SDP-ovac na čelu Holdinga?

Provjeravamo izjavu Marije Selak Raspudić iz emisije Otvoreno o političkom kadroviranju u Zagrebačkom holdingu

Autorica: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Transparentnost javnih poduzeća u kontekstu financija i kadrova temelj je odgovornog korištenja vlasti, odnosno upravljanja na lokalnoj razini. Tematika kadrovskih rješenja, poglavito u vrijeme izbora, česta je u javnom političkom diskursu i kao takva predmet sukoba između onih koji se bore za vlast. Izjave vezane uz ovu tematiku potrebno je kritički analizirati i ocijeniti njihovu točnost kako bi medijski prostor imao karakteristike točnosti i transparentnosti. Shodno tome, goruće pitanje o političkoj pripadnosti istaknutih pojedinaca u takvim javnim poduzećima posebno je značajno kako bi se mogla ocijeniti profesionalnost, politički utjecaj, ali i percepcija građanki i građana o takvim poduzećima.

Tvrdnja koja se analizira

Jučer, 27. svibnja 2025. godine, u emisiji Otvoreno na HRT-u koju smo pratili održano je sučeljavanje dvoje kandidata koji u drugom krugu lokalnih izbora traže povjerenje Zagrepčanki i Zagrepčana za obnašanje najvažnije funkcije u Gradu. Kandidati su Marija Selak Raspudić, kandidatkinja Marija Selak Raspudić – Nezavisna lista, i aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević, kandidat platforme Možemo! i SDP-a. Tijekom žustre rasprave, otvoreno je mnogo tema koje su važne za funkcioniranje velikog grada kao što je Zagreb, no posebnu pažnju je privukla izjava Marije Selak Raspudić da se na čelu Zagrebačkog holdinga nalazi politički kadar SDP-a, odnosno da je na njegovom čelu Radenović. Izjava implicira da je osoba s prezimenom Radenović, član SDP-a, trenutačno na čelnoj poziciji Zagrebačkog holdinga.

Analiza podataka

Na službenoj web stranici Zagrebačkog holdinga, navodi se da su članovi Uprave Ivan Novaković (predsjednik), Matija Subašić-Maras (članica), Dubravko Karačić (član) i Damir Novinić (član) (2). Također, na istoj stranici se navode i članovi Nadzornog odbora, a to su: Andro Pavuna (predsjednik), Martina Jurišić (članica), Željko Matijašec (član) i Kristijan Starčević (član) (3). Nijedna navedena osoba ne nosi prezime Radenović, niti je javno poznata, i dostupna, informacija o aktualnoj povezanosti sa SDP-om.

Igor Rađenović i reakcija T. Tomaševića

U sklopu Zagrebačkog holdinga postoji jedna osoba čije prezime nalikuje na prezime Radenović, a to je Igor Rađenović. On trenutačno obnaša dužnost voditelja podružnice Gradska groblja (unutar Zagrebačkog holdinga) (4). Igor Rađenović je bivši član SDP-a koji je bio saborski zastupnik u VII. Sazivu, a obnašao je i dužnost zamjenika ministra financija u SDP-ovoj vladi Zorana Milanovića (5) (6). Njegova trenutačna uloga ograničena je na vodstvo jedne od 16 podružnica Zagrebačkog holdinga što je ispod razine Uprave i upravljanja cijelim sustavom.

Tijekom sučeljavanja, gradonačelnik Tomašević se na navedenu izjavu Marije Selak Raspudić začudio i pitao tko je to pri čemu je u emisiji nastala neugodna situacija i zbunjenost.

Ocjena točnosti i zaključak

Izjava kandidatkinje Marije Selak Raspudić temelji se na pogrešnoj identifikaciji osobe, ali i funkcije. Iako se Marija Selak Raspudić, nakon pomalo neugodno nastale atmosfere, ogradila riječima da je se ispravi ako je nešto pogriješila, njezina tvrdnja činjenično je neosnovana.

Reference:

1.     Vidi:https://chatgpt.com/

2.     Vidi: https://www.zgh.hr/o-nama/profil/uprava/138

3.     Vidi:https://www.zgh.hr/o-nama/profil/nadzorni-odbor/137

4.     Vidi:https://www.gradskagroblja.hr/en

5.     Vidi:https://www.sabor.hr/en/members-parliament/radenovic-igor-7-term

6.     Vidi:https://www.vecernji.hr/vijesti/igor-radenovic-postao-zamjenik-ministra-financija-949692

 

Možemo! i SDP: Jesu li riješene gradske financije Grada Zagreba i stižu li velike investicije?

Analizirali smo tvrdnju kandidata dviju koalicijskih stranaka (za Grad Zagreb) o stabilizaciji zagrebačkih financija i planiranim ulaganjima.

Autorica: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

„Financijska stabilnost jedan je od ključnih preduvjeta održivog gospodarskog rasta. Zbog iznimno visokih ekonomskih i socijalnih troškova, očuvanje financijske stabilnosti ima karakter javnog dobra i važan je cilj ekonomske politike. Financijskom stabilnošću ponajprije se bavi makrobonitetna politika koja obuhvaća mjere, instrumente i aktivnosti potrebne za očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini jačanjem otpornosti financijskog sustava te izbjegavanjem i smanjivanjem sistemskih rizika“ (2).

Na lokalnoj razini, stabilno i odgovorno upravljanje javnim financijama znači osigurati fiskalnu održivost grada, mogućnost redovitog izvršavanja obveza (dugovanja), zadržati adekvatnu i željenu kreditnu sposobnost kao i stvoriti uvjete za projekte čiji je glavni cilj razvoj. S obzirom na to da je Republika Hrvatska članica Europske unije, lokalne vlasti u EU upravljaju značajnim udjelom javnih rashoda, poglavito u području obrazovanja, komunalija, zdravstva i socijalne skrbi, a u tom kontekstu značajno savjetodavno tijelo je i Odbor regija (OR) koji se sastoji od predstavnika europskih predstavnika regionalne i lokalne vlasti, a daje regijama EU pravo glasa u donošenju EU politika, te je zadužen za provjeru poštivanja regionalnih i lokalnih identiteta, nadležnosti i potrebe. EU Vijeće i EU Komisija dužni su se savjetovati s Odborom o pitanjima vezanim uz vlast na lokalnoj i regionalnoj razini, poglavito oko politika, okoliša, obrazovanja i prometa (3). Također, prema OECD-u, jedinice lokalne i regionalne vlasti odgovorne su čak za 40% javnih investicija u EU, a upravo učinkovite javne financije služe kao temelj koji može privući dodatna sredstva iz fondova EU i tržišta kapitala (4). Zbog navedenog, ovaj članak se bavi analizom izjava dvojice kandidata na lokalnim izborima za Grad Zagreb, Damira Bakića (Možemo!) i Borisa Lalovca (SDP), u kojima se tvrdi da je aktualna zagrebačka vlast uspjela stabilizirati financije zbog čega su otvoreni preduvjeti za značajna ulaganja u infrastrukturne i društvene projekte koji se mogu ostvariti u drugom mandatu.

Tvrdnja iz članka

Portal Index.hr napisao je 12. svibnja 2025. godine sljedeće: „KANDIDATI na listi za zagrebačku Gradsku skupštinu Damir Bakić (Možemo!) i Boris Lalovac (SDP) danas su ustvrdili da je dosadašnja gradska vlast uspjela stabilizirati financije što joj u idućem mandatu omogućuje niz velikih investicija u infrastrukturne i društvene projekte“ (5).

Prenosi se i izjava Borisa Lalovca: „Vladao je potpuni kaos i ne možete se baviti nikakvim velikim projektima dok ne sredite financije s jasnim rokovima plaćanja, visoku razinu transparentnosti i bitno poboljšanim investicijskim rejtingom. Zato su bitna dva mandata jer u prvom sređujete ono što se može, a onda u drugom, za koji se nadamo da ćemo ga dobiti, slijede samo investicije i gradnja.“, a za Damira Bakića se navodi: „Damir Bakić naveo je da je Grad Zagreb, kad je u pitanju investicijski rejting, niz godina tavorio u „smeću“, a danas je ponovno u investicijskom rejtingu, čime je povećan apsorpcijski kapacitet europskih sredstava i ukupan kredibilitet.“ (6)

Analiza podataka

Prema službenim dokumentima Grada Zagreba (7), proračun za 2025. godinu planiran je s ukupnim prihodima od 2,75 milijardi eura i rashodima od 2,89 milijardi eura što je vidljivo na Slici 1.

Slika 1. Prihodi i rashodi proračuna Grada Zagreba (Izvor: (8))

Također, kapitalna ulaganja u 2025. godini planirana su u iznosu od 333 milijuna eura, što je osmerostruki porast u odnosu na 2021. godinu kada je aktualna vlast preuzela upravljanje Gradom, i 50% u odnosu na 2024. godinu (9). Od ukupnog iznosa kapitalnih ulaganja, 167 milijuna eura osigurano je za 10 velikih projekata – nova gradska knjižnica (Paromlin), Dom sportova, bazeni Špansko, stanovi u Podbrežju i podvožnjak Medpotoki (10). Preostalih 50% sredstava u kapitalnim ulaganjima predviđeno je za nastavak ulaganja u vrtiće, škole, zdravstvene ustanove i objekte socijalne skrbi, ali i zaštitu i obnovu nakon potresa. Također, očekuje se i iskorištavanje sredstava iz fondova EU od 186 milijuna eura, a to je višestruko više nego 2019. godine kada je povučeno 30 milijuna eura (11). Prema kreditnom mišljenju Moody’s-a, objavljenom 15. studenog 2024. godine, „kreditni profil Grada Zagreba (A3 stabilan) odražava njegovo dosljedno snažno upravljanje proračunom koje rezultira poboljšanim operativnim i financijskim rezultatima koji podržavaju kontinuirano smanjenje duga i stvaranje rezervi likvidnosti. Institucionalni okvir je snažan, a Grad ima koristi i od svog snažnog i dobro diversificiranog gospodarstva, koje čini jednu trećinu bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje“ (12). Prije objavljene analize, kreditni rejting Grada Zagreba bio je slabiji, odnosno Baa2, pozitivno.

Na Slici 2. prikazani su ključni fiskalni pokazatelji Grada Zagreba u razdoblju 2019.-2025., koji uključuju kretanje duga, proračunskog salda, kapitalnih rashoda i transfera iz viših razina vlasti. Ti podaci ukazuju da se neto izravni i neizravni dug u odnosu na prihode poslovanja kontinuirano smanjuje – s 109,7% u 2020. na projekciju od 49,3% u 2025. godini, a to znači da se upravljanje zaduživanjem znatno poboljšalo. Isto tako, primarni saldo poslovanja u 2025. godini predviđa se na 28,7% prihoda poslovanja, što je veoma dobar fiskalni rezultat i pokazatelj stabilnosti financija. Grad Zagreb smanjuje i opterećenje otplata duga, s 13,1% u 2023. godini na predviđenih 5,4% u 2025. godini, što povećava fiskalni prostor za projekte razvojnog karaktera.

Slika 2. Ključni pokazatelji Grada Zagreba (Izvor: (13))

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja kandidata Damira Bakića i Borisa Lalovca može se ocijeniti kao utemeljena. Podaci iz službenih izvora Grada Zagreba i međunarodnih kreditnih agencija ukazuju da je proračun znatno povećan, da postoji rast kapitalnih ulaganja, da se EU fondovi dobro iskorištavaju i da se podiže kreditni rejting glavnog grada RH. Ovi pokazatelji podupiru tvrdnju da je aktualna zagrebačka gradska vlast uspjela konsolidirati javne financije Grada te da su time stvoreni preduvjeti za realizaciju investicijskih projekata koje bi, u suradnji s koalicijskim partnerom SDP-om, mogla provesti ako im građani ponovno ukažu povjerenje na izborima. Zbog svega navedenog, navedene izjave ocjenjuju se ocjenom točno.

Reference:

  1. Vidi:https://mozemo.hr/mozemo-i-sdp-predstavili-izborni-program-za-zagreb/
  2. Vidi:https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/financijska-stabilnost/o-financijskoj-stabilnosti
  3. Vidi:https://www.edic-cakovec.eu/wp-content/uploads/2015/02/Kako-funkcionira-EU.pdf
  4. Vidi:https://www.oecd.org/en/topics/regional-rural-and-urban-development.html
  5. Vidi:https://www.index.hr/vijesti/clanak/mozemo-i-sdp-u-zagrebu-smo-rijesili-financije-u-drugom-mandatu-krecu-investicije/2669759.aspx
  6. Vidi:https://www.index.hr/vijesti/clanak/mozemo-i-sdp-u-zagrebu-smo-rijesili-financije-u-drugom-mandatu-krecu-investicije/2669759.aspx
  7. Vidi:https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/financije/proracun%202025/Kratki%20vodi%C4%8D.pdf
  8. Vidi:https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/financije/proracun%202025/Kratki%20vodi%C4%8D.pdf
  9. Vidi:https://zagreb.hr/proracun-zagreba-za-2025-kapitalna-ulaganja-porasl/203635
  10. Vidi:https://zagreb.hr/proracun-zagreba-za-2025-kapitalna-ulaganja-porasl/203635
  11. Vidi:https://zagreb.hr/proracun-zagreba-za-2025-kapitalna-ulaganja-porasl/203635
  12. Vidi: https://zagreb.hr/kreditne-ocjene-grada-zagreba/113893
  13. Vidi: https://zagreb.hr/kreditne-ocjene-grada-zagreba/113893

Jesu li ministri plaćeni pet puta više od nastavnika? Izjava Hajdaša Dončića brojčano ne stoji

Siniša Hajdaš Dončić, aktualni predsjednik SDP-a i zastupnik u Saboru, rekao je netočnu izjavu – da ministri u Hrvatskoj imaju četiri do pet puta veće plaće od nastavnika.

Autor: Ramona Ščuric

Aktualni predsjednik SDP-a i saborski zastupnik, Siniša Hajdaš Dončić, održao je 11. svibnja u Rijeci konferenciju za medije uoči prvog kruga lokalnih izbora u Hrvatskoj. Vijest je prenijela Hrvatska izvještajna novinska agencija (1) u kojoj se nalazi parafrazirana rečenica Hajdaša Dončića o razlici plaća nastavnika i trenutačnih ministara.

Hajdaš Dončić: „Naknadnom provjerom došao sam do podatka da te razlike u bruto iznosu idu blizu onog što sam izjavio“

„Ocijenio je da je suludo da su plaće onih koji educiraju djecu četiri, pet puta manje od plaća ministara“, stoji u tekstu koji je objavila Hina, a prenijeli su i drugi mediji (2). S obzirom na to da Hajdaš Dončić na konferenciji nije iznio odakle mu podaci o plaćama nastavnika za koje je rekao da su četiri do pet puta manje od plaća ministara, poslali smo mu upit u kojemu smo ga zamolili da nam ustupi te informacije kako bismo mogli provjeriti točnost njegove izjave.

– U svom nedavnom govornom nastupu izjavio sam kako su plaće osoba koje obrazuju djecu manje od ministarskih i da je to loše. Naknadnom provjerom došao sam do podatka da te razlike u bruto iznosu idu blizu onog što sam izjavio, što potvrđuje smisao i poruku moje izjave, a to je isticanje važnosti društvenih prioriteta, napisao je Hajdaš Dončić u svom odgovoru.

Dodao je i kako smatra da je „strateški interes Republike Hrvatske izgradnja društva i gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i izvrsnosti“. Kao preduvjet za to vidi u „održivom, kvalitetnom i pravednom obrazovnom sustavu“.

– To uključuje i adekvatnu razinu plaća koja odražava važnost uloge djelatnika u odgojno-obrazovnim ustanovama. Ako se prema tome postavimo kao prema strateškom interesu, onda to moraju pratiti i izdvajanja iz proračuna. Dio možemo riješiti i kroz uštede. Konkretno, smatram neprihvatljivim da ministar demografije i useljeništva uopće obnaša tu dužnost, a kamoli da za nju prima plaću iz javnih sredstava. Potpuno mi je neprihvatljivo on kao ministar u javnim nastupima reducira djecu na ‘nosače pušaka’ i ne prepoznaje njihovu vrijednost kao nositelja znanja, kreativnosti i razvoja. Ništa bolja situacija nije ni kod resornog ministra koji je više puta pokazao krivi stav prema obrazovanju, čime je izgubio povjerenje roditelja, učenika i nastavnik, komentirao je u svom odgovoru na naš upit Hajdaš Dončić, referirajući se na ministra demografije Ivana Šipića i ministra obrazovanja Radovana Fuchsa.

Usporedba relevantnih podataka o plaćama je pokazala da je izjava Hajdaša Dončića pretjerana, odnosno netočna

Kako nismo dobili informaciju odakle Hajdašu Dončiću podaci o plaćama nastavnika, usporedili smo plaće ministara s jedinim relevantnim podacima – prosječnim bruto i neto plaćama nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent prema Centralnom obračunu plaća (COP) (3). Uspoređivali smo plaće ministara s prosječnim plaćama nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent jer takvi podaci predstavljaju najnižu osnovicu za ulazak u nastavničku profesiju.

Usporedba je pokazala da niti jedna bruto niti neto plaća nijednog ministra ili ministrice nije četiri ni pet puta veća od nastavničke. Podatke o plaćama ministara prikupili smo iz njihovih imovinskih kartica (4). Prema podacima iz ožujka 2025. (5), prosječna bruto plaća nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent iznosi 2.166 eura, a neto 1.532 eura.

Najveću bruto plaću ima ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i ona iznosi 8.115 eura (6). To je 3,75 puta veća plaća od prosječne bruto plaće nastavnika. Kada gledamo neto plaću, najveću ima ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved – 5.672 eura neto (7). To je 3,70 puta veća plaća od prosječne neto plaće nastavnika. Detaljnije podatke o bruto i neto plaćama ministara i za koliko su puta one veće od prosječne bruto i neto plaće nastavnika pogledajte u tablici.

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih / Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (imovinske kartice)

Izračunali smo i koliko iznosi prosječna bruto i neto plaća ministara kojih je ukupno 17. Prosječna bruto plaća ministara iznosi 7.195 eura i to je za 3,32 puta veća plaća od prosječne bruto plaće nastavnika koji nisu napredovali i koji imaju najmanji koeficijent. Prosječna neto plaća ministara je 4.697 eura i to je za 3,07 puta veća plaća od prosječne neto plaće nastavnika koji nisu napredovali i koji imaju najmanji koeficijent.

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih / Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (imovinske kartice)

Što znači da je nešto ‘toliko puta’ veće?

Kada se kaže da je nečija plaća „četiri puta veća“, to znači da se iznos množi s brojem četiri. Na primjer, ako nastavnik ima prosječnu neto plaću od 1.532 eura, neto plaća ministra koja bi bila točno četiri puta veća iznosila bi 6.128 eura. Ako bi bila pet puta veća, iznosila bi 7.660 eura neto. U stvarnosti, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ima neto plaću od 4.573 eura, što je oko 2,98 puta više od nastavničke, a ne četiri ili pet puta kako je rekao Hajdaš Dončić.

Iako su ministarske plaće znatno veće od nastavničkih, podaci ne potvrđuju izjavu Hajdaša Dončića da su četiri ili pet puta veće – niti u bruto niti u neto iznosu. Kako je i sam rekao, podaci iz njegove izjave su „dovoljno blizu“, ali nisu u potpunosti točni. Razlika u plaćama svakako postoji – od 2,3 do 3,7 puta – no ne doseže četiri ili pet puta, kako je ustvrdio Hajdaš Dončić. Stoga je njegova izjava brojčano pretjerana, a ocjenjujemo je kao netočnu.

Reference:

(1) Vidi URL: https://www.hina.hr/vijest/11948416 (pristupljeno 19. svibnja 2025.)

(2) Vidi URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hajdas-doncic-oni-koji-uce-djecu-imaju-pet-puta-manje-place-od-ministara-suludo/2669515.aspx (pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(3) Vidi URL: https://www.fina.hr/javna-tijela/centralizirani-obracun-placa-u-drzavnoj-sluzbi-i-javnim-sluzbama(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(4) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/izvjesca-o-imovinskom-stanju?contact_name=&field_naziv_duznosti_value=ministar&contact_name_1=&contact_name_2=&field_nacin_obnasanja_value=All(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(5) Vidi URL: https://mzom.gov.hr/vijesti/isplata-placa-za-travanj-2025-godine-zaposlenicima-skolskih-ustanova-te-prosjecne-i-medijalne-place-u-ozujku-2025-godine/6985 (pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(6) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/imovinske-kartice/imovinsko-stanje-duznosnika-branko-bacic(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(7) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/imovinske-kartice/imovinsko-stanje-duznosnika-tomo-medved(pristupljeno 19. svibnja 2025.)