Analiza tvrdnje o nutritivnoj nadmoći datulja i njezinog utjecaja na potrošačko ponašanje i uvoz
Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.
Područje analize
Utjecaj prehrambenih tvrdnji u medijima često nadilazi područje zdravlja, nutricionizma i prehrane te se dotiče sfere ekonomije. To se posebice odnosi na ekonomske aspekte kao što su ponašanje potrošača, tržišna dinamika i dinamika potražnje. Kada se određeni proizvod u javnosti percipira korisnim za zdravlje, s ekonomskog gledišta raste simbolička i tržišna vrijednost tog proizvoda, što može dovesti do naglog povećanja potrošnje i potražnje. U državama koje ne proizvode takve proizvode, navedene promjene često dovode do povećanja uvoza i stvaranja ovisnosti o dobavljačima izvan matične države, čime domaće tržište postaje osjetljivo na vanjske šokove i promjene cijena. Podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) (2), globalna trgovina hranom i promjene u prehrambenim navikama usko su povezane. Izvješće Organizacije naglašava da promjene u prehrambenim navikama, potaknute globalnim trendovima zdravlja i prehrane, imaju značajan utjecaj na međunarodne tokove trgovine te na stabilnost domaćih prehrambenih sustava. Trgovina je akcelerator „nutritivne tranzicije, utječući na dostupnost i raznolikost hrane te na ukupne nutritivne rezultate. Osim tržišnih posljedica, s ekonomskog gledišta postoji problem i informacijske asimetrije. Informacijska asimetrija označava situaciju u kojoj potrošači donose odluke koje se temelje na neprovjerenim ili preuveličanim informacijama (3). Zbog svega navedenoga, posebno je važno posjedovati i njegovati pristup prehrambenim člancima iz perspektive ekonomske analize zbog šireg uvida u to kako informacije oblikuju tržište, uvoznu politiku i dugoročne obrasce prehrambene potrošnje.
Tvrdnja iz članka
Slobodna Dalmacija je 11. srpnja objavila članak Najzdravije voće na svijetu kod nas se rijetko jede, a ima ga svaka trgovina. Evo recepta za sočan kolač koji se lako radi, u kojem se naglašava visoka nutritivna vrijednost datulja te ih se, već u naslovu, proglašava najzdravijim voćem na svijetu (4). U članku se ističe da su datulje bogate hranjivim tvarima, a osim nutricionističkog opisa, navodi se i recept za kolač, čime se dodatno nastoji potaknuti njihova konzumacija u svakodnevnoj prehrani.
Analiza podataka
Višestruki izvori potvrđuju da su datulje izuzetno hranjiv plod, bogat jednostavnim šećerima i korisnim mikronutrijentima.
Zaid i de Wt navode da su datulje vrlo hranjive, lako asimilirajuće i proizvode energiju (5).
Plod datulje, koji se često zove rudnikom jer je bogat mineralima, sastoji se od 70% ugljikohidrata (uglavnom šećer), što ga čini jednom od najhranjivijih prirodnih namirnica dostupnih čovjeku. Navode i da, u usporedbi s drugim voćem i namirnicama (marelica: 520 kalorija/kg; banana: 970 kalorija/kg; naranča: 480 kalorija/kg); kuhana riža: 1 800 kalorija/kg; pšenični kruh: 2 295 kalorija/kg; meso (bez masti) 2 245 kalorija/kg), datulje daju više od 3 000 kalorija po kilogramu. Nutritivne vrijednosti potvrđuje i University of Rochester Medical Center (6), koji navodi precizne nutritivne činjenice o datuljama, a prikazane su u Tablici 1. Tablica se odnosi na 1 datulju bez koštica. Posebno je bogata kalijem (167 mg), magnezijem, fosforom i manjim količinama željeza, što pridonosi prehrambenoj vrijednosti.
Ipak, potrebno je istaknuti da je udio šećera u jednoj datulji visok – skoro 16 grama. To je važno u kontekstu dijabetičke prehrane i glikemijskog opterećenja. Također, razine vitamina C, A i većine vitamina skupine B su niske, što ograničava raznolikost u pogledu vitamina. Iako se iz navedenog može zaključiti da su datulje energetski izdašna i mineralima bogata namirnica, povećana razina šećera i skroman vitaminski profil ukazuju na potrebu za uravnoteženom konzumacijom bez jednostavne interpretacije nutritivne vrijednosti.
Tablica 1. Nutritivni aspekt datulja
Izvor: (7)
ANDI (Aggregate Nutrient Density Index) je sustav ocjenjivanja koji hrani dodjeljuje bodove od 1 do 100 na temelju količine nutrijenata po kaloriji. Razvio ga je dr. Joel Fuhrman, a formula je: H = N / C (8)
To znači da hrana s više mikronutrijenata (vitamini, minerali, antioksidansi) i manje kalorija ima viši ANDI rezultat, odnosno smatra se zdravijom. Prema rang listi ANDI skale, u kategoriji voća, najbolje su rangirane svježe brusnice (207), jagode (182), kupine (171), maline (133), borovnice (132), guava (125), grejp (125), nar (119), dinja (118), šljive, naranče i marelice (106-98). Shodno ovoj ljestvici, datulje se ne spominju među najboljim/najzdravijim voćkama, što znači da se ne smatraju među najnutritivnijijm voćem po kaloriji.
Također, kriteriji za ocjenjivanje nutritivne vrijednosti voća obično uključuju raznolik spektar pokazatelja, uključujući sadržaj vitamina C i folata te minerala kao što su kalij, antioksidativni potencijal, niska energetska gustoća i količina prehrambenih vlakana. Znanstvene studije također pokazuju da bogatstvo fitokemikalija poput flavonoida i karotenoida, koji pridonose antioksidativnom učinku, dodatno podiže nutritivnu vrijednost voća, te ih stoga smatraju važnim dijelom zdrave prehrane (9).
Promatrajući datulje prema tim kriterijima, može se zaključiti da, iako su vrijedan izvor energije i minerala, one ne zadovoljavaju kriterije za univerzalno „najzdravije“ voće, čime se izbjegava pretjerana i netočna generalizacija njihove nutritivne vrijednosti.
Ocjena točnosti i zaključak
Tvrdnja da su datulje najzdravije voće na svijetu ne nalazi potporu u znanstveno utemeljenim metodama ocjenjivanja nutritivne vrijednosti, kao što su ANDI skala ili usporedbe sadržaja vitamina, minerala i antioksidansa. Iako datulje imaju visoku energetsku i mineralnu vrijednost, njihov visok udio šećera i skroman vitaminski profil ukazuju na potrebu za umjerenom konzumacijom i izbjegavanje pojednostavljenih ocjena o njihovoj univerzalnoj zdravstvenoj nadmoći.
S ekonomskog gledišta, ovakve prehrambene tvrdnje mogu imati konkretne posljedice – potiču potrošnju i uvoz proizvoda koji nisu lokalno dostupni, čime se povećava ovisnost o vanjskim dobavljačima i izlaže domaće tržište oscilacijama cijena i dostupnosti. Također, kada su takve tvrdnje temeljene na nepotpunim informacijama, dolazi do informacijske asimetrije koja može utjecati na neracionalno ponašanje potrošača. Stoga je ključno prehrambene informacije analizirati ne samo nutricionistički, već i ekonomski jer oblikuju tržište jednako kao i prehrambene navike.
Na temelju svega, članku se daje sljedeća ocjena točnosti: NETOČNO.
Reference:
1. Vidi:https://chatgpt.com/
3. Vidi:https://www.investopedia.com/terms/a/asymmetricinformation.asp
5. Vidi:https://www.fao.org/4/y4360e/y4360e06.htm
6. Vidi:https://www.urmc.rochester.edu/encyclopedia/content?contenttypeid=76&contentid=09421-1
7. Vidi:https://www.urmc.rochester.edu/encyclopedia/content?contenttypeid=76&contentid=09421-1
8. Vidi:https://www.urmc.rochester.edu/encyclopedia/content?contenttypeid=76&contentid=09421-1
9. Vidi:https://www.frontiersin.org/journals/nutrition/articles/10.3389/fnut.2024.1386328/full
