviji i službeni podaci, potvrđeni u svibnju, a temeljeni na dimenzijama kao što su očekivani životni vijek, obrazovanje i bruto nacionalni dohodak po glavni stanovnika. Ključni rezultati za Hrvatsku su:

  • očekivani životni vijek: 79,3 godine
  • očekivano trajanje školovanja: 15,2 godine
  • prosječno trajanje školovanja: 12,2 godine
  • GNI per capita (PPP): 34,417 USD.

Između 1995. i 2023. godine Hrvatska bilježi porast HDI vrijednosti za 24,7%, a GNI per capita je porastao za više od 136%, a report zaključuje da to ukazuje na dugoročan pozitivan trend u razvoju. U reportu se navode i određeni izazovi, kao što su neujednačena regionalna razvijenost (veći gradovi imaju bolju kvalitetu života), ekonomski izazovi (niža prosječna plaća, kupovna moć u odnosu na europske zemlje), demografski problemi (odlazak mladih obrazovanih ljudi), ranjivost ekonomije (oslanjanje na turizam). Također je istaknuto i povoljno pozicioniranje Hrvatske po pitanju sigurnosti, klime i omjera cijene i kvalitete života

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da se Hrvatska nalazi na 35. mjestu globalne ljestvice kvalitete života je djelomično točna, ali nepotkrijepljena. Autor članka ne navodi izvor, metodologiju ni vremenski okvir, što dovodi do toga da nije moguće potvrditi točnost tvrdnje. U kasnijem dijelu članka spominje se indeks HDI, indeks Ujedinjenih naroda za kvalitetu života. Prema najnovijim podacima, Hrvatska ima vrijednost indeksa od 0,889 i zauzima 41. mjesto u globalnom poretku, što je niže od tvrdnje u članku. Ipak, navedeno potvrđuje da Hrvatska uistinu pripada skupini zemalja vrlo visokog ljudskog razvoja. Pozitivno je što članak navodi i izazove i prednosti s kojima se Hrvatska suočava, čime se inicijalna tvrdnja stavlja u kontekst i ublažava. Zaključno, članak pruža djelomično točan prikaz, no početna tvrdnja je nedovoljno utemeljena i na komunikacijskoj razini pojednostavljena.

Reference

  1. Vidi:https://chatgpt.com/
  2. Vidi:https://link.springer.com/referencework/10.1007/978-3-642-40406-1
  3. Vidi:https://www.enciklopedija.hr/clanak/kvaliteta-zivota
  4. Vidi:https://www.zmag.hr/hr/cime-se-bavimo/dobra-ekonomija.html
  5. Vidi:https://www.oecdbetterlifeindex.org/
  6. Vidi:https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/lista-100-drzava-u-kojima-je-najbolji-zivot-i-hrvatska-je-tu-evo-na-kojem-mjestu-a-kad-vidite-gdje-su-srbija-bih-1477743
  7. Vidi:https://hdr.undp.org/data-center/human-development-index#/indicies/HDI
  8. Vidi:https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/HRV
  9. Vidi:https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/HRV

Je li Hrvatska doista među najbrže rastućim gospodarstvima?

Detaljna provjera izjave ministra financija Marka Primorca o gospodarskom rastu Hrvatske u prvom kvartalu 2025.

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

„Politička komunikacija složen je multipolaran konstrukt u čijemu ostvarenju sudjeluju brojni akteri, od političkih aktera do medija i javnosti“ (2). U tom kontekstu, izjave političara koji obnašaju važne funkcije u društvu, ključni su čimbenici koji utječu na javno mnijenje, a na duži period i stvaranje političkog legitimiteta. Ekonomski indikatori, poput gospodarskih pokazatelja – npr. BDP, vrlo često služe političarima kako bi prikazali uspješnost svojih politika. Da bi medijski prostor bio vjerodostojan i točan, i da bi postojalo povjerenje javnosti u službene podatke, potrebno je učestalo provjeravati podatke priznatih i neovisnih institucija, što domaćih, što međunarodnih – npr. Državni zavod za statistiku (DZS) i Eurostat. Za potrebe ove analize korisno je objasniti što je bruto domaći proizvod, odnosno BDP. International Monetary Fund (IMF) (3) navodi da BDP mjeri  novčanu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom određenog vremenskog perioda. Također, postoji razlika između nominalnog i realnog BDP-a. Za realni BDP, nominalni iznos se prilagođava za inflaciju kako bi se mogla procijeniti stvarna promjena u proizvodnji, te se rast realnog BDP-a često tumači kao znak da ekonomija napreduje i povećava zaposlenost. Bitno je istaknuti da BDP ne mjeri ukupni životni standard ni blagostanje, jer ne uzima u obzir faktore kao što su raspodjela prihoda, kvaliteta života ili utjecaj na životnu sredinu. U kontekstu međunarodnih usporedbi BDP-a, koristi se devizni tečaj ili paritet kupovne moći (PPP) (4).

Analizirana tvrdnja

Portal Al Jazeera je 28. svibnja prenio izjavu ministra financija Marka Primorca da je Hrvatska među najbrže rastućim gospodarstvima EU-a. Također, naveo je da je bruto domaći proizvod (BDP) porastao za 2,9%, što je gotovo tri puta više od prosjeka eurozone i EU-a (5). Analiza će se usmjeriti na dvije tvrdnje, a to je: da je hrvatsko gospodarstvo jedno od najbrže rastućih u EU i da je rast BDP-a gotovo tri puta veći od prosjeka eurozone i EU-a.

Analiza podataka

Službena web stranica Državnog zavod za statistiku (DZS) je 28. svibnja objavila da je hrvatski BDP u prvom tromjesečju 2025. godine porastao za 2,9% u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, izraženo u realnim vrijednostima (6). Ovakva stopa rasta BDP-a Hrvatsku svrstava unutar raspona koji se u ekonomskoj literaturi smatra optimalnim za stabilan i održiv gospodarski rast, budući da stručnjaci navode da je idealna stopa rasta BDP-a između 2% i 3% jer te razine omogućuju zdrav razvoj gospodarstva bez poticanja inflacije ili financijskih neravnoteža (7).

Eurostat je objavio da je u istom razdoblju prosječan rast BDP-a u eurozoni iznosio 1,2%, a u cijeloj Europskoj uniji 1,4%, također prema realnim podacima (8). Kako je već navedeno, ministar Primorac je izjavio da je gospodarski rast Hrvatske gotovo trostruko veći od prosjeka eurozone. Kako bi se tvrdnja mogla objektivno procijeniti, potrebna je usporedba službenih stopa rasta.

Hrvatski BDP u prvom tromjesečju je porastao za 2,9%, rast BDP-a u eurozoni je bio 1,2%, a u EU ukupno 1,4%. Za preciznu usporedbu koristi se omjer hrvatske stope rasta i one eurozone:

   -> è 2,9 / 1,2 = 2,42

-> è 2,9/1,4 = 2,07

Iz dobivenih izračuna vidljivo je da je hrvatski gospodarski rast otprilike 2,4 puta veći od rasta eurozone, a nešto više od dvostruko veći u odnosu na prosjek EU-a. Može se zaključiti da su ovi rezultati povoljni za Hrvatsku i uspješni, no izjava da je rast gotovo trostruko veći temelji se na zaokruživanju naviše i ne odnosi se na preciznu brojčanu usporedbu. Takvo zaokruživanje može naslutiti da je riječ o preuveličavanju.

Slika 1. prikazuje stope rasta BDP-a država članica Europske unije u prvom kvartalu 2025. godine. Vrijednosti su izražene u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a iz prikaza je vidljivo da su Irska, Poljska, Litva i Rumunjska ostvarile najviši međugodišnji rast. Hrvatska, iako nije uključena u tablicu, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, ubraja se među pet najbrže rastućih gospodarstava. Ova usporedba potvrđuje dio izjave ministra Marka Primorca, a to je da Hrvatska doista je među gospodarski najbržim članicama EU-a za promatrano razdoblje. Iako, s obzirom na to da neke druge države bilježe i više stope rasta od Hrvatske, ne može se zaključiti da je Hrvatska vodeća po gospodarskom rastu.

Slika 1. Rast BDP-a u EU i eurozoni, prvi kvartal 2025.

Izvor: Eurostat (9)

Napomena: Na Slici 1 nije prikazana međugodišnja stopa rasta BDP-a za Hrvatsku u Q1 2025., no ona iznosi 2,9% prema podacima DZS-a.

Ocjena točnosti i zaključak

Izjava ministra Primorca da je Hrvatska među najbrže rastućim gospodarstvima temelji se na stvarnim i relevantnim podacima. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u prvom kvartalu 2025. godine ostvarila realni rast BDP-a od 2,9%, dok je prosjek eurozone 1,2%, a EU 1,4%. U usporedbi s ostalim državama članicama, Hrvatska je među prvih pet država članica po visini gospodarskog rasta. To opravdava izjavu da se Hrvatska doista nalazi među najbrže rastućim državama članicama, ali nije među prve tri vodeće članice. Izjava da je rast BDP-a gotovo trostruko veći od prosjeka eurozone nije brojčano precizan. Prikazani izračuni pokazuju da je rast otprilike 2,4 puta veći od rasta eurozone, a malo više od 2 puta veći u odnosu na cijelu EU. Zaključno, može se reći da je izjava ministra Primorca većinski točna, ali u retoričkom dijelu preuveličana.

Reference

  1. Vidi: https://chatgpt.com/
  2. Vidi:https://www.researchgate.net/publication/338337219_POLITICKA_KOMUNIKACIJA_NA_DRUSTVENIM_MREZAMA_-_KANAL_OTVORENE_KOMUNIKACIJE_S_GRADANIMA_ILI_SUKREATOR_IMIDZA_POLITICKIH_ELITA_SLUCAJ_HRVATSKA_I_SLOVENIJA
  3. Vidi:https://www.imf.org/en/Publications/fandd/issues/Series/Back-to-Basics/gross-domestic-product-GDP
  4. Vidi:https://www.imf.org/en/Publications/fandd/issues/Series/Back-to-Basics/gross-domestic-product-GDP
  5. Vidi:https://balkans.aljazeera.net/news/economy/2025/5/28/primorac-hrvatska-je-medju-najbrze-rastucim-gospodarstvima-eu-a
  6. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/u-prvom-tromjesecju-2025-bdp-realno-veci-za-2-9-u-odnosu-na-isto-tromjesecje-2024/2234
  7. Vidi: https://www.thebalancemoney.com/what-is-the-ideal-gdp-growth-rate-3306017
  8. Vidi: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-15052025-ap
  9. Vidi: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-15052025-ap

Ako ste mislili da ćete od države ili Plenkovića dobiti 2.450 eura, žao nam je – prevareni ste

Na Facebooku su se pojavili lažni profili hrvatskih medija – N1, Jutarnji list i Poslovni dnevnik. Preko njih su se objavili plaćeni Facebook oglasi koji govore da država dijeli 2.450 eura građanima, a na svakoj fotografiji je bio premijer Andrej Plenković.

Autor: Ramona Ščuric

Na Facebooku se šire objave u kojima se, uz fotografiju premijera Andreja Plenkovića i logotipe poznatih medija, tvrdi da ‘građani Hrvatske mogu dobiti 2.450 eura od države’. Riječ je o plaćenim oglasima koje vode na sumnjive stranice, a prevaranti su iskoristili logotipe medija – N1, Jutarnji list i Poslovni dnevnik za izradu lažnih profila s kojih su plasirali vijest.

 Kako smo utvrdili da se radi o lažnim profilima?

Iako nismo kliknuli na poveznicu, ovakve stranice često vode na phishing obrasce ili pokušaje krađe podataka. No, klikom na ime profila vidjeli smo da se ne radi o stvarnim profilima medija. Prije svega u oči upada naslovna fotografija na profilu koja je na svakom profilu bila ista – vodopad. Uz to, vidljivo je da je profil napravljen tek prije par tjedana, ima tek jedna ili nijedan objava vijesti i broj pratitelja je bio jednoznamenkast – sve su to indikatori da se radi o lažnim profilima.

Što je phishing?

Označava lažnu internetsku formu (obrazac) koju su kreirali prevaranti kako bi prikupili vaše osobne podatke, poput korisničkih imena i lozinki, brojeva kreditnih kartica, podataka o bankovnim računima, OIB-a i slično. U praksi to često izgleda kao da dolazi od legitimne institucije (npr. banka, državna agencija, mediji u našem konkretnom slučaju), ali zapravo vode na lažnu stranicu čija je svrha krađa podataka. Cilj je da osobe koje su kliknule na oglas/plaćenu objavu na Facebooku, zapravo su završili na lažnoj stranici s phishing obrascem gdje su trebali upisati svoje osobne i financijske podatke. U hrvatskom jeziku često se koristi i izraz lažni obrazac za krađu podataka kao pojašnjenje za širu publiku.

Izvor: Facebook screenshot

Kako možete provjeriti je li neka vijest s društvenih mreža lažna?

Iako je logično da bi vijest o državnoj novčanoj pomoći objavili mediji na svojim Facebook profilima – zbog čega su i napravljeni lažni profili medija – potrebno je tu vijest provjeriti i na službenim stranicama medija, odnosno portalima. Tu vijest nismo uspjeli pronaći na niti jednom portalu. Također nije loše provjeriti i službene stranice Vlade (1) koja bi se sigurno pohvalila tom mjerom, no ni ondje te vijesti nema.

Nakon što smo napravili sve korake koje smo mogli sami napraviti, javili smo se redakcijama N1, Jutarnjeg lista i Poslovnog dnevnika da ih upozorimo na lažne profile koji se predstavljaju kao pravi profili medija. Zamolili smo ih i da nam se očituju po tom pitanju, a odgovor smo dobili samo od N1.

– Vidjeli smo lažnu objavu s lažnog profila o kojoj pišete. Niti smo mi objavili išta slično, niti je ovo prvi put da se prevaranti služe ovakvim metodama, zloupotrebljavajući i našu stranicu i mnoge druge. Korisnike društvenih mreža koji naiđu na sadržaj sumnjiv poput navedenoga molimo i pozivamo da nam jave da možemo reagirati te da da lažnu stranicu prijave platformi na kojoj je otvorena. U programu, također, često upozoravamo gledatelje na ovakve pokušaje prevare te ih pozivamo da ne nasjedaju, već da dobro provjere sve sumnjive poruke, stoji u odgovoru urednice weba N1, Tomislave Sile.

Ovo nije jedini način na koji se koriste mediji za prevaru čitatelja

Poslala nam je i link na njihov članak koji su posvetili upravo ovakvim i sličnim prevarama. Jedna je čak uključivala i lažni intervju Plenkovića o platformi za brzu zaradu koja se također promovirala putem lažne stranice N1 Hrvatska. Kako je napisano u njihovom članku (2), prevara za brzu zaradu je funkcionirala drugačije. Navodilo se da je ‘kao odgovor na ekonomske poteškoće, Plenkovićeva vlada predstavila novu investicijsku platformu Domovina Invest, usmjerenu na poticanje gospodarstva i podršku građanima’. Građani su mogli uložiti najmanje 250 eura pa nadalje, a njihovi novci su se ‘usmjeravali na trgovinu obveznicama i energetskim resursima, osiguravajući stabilan prihod’.

Stoga je ključno da prije nego kliknete na neku poveznicu koja izgleda kao vijest, pogotovo kao ona koja bi vam donijela zaradu, provjerite s kojeg točno profila dolazi. Potražite druge izvore informacija, npr. ako jedan medij tvrdi da država dijeli 2.450 eura građanima, onda će to sigurno napisati i svi drugi mediji. Provjerite službene stranice institucija, ako se one spominju, a ne bi bilo loše pogledati i vijesti i vidjeti spominje li itko tu informaciju ili ima vijest da je to zapravo prevara. Dakle – netočno je da država (ili Plenković) dijeli 2.450 eura građanima.

Reference:

(1) Vidi URL: https://vlada.gov.hr/ (pristupljeno 28. svibnja 2025.)

(2) Vidi URL: https://n1info.hr/vijesti/lazni-intervju-plenkovica-o-platformi-za-brzu-zaradu-promovira-se-putem-lazne-stranice-n1-hrvatska/ (pristupljeno 28. svibnja 2025.)

Jesu li ministri plaćeni pet puta više od nastavnika? Izjava Hajdaša Dončića brojčano ne stoji

Siniša Hajdaš Dončić, aktualni predsjednik SDP-a i zastupnik u Saboru, rekao je netočnu izjavu – da ministri u Hrvatskoj imaju četiri do pet puta veće plaće od nastavnika.

Autor: Ramona Ščuric

Aktualni predsjednik SDP-a i saborski zastupnik, Siniša Hajdaš Dončić, održao je 11. svibnja u Rijeci konferenciju za medije uoči prvog kruga lokalnih izbora u Hrvatskoj. Vijest je prenijela Hrvatska izvještajna novinska agencija (1) u kojoj se nalazi parafrazirana rečenica Hajdaša Dončića o razlici plaća nastavnika i trenutačnih ministara.

Hajdaš Dončić: „Naknadnom provjerom došao sam do podatka da te razlike u bruto iznosu idu blizu onog što sam izjavio“

„Ocijenio je da je suludo da su plaće onih koji educiraju djecu četiri, pet puta manje od plaća ministara“, stoji u tekstu koji je objavila Hina, a prenijeli su i drugi mediji (2). S obzirom na to da Hajdaš Dončić na konferenciji nije iznio odakle mu podaci o plaćama nastavnika za koje je rekao da su četiri do pet puta manje od plaća ministara, poslali smo mu upit u kojemu smo ga zamolili da nam ustupi te informacije kako bismo mogli provjeriti točnost njegove izjave.

– U svom nedavnom govornom nastupu izjavio sam kako su plaće osoba koje obrazuju djecu manje od ministarskih i da je to loše. Naknadnom provjerom došao sam do podatka da te razlike u bruto iznosu idu blizu onog što sam izjavio, što potvrđuje smisao i poruku moje izjave, a to je isticanje važnosti društvenih prioriteta, napisao je Hajdaš Dončić u svom odgovoru.

Dodao je i kako smatra da je „strateški interes Republike Hrvatske izgradnja društva i gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i izvrsnosti“. Kao preduvjet za to vidi u „održivom, kvalitetnom i pravednom obrazovnom sustavu“.

– To uključuje i adekvatnu razinu plaća koja odražava važnost uloge djelatnika u odgojno-obrazovnim ustanovama. Ako se prema tome postavimo kao prema strateškom interesu, onda to moraju pratiti i izdvajanja iz proračuna. Dio možemo riješiti i kroz uštede. Konkretno, smatram neprihvatljivim da ministar demografije i useljeništva uopće obnaša tu dužnost, a kamoli da za nju prima plaću iz javnih sredstava. Potpuno mi je neprihvatljivo on kao ministar u javnim nastupima reducira djecu na ‘nosače pušaka’ i ne prepoznaje njihovu vrijednost kao nositelja znanja, kreativnosti i razvoja. Ništa bolja situacija nije ni kod resornog ministra koji je više puta pokazao krivi stav prema obrazovanju, čime je izgubio povjerenje roditelja, učenika i nastavnik, komentirao je u svom odgovoru na naš upit Hajdaš Dončić, referirajući se na ministra demografije Ivana Šipića i ministra obrazovanja Radovana Fuchsa.

Usporedba relevantnih podataka o plaćama je pokazala da je izjava Hajdaša Dončića pretjerana, odnosno netočna

Kako nismo dobili informaciju odakle Hajdašu Dončiću podaci o plaćama nastavnika, usporedili smo plaće ministara s jedinim relevantnim podacima – prosječnim bruto i neto plaćama nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent prema Centralnom obračunu plaća (COP) (3). Uspoređivali smo plaće ministara s prosječnim plaćama nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent jer takvi podaci predstavljaju najnižu osnovicu za ulazak u nastavničku profesiju.

Usporedba je pokazala da niti jedna bruto niti neto plaća nijednog ministra ili ministrice nije četiri ni pet puta veća od nastavničke. Podatke o plaćama ministara prikupili smo iz njihovih imovinskih kartica (4). Prema podacima iz ožujka 2025. (5), prosječna bruto plaća nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent iznosi 2.166 eura, a neto 1.532 eura.

Najveću bruto plaću ima ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i ona iznosi 8.115 eura (6). To je 3,75 puta veća plaća od prosječne bruto plaće nastavnika. Kada gledamo neto plaću, najveću ima ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved – 5.672 eura neto (7). To je 3,70 puta veća plaća od prosječne neto plaće nastavnika. Detaljnije podatke o bruto i neto plaćama ministara i za koliko su puta one veće od prosječne bruto i neto plaće nastavnika pogledajte u tablici.

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih / Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (imovinske kartice)

Izračunali smo i koliko iznosi prosječna bruto i neto plaća ministara kojih je ukupno 17. Prosječna bruto plaća ministara iznosi 7.195 eura i to je za 3,32 puta veća plaća od prosječne bruto plaće nastavnika koji nisu napredovali i koji imaju najmanji koeficijent. Prosječna neto plaća ministara je 4.697 eura i to je za 3,07 puta veća plaća od prosječne neto plaće nastavnika koji nisu napredovali i koji imaju najmanji koeficijent.

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih / Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (imovinske kartice)

Što znači da je nešto ‘toliko puta’ veće?

Kada se kaže da je nečija plaća „četiri puta veća“, to znači da se iznos množi s brojem četiri. Na primjer, ako nastavnik ima prosječnu neto plaću od 1.532 eura, neto plaća ministra koja bi bila točno četiri puta veća iznosila bi 6.128 eura. Ako bi bila pet puta veća, iznosila bi 7.660 eura neto. U stvarnosti, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ima neto plaću od 4.573 eura, što je oko 2,98 puta više od nastavničke, a ne četiri ili pet puta kako je rekao Hajdaš Dončić.

Iako su ministarske plaće znatno veće od nastavničkih, podaci ne potvrđuju izjavu Hajdaša Dončića da su četiri ili pet puta veće – niti u bruto niti u neto iznosu. Kako je i sam rekao, podaci iz njegove izjave su „dovoljno blizu“, ali nisu u potpunosti točni. Razlika u plaćama svakako postoji – od 2,3 do 3,7 puta – no ne doseže četiri ili pet puta, kako je ustvrdio Hajdaš Dončić. Stoga je njegova izjava brojčano pretjerana, a ocjenjujemo je kao netočnu.

Reference:

(1) Vidi URL: https://www.hina.hr/vijest/11948416 (pristupljeno 19. svibnja 2025.)

(2) Vidi URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hajdas-doncic-oni-koji-uce-djecu-imaju-pet-puta-manje-place-od-ministara-suludo/2669515.aspx (pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(3) Vidi URL: https://www.fina.hr/javna-tijela/centralizirani-obracun-placa-u-drzavnoj-sluzbi-i-javnim-sluzbama(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(4) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/izvjesca-o-imovinskom-stanju?contact_name=&field_naziv_duznosti_value=ministar&contact_name_1=&contact_name_2=&field_nacin_obnasanja_value=All(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(5) Vidi URL: https://mzom.gov.hr/vijesti/isplata-placa-za-travanj-2025-godine-zaposlenicima-skolskih-ustanova-te-prosjecne-i-medijalne-place-u-ozujku-2025-godine/6985 (pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(6) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/imovinske-kartice/imovinsko-stanje-duznosnika-branko-bacic(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(7) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/imovinske-kartice/imovinsko-stanje-duznosnika-tomo-medved(pristupljeno 19. svibnja 2025.)