fact checking – LAZNA UZBUNA

„Strah od hrvatskog scenarija“ u Bugarskoj: stvarna opasnost ili medijska manipulacija?

Analiza pokazuje da navodi o panici uoči uvođenja eura u Bugarskoj nisu utemeljeni na realnim makroekonomskim pokazateljima, niti podržani institucionalnim izvorima. Hrvatski primjer se pogrešno interpretira i koristi u političke i senzacionalističke svrhe.

Autor: Josip Tomašković

Područje analize

Jutarnji list je 19. lipnja 2025. objavio članak pod naslovom: „Vrije u Bugarskoj: Svi se plaše hrvatskog scenarija, a sada kruže i glasine – EU će nam sjesti na osobnu ušteđevinu!“ (1). U tekstu se prenose navodni strahovi među građanima Bugarske da bi planirano uvođenje eura moglo rezultirati negativnim posljedicama sličnima onima koje su, prema tvrdnji, obilježile iskustvo Hrvatske: rast cijena, smanjenje kupovne moći te čak prijetnja zadiranja u privatne štedne depozite. Takve tvrdnje predstavljaju ozbiljnu optužbu ne samo prema europskim institucijama i nacionalnim vlastima, već i prema samom procesu uvođenja zajedničke valute.

Ovaj članak usmjeren je na analizu i provjeru te tvrdnje , takozvanog „hrvatskog scenarija“ , u javnom diskursu Bugarske, posebno u kontekstu njezine pripreme za pristupanje europodručju.

U tom cilju razmatramo četiri ključne komponente:

sadržaj i ton tvrdnji iznesenih u hrvatskom medijskom prostoru (Jutarnji list, 2025.),
makroekonomske pokazatelje Hrvatske i Bugarske iz 2024. godine (inflacija, rast BDP-a, depoziti, institucionalna povjerenja),
pravni i politički okvir Europske unije vezan uz zaštitu depozita i monetarnu konvergenciju,
interpretacije, strahove i dezinformacije prisutne u javnosti i medijima u obje zemlje

Analiza podataka

U nastavku donosimo komparativnu tablicu izabranih ekonomskih pokazatelja koji čine osnovu za razumijevanje percepcije i stvarnosti u obje zemlje:

Tablica 1: Djelo autora

Kao što je vidljivo, nijedan od osnovnih makroekonomskih pokazatelja ne upućuje na neposredni rizik ni u jednoj od zemalja. Hrvatska je, unatoč blažoj inflaciji, ostvarila veći rast BDP-a, a niti jedna država nije izvan okvira zaštite depozita propisane europskim zakonodavstvom. (2) (3) (6)

Što se zapravo dogodilo u Hrvatskoj?

Tvrdnja da je Hrvatska doživjela „scenarij“ koji bi trebao biti razlog straha nije poduprta stvarnim posljedicama uvođenja eura:

Rast cijena tijekom 2023. zabilježen je u pojedinim sektorima, ali se radi o korekcijama cijena usluga (npr. ugostiteljstva), a ne o monetarnoj nestabilnosti. (11)
Hrvatska nije doživjela gubitak štednje građana. Naprotiv, podaci HNB-a pokazuju kontinuirani rast depozita stanovništva.
Inflacija se postupno stabilizirala i vratila unutar ciljanih vrijednosti eurozone do kraja 2023. godine. (9)
Hrvatska je ostala unutar fiskalnih pravila EU i nije zabilježila gubitak monetarnog suvereniteta koji bi utjecao na prava štediša.

Drugim riječima, ne postoji konkretna negativna posljedica koja bi se mogla opravdano interpretirati kao “scenarij” kojem se Bugarska ima razloga bojati. (4) (5)

Kontekst u Bugarskoj

Strahovi u Bugarskoj najviše se oslanjaju na povijesno narušeno povjerenje u financijski sustav nakon sloma Corpbanke 2014., kada su građani doista bili privremeno lišeni pristupa svojim štednim računima (10). Međutim, taj se događaj dogodio pod domaćim regulatornim nadzorom, bez ikakve veze s europskim institucijama.

Trenutno nema nikakvih službenih izjava, dokumenata, nacrta zakona ili izjava predstavnika EU ili bugarskih vlasti koji bi sugerirali planirano „sjedanje“ na štednju. Direktiva o osiguranju depozita (Deposit Guarantee Schemes Directive) i dalje vrijedi u cijeloj EU, uključujući kandidate za eurozonu, te jamči 100.000 eura po osobi i banci. (7)

Ocjena točnosti i zaključak

Ovom članku dana je ocjena ,,netočan“ zbog više faktora:

Članak ne pruža nijedan podatak, studiju ili službeni dokument koji bi potvrdio da se u Bugarskoj doista „svi plaše“ scenarija sličnog Hrvatskoj. To se može shvatiti kao generalizacija.
„Hrvatski scenarij“ u ovom kontekstu ne znači gubitak štednje ili krizu – dapače, Hrvatska nije pretrpjela nikakvu financijsku destabilizaciju nakon uvođenja eura.
Tvrdnja da EU planira “sjesti na ušteđevinu” građana potpuno je neutemeljena – suprotna važećem zakonodavstvu EU i demantirana od strane svih mjerodavnih institucija.
Članak koristi izraze koji prenose paniku (npr. „vriju“, „glasine“, „plaše se“) bez analitičkog utemeljenja, što krši standarde odgovornog izvještavanja.

Drugim riječima, tvrdnje iz naslova i članka predstavljaju oblik senzacionalizma: one stvaraju osjećaj prijetnje na temelju neprovjerenih glasina, emocionalnih interpretacija i pogrešnog povezivanja dva konteksta, hrvatskog i bugarskog, koji su u stvarnosti prilično različiti.

Na temelju svega navedenog, članak ocjenjujemo kao: netočan – jer implicira postojanje ozbiljne prijetnje i panike u Bugarskoj, te negativnih posljedica u Hrvatskoj, bez ikakve stvarne osnove u dokumentiranim podacima, zakonodavstvu ili ekonomskoj dinamici.

Literatura:

banke Bugarska depoziti EU eurozona fact checking Hrvatska inflacija senzacionalizam uštede

Manipulacija senzacionalizmom u Dnevno.hr: Je li doista “stravično”?

Analiza pokazuje da tvrdnje iz naslova ne odgovaraju trenutno dostupnim ekonomskim pokazateljima u Hrvatskoj tijekom svibnja 2025.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Portal Dnevno.hr objavio je 17. lipnja 2025. članak pod naslovom: „Hrvatima se dogodilo nešto stravično: Vrištao bih na tvom mjestu!“ (1). Takav naslov koristi pojačanu emocionalnu retoriku, čime se odaje dojam dramatičnosti i izvanrednosti situacije. Čitatelji bi mogli zaključiti da se u Hrvatskoj dogodila ozbiljna gospodarska ili društvena kriza. Sam sadržaj članka temelji se na komentarima s foruma Reddit, u kojima se raspravlja o porastu cijena hrane, stanarine i općem osjećaju smanjene životne pristupačnosti. Ipak, ne pružaju se podaci niti analitički kontekst koji bi podržali tvrdnju o “stravičnom” stanju, a korištene formulacije ne udovoljavaju osnovnim profesionalnim standardima ekonomskog izvještavanja.

Analiza podataka

Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), godišnja stopa inflacije u svibnju 2025. iznosila je 4,3%, dok su cijene hrane porasle za 5,1% (2). U kontekstu opće europske dinamike, gdje je prosječna inflacija iznosila 1,9% (3), Hrvatska se nalazi iznad prosjeka, ali daleko od inflacijske krize. Usporedbe radi, tijekom postpandemijskog razdoblja 2022. i 2023., inflacija je dosezala dvoznamenkaste stope – i do 13% – što implicira da trenutni rast cijena predstavlja usporavanje, a ne izvanrednu situaciju.

Važno je razumjeti razliku između nominalnog i realnog rasta plaća. Nominalna plaća predstavlja iznos u apsolutnim vrijednostima, dok se realna plaća računa umanjenjem nominalne vrijednosti za stopu inflacije. U Hrvatskoj je prosječna neto plaća porasla s 890 eura (2020.) na oko 1500 eura (2025.), što predstavlja nominalni rast od gotovo 70% (4). Kada se u obzir uzme kumulativna inflacija od otprilike 25% u istom razdoblju, realni rast plaća iznosi približno 36%, što znači da su građani u prosjeku danas kupovno moćniji nego prije pet godina. Ipak, postoji značajna disperzija u prihodima između sektora, regija i socijalnih skupina, što doprinosi osjećaju ekonomske nesigurnosti.

U tekstu se navodi da si prosječan Hrvat ne može priuštiti godišnji odmor u vlastitoj zemlji, čime se implicira ekstreman pad standarda. Međutim, podaci Instituta za turizam pokazuju da domaći gosti i dalje čine 13% svih noćenja u komercijalnom smještaju, što upućuje na aktivno sudjelovanje građana u domaćem turizmu (5). Nema podataka koji bi potvrdili da je ta brojka značajno pala u usporedbi s prethodnim godinama. Dapače, turistički kapaciteti za domaće goste ostaju popunjeni u sezoni, što ukazuje na realnu potražnju.

Jedna od tvrdnji iznesena u tekstu jest da je pivo u Hrvatskoj skuplje nego u Njemačkoj. Iako se to može dogoditi kod pojedinih proizvoda u određenim regijama ili turističkim zonama, agregatni podaci Eurostata pokazuju da su razine cijena hrane i pića u Njemačkoj i dalje znatno iznad hrvatskih (6). Naime, Price Level Index (PLI) za prehrambene proizvode u Hrvatskoj iznosi oko 84, dok u Njemačkoj prelazi 110, što znači da su prosječne cijene hrane u Hrvatskoj oko 24% niže od prosjeka EU, a u Njemačkoj oko 10% više od prosjeka. Stoga se radi o selektivnom primjeru koji ne odražava stvarnu strukturu potrošačkih cijena.

Nadalje, indeks ljudskog razvoja (HDI), osobito kada se korigira za nejednakost (IHDI), koristi se za procjenu kvalitete života u državama. Tvrdnja da je Hrvatska ispred SAD-a prema ovom indeksu zahtijevala bi pozivanje na konkretne metodološke izvore, kojih u članku nema. Posljednje objavljene rang-liste Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) ne potvrđuju tu tvrdnju. Prema izvješću za 2024./2025., SAD i dalje ima viši HDI i IHDI od Hrvatske (7). Bez jasnog izvora, takva usporedba ostaje spekulativna i dovodi u pitanje točnost interpretacije.

Što se tiče cijena stanovanja, podaci HNB-a i DZS-a potvrđuju da su cijene nekretnina u urbanim centrima, posebice u Zagrebu i na obali, značajno porasle od 2020. Međutim, relativna dostupnost nekretnina ostaje viša nego u većim europskim metropolama kada se usporede omjeri cijene kvadrata i prosječne neto plaće (4). Na primjer, za prosječnu plaću u Zagrebu moguće je kupiti više stambene površine nego u Beču, Milanu ili Berlinu.

Ocjena točnosti

Na temelju podataka iz 2025. godine i korištenih stručnih izvora, članak Dnevno.hr sadrži više subjektivnih interpretacija koje nisu potkrijepljene službenim statistikama. Ključne tvrdnje u naslovu i tekstu prenose dojam krize bez jasno definiranih ekonomskih pokazatelja koji bi to opravdali. Emocionalno pojačana retorika stvara pogrešan dojam ozbiljnosti situacije, a korištenje anonimnih komentara s internetskih foruma bez konteksta dodatno umanjuje vjerodostojnost. Čitatelji bi na temelju ovog članka mogli steći dojam o izvanrednom pogoršanju standarda u Hrvatskoj, iako podaci pokazuju umjerene trendove inflacije, rast realnih plaća i ograničeni porast životnih troškova.

Na temelju navedenih informacija, ovaj članak ocjenjujemo ocjenom netočan.

Literatura:

(1) Vidi: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/hvatima-se-dogodilo-nesto-stravicno-vristao-bih-na-tvom-mjestu-2764949

(2) Vidi: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97173

(3) Vidi: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-18062025-ap

(4) Vidi: https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

(5) Vidi: https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-trzistima/informacije-o-tijeku-sezone

(6) Vidi: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_ppp_ind/default/table?lang=en

(7) Vidi: https://hdr.undp.org/data-center/documentation-and-downloads

DZS Ekonomija eurostat fact checking HNB hrana Hrvatska inflacija manipulacija mediji plaće potrošnja senzacionalizam stanovanje turizam

Trump objavio sporazum s Kinom – je li dogovor zaista postignut?

Analizirali smo tvrdnju iz medijskog članka da je „sporazum s Kinom postignut” te provjerili podržavaju li je dostupne činjenice.

Autor: Josip Tomašković

Uvodni kontekst

Index.hr je 11. lipnja 2025. objavio vijest (Hina) da je američki predsjednik Donald Trump na društvenoj mreži Truth Social izvijestio o postizanju trgovinskog sporazuma s Kinom, što je odmah ohrabrilo ulagače i podiglo cijene nafte iznad 68 dolara po barelu. U članku naslovljenom “Trump objavio sporazum s Kinom, nafta skočila iznad 68 dolara” opisano je kako su višednevni pregovori predstavnika SAD-a i Kine u Londonu rezultirali dogovorom. Prema Trumpovoj objavi, Peking je pristao ukinuti ograničenja na izvoz tehnoloških minerala (poput rijetkih minerala) i magneta, dok su se Sjedinjene Države obvezale olakšati pristup svojim sveučilištima za kineske studente. Ova najava ublažila je prijašnje strahove da bi daljnje napetosti između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogle naškoditi globalnoj potražnji za energentima. U takvom kontekstu, ključna tvrdnja koja proizlazi iz Trumpove objave jest da je „sporazum s Kinom postignut“, odnosno da je trgovinski dogovor zaključen. (1)

Analiza tvrdnje

Trumpova izjava o postignutom sporazumu s Kinom temelji se na rezultatu pregovora održanih u Londonu početkom lipnja 2025., koji su uslijedili nakon prethodnih razgovora u Ženevi i telefonskog poziva između Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Prema informacijama dostupnim iz više izvora, čini se da je postignut okvirni dogovor (engl. framework) koji predstavlja primirje u trgovinskom ratu između SAD-a i Kine. Taj dogovor uključuje nekoliko konkretnih elemenata o kojima je Trump javno izvijestio:

Rijetki minerali i magneti: Kina će unaprijed isporučiti neophodne rare earth minerale i magnete Sjedinjenim Državama, uklanjajući ranija kineska ograničenja na izvoz tih strateških materijala. Time bi se ublažila zabrinutost SAD-a zbog kineske kontrole nad opskrbom rijetkih zemalja (ključnih u tehnologijskoj industriji).
Studenti iz Kine: SAD će omogućiti pristup kineskim studentima svojim fakultetima i sveučilištima, što je Trump naglasio kao pozitivan aspekt sporazuma. Ovo znači nastavak ili proširenje izdavanja viza kineskim studentima, signalizirajući olakšavanje obrazovne razmjene unatoč trgovinskim napetostima.
Carine: Dogovoren je novi režim carina između dviju zemalja. Trump je naveo kako će ukupna stopa američkih carina na kinesku robu iznositi 55%, dok će kineske carine na američku robu biti 10%. Ove brojke predstavljaju zbroj postojećih i novih tarifnih mjera – uključujući osnovnu recipročnu carinu od 10%, dodatnih 20% koje je Trump nametnuo (dijelom zbog pitanja fentanila), te postojećih 25% carina iz prvog Trumpova mandata. Takva struktura carina osmišljena je kako bi se uspostavila ravnoteža u trgovini i smanjile retorzivne tarife koje su dosegle vrlo visoke razine tijekom trgovinskog sukoba.

Ključna tvrdnja “sporazum je postignut” implicira da su pregovori završili uspješno i da predstoji provedba dogovorenog. Je li ta tvrdnja točna i u kojoj mjeri? Dostupni dokazi upućuju na to da je postignut načelni sporazum, ali da on još nije formalno ratificiran niti u potpunosti razrađen. I sam Trump upozorio je da sporazum tek trebaju formalno odobriti i potpisati on osobno i kineski predsjednik Xi Jinping. Drugim riječima, postignut je dogovor na razini pregovaračkih timova, no slijedi potvrda na najvišoj političkoj razini prije nego što sporazum stupi na snagu. Američki dužnosnici opisali su rezultat londonskih pregovora kao “okvir koji će sada biti predstavljen predsjednicima na odobrenje”. Kako je pojasnio američki ministar trgovine Howard Lutnick, obje strane su postigle okvirni dogovor koji treba dobiti zeleno svjetlo od čelnika dviju zemalja, nakon čega će se pristupiti njegovoj implementaciji. Sličnu je poruku poslala i kineska strana – zamjenik kineskog ministra trgovine Li Chenggang potvrdio je da je u načelu dogovoren trgovinski okvir koji će biti proslijeđen na odobrenje u Washington i Peking. (1) (2)

Važno je istaknuti da je kineska vlada potvrdila postojanje dogovora. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Lin Jian izjavio je 12. lipnja da je postignut konsenzus te da “sada, kada je konsenzus ostvaren, obje strane trebaju ostati pri njemu”, naglasivši pritom kako “Kina uvijek drži svoju riječ”. Ova izjava sugerira da Peking sporazum shvaća ozbiljno i da ga je voljan poštovati, što daje dodatnu težinu tvrdnji da je dogovor stvarno postignut. Time je otklonjena sumnja da se radi samo o jednostranoj tvrdnji američkog predsjednika – kineske vlasti su javno potvrdile postizanje dogovora i voljne su pridržavati se zajedničkih zaključaka. (3)

Međutim, činjenica da je konsenzus postignut ne znači da je sporazum u potpunosti definiran do posljednjeg detalja. Naprotiv, više izvora napominje da mnoge pojedinosti sporazuma ostaju nejasne i da tek treba utvrditi točan plan provedbe. Primjerice, nije do kraja razjašnjeno kako će se točno provoditi ukidanje ograničenja na izvoz rijetkih minerala iz Kine, koliko brzo i u kojem opsegu će kineski studenti dobiti veći pristup američkim visokoškolskim institucijama, te na koji način će se nadzirati i eventualno prilagođavati dogovorene carine tijekom vremena. Također, američki ministar financija Scott Bessent izjavio je pred Kongresom da ovaj trgovinski dogovor ne uključuje “quid pro quo” – tj. nije riječ o izravnoj pogodbi tipa “čipovi za minerale” – naglašavajući da SAD neće olabaviti svoje izvozne kontrole naprednih čipova prema Kini unatoč dogovoru o rijetkim mineralima. To pokazuje da neke važne sigurnosne i tehnološke restrikcije ostaju na snazi, što je dio šireg konteksta trgovinskih tenzija i nije riješeno ovim sporazumom. (4)

Reakcije tržišta i analitičara također su bile oprezne. Iako je objava sporazuma donekle umirila ulagače, pojedini financijski stručnjaci istaknuli su da se konkretni utjecaj sporazuma neće moći procijeniti dok se ne objave svi detalji. Kako je primijetio jedan analitičar, za tržište je sporazum “gotova stvar prema riječima predsjednika Trumpa, ali nismo vidjeli nikakve detalje”, upozoravajući da bi “vrag mogao biti u detaljima”. Ova izjava sugerira da je tvrdnja o postignutom sporazumu djelomično preuranjena – sve dok se službeni dokument ne potpiše i sve odredbe ne iziđu na vidjelo, postoji određena razina neizvjesnosti. Činjenica da sporazum zahtijeva finalno odobrenje na vrhu implicira mogućnost da bi se, u teoriji, nešto još moglo izmijeniti ili iskrsnuti neočekivane prepreke prije formalizacije. Ipak, važno je naglasiti da je postizanjem načelnog dogovora ostvaren značajan korak naprijed u odnosima dviju sila, jer se time spriječila daljnja eskalacija carinskog rata i obnovilo povjerenje u trgovinsko primirje. (4) (5)

Uzimajući sve navedeno u obzir, tvrdnja da je “sporazum s Kinom postignut” treba se razumjeti u kontekstu dogovorenog okvira koji ima široku podršku obiju strana, ali koji formalno stupa na snagu tek nakon potpisivanja od strane Trumpa i Xija. Index.hr članak korektno prenosi tu informaciju – čak navodi i Trumpovu izjavu da sporazum još treba formalno potvrditi kineski predsjednik i on osobno, čime čitatelju daje do znanja da dogovor nije pravno finaliziran.

Zaključak

Trgovinski sporazum između SAD-a i Kine doista je postignut u načelu, što čini osnovu tvrdnje da je “sporazum postignut”. Pregovarački timovi dogovorili su paket mjera koji uključuje ukidanje ograničenja na izvoz rijetkih minerala, omogućavanje većeg pristupa kineskim studentima američkom visokom školstvu te definiranje novih tarifnih stopa. Ovu su vijest potvrdili i Trump i kineski dužnosnici, što upućuje na obostranu suglasnost oko osnovnih elemenata dogovora. Međutim, važno je naglasiti da sporazum u trenutku objave još nije bio formalno potpisan od strane predsjednika dviju država te da su detalji njegove provedbe još uvijek bili u izradi. Stoga je tvrdnja “Sporazum s Kinom je postignut” većinski točna u smislu da su pregovori uspješno okončani konsenzusom, ali može navesti na pogrešan zaključak da je sve završeno i provedeno. Točnost te tvrdnje uvjetovana je razumijevanjem da se radi o okvirnom dogovoru koji čeka finalnu potvrdu. Izvještaj Index.hr prenio je vijest profesionalno i sažeto, uključivši i potrebni kontekst o formalnom odobrenju sporazuma. Time je čitateljima pružena relativno točna slika stanja: sporazum je dogovoren, ali formalnosti i implementacija slijede. U zaključku, najavljena trgovinska nagodba predstavlja pozitivni pomak u američko-kineskim odnosima, no punu validnost dobit će tek nakon što bude ratificirana na najvišoj razini i pretočena u konkretne politike.

Reference:

Vidi (1): https://www.index.hr/vijesti/clanak/trump-objavio-sporazum-s-kinom-nafta-skocila-iznad-68-dolara/2679845.aspx

Vidi (2): https://www.reuters.com/world/china/china-affirms-trade-deal-with-us-says-it-always-keeps-its-word-2025-06-12/#:~:text=The%20deal%2C%20reached%20after%20Trump,the%20world%27s%20two%20largest%20economies

Vidi (3): https://www.reuters.com/world/china/china-affirms-trade-deal-with-us-says-it-always-keeps-its-word-2025-06-12/#:~:text=BEIJING%2C%20June%2012%20%28Reuters%29%20,China%20always%20kept%20its%20word

Vidi (4): https://edition.cnn.com/2025/06/11/business/us-china-trade-deal-analysis

Vidi (5): https://consent.yahoo.com/v2/collectConsent?sessionId=3_cc-session_a1584b8f-c7d4-4360-bdf1-68f619687c67