Trump objavio sporazum s Kinom – je li dogovor zaista postignut?

Analizirali smo tvrdnju iz medijskog članka da je „sporazum s Kinom postignut” te provjerili podržavaju li je dostupne činjenice.

Autor: Josip Tomašković

Uvodni kontekst

Index.hr je 11. lipnja 2025. objavio vijest (Hina) da je američki predsjednik Donald Trump na društvenoj mreži Truth Social izvijestio o postizanju trgovinskog sporazuma s Kinom, što je odmah ohrabrilo ulagače i podiglo cijene nafte iznad 68 dolara po barelu. U članku naslovljenom “Trump objavio sporazum s Kinom, nafta skočila iznad 68 dolara” opisano je kako su višednevni pregovori predstavnika SAD-a i Kine u Londonu rezultirali dogovorom. Prema Trumpovoj objavi, Peking je pristao ukinuti ograničenja na izvoz tehnoloških minerala (poput rijetkih minerala) i magneta, dok su se Sjedinjene Države obvezale olakšati pristup svojim sveučilištima za kineske studente. Ova najava ublažila je prijašnje strahove da bi daljnje napetosti između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogle naškoditi globalnoj potražnji za energentima. U takvom kontekstu, ključna tvrdnja koja proizlazi iz Trumpove objave jest da je „sporazum s Kinom postignut“, odnosno da je trgovinski dogovor zaključen. (1)

Analiza tvrdnje

Trumpova izjava o postignutom sporazumu s Kinom temelji se na rezultatu pregovora održanih u Londonu početkom lipnja 2025., koji su uslijedili nakon prethodnih razgovora u Ženevi i telefonskog poziva između Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Prema informacijama dostupnim iz više izvora, čini se da je postignut okvirni dogovor (engl. framework) koji predstavlja primirje u trgovinskom ratu između SAD-a i Kine. Taj dogovor uključuje nekoliko konkretnih elemenata o kojima je Trump javno izvijestio:

  • Rijetki minerali i magneti: Kina će unaprijed isporučiti neophodne rare earth minerale i magnete Sjedinjenim Državama, uklanjajući ranija kineska ograničenja na izvoz tih strateških materijala. Time bi se ublažila zabrinutost SAD-a zbog kineske kontrole nad opskrbom rijetkih zemalja (ključnih u tehnologijskoj industriji).
  • Studenti iz Kine: SAD će omogućiti pristup kineskim studentima svojim fakultetima i sveučilištima, što je Trump naglasio kao pozitivan aspekt sporazuma. Ovo znači nastavak ili proširenje izdavanja viza kineskim studentima, signalizirajući olakšavanje obrazovne razmjene unatoč trgovinskim napetostima.
  • Carine: Dogovoren je novi režim carina između dviju zemalja. Trump je naveo kako će ukupna stopa američkih carina na kinesku robu iznositi 55%, dok će kineske carine na američku robu biti 10%. Ove brojke predstavljaju zbroj postojećih i novih tarifnih mjera – uključujući osnovnu recipročnu carinu od 10%, dodatnih 20% koje je Trump nametnuo (dijelom zbog pitanja fentanila), te postojećih 25% carina iz prvog Trumpova mandata. Takva struktura carina osmišljena je kako bi se uspostavila ravnoteža u trgovini i smanjile retorzivne tarife koje su dosegle vrlo visoke razine tijekom trgovinskog sukoba.

Ključna tvrdnja “sporazum je postignut” implicira da su pregovori završili uspješno i da predstoji provedba dogovorenog. Je li ta tvrdnja točna i u kojoj mjeri? Dostupni dokazi upućuju na to da je postignut načelni sporazum, ali da on još nije formalno ratificiran niti u potpunosti razrađen. I sam Trump upozorio je da sporazum tek trebaju formalno odobriti i potpisati on osobno i kineski predsjednik Xi Jinping. Drugim riječima, postignut je dogovor na razini pregovaračkih timova, no slijedi potvrda na najvišoj političkoj razini prije nego što sporazum stupi na snagu. Američki dužnosnici opisali su rezultat londonskih pregovora kao “okvir koji će sada biti predstavljen predsjednicima na odobrenje”. Kako je pojasnio američki ministar trgovine Howard Lutnick, obje strane su postigle okvirni dogovor koji treba dobiti zeleno svjetlo od čelnika dviju zemalja, nakon čega će se pristupiti njegovoj implementaciji. Sličnu je poruku poslala i kineska strana – zamjenik kineskog ministra trgovine Li Chenggang potvrdio je da je u načelu dogovoren trgovinski okvir koji će biti proslijeđen na odobrenje u Washington i Peking. (1) (2)

Važno je istaknuti da je kineska vlada potvrdila postojanje dogovora. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Lin Jian izjavio je 12. lipnja da je postignut konsenzus te da “sada, kada je konsenzus ostvaren, obje strane trebaju ostati pri njemu”, naglasivši pritom kako “Kina uvijek drži svoju riječ”. Ova izjava sugerira da Peking sporazum shvaća ozbiljno i da ga je voljan poštovati, što daje dodatnu težinu tvrdnji da je dogovor stvarno postignut. Time je otklonjena sumnja da se radi samo o jednostranoj tvrdnji američkog predsjednika – kineske vlasti su javno potvrdile postizanje dogovora i voljne su pridržavati se zajedničkih zaključaka. (3)

Međutim, činjenica da je konsenzus postignut ne znači da je sporazum u potpunosti definiran do posljednjeg detalja. Naprotiv, više izvora napominje da mnoge pojedinosti sporazuma ostaju nejasne i da tek treba utvrditi točan plan provedbe. Primjerice, nije do kraja razjašnjeno kako će se točno provoditi ukidanje ograničenja na izvoz rijetkih minerala iz Kine, koliko brzo i u kojem opsegu će kineski studenti dobiti veći pristup američkim visokoškolskim institucijama, te na koji način će se nadzirati i eventualno prilagođavati dogovorene carine tijekom vremena. Također, američki ministar financija Scott Bessent izjavio je pred Kongresom da ovaj trgovinski dogovor ne uključuje “quid pro quo” – tj. nije riječ o izravnoj pogodbi tipa “čipovi za minerale” – naglašavajući da SAD neće olabaviti svoje izvozne kontrole naprednih čipova prema Kini unatoč dogovoru o rijetkim mineralima. To pokazuje da neke važne sigurnosne i tehnološke restrikcije ostaju na snazi, što je dio šireg konteksta trgovinskih tenzija i nije riješeno ovim sporazumom. (4)

Reakcije tržišta i analitičara također su bile oprezne. Iako je objava sporazuma donekle umirila ulagače, pojedini financijski stručnjaci istaknuli su da se konkretni utjecaj sporazuma neće moći procijeniti dok se ne objave svi detalji. Kako je primijetio jedan analitičar, za tržište je sporazum “gotova stvar prema riječima predsjednika Trumpa, ali nismo vidjeli nikakve detalje”, upozoravajući da bi “vrag mogao biti u detaljima”. Ova izjava sugerira da je tvrdnja o postignutom sporazumu djelomično preuranjena – sve dok se službeni dokument ne potpiše i sve odredbe ne iziđu na vidjelo, postoji određena razina neizvjesnosti. Činjenica da sporazum zahtijeva finalno odobrenje na vrhu implicira mogućnost da bi se, u teoriji, nešto još moglo izmijeniti ili iskrsnuti neočekivane prepreke prije formalizacije. Ipak, važno je naglasiti da je postizanjem načelnog dogovora ostvaren značajan korak naprijed u odnosima dviju sila, jer se time spriječila daljnja eskalacija carinskog rata i obnovilo povjerenje u trgovinsko primirje. (4) (5)

Uzimajući sve navedeno u obzir, tvrdnja da je “sporazum s Kinom postignut” treba se razumjeti u kontekstu dogovorenog okvira koji ima široku podršku obiju strana, ali koji formalno stupa na snagu tek nakon potpisivanja od strane Trumpa i Xija. Index.hr članak korektno prenosi tu informaciju – čak navodi i Trumpovu izjavu da sporazum još treba formalno potvrditi kineski predsjednik i on osobno, čime čitatelju daje do znanja da dogovor nije pravno finaliziran.

Zaključak

Trgovinski sporazum između SAD-a i Kine doista je postignut u načelu, što čini osnovu tvrdnje da je “sporazum postignut”. Pregovarački timovi dogovorili su paket mjera koji uključuje ukidanje ograničenja na izvoz rijetkih minerala, omogućavanje većeg pristupa kineskim studentima američkom visokom školstvu te definiranje novih tarifnih stopa. Ovu su vijest potvrdili i Trump i kineski dužnosnici, što upućuje na obostranu suglasnost oko osnovnih elemenata dogovora. Međutim, važno je naglasiti da sporazum u trenutku objave još nije bio formalno potpisan od strane predsjednika dviju država te da su detalji njegove provedbe još uvijek bili u izradi. Stoga je tvrdnja “Sporazum s Kinom je postignut” većinski točna u smislu da su pregovori uspješno okončani konsenzusom, ali može navesti na pogrešan zaključak da je sve završeno i provedeno. Točnost te tvrdnje uvjetovana je razumijevanjem da se radi o okvirnom dogovoru koji čeka finalnu potvrdu. Izvještaj Index.hr prenio je vijest profesionalno i sažeto, uključivši i potrebni kontekst o formalnom odobrenju sporazuma. Time je čitateljima pružena relativno točna slika stanja: sporazum je dogovoren, ali formalnosti i implementacija slijede. U zaključku, najavljena trgovinska nagodba predstavlja pozitivni pomak u američko-kineskim odnosima, no punu validnost dobit će tek nakon što bude ratificirana na najvišoj razini i pretočena u konkretne politike.

Reference:

Vidi (1): https://www.index.hr/vijesti/clanak/trump-objavio-sporazum-s-kinom-nafta-skocila-iznad-68-dolara/2679845.aspx

 Vidi (2):  https://www.reuters.com/world/china/china-affirms-trade-deal-with-us-says-it-always-keeps-its-word-2025-06-12/#:~:text=The%20deal%2C%20reached%20after%20Trump,the%20world%27s%20two%20largest%20economies

 Vidi (3): https://www.reuters.com/world/china/china-affirms-trade-deal-with-us-says-it-always-keeps-its-word-2025-06-12/#:~:text=BEIJING%2C%20June%2012%20%28Reuters%29%20,China%20always%20kept%20its%20word

Vidi (4): https://edition.cnn.com/2025/06/11/business/us-china-trade-deal-analysis

Vidi (5): https://consent.yahoo.com/v2/collectConsent?sessionId=3_cc-session_a1584b8f-c7d4-4360-bdf1-68f619687c67

Kvaliteta života u Hrvatskoj: stvarnost iza rang liste

Provjerili smo je li uistinu Hrvatska među najboljim državama za život.

Autori:

prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Ljudski kapital (HC), kao ponešto različita pojava od ljudskih potencijala i resursa koji su prvotno poslovni, a ne sociokulturni pojmovi, u pravilu se (od 2018. WB) opisuje kao stupanj u kojem su države uspješne u mobiliziranju gospodarskog i profesionalnog potencijala svojih državljana i koji se izražava Indeksom ljudskog kapitala (HCI) kao mjernim instrumentom koji se vrednuje od 0% do 1% pri čemu 1% znači kako je maksimalan HC dosegnut. HC se opisuje kao „skup navika, spoznaja, društvenih i osobnih svojstava (kreativnost je uključena) utjelovljenih u sposobnosti izvođenja rada koji rezultira ekonomskom vrijednošću“ (2). Treba napomenuti kako HCI nije jedina metoda mjerenja HC-a i kako postoje druge metode, no kako u obzir uzimaju slične pokazatelje, poredak država je sličan (Human Development Index (HDI), Life Expectancy Index, Education Index, itd.). Tablica 1 prikazuje 10 najčešće citiranih definicija HC-a. Iz navedene poredbe najčešće korištenih definicija HC-a proizlazi kako HC obuhvaća: znanje (10), prosudbu (9), tjelesno i mentalno zdravlje, sposobnost, iskustvo (8), edukaciju (7), vještine (6) i kreativnost (5). Prema strukturi HC-a i prema stanju RH prema svim pokazateljima HC-a RH stoji loše u okviru EU.

Tablica 1: Pregled 10 najčešće citiranih definicija HC-a (citiranost je određena prema citiranosti samih knjiga / poglavlja / članaka u kojima se pojavljuju, a kao izvor uzeto je mjerilo Google Scholar).

Ljudski kapital potrebno je razlikovati od pojma kvalitete života koja se može definirati kao „pojam koji se koristi u različitim strukama u različitome značenju: u ekonomiji označava tzv. životni standard, odnosno ukupnost materijalnih i društvenih uvjeta koji omogućuju određeni način života…u psihološkom smislu kvaliteta života individualna je procjena vlastitoga zadovoljstva načinom života, njegovim tijekom, uvjetima, perspektivama te mogućnostima i ograničenjima…“ (3). Za potrebe ove analize, potrebna je ona ekonomska definicija kvalitete života. U tome kontekstu, također je važno napomenuti da „dobra je ekonomija ona koja je dobra. To je ekonomija koja podupire kvalitetu života u cijeloj zajednici, stvara obilje prilika i mogućnosti da zadovoljimo svoje potrebe bez ugrožavanja drugih, prihvaća odgovornost, a njeguje solidarnost, pravedno koristi i dijeli resurse te poštuje održivost ekosustava“ (4). Kvaliteta života kombinacija je različitih pokazatelja koji se odnose na materijalne i nematerijalne aspekte života u određenoj državi. To je sigurnost, pristup zdravstvu, pristup obrazovanju, životni standard, stabilnost vladine politike, prava radnika, okoliš i održivost, subjektivno zadovoljstvo načinom života i sl.

Mediji često prenose istraživanja, točnije rang liste koje ocjenjuju kvalitetu života i time stvaraju percepciju u javnosti da su određene države bolje i kvalitetnije za život od onih drugih. Takve procjene se često oslanjaju na različite metodologije, bilo da je riječ o anketama ili o nekim sociološkim ili ekonomskim pokazateljima. Jedan od najpoznatijih indeksa u ovom području je OECD Better Life Index. To je međunarodni alat za usporedbu kvalitete života među zemljama, a cilj mu je pružiti širu sliku o dobrobiti građana u različitim zemljama, nadilazeći tradicionalne ekonomske pokazatelje kao što je BDP. Indeks uključuje 11 dimenzija kvalitete života koje su percipirane ključnima za osobno i društveno blagostanje, a to su: stanovanje, prihod, zaposlenost, zajednica, obrazovanje, okoliš, građanski angažman, zdravlje, životno zadovoljstvo, sigurnost i ravnoteža privatnog i poslovnog života (5).

Tvrdnja iz članka

Portal Slobodna Dalmacija, autor T.J., objavio je 22. svibnja članak pod naslovom ‘Lista 100 država u kojima je najbolji život, i Hrvatska je tu, evo na kojem mjestu! A kad vidite gdje su Srbija, BIH…’ (6). Članak navodi da se Hrvatska globalno nalazi na 35. mjestu po kvaliteti života. Autor taj podatak prikazuje pozitivno, posebice u usporedbi sa susjednim zemljama poput Srbije i Bosne i Hercegovine. Članak ne navodi specifičan izvor, metodologiju i vremenski okvir navedenog poretka. U daljnjem dijelu teksta navode se određene napomene o unutarnjim izazovima i nerazmjerima koji imaju potencijal dovesti prvotnu tvrdnju u drugačiji kontekst.

Analiza podataka

Autor u prvome dijelu članka navodi da je Hrvatska na 35. mjestu globalne ljestvice kvalitete života, ali ne navodi naziv ljestvice, korištene metodologije, vremenski okvir i izvor te tvrdnje. Zbog navedenog nije moguće izravno provjeriti točnost autorovog navoda. Međutim, u drugom, pomalo izdvojenom dijelu članka, autor ipak navodi UN-ov indeks ljudskog razvoja (HDI) te navodi da se Hrvatska prema njemu nalazi među državama vrlo visokog razvoja. HDI indeks je „sažeta mjera prosječnog postignuća u tri ključne dimenzije ljudskog razvoja: dug i zdrav život, znanje i pristojan životni standard. Te se dimenzije procjenjuju očekivanom životnom dobi pri rođenju, prosječnim i očekivanim godinama školovanja te bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika“ (7). Prema službenim podacima, može se utvrditi točnost podatka da je Hrvatska među zemljama vrlo visokog razvoja. Taj podatak je točan. Prema dostupnim podacima Human Development Reporta 2025, koji koristi podatke za 2023. godinu, Hrvatska ima HDI vrijednost 0,889 te je rangirana na 41. mjestu od ukupno 193 države i teritorija, što je ujedno svrstava u kategoriju država vrlo visokog ljudskog razvoja (8). Navedeno je prikazano i na Slici 1.

Slika 1. Human Development Index za Hrvatsku

Izvor: (9)

Ovo su najnoviji i službeni podaci, potvrđeni u svibnju, a temeljeni na dimenzijama kao što su očekivani životni vijek, obrazovanje i bruto nacionalni dohodak po glavni stanovnika. Ključni rezultati za Hrvatsku su:

  • očekivani životni vijek: 79,3 godine
  • očekivano trajanje školovanja: 15,2 godine
  • prosječno trajanje školovanja: 12,2 godine
  • GNI per capita (PPP): 34,417 USD.

Između 1995. i 2023. godine Hrvatska bilježi porast HDI vrijednosti za 24,7%, a GNI per capita je porastao za više od 136%, a report zaključuje da to ukazuje na dugoročan pozitivan trend u razvoju. U reportu se navode i određeni izazovi, kao što su neujednačena regionalna razvijenost (veći gradovi imaju bolju kvalitetu života), ekonomski izazovi (niža prosječna plaća, kupovna moć u odnosu na europske zemlje), demografski problemi (odlazak mladih obrazovanih ljudi), ranjivost ekonomije (oslanjanje na turizam). Također je istaknuto i povoljno pozicioniranje Hrvatske po pitanju sigurnosti, klime i omjera cijene i kvalitete života

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da se Hrvatska nalazi na 35. mjestu globalne ljestvice kvalitete života je djelomično točna, ali nepotkrijepljena. Autor članka ne navodi izvor, metodologiju ni vremenski okvir, što dovodi do toga da nije moguće potvrditi točnost tvrdnje. U kasnijem dijelu članka spominje se indeks HDI, indeks Ujedinjenih naroda za kvalitetu života. Prema najnovijim podacima, Hrvatska ima vrijednost indeksa od 0,889 i zauzima 41. mjesto u globalnom poretku, što je niže od tvrdnje u članku. Ipak, navedeno potvrđuje da Hrvatska uistinu pripada skupini zemalja vrlo visokog ljudskog razvoja. Pozitivno je što članak navodi i izazove i prednosti s kojima se Hrvatska suočava, čime se inicijalna tvrdnja stavlja u kontekst i ublažava. Zaključno, članak pruža djelomično točan prikaz, no početna tvrdnja je nedovoljno utemeljena i na komunikacijskoj razini pojednostavljena.

Reference

  1. Vidi:https://chatgpt.com/
  2. Vidi:https://link.springer.com/referencework/10.1007/978-3-642-40406-1
  3. Vidi:https://www.enciklopedija.hr/clanak/kvaliteta-zivota
  4. Vidi:https://www.zmag.hr/hr/cime-se-bavimo/dobra-ekonomija.html
  5. Vidi:https://www.oecdbetterlifeindex.org/
  6. Vidi:https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/lista-100-drzava-u-kojima-je-najbolji-zivot-i-hrvatska-je-tu-evo-na-kojem-mjestu-a-kad-vidite-gdje-su-srbija-bih-1477743
  7. Vidi:https://hdr.undp.org/data-center/human-development-index#/indicies/HDI
  8. Vidi:https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/HRV
  9. Vidi:https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/HRV

Je li Hrvatska doista među najbrže rastućim gospodarstvima?

Detaljna provjera izjave ministra financija Marka Primorca o gospodarskom rastu Hrvatske u prvom kvartalu 2025.

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

„Politička komunikacija složen je multipolaran konstrukt u čijemu ostvarenju sudjeluju brojni akteri, od političkih aktera do medija i javnosti“ (2). U tom kontekstu, izjave političara koji obnašaju važne funkcije u društvu, ključni su čimbenici koji utječu na javno mnijenje, a na duži period i stvaranje političkog legitimiteta. Ekonomski indikatori, poput gospodarskih pokazatelja – npr. BDP, vrlo često služe političarima kako bi prikazali uspješnost svojih politika. Da bi medijski prostor bio vjerodostojan i točan, i da bi postojalo povjerenje javnosti u službene podatke, potrebno je učestalo provjeravati podatke priznatih i neovisnih institucija, što domaćih, što međunarodnih – npr. Državni zavod za statistiku (DZS) i Eurostat. Za potrebe ove analize korisno je objasniti što je bruto domaći proizvod, odnosno BDP. International Monetary Fund (IMF) (3) navodi da BDP mjeri  novčanu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom određenog vremenskog perioda. Također, postoji razlika između nominalnog i realnog BDP-a. Za realni BDP, nominalni iznos se prilagođava za inflaciju kako bi se mogla procijeniti stvarna promjena u proizvodnji, te se rast realnog BDP-a često tumači kao znak da ekonomija napreduje i povećava zaposlenost. Bitno je istaknuti da BDP ne mjeri ukupni životni standard ni blagostanje, jer ne uzima u obzir faktore kao što su raspodjela prihoda, kvaliteta života ili utjecaj na životnu sredinu. U kontekstu međunarodnih usporedbi BDP-a, koristi se devizni tečaj ili paritet kupovne moći (PPP) (4).

Analizirana tvrdnja

Portal Al Jazeera je 28. svibnja prenio izjavu ministra financija Marka Primorca da je Hrvatska među najbrže rastućim gospodarstvima EU-a. Također, naveo je da je bruto domaći proizvod (BDP) porastao za 2,9%, što je gotovo tri puta više od prosjeka eurozone i EU-a (5). Analiza će se usmjeriti na dvije tvrdnje, a to je: da je hrvatsko gospodarstvo jedno od najbrže rastućih u EU i da je rast BDP-a gotovo tri puta veći od prosjeka eurozone i EU-a.

Analiza podataka

Službena web stranica Državnog zavod za statistiku (DZS) je 28. svibnja objavila da je hrvatski BDP u prvom tromjesečju 2025. godine porastao za 2,9% u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, izraženo u realnim vrijednostima (6). Ovakva stopa rasta BDP-a Hrvatsku svrstava unutar raspona koji se u ekonomskoj literaturi smatra optimalnim za stabilan i održiv gospodarski rast, budući da stručnjaci navode da je idealna stopa rasta BDP-a između 2% i 3% jer te razine omogućuju zdrav razvoj gospodarstva bez poticanja inflacije ili financijskih neravnoteža (7).

Eurostat je objavio da je u istom razdoblju prosječan rast BDP-a u eurozoni iznosio 1,2%, a u cijeloj Europskoj uniji 1,4%, također prema realnim podacima (8). Kako je već navedeno, ministar Primorac je izjavio da je gospodarski rast Hrvatske gotovo trostruko veći od prosjeka eurozone. Kako bi se tvrdnja mogla objektivno procijeniti, potrebna je usporedba službenih stopa rasta.

Hrvatski BDP u prvom tromjesečju je porastao za 2,9%, rast BDP-a u eurozoni je bio 1,2%, a u EU ukupno 1,4%. Za preciznu usporedbu koristi se omjer hrvatske stope rasta i one eurozone:

   -> è 2,9 / 1,2 = 2,42

-> è 2,9/1,4 = 2,07

Iz dobivenih izračuna vidljivo je da je hrvatski gospodarski rast otprilike 2,4 puta veći od rasta eurozone, a nešto više od dvostruko veći u odnosu na prosjek EU-a. Može se zaključiti da su ovi rezultati povoljni za Hrvatsku i uspješni, no izjava da je rast gotovo trostruko veći temelji se na zaokruživanju naviše i ne odnosi se na preciznu brojčanu usporedbu. Takvo zaokruživanje može naslutiti da je riječ o preuveličavanju.

Slika 1. prikazuje stope rasta BDP-a država članica Europske unije u prvom kvartalu 2025. godine. Vrijednosti su izražene u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a iz prikaza je vidljivo da su Irska, Poljska, Litva i Rumunjska ostvarile najviši međugodišnji rast. Hrvatska, iako nije uključena u tablicu, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, ubraja se među pet najbrže rastućih gospodarstava. Ova usporedba potvrđuje dio izjave ministra Marka Primorca, a to je da Hrvatska doista je među gospodarski najbržim članicama EU-a za promatrano razdoblje. Iako, s obzirom na to da neke druge države bilježe i više stope rasta od Hrvatske, ne može se zaključiti da je Hrvatska vodeća po gospodarskom rastu.

Slika 1. Rast BDP-a u EU i eurozoni, prvi kvartal 2025.

Izvor: Eurostat (9)

Napomena: Na Slici 1 nije prikazana međugodišnja stopa rasta BDP-a za Hrvatsku u Q1 2025., no ona iznosi 2,9% prema podacima DZS-a.

Ocjena točnosti i zaključak

Izjava ministra Primorca da je Hrvatska među najbrže rastućim gospodarstvima temelji se na stvarnim i relevantnim podacima. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u prvom kvartalu 2025. godine ostvarila realni rast BDP-a od 2,9%, dok je prosjek eurozone 1,2%, a EU 1,4%. U usporedbi s ostalim državama članicama, Hrvatska je među prvih pet država članica po visini gospodarskog rasta. To opravdava izjavu da se Hrvatska doista nalazi među najbrže rastućim državama članicama, ali nije među prve tri vodeće članice. Izjava da je rast BDP-a gotovo trostruko veći od prosjeka eurozone nije brojčano precizan. Prikazani izračuni pokazuju da je rast otprilike 2,4 puta veći od rasta eurozone, a malo više od 2 puta veći u odnosu na cijelu EU. Zaključno, može se reći da je izjava ministra Primorca većinski točna, ali u retoričkom dijelu preuveličana.

Reference

  1. Vidi: https://chatgpt.com/
  2. Vidi:https://www.researchgate.net/publication/338337219_POLITICKA_KOMUNIKACIJA_NA_DRUSTVENIM_MREZAMA_-_KANAL_OTVORENE_KOMUNIKACIJE_S_GRADANIMA_ILI_SUKREATOR_IMIDZA_POLITICKIH_ELITA_SLUCAJ_HRVATSKA_I_SLOVENIJA
  3. Vidi:https://www.imf.org/en/Publications/fandd/issues/Series/Back-to-Basics/gross-domestic-product-GDP
  4. Vidi:https://www.imf.org/en/Publications/fandd/issues/Series/Back-to-Basics/gross-domestic-product-GDP
  5. Vidi:https://balkans.aljazeera.net/news/economy/2025/5/28/primorac-hrvatska-je-medju-najbrze-rastucim-gospodarstvima-eu-a
  6. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/u-prvom-tromjesecju-2025-bdp-realno-veci-za-2-9-u-odnosu-na-isto-tromjesecje-2024/2234
  7. Vidi: https://www.thebalancemoney.com/what-is-the-ideal-gdp-growth-rate-3306017
  8. Vidi: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-15052025-ap
  9. Vidi: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-15052025-ap

Ako ste mislili da ćete od države ili Plenkovića dobiti 2.450 eura, žao nam je – prevareni ste

Na Facebooku su se pojavili lažni profili hrvatskih medija – N1, Jutarnji list i Poslovni dnevnik. Preko njih su se objavili plaćeni Facebook oglasi koji govore da država dijeli 2.450 eura građanima, a na svakoj fotografiji je bio premijer Andrej Plenković.

Autor: Ramona Ščuric

Na Facebooku se šire objave u kojima se, uz fotografiju premijera Andreja Plenkovića i logotipe poznatih medija, tvrdi da ‘građani Hrvatske mogu dobiti 2.450 eura od države’. Riječ je o plaćenim oglasima koje vode na sumnjive stranice, a prevaranti su iskoristili logotipe medija – N1, Jutarnji list i Poslovni dnevnik za izradu lažnih profila s kojih su plasirali vijest.

 Kako smo utvrdili da se radi o lažnim profilima?

Iako nismo kliknuli na poveznicu, ovakve stranice često vode na phishing obrasce ili pokušaje krađe podataka. No, klikom na ime profila vidjeli smo da se ne radi o stvarnim profilima medija. Prije svega u oči upada naslovna fotografija na profilu koja je na svakom profilu bila ista – vodopad. Uz to, vidljivo je da je profil napravljen tek prije par tjedana, ima tek jedna ili nijedan objava vijesti i broj pratitelja je bio jednoznamenkast – sve su to indikatori da se radi o lažnim profilima.

Što je phishing?

Označava lažnu internetsku formu (obrazac) koju su kreirali prevaranti kako bi prikupili vaše osobne podatke, poput korisničkih imena i lozinki, brojeva kreditnih kartica, podataka o bankovnim računima, OIB-a i slično. U praksi to često izgleda kao da dolazi od legitimne institucije (npr. banka, državna agencija, mediji u našem konkretnom slučaju), ali zapravo vode na lažnu stranicu čija je svrha krađa podataka. Cilj je da osobe koje su kliknule na oglas/plaćenu objavu na Facebooku, zapravo su završili na lažnoj stranici s phishing obrascem gdje su trebali upisati svoje osobne i financijske podatke. U hrvatskom jeziku često se koristi i izraz lažni obrazac za krađu podataka kao pojašnjenje za širu publiku.

Izvor: Facebook screenshot

Kako možete provjeriti je li neka vijest s društvenih mreža lažna?

Iako je logično da bi vijest o državnoj novčanoj pomoći objavili mediji na svojim Facebook profilima – zbog čega su i napravljeni lažni profili medija – potrebno je tu vijest provjeriti i na službenim stranicama medija, odnosno portalima. Tu vijest nismo uspjeli pronaći na niti jednom portalu. Također nije loše provjeriti i službene stranice Vlade (1) koja bi se sigurno pohvalila tom mjerom, no ni ondje te vijesti nema.

Nakon što smo napravili sve korake koje smo mogli sami napraviti, javili smo se redakcijama N1, Jutarnjeg lista i Poslovnog dnevnika da ih upozorimo na lažne profile koji se predstavljaju kao pravi profili medija. Zamolili smo ih i da nam se očituju po tom pitanju, a odgovor smo dobili samo od N1.

– Vidjeli smo lažnu objavu s lažnog profila o kojoj pišete. Niti smo mi objavili išta slično, niti je ovo prvi put da se prevaranti služe ovakvim metodama, zloupotrebljavajući i našu stranicu i mnoge druge. Korisnike društvenih mreža koji naiđu na sadržaj sumnjiv poput navedenoga molimo i pozivamo da nam jave da možemo reagirati te da da lažnu stranicu prijave platformi na kojoj je otvorena. U programu, također, često upozoravamo gledatelje na ovakve pokušaje prevare te ih pozivamo da ne nasjedaju, već da dobro provjere sve sumnjive poruke, stoji u odgovoru urednice weba N1, Tomislave Sile.

Ovo nije jedini način na koji se koriste mediji za prevaru čitatelja

Poslala nam je i link na njihov članak koji su posvetili upravo ovakvim i sličnim prevarama. Jedna je čak uključivala i lažni intervju Plenkovića o platformi za brzu zaradu koja se također promovirala putem lažne stranice N1 Hrvatska. Kako je napisano u njihovom članku (2), prevara za brzu zaradu je funkcionirala drugačije. Navodilo se da je ‘kao odgovor na ekonomske poteškoće, Plenkovićeva vlada predstavila novu investicijsku platformu Domovina Invest, usmjerenu na poticanje gospodarstva i podršku građanima’. Građani su mogli uložiti najmanje 250 eura pa nadalje, a njihovi novci su se ‘usmjeravali na trgovinu obveznicama i energetskim resursima, osiguravajući stabilan prihod’.

Stoga je ključno da prije nego kliknete na neku poveznicu koja izgleda kao vijest, pogotovo kao ona koja bi vam donijela zaradu, provjerite s kojeg točno profila dolazi. Potražite druge izvore informacija, npr. ako jedan medij tvrdi da država dijeli 2.450 eura građanima, onda će to sigurno napisati i svi drugi mediji. Provjerite službene stranice institucija, ako se one spominju, a ne bi bilo loše pogledati i vijesti i vidjeti spominje li itko tu informaciju ili ima vijest da je to zapravo prevara. Dakle – netočno je da država (ili Plenković) dijeli 2.450 eura građanima.

Reference:

(1) Vidi URL: https://vlada.gov.hr/ (pristupljeno 28. svibnja 2025.)

(2) Vidi URL: https://n1info.hr/vijesti/lazni-intervju-plenkovica-o-platformi-za-brzu-zaradu-promovira-se-putem-lazne-stranice-n1-hrvatska/ (pristupljeno 28. svibnja 2025.)

Jesu li ministri plaćeni pet puta više od nastavnika? Izjava Hajdaša Dončića brojčano ne stoji

Siniša Hajdaš Dončić, aktualni predsjednik SDP-a i zastupnik u Saboru, rekao je netočnu izjavu – da ministri u Hrvatskoj imaju četiri do pet puta veće plaće od nastavnika.

Autor: Ramona Ščuric

Aktualni predsjednik SDP-a i saborski zastupnik, Siniša Hajdaš Dončić, održao je 11. svibnja u Rijeci konferenciju za medije uoči prvog kruga lokalnih izbora u Hrvatskoj. Vijest je prenijela Hrvatska izvještajna novinska agencija (1) u kojoj se nalazi parafrazirana rečenica Hajdaša Dončića o razlici plaća nastavnika i trenutačnih ministara.

Hajdaš Dončić: „Naknadnom provjerom došao sam do podatka da te razlike u bruto iznosu idu blizu onog što sam izjavio“

„Ocijenio je da je suludo da su plaće onih koji educiraju djecu četiri, pet puta manje od plaća ministara“, stoji u tekstu koji je objavila Hina, a prenijeli su i drugi mediji (2). S obzirom na to da Hajdaš Dončić na konferenciji nije iznio odakle mu podaci o plaćama nastavnika za koje je rekao da su četiri do pet puta manje od plaća ministara, poslali smo mu upit u kojemu smo ga zamolili da nam ustupi te informacije kako bismo mogli provjeriti točnost njegove izjave.

– U svom nedavnom govornom nastupu izjavio sam kako su plaće osoba koje obrazuju djecu manje od ministarskih i da je to loše. Naknadnom provjerom došao sam do podatka da te razlike u bruto iznosu idu blizu onog što sam izjavio, što potvrđuje smisao i poruku moje izjave, a to je isticanje važnosti društvenih prioriteta, napisao je Hajdaš Dončić u svom odgovoru.

Dodao je i kako smatra da je „strateški interes Republike Hrvatske izgradnja društva i gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i izvrsnosti“. Kao preduvjet za to vidi u „održivom, kvalitetnom i pravednom obrazovnom sustavu“.

– To uključuje i adekvatnu razinu plaća koja odražava važnost uloge djelatnika u odgojno-obrazovnim ustanovama. Ako se prema tome postavimo kao prema strateškom interesu, onda to moraju pratiti i izdvajanja iz proračuna. Dio možemo riješiti i kroz uštede. Konkretno, smatram neprihvatljivim da ministar demografije i useljeništva uopće obnaša tu dužnost, a kamoli da za nju prima plaću iz javnih sredstava. Potpuno mi je neprihvatljivo on kao ministar u javnim nastupima reducira djecu na ‘nosače pušaka’ i ne prepoznaje njihovu vrijednost kao nositelja znanja, kreativnosti i razvoja. Ništa bolja situacija nije ni kod resornog ministra koji je više puta pokazao krivi stav prema obrazovanju, čime je izgubio povjerenje roditelja, učenika i nastavnik, komentirao je u svom odgovoru na naš upit Hajdaš Dončić, referirajući se na ministra demografije Ivana Šipića i ministra obrazovanja Radovana Fuchsa.

Usporedba relevantnih podataka o plaćama je pokazala da je izjava Hajdaša Dončića pretjerana, odnosno netočna

Kako nismo dobili informaciju odakle Hajdašu Dončiću podaci o plaćama nastavnika, usporedili smo plaće ministara s jedinim relevantnim podacima – prosječnim bruto i neto plaćama nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent prema Centralnom obračunu plaća (COP) (3). Uspoređivali smo plaće ministara s prosječnim plaćama nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent jer takvi podaci predstavljaju najnižu osnovicu za ulazak u nastavničku profesiju.

Usporedba je pokazala da niti jedna bruto niti neto plaća nijednog ministra ili ministrice nije četiri ni pet puta veća od nastavničke. Podatke o plaćama ministara prikupili smo iz njihovih imovinskih kartica (4). Prema podacima iz ožujka 2025. (5), prosječna bruto plaća nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent iznosi 2.166 eura, a neto 1.532 eura.

Najveću bruto plaću ima ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i ona iznosi 8.115 eura (6). To je 3,75 puta veća plaća od prosječne bruto plaće nastavnika. Kada gledamo neto plaću, najveću ima ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved – 5.672 eura neto (7). To je 3,70 puta veća plaća od prosječne neto plaće nastavnika. Detaljnije podatke o bruto i neto plaćama ministara i za koliko su puta one veće od prosječne bruto i neto plaće nastavnika pogledajte u tablici.

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih / Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (imovinske kartice)

Izračunali smo i koliko iznosi prosječna bruto i neto plaća ministara kojih je ukupno 17. Prosječna bruto plaća ministara iznosi 7.195 eura i to je za 3,32 puta veća plaća od prosječne bruto plaće nastavnika koji nisu napredovali i koji imaju najmanji koeficijent. Prosječna neto plaća ministara je 4.697 eura i to je za 3,07 puta veća plaća od prosječne neto plaće nastavnika koji nisu napredovali i koji imaju najmanji koeficijent.

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih / Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (imovinske kartice)

Što znači da je nešto ‘toliko puta’ veće?

Kada se kaže da je nečija plaća „četiri puta veća“, to znači da se iznos množi s brojem četiri. Na primjer, ako nastavnik ima prosječnu neto plaću od 1.532 eura, neto plaća ministra koja bi bila točno četiri puta veća iznosila bi 6.128 eura. Ako bi bila pet puta veća, iznosila bi 7.660 eura neto. U stvarnosti, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ima neto plaću od 4.573 eura, što je oko 2,98 puta više od nastavničke, a ne četiri ili pet puta kako je rekao Hajdaš Dončić.

Iako su ministarske plaće znatno veće od nastavničkih, podaci ne potvrđuju izjavu Hajdaša Dončića da su četiri ili pet puta veće – niti u bruto niti u neto iznosu. Kako je i sam rekao, podaci iz njegove izjave su „dovoljno blizu“, ali nisu u potpunosti točni. Razlika u plaćama svakako postoji – od 2,3 do 3,7 puta – no ne doseže četiri ili pet puta, kako je ustvrdio Hajdaš Dončić. Stoga je njegova izjava brojčano pretjerana, a ocjenjujemo je kao netočnu.

Reference:

(1) Vidi URL: https://www.hina.hr/vijest/11948416 (pristupljeno 19. svibnja 2025.)

(2) Vidi URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hajdas-doncic-oni-koji-uce-djecu-imaju-pet-puta-manje-place-od-ministara-suludo/2669515.aspx (pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(3) Vidi URL: https://www.fina.hr/javna-tijela/centralizirani-obracun-placa-u-drzavnoj-sluzbi-i-javnim-sluzbama(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(4) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/izvjesca-o-imovinskom-stanju?contact_name=&field_naziv_duznosti_value=ministar&contact_name_1=&contact_name_2=&field_nacin_obnasanja_value=All(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(5) Vidi URL: https://mzom.gov.hr/vijesti/isplata-placa-za-travanj-2025-godine-zaposlenicima-skolskih-ustanova-te-prosjecne-i-medijalne-place-u-ozujku-2025-godine/6985 (pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(6) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/imovinske-kartice/imovinsko-stanje-duznosnika-branko-bacic(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(7) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/imovinske-kartice/imovinsko-stanje-duznosnika-tomo-medved(pristupljeno 19. svibnja 2025.)

Promovira li emisija znanstveno-obrazovnog programa HRT-a „Na rubu znanosti“ međunarodnu financijsku oligarhiju, korporatizam i novi svjetski poredak kao pseudoznanost i teoriju zavjere?

Može li emisija iz znanstveno-obrazovnog programa HRT-a zapravo biti najdugovječniji domaći promotor teorija zavjere poput „novog svjetskog poretka“ i „međunarodne financijske oligarhije“?

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

U emisiji znanstvenog programa HRT-a „Na rubu znanosti“ 06/04/2025 emitirana je epizoda pod naslovom „Stoljeće dolara“ u kojoj je gost bio hrvatski diplomat Karino Hromin Sturm (1). „Žestoki je protivnik neoliberalizma i Europske unije poznat po tvrdnji da je međunarodna financijska oligarhija namjerno izazvala svjetsku krizu i uništila hrvatske banke, pa ne čudi da ga domaći mediji, uglavnom pod paskom stranih banaka, posve ignoriraju.“ (2) U emisiji je pojašnjavao teoriju zavjere međunarodne financijske oligarhije. Primjerice, na slučaju znaka i natpisa na poleđini novčanice američkog dolara iako je jasno da je autor izraza „Novum ordo seclorum“ Charles Thomson izraz uzeo iz poeme starorimskog pjesnika Publija Virgilija Marona. (3) Ovo je svjež primjer kako Krešimir Mišak i njegovi gosti godinama promoviraju pseudoznanost i teorije zavjere uz druga područja i u području ekonomike, ekonomije i ekonomske povijesti.

Građani Hrvatske unutar EU u najvećem postotku vjeruju u najmanje jednu teoriju zavjere (čak do 23%), a za pojedinačne teorije zavjere su u vrhu EU (npr. čak 39% vjeruje da je COVID-19 neki oblik zataškavanja; vidi: Piotr Jabkowski, Jan Domaradzki & Mariusz Baranowski, 2023). (4) Broj ljudi koji vjeruju u najmanje jednu teoriju zavjere se povećava (vidi: Joseph Uscinski et. al., 2022). (5) Između ostalih negativnih učinaka, vjerovanje u teorije zavjere ima tendenciju snižavanja demokratskih standarda (vidi: Maik Herold, 2024). (6) Mediji koji promoviraju teorije zavjere pridonose povećanju broja ljudi koji vjeruju u te teorije zavjere (vidi: Jordan M. Foley and Michael W. Wagner, 2020). (7) „Emisija [ „Na rubu znanosti“] je početkom bila emitirana jednom mjesečno, no od sezone 2004./2005. emitirana je tjedno zbog velike popularnosti.“ („Na rubu znanosti“, Wikipedija). (8) Mediji koji promoviraju pseudoznanost i teorije zavjere često se služe potpunim izmišljotinama i lažima, primjerice TV emisija „Ancient Aliens“ (vidi: Riley Black, 2012). (9) Emisija HRT-a „Na rubu znanosti“ slična je cijelom nizu emisija koje promoviraju pseudoznanost i teorije zavjere (vidi: Test Dive, 2025). (10)

Emisija HRT-a „Na rubu znanosti“ smještena je u dio programa koji se zove „Znanstveni i obrazovni program“ iako promovira znanstveno očito nedokazane teorije i teorije zavjere. Neke od tema koje promoviraju teorije zavjere su: NLO i zviždači, Kongres istražuje NLO-e, NLO – Crni projekti, NLO i 172. avijacijski puk, NLO – Tragom incidenata, Fenomeni NLO otmica, Putovati prema zvijezdama, Svjetlosna bića, Piktogrami u usjevima, Potraga za divovima, Nemri – Divovska rasa iz prošlosti, Fred Goldberg – Iza vela globalnog zagrijavanja, Korporatizam itd. Zašto je ta emisija i dalje u znanstvenom dijelu programa pod nazivom, a ne primjerice u dijelovima koji se bave zabavom ili religijom jer su česte i religijske teme?

2009. K. Mišak u intervjuu za Nacional izjavio je sljedeće. „Dio tema za tu emisiju bio mi je dosta dobro poznat, svaku emisiju sam napravio tako da sam se bavio jednom velikom temom kao što je bila Atlantida, zatim kriptozoologija, te sam napravio deset emisija u jednoj godini i smatrao da više nema tema. A onda su mi ponudili i drugu sezonu, s tim da bi se emisija prikazivala dvaput mjesečno. Prihvatio sam, iako sam mislio da je nemoguće raditi emisiju svaka dva tjedna. A onda se emisija počela prikazivati jednom tjedno, iako sam mislio da će i to biti nemoguće. Naravno, ja sam s vremenom promijenio kut gledanja na emisiju pa sam počeo ubacivati teme iz futurizma i kreacionizma, u Hrvatskoj su se počele održavati razne konferencije i događaji iz kojih sam saznavao nove teme, pa sam neke teme, koje su u prvoj sezoni bile samo natuknute, poslije produbio. Neke su bile predstavljene kao nekakva fantastična zabava, a ispostavilo se da se u njima krije ozbiljna znanost. Tražio sam sve one teme koje se u američkom SF-u zovu “sense of wonder”, “osjećaj začudnosti”. (Nacional, 2009) (11) Mišak spominje teme kao što su Atlantida, kriptozoologija i SF i koristi izraze kao što su „fantastična zabava“ u kojoj se krije „ozbiljna znanost“. To da tu nema ozbiljne znanosti sasvim je jasno samim znanstvenicima (masnije otisnuti tekst istaknuo autor).

Korporatizam (neologizam koji još nije dio leksika) je novija teorija zavjere prema kojoj tijekom povijesti svijetom gospodare vladari u sprezi s poslovnim subjektima i vojskom. Ta teorija zavjere koristi stariji sociološki pojam korporativizma koji se pojavio u 19. stoljeću kao društveni odgovor na klasični liberalizam i marksizam / komunizam. Nasuprot staleškim sukobima ili borbi na slobodnom tržištu korporativizam (12) zagovara pregovaranje i dogovaranje s ciljem ostvarivanja zajedničkih interesa. Ono što korporatizam kao teorija zavjere ovdje dodaje je to da se ti pregovori i dogovori odvijaju tajno s ciljem vladanja državama, kontinentima ili cijelim svijetom. Ta je teorija zavjere blisko povezana s teorijama zavjere o tajnim svjetskim elitama ili svjetskoj vladi (Novi svjetski poredak) (13) koja u sjeni upravlja cijelim svijetom, tj. o jednoj globalnoj političko-gospodarsko-vojnoj zavjeri (tu teoriju zavjere prije 1990. godine u SAD-u su promovirali dominantno militantna radikalna desnica i kršćanski ekstremisti).

U srži o toj se teoriji zavjere govori u dvije epizode emisije „Na rubi znanosti“ pod naslovom „Korporatizam 1 i 2“ (emitirane 8. i 15. 4. 2011.) (14) u kojima gost eksplicitno tvrdi da su taj pojam „objavili američki teoretičari urote“. Dakle, sam gost emisije otvoreno je priznao da je korporatizam teorija zavjere. Voditelj ga nije pitao o dokazima niti ga je ispravio. Time je jasno da emisija znanstvenog programa HRT-a „Na rubu znanosti“ promovira teorije zavjere koje su ujedno i pseudoznanstvene teorije.

2010. pokrenuta je peticija.

„Dne 23. svibnja 2010. fizičar dr. Dejan Vinković sa Sveučilišta u Splitu pokrenuo je peticiju koju je potpisalo stotinjak znanstvenika, a u kojoj se tvrdi da HTV u sklopu znanstveno-obrazovnog programa emitira pseudoznanstvenu emisiju “Na rubu znanosti”, čime se krši Zakon o HRT-u i Zakon o elektroničkim medijima. Vinković je programskom vijeću HRT-a, Saboru, Hrvatskom novinarskom društvu i Vijeću za elektroničke medije uputio pritužbu zbog popularne emisije “Na rubu znanosti”, tražeći da se ona iz znanstveno-obrazovnog prebaci u zabavni program. U pismu je optužio institucije koje obavljaju nadzor nad radom HRT-a da ne razlikuju znanost od pseudoznanosti te nisu svjesne štetnosti pseudoznanosti za razvoj institucija. Također, potpisnici peticije negoduju zbog toga što se novac predviđen za znanstveno-obrazovni program troši na emisije neznanstvenoga i neobrazovnoga karaktera. Autor i voditelj emisije Mišak odgovorio je da se znanstvenici koji se bune protiv njegove emisije pozivaju na razne zakone, što za njega znači da traže da se znanstvena istina određuje na sudu, a po njemu: „određivanja znanstvene istine na sudu nikad nisu dobro prošle.“ Također je napomenuo da su kod njega u emisiji bili mnogi diplomirani znanstvenici i da je “nemoguće odrediti koji su pravi a koji lažni znanstvenici”. Na tvrdnju u Vinkovićevoj pritužbi da “ponekad (ali izuzetno rijetko) u emisiji gostuje i poneki znanstvenik”, Mišak je u javnom odgovoru napomenuo da je probao izbrojiti koliko je doktora znanosti nastupilo u emisijama, ali je odustao kod brojke od pedeset, jer je bilo previše za brojiti. Nasuprot peticiji znanstvenika protiv Miškove emisije, pokrenuta je, putem interneta, protupeticija potpore Mišku i njegovoj emisiji. Ta druga peticija prikupila je oko 23 000 potpisa.“ (vidi: „Na rubu znanosti“, Wikipedija). (15)

Slučaj ove peticije iz 2010. koju je potpisalo „stotinjak znanstvenika“ i nasuprot nje peticija potpore K. Mišku (voditelju emisije) koja je prikupila „oko 23.000 potpisa“ višestruko je zanimljiv. Zanimljiv je odnos potpisnika peticije i potpisnika potpore K. Mišku. Zanimljivo je i da znanstvenici nisu bili protiv emisije nego samo protiv toga da se emitira u području znanstvenog programa, a predložili su zabavni program. Naime, same znanstvenike često kao mlade motivira npr. znanstvena fantastika pa čak i djela zabavnih autora kao što je Erich von Däniken (16) i sličnih. Također, često ih prema znanosti upute i djela poput „Misterija svijeta“ A. C. Clarke-a. (17)

No, slučaj ove peticije zanimljiv je prije svega zbog pojma demarkacije, tj. razgraničenja znanosti od pseudoznanosti. (18) Taj problem daleko je od riješenog u samoj znanosti, povijesti znanosti i filozofiji znanosti, ali neke postavke su među znanstvenicima prihvaćene s abnormalno visokim konsenzusom tijekom stoljeća. Dániel Bárdos i Adam Tamas Tuboly svoju knjigu „Science, Pseudoscience, and the Demarcation Problem“ iz 2025. godine završavaju sljedećim riječima: „Metoda je nešto što slijedite ili ne, možda raspravljate o njoj ili je čak zlorabite. Ali stavovi su više zajednički, barem što se tiče njihovog formiranja, očuvanja i kontrolirane revizije. Postoje možda stotine slučajeva u kojima je netko pokušao okrenuti alate i obveze znanosti protiv nje: ljudi koji koriste statistiku na pogrešan način ili kritiziraju dobro uspostavljeni konsenzus samo kako bi napravili mjesta za alternativnu, pseudoznanstvenu poziciju (na primjer, u slučaju lobista i boraca protiv cijepljenja) – ili opetovano naglašavajući da su znanstvenici također varalice, da imaju političke i društvene predrasude i jake financijske sposobnosti (sukoba) interesa kako bi pokušali legitimizirati vlastitu zlouporabu znanstvenih vrijednosti (sjetimo se straha novih demarkacionista). Iako je znanost izgubila velik dio vjerodostojnosti i povjerenja jer nije dovoljno marila za takve slučajeve – bilo negirajući ih bilo proglašavajući ih pojedinačnim izuzecima od pravila – dugoročno, a ponekad čak i na vrhuncu problematičnih pitanja, znanost se ispravlja. Pozeri se razotkrivaju, varalice se izbacuju iz zajednice, greške se popravljaju, a rezultati se koriste u novom svjetlu. Donekle pozitivno tumačenje stoga je mogućnost da zlostavljači, šarlatani, prevaranti i egoistični oportunisti ipak na kraju učine znanost boljom. Kako kaže McIntyre, zajednica će se na kraju pobrinuti za takve slučajeve.“ (Bárdos i Tuboly, Cambridge: CUP, 2025: str. 68). (19)

Jasno je kako znanstvenici vide pitanje razgraničenja znanosti od pseudoznanosti (uključeno i s teorijama zavjere). Iz rečenog slijedi da su barem navedene teme kojima se K. Mišak bavi u navedenim emisijama prema mišljenju znanstvenika o pitanju razgraničenja znanosti od pseudoznanosti većinski spadaju u pseudoznanost, a neke i u teorije zavjere. Odgovor na početno pitanje je – da, emisija znanstveno-obrazovnog programa HRT-a „Na rubu znanosti“ propagira međunarodnu financijsku oligarhiju, korporatizam i novi svjetski poredak kao pseudoznanost i teoriju zavjere?

P.S.

Kako se 15, tj. 13 godina nakon spomenute peticije znanstvenika emisija „Na rubu znanosti“ i dalje na HRT-u emitira u znanstveno-obrazovnom programu, a i dalje se emisija tematski drži neznanstvenih tema, postalo je zanimljivo kako je ta akcija znanstvenika pod vidom žalbe prošla. O tome nema podataka na internetu pa smo posegnuli za istraživanjem izvora.

11/04/2025 poslan je putem e-pošte upit Hrvatskom Saboru, Hrvatskom novinarskom društvu (HND), Vijeću za elektroničke medije i HRT-u upit o tome jesu li primili pritužbu znanstvenika o emisiji „Na rubu znanosti“. Upit je sadržavao sljedeći tekst: „Poštovanje. Molim vas informaciju jeste li 2010. godine zaprimili pritužbu dr. sc. Dejana Vinkovića ili dr. sc. Saše Cecija u vezi s tim što se emisija HRT-a “Na rubu znanosti” nalazi u znanstveno-obrazovnom programu HRT-a te da ju se zbog toga što promovira pseudoznanost premjesti u zabavni program? Također, ako jeste, jeste li na tu pritužbu odgovorili i kako.“.

·       HND je 11/04/2025 je odgovorio putem e-pošte da nisu primili prijavu niti da se ona nalazi među zaključcima Novinarskog vijeća časti. (20)

·       Hrvatski sabor je 22/04/2025 odgovorio putem e-pošte da je zaprimio pritužbu Dejana Vinkovića 2010. i 2012., tj. dva odbora Sabora, ali oba su se složila da neće raspravljati o toj temi niti davati mišljenje jer „ne bi bili primjereni, štoviše mogli bi se smatrati nezakonitim postupanjem zakonodavca prema javnom mediju (zadiranjem u uređivačku politiku Hrvatske radiotelevizije i uredničke slobode njezinih urednika).“ (iz korespondencije e-poštom sa Službom za informiranje Hrvatskog Sabora).

·       Agencija za elektroničke medije 22/04/2025 e-poštom nas je obavijestila da je zaprimila pritužbu 2012. i na nju odgovorila iste godine na način da je „Zaključila da nakladnik Hrvatska radiotelevizija u navedenom slučaju nije prekršio odredbe Zakona o elektroničkim medijima“ (iz korespondencije elektroničkom poštom). Pritom je navedeno iz Zakona kako HRT „djeluje samostalno, (…) snosi odgovornost i (…) kako se jamči puna programska sloboda elektroničkih medija“ (čl. 7. i 3. NN 153/09, 84/11, 94/13 i 136/13). Također predlaže podnositelju pritužbe da se obrati direktno HRT-u.

·       HRT je na zamolbu odgovorio 5. svibnja 2025. Rješenjem na način da „se odbija zahtjev korisnika prava na pristup informacijama“ (iz korespondencije sa službenicom za informiranje HRT-a). U obrazloženju se navodi kako je slučaj star 10 i više godina i kako nisu u sustavu našli informaciju o pritužbi. Navodi se kako se „možda radilo o neformalnoj pritužbi unutar sustava HRT-a“ i kako ne nalaze informaciju o takvoj pritužbi. Neformalno saznaju da je prije 15-ak godina bila peticija treba li emisija „Na rubu znanosti“ biti u zabavnom programu.

Kad sažmemo sve dobivene odgovore, tad dobivamo sljedeći zaključak: institucije kojima smo se obratili ili se ograđuju od bilo kakvog postupanja jer se ne žele miješati u uređivačku politiku i programsku i uredničku slobodu ili kako uopće nemaju zaprimljenu pritužbu pri čemu navode da „neformalno“ doznaju nešto što se može pročitati na Internetu i doznati kontaktirajući ljude koji su sudjelovali u cijelom događaju. Ovo je zanimljivo jer se postavlja važno pitanje – jesu li načela novinarske slobode (nakladničke, programske, uređivačke, uredničke i autorske) nadređena, istovrijedna ili podređena načelima istinitog, točnog i potpunog informiranja? Čini se kao da pitane institucije misle da su načela novinarske slobode nadređena načelima istinitog informiranja. To znači kako će se u praksi tolerirati neistinito (u ovom slučaju neznanstveno) izvješćivanje kako se ne bi narušila novinarska sloboda ili drugim riječima, kako se ne bi narušila novinarska sloboda, dopustit će se novinarima da neistinito izvješćuju (štoviše da pod znanost stavljaju nešto što i prema vrlo liberalnim mjerilima znanosti ne spada pod znanost). To da to čini javna televizija članice EU dodatno otežava cijelu situaciju. Zbog toga je kontaktiran i EU DISINFO LAB.

 

Krajnje napomene:

(1) Vidi URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Karino_Hromin_Sturm#cite_note-4 (Pristupljeno: 11/04/2025).

(2) Vidi URL: https://www.val-znanje.com/index.php/tekstovi/manipulacije-ljudima/2499-svjetski-mocnici-uz-pomoc-rohatinskog-i-skegre-namjerno-su-nas-gurnuli-u-ropstvo (Pristupljeno: 11/04/2025).

(3) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Novus_ordo_seclorum (Pristupljeno: 11/04/2025).

(4) Vidi URL: https://www.nature.com/articles/s41598-023-44752-w (Pristupljeno: 11/04/2025).

(5) Vidi URL: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9299316/ (Pristupljeno: 11/04/2025).

(6) Vidi URL: https://misinforeview.hks.harvard.edu/article/the-impact-of-conspiracy-belief-on-democratic-culture-evidence-from-europe/(Pristupljeno: 11/04/2025).

(7) Vidi URL: https://www.brookings.edu/articles/how-media-consumption-patterns-fuel-conspiratorial-thinking/ (Pristupljeno: 11/04/2025).

(8) Vidi URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Na_rubu_znanosti (Pristupljeno: 11/04/2025).

(9) Vidi URL: https://www.smithsonianmag.com/science-nature/the-idiocy-fabrications-and-lies-of-ancient-aliens-86294030/, https://en.wikipedia.org/wiki/Ancient_Aliens (Pristupljeno: 11/04/2025).

(10) Vidi URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Na_rubu_znanosti, https://tastedive.com/shows/like/Ancient-Aliens (Pristupljeno: 11/04/2025).

(11) Vidi URL: https://www.nacional.hr/vodic-po-rubu-znanosti-gospodar-tajni-i-urota-s-hrt-a/ (Pristupljeno: 11/04/2025).

(12) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Corporatism (Pristupljeno: 11/04/2025).

(13) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/New_World_Order_conspiracy_theory (Pristupljeno: 11/04/2025).

(14) Vidi URL: https://www.youtube.com/watch?v=J0ym5lRKhYQ,  https://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Popis_epizoda_emisije_Na_rubu_znanosti(Pristupljeno: 11/04/2025).

(15) Vidi URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Na_rubu_znanosti (Pristupljeno: 11/04/2025).

(16) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Erich_von_D%C3%A4niken (Pristupljeno: 11/04/2025).

(17) Vidi URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Arthur_C._Clarke%27s_Mysterious_World (Pristupljeno: 11/04/2025).

(18) Vidi URL: https://iep.utm.edu/pseudoscience-demarcation/ (Pristupljeno: 11/04/2025).

(19) Vidi URL: https://www.cambridge.org/core/elements/abs/science-pseudoscience-and-the-demarcation-problem/9EF87F37B273D381FCCA3AD31EB2D046 (Pristupljeno: 11/04/2025).

(20) Iz privatne korespondencije e-poštom s HND-om i uvidom u zaključke Vijeća časti HND-a, URL: https://www.hnd.hr/zakljucci-novinarskog-vijeca-casti (Pristupljeno: 11/04/2025).

Je li točna izjava Marije Selak Raspudić da će Hrvatska uskoro imati pola milijuna stranih radnika za koje nemamo nikakav plan?

Foto: (Screenshot: N1)

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Radna i socijalna politika usko su povezane s gospodarskim kretanjima i tržištem rada. Shodno tome, direktno utječu na trendove u demografiji i na ekonomsku stabilnost. Zabilježeni kontinuirani porast broja stranih radnika u Republici Hrvatskoj neizbježno utječe na dinamiku domaćeg tržišta rada, a zakonodavni postupci, točnije izmjene i dopune, provode se u svrhu regulaciju tog segmenta gospodarstva.

 

Strani radnici i hrvatsko tržište rada

U razdoblju od 1. siječnja do 31. siječnja 2025. godine izdano je 17.168 dozvola za boravak i rad, od čega je:

  • 282 dozvola za novo zapošljavanje
  • 411 za produljenje dozvola
  • 475 za sezonske radnike (najviše u djelatnostima vezanim za turizam i ugostiteljstvo). (1)

Najveći broj dozvola u navedenom periodu izdano je državljanima slijedećih zemalja: Nepal (4309), Bosna i Hercegovina (2565), Filipina (2247), Indija (2112), Srbija (1284), Egipat (843), Bangladeš (617), Sjeverna Makedonija (602), Kosovo (486) i Uzbekistan (486). (1)

Ako se napravi usporedba s 2024. godinom, za identično razdoblje, u kojemu je ukupno izdano 14.219 dozvola za boravak i rad, bilježi se povećanje od 20,75% izdanih dozvola. (2) Porast je uočen i na godišnjoj razini što je prikazano na Slici 1. koja pokazuje broj izdanih dozvola za boravak i rad po godinama, od 2020. do 2024. godine. (3)

Slika 1. Dozvole za boravak i rad od 2020. do 2024. godine (3)

Kao što navedeni podaci pokazuju da je broj stranih radnika uistinu u kontinuiranom porastu, ključno je pitanje u kontekstu tržišta rada održivost ovakvog trenda i njegov utjecaj na ekonomiju.

U svom nedavnom istupu saborska zastupnica Marija Selak Raspudić izrazila je svoje mišljenje i izjavila: „Uskoro ćemo imati pola milijuna stranih radnika, a za koje nemamo nikakav plan. Ne znamo kako su kvalificirani, jesu li ovdje privremeno ili trajno, dok istodobno naše stanovništvo odlazi.” (4) Analizom činjenica utvrđeno je da ova izjava većinski netočna.

Broj stranih radnika

Hrvatska udruga poslodavaca procijenila je da će broj stranih radnika u Hrvatskoj potencijalno doseći pola milijuna do 2030. godine (5). Iako navedena projekcija ukazuje na značajan porast, izraz „uskoro“ koji je Zastupnica koristila može se smatrati nepreciznim jer sugerira skori porast na iznos od pola milijuna, dok navedena analiza predviđa da će se to dogoditi za nekoliko godina.

 

Izmjene zakona

Vlada Republike Hrvatske je 6. veljače donijela konačne izmjene i dopune Zakona o strancima, a premijer Plenković je na toj sjednici izjavio: „Bolje i sustavnije reguliranje pravnog okvira za strane radnike u Hrvatskoj cilj je konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o strancima koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor. Zakonom će se urediti status i zaštita stranih radnika, kao i nadzor agencija koje su posrednici i dovode ih u Hrvatsku.“ (6)

Nove izmjene Zakona donose promjene koje mijenjaju funkcioniranje samog tržišta rada, prava i obveze poslodavaca i regulaciju njihovog statusa. Neke od ključnih izmjena su:

  • produženje važenja plave karte Europske unije, što olakšava zapošljavanje visokokvalificiranih radnika
  • stroža regulacija obveza koje se odnose na poslodavce (osiguravanje smještaja, obveza prijave ukoliko dođe do prekida radnog odnosa)
  • zabrana zapošljavanja stranih radnika putem digitalnih platformi ukoliko poslodavac nije zakonito poslovao
  • jasnija definicija minimalnih plaća za strane radnike
  • MUP provodi pojačani nadzor i evidenciju stranih radnika (smanjenje zloporabe izdanih radnih dozvola). (7)

Nakon što je upućen na drugo čitanje u Hrvatskome saboru, 13. veljače je održana rasprava u Hrvatskome saboru. Na toj Sjednici predloženo je 0 amandmana (8), a Zakon je donesen na 5. sjednici, 21. veljače s 76 glasova „za“, 37 „protiv“ i 5 „suzdržanih“ (9). Marija Selak Raspudić glasala je protiv. (10)

 

Plan i tržište rada

Hrvatska enciklopedija (11) definira plan kao:

  1. Unaprijed utvrđeni tijek kakva djelovanja; nacrt, program, osnova, projekt.
  2. U ekonomiji, studija, dokument kojim se određuju ciljevi, sadržaj i način ostvarenja neke svrhovite akcije. Rezultat je aktivnosti planiranja. Može se odnositi na jednu ili više jednokratnih akcija s konačnim ciljem ili na održavanje dugotrajnih aktivnosti kojima se potiču i ostvaruju željene promjene.

Obzirom na navedenu definiciju, zakonodavne izmjene i strateške mjere koje Vlada donosi vezane uz zapošljavanje stranih radnika predstavljaju oblik planskog pristupa tržištu rada.

Scott J. Shapiro, profesor prava i filozofije na Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale te ravnatelj Yaleovog Centra za pravo i filozofiju i Yale CyberSecurity laboratorija, poznat je po svojoj teoriji planiranja u objašnjavanju pravnih institucija. Glavna teza ove teorije je da su pravne norme u nekoj jurisdikciji u određenom vremenu (ono što se često naziva zakonima) one norme koji su dio zajedničkog plana koji provode i nadziru pravne institucije. Te institucije, odnosno organizacije, za planiranje stvaraju, primjenjuju i provode planove. To sugerira da su mnoge pravne norme jednostavno planovi. Zakoni nisu samo pravila, već planovi koje pravne institucije stvaraju kako bi se riješili problemi u društvu. (12)

U ovome slučaju, izmjene i dopune Zakona o strancima donose „paket“ pravila koji služe za regulaciju tržište rada i zapošljavanje stranih radnika, što znači da postoji plan strateškog karaktera. Obzirom da navedeno, tvrdnja da Hrvatska „nema nikakav plan“ nije točna. Međutim, relevantna rasprava bi mogla biti vođena o tome je li predloženi plan dovoljno kvalitetan, aktualan i sveobuhvatan i odgovara li dugoročnim potrebama tržišta rada u Hrvatskoj.

Reference:

(1) Vidi: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019

(2) Vidi: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019

(3) Vidi: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2025/Veljaca/6_veljace/Izmjene_i_dopune_Zakona_o_strancima.pdf

(4) Vidi: https://n1info.hr/vijesti/selak-raspudic-uskoro-cemo-imati-pola-milijuna-stranih-radnika-za-koje-nemamo-nikakav-plan/

(5) Vidi: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hup-u-hrvatskoj-bi-do-2030-cetvrtina-radnika-mogli-biti-stranci/2539238.aspx

(6) Vidi: https://vlada.gov.hr/vijesti/sjednica-vlade-bolje-i-sustavnije-reguliranje-pravnog-okvira-za-strane-radnike-u-hrvatskoj/43785?lang=da

(7) Vidi: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2025/Veljaca/6_veljace/Izmjene_i_dopune_Zakona_o_strancima.pdf

(8) Vidi: https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/konacni-prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-strancima-drugo-citanje-1

(9) Vidi: https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/konacni-prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-strancima-drugo-citanje-1

(10) Vidi: https://parlametar.hr/zastupnica/846-marija-selak-raspudic/glasanja

(11) Vidi: https://www.enciklopedija.hr/clanak/plan#:~:text=1.,na%C4%8Din%20ostvarenja%20neke%20svrhovite%20akcije

(12) Vidi: https://www.plunkett.host.dartmouth.edu/planning-theory-of-law-ii.pdf

 

Predsjednik SAD-a D. Trump: „SAD su na pomoć Ukrajini potrošile 350 milijardi dolara i potrošile su 200 milijardi dolara više od Europe.“

izv. prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Što je Predsjednik SAD-a D. Trump rekao, tj. napisao?

Predsjednik SAD-a D. Trump je na društvenoj mreži Truth Social u srijedu (19/02/2025) objavio sljedeći post koji je uzburkao strasti i potaknuo brzu provjeru podataka na svjetskoj razini.

Izvornik: “Think of it, a modestly successful comedian, Volodymyr Zelenskyy, talked the United States of America into spending $350 Billion Dollars, to go into a War that couldn’t be won, that never had to start, but a War that he, without the U.S. and “TRUMP,” will never be able to settle. The United States has spent $200 Billion Dollars more than Europe, and Europe’s money is guaranteed, while the United States will get nothing back. Why didn’t Sleepy Joe Biden demand Equalization, in that this War is far more important to Europe than it is to us — We have a big, beautiful Ocean as separation. On top of this, Zelenskyy admits that half of the money we sent him is “MISSING.” He refuses to have Elections, is very low in Ukrainian Polls, and the only thing he was good at was playing Biden “like a fiddle.” A Dictator without Elections, Zelenskyy better move fast or he is not going to have a Country left. In the meantime, we are successfully negotiating an end to the War with Russia, something all admit only “TRUMP,” and the Trump Administration, can do. Biden never tried, Europe has failed to bring Peace, and Zelenskyy probably wants to keep the “gravy train” going. I love Ukraine, but Zelenskyy has done a terrible job, his Country is shattered, and MILLIONS have unnecessarily died – And so it continues. (Feb 19, 2025, 4:47 PM)” (1)

Hrvatski prijevod: „Zamislite samo to, skromno uspješni komičar, Volodimir Zelenski, nagovorio je Sjedinjene Američke Države da potroše 350 milijardi dolara, da uđu u rat koji se ne može dobiti, koji nikada nije trebao započeti, ali rat koji on, bez SAD-a i „TRUMPA“, nikada neće moći riješiti. Sjedinjene Države potrošile su 200 milijardi dolara više od Europe, a europski je trošak pokriven, dok Sjedinjene Države neće dobiti ništa natrag. Zašto Pospani Joe Biden nije zahtijevao izjednačenje, jer je ovaj rat mnogo važniji za Europu nego za nas – Imamo veliki, prekrasni Ocean kao razdjelnicu. Povrh svega, Zelenski priznaje da je pola novca koji smo mu poslali „NESTALO“. Odbija izbore, nalazi se vrlo nisko u ukrajinskim anketama, a jedino u čemu je bio dobar bilo je izigravati Bidena. Kao diktatoru bez izbora, Zelenskom je bolje da požuri ili mu više neće ostati država. U međuvremenu, uspješno pregovaramo o prekidu rata s Rusijom, nešto što svi priznaju da samo „TRUMP“ i Trumpova administracija mogu postići. Biden nikada nije pokušao, Europa nije uspjela donijeti mir, a Zelenskyy vjerojatno želi nastaviti s dobivanjem kruha bez motike. Volim Ukrajinu, ali Zelenski je napravio užasan posao, njegova zemlja je razbijena, a MILIJUNI su nepotrebno umrli – I tako se nastavlja.” (s engleskog preveo autor teksta).

Jesu li navedene količine dolara točne?

Newsweek je provjerio ovu izjavu i zaključio da je potpuno netočna. Temelj opovrgavanja točnosti i proglašavanja izjave lažnom je sljedeći podatak.

„Posebni generalni inspektor za Operaciju Atlantic Resolve (OAR), koji upravlja američkim nadzorom ove potrošnje, navodi da je Kongres dodijelio ili na drugi način stavio na raspolaganje gotovo 183 milijarde dolara prema Ukrajini i OAR-u, od čega je 130,1 milijarda dolara obvezano, a 86,7 dolara isplaćeno, između fiskalnih godina 2022. i 2024.“ (2)

No, ostale netočnosti u tom postu nisu detaljnije analizirane. Stoga pogledajmo druge izvore. „Kiel Institute for the World Economy“ na svom portalu ima stranicu „Ukraine support tracker“ i tamo je objavljeno koliko su SAD dosad potrošile na pomoć Ukrajini, ali i koliko je potrošila Europa. Konkretno, od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. do 12. mjeseca 2024. SAD su potrošile 114 milijardi eura, a Europa 132 milijarde eura. (3).

Zaključak

Dakle, SAD nisu potrošile 350 milijardi dolara niti su potrošile 200 milijardi dolara više od Europe. Zbog toga te podatke u tom postu trebamo ocijeniti kao NETOČNE.

P.S.

Ostali podaci iz istog Trumpova posta ovdje nisu predmet provjere, ali i njih su provjerili neki svjetski mediji. Tako je BBC Verify, tj. istraživači Matt Murphy i Jake Horton, provjerio ostale tvrdnje u tom postu i još neke tvrdnje u drugim Trumpovim izjavama i postovima, poput tvrdnje da je potpora Zelenskom 4% što je notorna neistina (štoviše, trenutačna potpora prema anketama niža je Trumpu u SAD-u nego Zelenskom u Ukrajini), zatim poput tvrdnje za je Zelenski diktator i na koncu tvrdnje da Ukrajina započela rat što je također notorna neistina jer je Rusija anketirala Krim 2014. i 2022. započela invaziju na Ukrajinu. (4)

Reference:

(1) Vidi: D. Trump, Truth Social (2025), URL: https://truthsocial.com/@realDonaldTrump/posts/114031332924234939 (pristupljeno: 20/02/2025).

(2) Vidi: Norton, T. (2025) “Fact Check: Did the US Give $350B to Ukraine, as Trump Claims?”, Newsweek, Published Feb 19, 2025 at 6:09 PM EST, URL: https://www.newsweek.com/fact-check-trump-says-usa-spent-350-billion-ukraine-2033333 (pristupljeno: 20/02/2025).

(3) Vidi: Christoph Trebesch, Giuseppe Irto and Taro Nishikawa (2025) „Ukraine support tracker“, na portalu „Kiel Institute for the World Economy“, URL: https://www.ifw-kiel.de/topics/war-against-ukraine/ukraine-support-tracker/ (pristupljeno: 20/02/2025).

(4) Vidi: Matt Murphy & Jake Horton (2025) “Fact-checking Trump claims about war in Ukraine”, BBC, BBC Verify, 19/02/2025, URL: https://www.bbc.com/news/articles/c9814k2jlxko (pristupljeno: 20/02/2025).