‘Kamate su “isparile”, Grad je “zaboravio”: što zapravo znamo o Kerumovu dugu i drugim sporovima u Splitu?’

Više je teških tvrdnji izrečeno o dugu tvrtke Lora produkt prema Gradu Splitu, zastari kamata i „pogodovanju“; pravni okvir i dostupni dokumenti pokazuju da dio narativa ostaje nedokazan, a dio moguć — ali ne i potkrijepljen konkretnim brojkama.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

Primarne tvrdnje (iz Slobodne Dalmacije, 12. 11. 2025.) (1)

  1. „Kako je Grad Split ‘zaboravio’ na Kerumov dug za stambeni kompleks u Lori? Kad su se sjetili, kamate su već zastarjele!“
  2. Na tematskoj sjednici Gradskog vijeća 3. rujna 2025. izrečena je optužba da je gradski pročelnik pogodovao tvrtki Lora produkt Željka Keruma.
  3. Grad Split je „pet godina spavao“ oko naplate, pa je zato došlo do zastare kamata. 
  4. Porez na nekretnine u Splitu ide s 1,99 €/m² na 5 €/m²“ — najava uoči sjednice, uz tvrdnju da će to „izbrisati mnoge male iznajmljivače“. 

Područje analize

Ovdje se razmatra pravni okvir komunalnog doprinosa i zastare potraživanja, status i dokazivost konkretnog duga (glavnica i kamate), te medijska interpretacija („zaborav“, „isparile kamate“, „pogodovanje“). Pritom su ključni Zakon o komunalnom gospodarstvu i Zakon o obveznim odnosima (opći i posebni rokovi zastare), kao i službene ili vjerodostojne objave koje potvrđuju datume dospijeća, eventualne prekide zastare i procesne radnje Grada. (1), (3), (7), (9), (12), (15).

Zašto je važno? Tvrdnje impliciraju financijski gubitak za proračun Grada Splita i mogući propust u službama koje upravljaju javnim potraživanjima; to je tema od javnog interesa. Analiza će se voditi kroz četiri kuta:

  1. Pravni okvir: što zakon kaže o komunalnom doprinosu i zastari (glavnica vs. kamate, prekid/prekoračenje rokova). (1), (3), (12), (15)
  2. Faktografija slučaja Lora produkt: što u članku jest, a što nije dokumentirano (iznosi, datumi, radnje Grada).
  3. Retorika i moguće manipulacije: „zaborav“, „isparile kamate“, „pogodovanje“.
  4. Sekundarna tvrdnja o porezu na nekretnine: stvarni raspon po zakonu i što znači lokalna odluka. (4), (7), (11), (14)

Analiza

1) Pravni okvir: komunalni doprinos, kamate i zastara

Komunalni doprinos je uređen Zakonom o komunalnom gospodarstvu; njime se definiraju plaćanje doprinosa i nadležna rješenja jedinica lokalne samouprave. (1) U pravilu, visinu i zoniranje propisuje gradskom odlukom predstavničko tijelo; za Split postoje odluke i izmjene kroz službene glasnike (npr., 2010. izmjene visine doprinosa). (1), (5), (6), (10) Zakon predviđa i specifične izuzetke (npr. kod uklanjanja i građenja jednake ili manje volumetrije), no u ovoj provjeri to je sporedno osim ako bi utjecalo na postojanje obveze Lora produkta uopće. (8)

Zastara: Opći okvir daje Zakon o obveznim odnosima — opći rok je 5 godina (a za neka međusobna trgovačka potraživanja 3 godine). (2), (9), (13), (17) Za komunalne naknade/doprinose postoji važna nijansa: ovrha na temelju izvršnog rješenja i upravnog postupka vuče posebna pravila o zastari prava na izvršenje; u protivnom se primjenjuje opći režim iz ZOO-a. (12), (15) Prekid zastare nastupa npr. podnošenjem tužbe, priznanjem duga ili djelomičnim plaćanjem; tada rok teče iznova. (2), (12), (15)

Zaključak ove točke: pravno je moguće da kamate zastare, pogotovo ako nije bilo radnji Grada koje bi prekidale rok. No, za potvrdu u konkretnom predmetu trebaju datumi dospijeća, dokaz o (ne)poduzimanju radnji i status rješenja/ovrhe — toga u članku nema u brojkama i dokumentima. 

2) Što je konkretno dokazano u tekstu o Lora produktu?

Iz članka proizlazi da se radi o dugu Lora produkta (tvrtka Željka Keruma) prema Gradu Splitu po osnovi neplaćenog komunalnog doprinosa za stambeni kompleks u Lori te da je na sjednici 3. rujna 2025. izrečena optužba o „pogodovanju“. No, ključne stavke nedostaju:

  • Nema iznosa glavnice i kamata, ni datuma dospijeća i zadnje radnje Grada (npr. opomena, tužba, ovrha, nagodba).
  • Nema skena/oznaka rješenja (izvršnost), pa se ne može utvrditi koji zastarni režim vrijedi (upravni/ovršni ili opći).
  • Nema potvrde prekida zastare (ili izostanka prekida) — što je presudno za bilo kakav zaključak o „isparavanju“ kamata.

Drugim riječima, članak nije pružio dokumentarne dokaze (broj rješenja, datum, iznos, postupovna radnja) koji bi omogućili preciznu provjeru je li doista nastupila zastara kamata i, ako jest, zašto (pasivnost ili procesna pogreška). U tom smislu, izrečena je ozbiljna sumnja, ali ne i dokazana činjenica. (16), (17)

3) Retorika i potencijalne manipulacije

„Grad je ‘zaboravio’“ je vrijednosna ocjena, a ne činjenično utvrđenje; „kamate su već zastarjele“ zvuči kao konačna činjenica bez datuma i akata. U naslovu i uvodu korištene su snažne formulacije („pet godina ‘spavali’“, „isparile kamate“) koje emocionalno sugeriraju nemar i štetu bez istovremene prezentacije dokaza. To je retorička strategija koja može voditi pretjerivanju i cherry-pickingu (naglašavanje dijela duga — kamata — bez konteksta o glavnom potraživanju i procesnim radnjama).

„Pogodovanje“ je teška optužba. Ako dolazi iz vijećničke izjave (politički govor), tada je dužnost redakcije tražiti dokumentarni temelj (npr. spisi, zapisnici, interne upute, odluke), ili barem službeno očitovanje prozvanog odjela/pročelnika. Članak upućuje da je riječ o konstataciji na sjednici (3. rujna 2025.), ali ne prilaže dokumente. Bez toga se radi o navodu, ne o dokazanoj činjenici.

Što nedostaje:

  • vremenska linija (dospijeće → zadnja radnja Grada → trenutak navodne zastare);
  • razlučivanje glavnice i kamata (je li zastara obuhvatila samo kamate, a glavnica i dalje živi?);
  • status eventualne ovrhe/tužbe/nagodbe;
  • relevantni gradski dokumenti ili izvadci iz predmeta.

Bez toga se ne može prijeći s razine političke izjave i medijskog naslova na razinu dokazive činjenice.

4) Sekundarna tvrdnja: „Porez na nekretnine skače na 5 €/m²“

Tvrdnja se pojavila u istom dnevnom kontekstu (današnja sjednica GV-a). Prema Zakonu o lokalnim porezima, zakonski raspon za porez na nekretnine iznosi 0,60–8,00 €/m² godišnje (izmjene iz prosinca 2024.). (4), (7), (11), (14) Stoga je lokalna odluka, unutar tog raspona,  formalno moguća. Najava rasta sa 1,99 €/m² na 5 €/m² spada u dopušteni raspon; je li to doneseno i s kojim obrazloženjem (projekcije prihoda, učinci na iznajmljivače) — pitanje je odluke GV-a i službenog zapisnika/odluke, a ne same vijesti.

Napomena o metodologiji: tvrdnje tipa „izbrisati će mnoge iz unosnog posla“ su prediktivne/ocjenske i zahtijevaju ekonometrijsku/analitičku podlogu (npr. broj iznajmljivača u osjetljivim zonama × razlika poreza × marže). Budući da medijski tekst to ne pruža, takva formulacija ostaje nedokazana (value claim), iako je zakonska osnova raspona točna.

Zaključak

Tvrdnja 1 (naslovna): „Grad je ‘zaboravio’ na Kerumov dug, kamate su zastarjele.“

Ocjena Lažne uzbune: NEODLUČIVO / NEOCJENJIVO.

  • Obrazloženje: pravno je moguće da su kamate zastarjele (postoji opći i posebni zastarni režim, uz mogućnost prekida), ali nedostaju ključni dokazi (iznosi, datumi dospijeća, status rješenja/ovrhe, zadnje radnje Grada) da bismo zaključili da se to doista dogodilo i zbog čijeg propusta. Članak iznosi ozbiljnu sumnju, ali ne nudi dokumentarni dokaz.

Tvrdnja 2: „Pročelnik je pogodovao tvrtki Lora produkt.“ 

Ocjena Lažne uzbune: NEODLUČIVO / NEOCJENJIVO.

  • Obrazloženje: riječ je o političkoj optužbi izrečeno na sjednici; bez spisa, rješenja, e-pošte/akata i službenih očitovanja — tvrdnja nije dokaziva u javno dostupnim izvorima iz članka.

Tvrdnja 3: „Grad je pet godina ‘spavao’.“

Ocjena Lažne uzbune: NEODLUČIVO / NEOCJENJIVO.

  • Obrazloženje: treba vremensku liniju radnji Grada (opomene, tužbe, ovrhe, nagodbe). Članak ne daje datume; bez njih se ne može zaključiti je li postojao prolongirani propust.

Sekundarna tvrdnja 4: „Porez na nekretnine skače na 5 €/m².“

Ocjena Lažne uzbune: TOČNO.

  • Zakon dopušta 0,60–8,00 €/m²; odluka na 5 €/m² je u okviru zakona. No učinci („izbrisati će mnoge“) su nedokazani bez analize.

Prema standardima Lažne uzbune, konačna ocjena tvrdnji iz članka o Lora produktu bila bi ,,većinski netočno”. Ta ocjena proizlazi iz činjenice da ključni empirijski elementi (iznosi, datumi, akti, status ovrhe/tužbe/nagodbe, prekidi zastare) nisu javno predočeni. Bez njih nije moguće točno zaključiti o zastari kamata niti o uzročno-posljedičnoj vezi s navodnim „zaboravom“ ili „pogodovanjem“.

Vidi:

  1. Slobodna Dalmacija. Kako je Grad Split ‘zaboravio’ na Kerumov dug za stambeni kompleks u Lori? Kad su se sjetili, kamate su već zastarjele! (Urukalo V.). 12. 11. 2025.; https://www.slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/kako-je-grad-split-zaboravio-na-kerumov-dug-za-stambeni-kompleks-u-lori-kad-su-se-sjetili-kamate-su-vec-zastarjele-1517112
  2. Narodne novine. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18 i dr.). Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_68_1393.html
  3. Zakon.hr. Zakon o obveznim odnosima (pročišćeni prikaz). Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/75/zakon-o-obveznim-odnosima 
  4. Zakon.hr. Zakon o lokalnim porezima – čl. 26. (0,60–8,00 €/m²). Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/875/zakon-o-lokalnim-porezima
  5. Split – Službeni glasnik. Odluka o komunalnom doprinosu (izvadak, 2010.). Dostupno na: https://split.hr/DesktopModules/Bring2mind/DMX/API/Entries/Download?language=hr-HR&Command=Core_Download&EntryId=4461&PortalId=0
  6. Legalizacijagradnje.com. Odluka o komunalnom doprinosu – Grad Split (informativni prijepis, 2010.). Dostupno na: http://www.legalizacijagradnje.com/wp-content/uploads/2011/10/ODLUKA_Komunalni_Split.pdf
  7. Narodne novine. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima (NN 152/24). Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_12_152_2504.html
  8. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Objašnjenje odredbi o komunalnom doprinosu (čl. 82. st. 2. ZKG). Dostupno na: https://mpgi.gov.hr/pristup-informacijama-16/zakoni-i-ostali-propisi/upute-objasnjenja-i-misljenja-3987/zakon-o-komunalnom-gospodarstvu/5852
  9. Odvjetnik-strniscak.hr. ZOO – zastara: opći rok 5 godina; trgovačka 3 godine (pregled). Dostupno na: https://www.odvjetnik-strniscak.hr/odvjetnik/zakon-o-obveznim-odnosima-zastara/
  10. Scribd. „Nova Odluka o komunalnom doprinosu“ – prijedlog (informativno). Dostupno na: https://www.scribd.com/document/622547600/NOVA-ODLUKA-O-KOM-DOPRINOSU
  11. Porezna uprava RH. Porez na nekretnine – sažetak (0,60–8,00 €/m²). Dostupno na: https://porezna-uprava.gov.hr/hr/porez-na-nekretnine-4814/4814
  12. Porezna uprava RH – mišljenje. Zastara i otpis potraživanja komunalne naknade. Dostupno na: https://porezna-uprava.gov.hr/Misljenja/Detaljno/2460
  13. Sudovi.hr (PDF). Zastara kod ugovora o prometu roba i usluga (sažetak prakse: 3-godišnja trgovačka). Dostupno na: https://sudovi.hr/sites/default/files/dokumenti/2019-10/Zastara_kod_ugovora_o_prometu_roba_i_usluga.pdf
  14. e-Savjetovanja. Izmjene Zakona o lokalnim porezima — povećanje raspona na 0,60–8,00 €/m². Dostupno na: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=28500& 
  15. Informator.hr. O zastari komunalne naknade i komunalnog doprinosa (sažetak). Dostupno na: https://informator.hr/strucni-clanci/o-zastari-komunalne-naknade-i-komunalnog-doprinosa
  16. Slobodna Dalmacija (konkretna najava sjednice/građanski kontekst). „Totalni obračun u Splitu, Kerum zaprijetio Puljcima“ (12. 11. 2025.). Dostupno na: https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/kerum-napao-puljkove-sjednica-vijeca-split-politika-1517126
  17. Slobodna Dalmacija. „Splitski vlasnici apartmana na koljenima…“ (12. 11. 2025.) — kontekst rasprave o porezu na nekretnine 5 €/m². Dostupno na: https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/splitski-vlasnici-apartmana-na-koljenima-porez-danas-ide-u-nebo-uskoro-odluka-koja-ce-mnoge-izbrisati-iz-unosnog-posla-1517149

“Šalter bez ovlasti”? — Kako se mit o HNB-u i „izgubljenom suverenitetu” sudara s pravom i činjenicama

Profesor Ljubo Jurčić tvrdi da je HNB nakon uvođenja eura „samo šalter“ bez većih ovlasti te da je Hrvatska izgubila suverenitet i mogućnost utjecaja na inflaciju.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

●      “HNB je samo šalter bez velikih ovlasti… izgubili smo suverenitet… HNB je sada bespomoćan i Vlada je u kratkom roku bespomoćna.”

●      “Mi smo izgubili suverenitet, ali smo izgubili i instrument kad dođe do ovakve situacije, ostali smo bez vlastitog novca. HNB je samo šalter bez velikih ovlasti od Europske centralne banke. De facto, HNB je sada bespomoćan i Vlada je u kratkom roku bespomoćna.” — Ljubo Jurčić, izjava za Nacional, 21. listopada 2025. (citati iz članka) (1)

Područje analize

Ova provjera razjašnjava tri česte tvrdnje o ulozi Hrvatske narodne banke (HNB) nakon uvođenja eura (1. siječnja 2023.): (a) je li HNB „samo šalter“ bez suštinskih ovlasti; (b) je li „izgubljen suverenitet“; (c) može li država i dalje utjecati na inflaciju. Analiza se oslanja na: Ugovor o funkcioniranju EU-a (TFEU), Statut ESCB/ESB, Zakon o HNB-u (NN 75/08, 54/13, 47/20), SSM uredbu o bankovnom nadzoru, službene dokumente HNB-a i statistiku DZS-a/ECB-a (2) (11).

Analitički kutovi:

1.     Pravni okvir i formalne zadaće HNB-a nakon uvođenja eura (TFEU čl. 127, 130; Zakon o HNB-u čl. 2–4).

2.     Raspodjela ovlasti u Eurosustavu (Upravno vijeće ESB-a; SSM).

3.     Monetarni suverenitet — što je preneseno, što ostaje.

4.     Utjecaj na inflaciju — monetarni vs. fiskalni alati i hrvatske prakse 2022.–2025.

Analiza

1) Pravni okvir i formalne zadaće HNB-a: „šalter“ ili regulator s redefiniranim mandatom?

TFEU čl. 127. propisuje da je glavni cilj ESSB-a (Eurosustava) stabilnost cijena, a nacionalne središnje banke (NSB) dio su sustava (2). TFEU čl. 130. eksplicitno jamči neovisnost središnjih banaka u obavljanju zadaća (3). U Hrvatskoj, Zakon o HNB-u jasno definira:

●      položaj i neovisnost HNB-a (čl. 2.),

●      cilj – stabilnost cijena (čl. 3.),

●      zadaci HNB-a (čl. 4.) uključujući zadaće nakon uvođenja eura, odnose s EU tijelima, nadzorno-statističke i operativne poslove (4).

Usto, izmjene iz 2020. integriraju obveze iz SSM Uredbe 1024/2013 (čl. 1.a Zakona o HNB-u navodi SSM uredbu među provedbenim aktima), čime se potvrđuje sudjelovanje HNB-a u bonitetnom nadzoru uz ESB (4) (7). HNB nakon eura nije likvidiran niti sveden na „šalter“, nego preuzima ulogu nacionalne operativne i nadzorne karike Eurosustava: sudjeluje u provedbi monetarne politike, nadzoru banaka (osobito manjih izravno nadziranih na nacionalnoj razini u okviru SSM-a), makroprudencijalnoj politici, statistici i upravljanju dijelom financijske imovine (npr. pričuve koje nisu prenesene ESB-u) (4) (10).

Što je preuveličano u „šalter“ narativu?

Izjavu da je HNB „samo šalter“ pobija više činjenica:

●      Upravno vijeće ESB-a (glavno tijelo za monetarnu politiku) sastoji se od šest članova Izvršnog odbora i guvernera svih NSB-ova europodručja — time i guvernera HNB-a (5).

●      HNB donosi i provodi niz podzakonskih odluka (npr. o kolateralu u operacijama Eurosustava, o izvještavanju za nadzor, o provođenju operacija monetarne politike) temeljem ovlaštenja iz Zakona o HNB-u (11) (13).

●      HNB provodi makroprudencijalnu politiku (protuciklički zaštitni sloj, O-SII, sektorska ponderiranja rizika itd.), s izmjenama kalibracija u 2024.–2025. (6) (8) (9).

Zaključak ovog kuta: pravni i institucionalni dokazni korpus ne podupire metaforu „šaltera“ — HNB je funkcionalno i ovlašteno tijelo unutar Eurosustava s nizom domaćih zadaća. Tvrdnja je preširoko generalizirana.

2) Raspodjela ovlasti: što stvarno odlučuje Zagreb, a što Frankfurt?

Uvođenjem eura (1.1.2023.), strateška monetarna ovlast prelazi na ESB: Upravno vijeće određuje ključne kamatne stope, operacije refinanciranja, okvir kolaterala, minimalne pričuve itd. (2), (5). No provedba se naslanja na NSB-ove, pa HNB operativno provodi odluke (npr. vrednovanje kolaterala, tehničke aspekte operacija) i donosi provedbene akte unutar ovlasti iz domaćeg zakona (13).

U bonitetnom nadzoru, SSM Uredba 1024/2013 definira specifične zadaće ESB-a, dok nacionalna nadzorna tijela (HNB) i dalje nadziru manje značajne institucije uz metodološki okvir SSM-a; ESB ima nadležnost za „značajne“ banke (7). Makroprudencijalno, HNB može aktivirati i kalibrirati zaštitne slojeve (npr. protuciklički zaštitni sloj — pck) i sektorske mjere; te mjere se notificiraju ESB-u/ESRB-u (6), (8), (9).

Zaključak ovog kuta: HNB više ne kroji sam kamatne stope, ali nije bez ovlasti: sudjeluje u odlučivanju (glas guvernera u Upravnom vijeću) i ima operativno-nadzornu i makroprudencijalnu ulogu. Tvrdnja o „bespomoćnosti“ zanemaruje tu raspodjelu.

3) Monetarni suverenitet: što je izgubljeno, a što nije

Monetarni suverenitet u užem smislu znači: emisija vlastite valute, kontrola njezine količine, određivanje kamatnih stopa i vođenje samostalne monetarne politike. Hrvatska je pristupanjem eurozoni prenijela te ovlasti na razinu ESB-a (2).  U tom smislu, djelomičan gubitak monetarnog suvereniteta je točan opis — standardna posljedica ulaska u monetarnu uniju. Međutim, ekonomski suverenitet nije reducibilan na monetarnu politiku. Država zadržava fiskalnu politiku (porezi, proračun, izdaci/investicije), politike dohotka i regulatorne alate (tržišta proizvoda, rada, konkurencije), te makroprudencijalne poluge preko HNB-a (6) (8) (9). TFEU čl. 130. i domaći Zakon (čl. 2.–4.) usto jamče neovisnost središnje banke i strukturiraju odnose s EU tijelima (3) (4).

Zaključak ovog kuta: sintagma „izgubili smo suverenitet“ preširoko je i netočno upotrijebljena ako se širi na sve ekonomske politike. Točna je kao skraćenica za monetarni suverenitet — ne i za fiskalno-regulatorni prostor.

4) Utjecaj na inflaciju: nema nacionalnih kamata, ali imate PDV, subvencije, administrirane cijene i makroprudencijalne kočnice

Tvrdnja da su „HNB i Vlada bespomoćni“ u kratkom roku zaboravlja fiskalne, administrativne i makroprudencijalne alate.

Primjeri iz hrvatske prakse 2022.–2025.:

●      Fiskalne mjere na energente i hranu. U 2022. proširena je primjena snižene stope PDV-a (13% i 5%) na prirodni plin, toplinsku energiju, drvo/pelet i dio prehrambenih proizvoda, s ciljem ublažavanja cjenovnog udara (14) (16). Iako Porezna uprava bilježi da sniženje PDV-a nije bilo u cijelosti ugrađeno u potrošačke cijene (marže su dijelom apsorbirale smanjenje), to je i dalje alat kratkoročnog ublažavanja (15).

●      Makroprudencijalne mjere HNB-a. Primjer je protuciklički zaštitni sloj kapitala od 30.6.2024. 1,5%, s najavom povećanja na 2% (primjena planirana od 1.1.2027.), čime se usporava pregrijavanje kreditnog ciklusa i prigušuju inflatorni kanali preko potražnje (8). HNB sustavno objavljuje Makroprudencijalnu dijagnostiku s pregledom aktivnih mjera (9).

●      Administrirane i subvencionirane cijene (npr. energenti) i paketi pomoći također mogu ublažiti inflatorni profil, iako s fiskalnim troškom (14) (15).

●      Statistički i komunikacijski okvir. DZS/ECB objavljuju HICP/CPI koji služe usmjeravanju mjera (10) (11).

Ukratko: ESB vodi kamate, no nacionalne vlasti i HNB imaju alatnu kutiju koja u kratkom do srednjem roku utječe na inflatorne impulse (putem poreza, subvencija, regulacije i kreditnog kanala). Reći da je država „u kratkom roku bespomoćna“ je pretjerivanje.

Retoričke i metodološke napomene

●      Metafora „šaltera“ koristi hiperbolu i sugerira institucionalnu irelevantnost HNB-a, što je u kontradikciji s pravnim tekstovima (TFEU/Statut/ Zakon o HNB-u) i praksom (nadzor, makroprudencijalne mjere, podzakonske odluke) (2) (8) (11)

●      „Izgubljeni suverenitet“ je reduktivna generalizacija: točna za monetarnu sferu, netočna ako se čita kao sveukupna nemoć države.

●      „Nemoć u kratkom roku“ ignorira fiskalne i regulacijske instrumente potvrđene hrvatskim praksama 2022.–2025. (14) (16).

●      Što nedostaje u tvrdnji? Izostavljeni su konkretni članci prava EU i domaćeg zakona, struktura odlučivanja (Upravno vijeće ESB-a) i makroprudencijalni arsenal HNB-a.

Zaključak

Primarna tvrdnja (HNB je „samo šalter“ bez ovlasti; država i HNB „bespomoćni“): na temelju prava EU-a (TFEU čl. 127, 130; Statut ESCB/ESB), Zakona o HNB-u (čl. 2–4), SSM okvira i prakse HNB-a (makroprudencijalne mjere, nadzor, provedbeni akti), tvrdnja je netočna. HNB nema autonomnu monetarnu politiku, ali ima značajne operativne, nadzorne i makroprudencijalne ovlasti, a država zadržava fiskalne i regulatorne alate koji kratkoročno utječu na inflaciju (2) (11) (12) (14) (16).

Sekundarna tvrdnja („izgubljeni suverenitet“): djelomično točno u monetarnoj dimenziji (prijenos na ESB), ali netočno kao generalna tvrdnja o ekonomskoj nemoći — fiskalno-regulatorni prostor ostaje značajan (2) (9) (14) (16).

Službena ocjena ovog članka je time ,,većinski netočan”. Obrazloženje; jezgrovita istina o prijenosu monetarnog suvereniteta postoji, ali ključne sastavnice tvrdnje („HNB je samo šalter“, „bespomoćni smo“) u raskoraku su s pravnim i institucionalnim činjenicama i zanemaruju dostupne fiskalne/makroprudencijalne alate.

Vidi:

1.     Nacional.hr. O INFLACIJI Jurčić: HNB je samo šalter bez velikih ovlasti… 21.10.2025. Dostupno na:https://www.nacional.hr/o-inflaciji-jurcic-hnb-je-samo-salter-bez-velikih-ovlasti-izgubili-smo-suverenitet-ali-i/

2.     Ugovor o funkcioniranju Europske unije, čl. 127 (stabilnost cijena; zadaće ESSB/Eurosustava). EUR-Lex (HR). Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/resource.html?format=PDF&uri=cellar:9e8d52e1-2c70-11e6-b497-01aa75ed71a1.0011.01%2FDOC_3

3.     TFEU čl. 130 (neovisnost središnjih banaka). EUR-Lex (EN; normativni tekst). Dostupno na:https://eur-lex.europa.eu/eli/treaty/tfeu_2016/art_130/oj/eng

4.     Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (NN 75/08, 54/13, 47/20): čl. 2 (neovisnost), čl. 3 (cilj), čl. 4 (zadaci; zadaće nakon uvođenja eura), čl. 1.a (provedba SSM/BRRD/EU akata). Pročišćeni tekst: Zakon.hr. Dostupno na:https://www.zakon.hr/z/590/zakon-o-hrvatskoj-narodnoj-banci

5.     ECB. The Governing Council (sastav: Izvršni odbor + guverneri NSB-ova europodručja). 16.10.2024. Dostupno na: https://www.ecb.europa.eu/ecb/decisions/govc/html/index.en.html

6.     HNB. Makrobonitetna politika — okvir i ciljevi (HR/EN). 7.6.2024. Dostupno na: https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/financijska-stabilnost/o-financijskoj-stabilnosti/makrobonitetna-politika

7.     Uredba (EU) br. 1024/2013 (SSM): o dodjeli specifičnih zadaća ESB-u u bonitetnom nadzoru. EUR-Lex. Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2013/1024/oj/eng? 

8.     HNB. Protuciklički zaštitni sloj kapitala (pck): stopa 1,5% od 30.6.2024.; najava 2% od 1.1.2027. Objavljeno 30.9.2025. Dostupno na: https://www.hnb.hr/en/core-functions/financial-stability/cnb-s-macroprudential-policy/countercyclical-capital-buffer

9.     HNB. Makroprudencijalna dijagnostika, br. 24 (listopad 2024.) i br. 25 (ožujak 2025.) — pregled važećih mjera. Dostupno na: https://api.hnb.hr/documents/d/guest/e-mpd-25-2025

10.  HNB. Upravljanje financijskom imovinom (pričuve koje nisu prenesene ESB-u). 2.1.2023. Dostupno na:https://www.hnb.hr/en/core-functions/financial-assets-management? 

11.  Hrvatska narodna banka. (2025). Odluka o upravljanju kolateralom u kreditnim operacijama Eurosustava [NN 84/2025, 28. svibnja 2025.]. Narodne novine. Preuzeto s https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_05_84_1123.html

12.  ECB. Independence — institucionalni temelj u Ugovoru i Statutu. Dostupno na:https://www.ecb.europa.eu/ecb/our-values/independence/html/index.en.html

13.  HNB. Europski sustav središnjih banaka / Eurosustav — uloga HNB-a. 1.1.2023. Dostupno na:https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/medunarodni-odnosi/europski-sustav-sredisnjih-banaka HNB+1

14.  TEB. Izmjene i dopune Zakona o PDV-u od 1.4.2022. (proširenje sniženih stopa na energente). 31.3.2022. Dostupno na: https://www.teb.hr/novosti/2022/izmjene-i-dopune-zakona-o-pdv-u-od-142022/

15.  Porezna uprava. Analiza učinaka sniženja PDV-a na cijene (1.4.2022.) — nalaz o nepotpunom prosljeđivanju u cijene. 23.5.2022. Dostupno na: https://porezna-uprava.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/Dokumenti%20vijesti/Analiza%20cijena%20-%20220523.pdf? 

16.  HOK. Promjene stopa PDV-a od 1. travnja 2022. — praktični pregled (13% i 5% na energente/dobra). 31.3.2022. Dostupno na: https://www.hok.hr/aktualno/promjene-stopa-pdv-od-1-travnja-2022? 

“Luksuzno meso”? Što tvrdnje o skoku cijena zapravo znače

Članak Dnevno.hr o mesu koje “uskoro postaje luksuz” temelji se na stvarnim brojkama za njemačku govedinu, ali ih pogrešno generalizira na cijelo meso, cijelu Europu i Hrvatsku. Provjerili smo sve navode.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

1. “Prema podacima Udruge proizvođačkih zajednica za stoku i meso (VEZG) iz Oldenburga, otkupne cijene su nedavno prešle 7 eura po kilogramu, što je više od 50% više nego ljeti 2023., znatno iznad prosječne stope inflacije.”

2. “U mesnicama i supermarketima kilogram junećeg odreska više klase doseže 40–50 eura, što sve češće postaje pravilo, a ne izuzetak.”

3. “Stručnjaci kažu da je glavni razlog stalno smanjenje stočnog fonda.”

4. “Broj goveda svake godine pada za dva do četiri posto. Mnoge farme zatvaraju vrata…”

5. “Statistika potvrđuje ove tvrdnje: u svibnju 2015. u Njemačkoj je bilo 12,6 milijuna goveda, dok ih je u svibnju ove godine ostalo samo 10,3 milijuna.”

6. “Poznato je da zeleni aktivisti i političari u Europi kritiziraju stočne farme… a sada se čini da njihove ideje dolaze do izražaja.”

7. “Ovo meso uskoro postaje luksuz: Cijena leti u nebo.”

Dnevno.hr, 29. rujna 2025. (1)

Područje analize

Ovaj članak tvrdi da su cijene mesa u Europi dosegle razine koje prijete pretvoriti ga u luksuznu namirnicu. Ključne brojke preuzete su iz njemačkog izvora VEZG (krovna udruga proizvođačkih zajednica za stoku i meso), a narativ se gradi kroz tri linije: prvo, cijene u otkupu i maloprodaji snažno rastu; drugo, uzrok je sustavno smanjenje stočnog fonda; treće, politički pritisci i “zeleni aktivisti” ubrzavaju taj trend. Da bismo procijenili točnost ovih tvrdnji, potrebno je odvojiti što se odnosi na Njemačku, što na globalna tržišta, a što na Hrvatsku. Također je nužno razlikovati otkupne cijene od maloprodajnih te provjeriti kako se trendovi uistinu reflektiraju na potrošače u EU i Hrvatskoj. U nastavku prilažemo tablicu VEZG-a.

Analiza

Otkupne cijene: “7 €/kg”

Tvrdnja da je cijena mesa u otkupu prešla 7 €/kg djelomično je točna, ali samo kada se precizira da se radi o govedini u Njemačkoj, točnije o klasi junadi R3 prema VEZG podacima. U rujnu 2025. ta je cijena doista dosegnula oko 7 €/kg trupne mase. Međutim, isti izvori pokazuju da je otkupna cijena svinja u istom razdoblju bila oko 1,85 €/kg, a peradi još niža. Dakle, 7 €/kg ne predstavlja “cijenu mesa” uopće, nego samo specifičan segment tržišta. Kada se to prešuti, stvara se lažan dojam da sve vrste mesa poskupljuju jednako dramatično. (2)

Usporedba s 2023.: “više od 50%”

Članak tvrdi da je cijena narasla više od 50% u odnosu na ljeto 2023. Podaci pokazuju da su u ljetu 2023. cijene junadi znale pasti do 4,40 €/kg, a prosjek cijele godine bio je bliže 4,96 €/kg. U usporedbi s najnižom vrijednošću rast na 7 €/kg doista znači +59%, dok u usporedbi s prosjekom znači oko +41%. Odabir “baze” odlučuje hoće li rast izgledati dramatičniji. Članak ne objašnjava na što se točno referira, što ukazuje na selektivno prikazivanje. (4)

Maloprodajne cijene: “40–50 €/kg”

Istina je da u njemačkim mesnicama i supermarketima postoje premium odresci koji dosežu cijenu od 40–50 €/kg. No to se odnosi na luksuzne rezove i specifične segmente, a ne na prosječnu cijenu mesa. Prosječna maloprodajna cijena govedine u Njemačkoj znatno je niža, dok svinjetina i perad ostaju dostupne većini kućanstava. U Hrvatskoj, pak, takve cijene nisu zabilježene, a prosječne cijene mesa kreću se u okvirima regionalnih standarda. Članak time anegdotalni primjer predstavlja kao “pravilo”, što je pogrešno. (6) (7) (10)

Uzrok: pad stočnog fonda

Podaci njemačkog statističkog ureda potvrđuju pad broja goveda s 12,6 milijuna (2015.) na 10,3 milijuna (2025.). To jest važan strukturni trend i on doista potiče rast cijena govedine. Međutim, članak ignorira druge važne uzroke: rast cijena stočne hrane i gnojiva, energenata, utjecaj globalne potražnje, kao i sanitarne krize poput afričke svinjske kuge u nekim državama. FAO-ov (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) indeks mesa pokazuje da globalni rekordi dolaze prvenstveno od govedine, dok su svinjetina i perad stabilnije ili čak pojeftinile. Pad stočnog fonda jest relevantan, ali nije jedini ni dovoljan razlog. (3) (5) (8) (9)

Politički okvir: “zeleni aktivisti”

Tvrdnja da su “zeleni aktivisti” i političari ključan uzrok poskupljenja mesa spada u ideološko objašnjenje bez potkrepljenih dokaza. Nigdje u članku nisu navedeni konkretni zakonski propisi ili mjere koje bi izravno podigle cijene na 7 €/kg. Iako rasprave o smanjenju emisija i utjecaju stočarstva na klimu postoje, nema dokaza da su one uzrok aktualnog rasta cijena. Empirijski podaci upućuju na tržišne uzroke: pad stada, rast inputa i potražnju, a ne na aktivizam ili politiku.

Krovna tvrdnja: “meso uskoro postaje luksuz”

Naslov je najdramatičniji element teksta. No kada se pogleda Eurostatov indikator materijalne deprivacije, vidi se da je udio stanovništva EU koje si ne može priuštiti meso ili ribu svaki drugi dan pao s 9,5% (2023.) na 8,5% (2024.). Dakle, priuštivost mesa se poboljšava, a ne pogoršava. U Hrvatskoj, Harmonizirani indeks potrošačkih cijena za meso pokazuje rast u skladu s inflacijom, ali ne razine koje bi meso pretvorile u luksuznu robu. Tvrdnja da meso općenito “uskoro postaje luksuz” nema uporišta u statistikama.

Zaključak

Članak Dnevno.hr temelji se na stvarnim podacima o govedini u Njemačkoj, ali ih prezentira na senzacionalistički način. Točno je da je otkupna cijena junadi R3 dosegla 7 €/kg i da su pojedini premium odresci u Njemačkoj doista vrlo skupi. Međutim, netočno je govoriti o “cijeni mesa” uopće, netočno je sugerirati da su svi rezovi poskupjeli jednakim tempom i netočno je tvrditi da meso u Europi ili Hrvatskoj postaje luksuzna roba. Uzroci su kompleksni, a ne svedeni na pad stočnog fonda ili politički aktivizam. Članak koristi realne brojke, ali ih izdvaja iz konteksta i generalizira, dok krovna tvrdnja o “luksuzu” nema empirijsku potvrdu. Time ovom članku dajemo ocjenu ,,većinski netočno”.

Vidi:

  1. https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/ovo-meso-uskoro-postaje-luksuz-cijena-leti-u-nebo-3074111,
  2. (izvor na njemačkom jeziku, vidi tablicu u članku) https://www.vezg.de/preisinfo-rinder.html
  3. https://www.destatis.de/EN/Themes/Economic-Sectors-Enterprises/Agriculture-Forestry-Fisheries/Animals-Animal-Production/Tables/5-holdings-with-cattle-and-stock-of-cattle.html
  4. https://www.bordbia.ie/farmers-growers/prices-markets/cattle-trade-prices/cattle-selected-eu-prices/
  5. https://agriculture.ec.europa.eu/data-and-analysis/markets/overviews/market-observatories/meat/beef-statistics_en?prefLang=hr
  6. https://fred.stlouisfed.org/series/CP0112HRM086NEST
  7. https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20250828-1
  8. https://www.fao.org/worldfoodsituation/foodpricesindex/en
  9. https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Material_deprivation_statistics_-_early_results
  10. https://blogs.worldbank.org/en/opendata/fertilizer-prices-gain-momentum-amid-strong-demand-and-geopoliti

Je li Hrvatska stvarno dobila „povoljni kredit“ od 1,7 milijardi eura za obranu?

Provjerili smo tvrdnju Nacionala da je EU odobrila Hrvatskoj 1,7 milijardi eura povoljnog kredita za jačanje obrane.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„Povoljni kredit Hrvatskoj: 1,7 milijardi eura za jačanje obrane“ — Nacional.hr, 9. rujna 2025. (1)

Područje analize

Nacional je objavio vijest da je Hrvatska dobila povoljni kredit u iznosu od 1,7 milijardi eura za jačanje obrane. Takve informacije imaju značajnu društvenu težinu jer se odnose na javne financije, vojnu sigurnost i europsku politiku. Ključno je razjasniti:

  • Postoji li zaista odluka EU o kreditu Hrvatskoj u navedenom iznosu?
  • Koji je pravni i financijski okvir tog navodnog kredita?
  • Je li riječ o kreditu ili o nekoj drugoj vrsti financiranja (fondovi, subvencije, bespovratna sredstva)?
  • Na koji način medij koristi retoriku i što je izostavljeno iz konteksta?

Analiza

1. Što je Nacional objavio i kako je formulirano

Nacional navodi da je Hrvatska dobila „povoljni kredit“ od 1,7 milijardi eura za obranu. Pojam „povoljni kredit“ sugerira zaduživanje pod boljim uvjetima od tržišnih, no tekst ne nudi dokument ili izvor iz EU institucija. Riječ „dobila“ implicira odluku donesenu i finaliziranu, što povećava dramatičnost naslova.

2. Pravna i financijska stvarnost EU instrumenata

U posljednjih pet godina EU je uvela niz instrumenata financiranja obrane. Ključni su:

  • European Peace Facility (EPF) – izvanproračunski fond koji financira vojne i sigurnosne aktivnosti, posebno potporu trećim zemljama.
  • European Defence Fund (EDF) – financira istraživanje i razvoj obrambenih tehnologija, kroz bespovratna sredstva i zajedničke projekte.
  • European Defence Industry Reinforcement through Common Procurement Act (EDIRPA) – instrument koji potiče zajedničku nabavu naoružanja među državama članicama.
  • SAFE – Security Action for Europe – novi mehanizam najavljen 2024., koji predviđa do 150 mlrd € zajmova i financijskih instrumenata na razini EU. SAFE može uključivati kreditne aranžmane preko Europske investicijske banke (EIB), ali zasad nema pojedinačnih alokacija po državama.

Nijedan od ovih instrumenata ne dodjeljuje specifičan „povoljni kredit“ samo Hrvatskoj. Financiranje se odvija kroz zajedničke projekte, fondove ili dostupne kreditne linije za sve članice. (2) (6)

3. Manipulativne tehnike

  • Pojmovna zamjena – riječ „kredit“ koristi se umjesto „financiranje“ ili „alokacija“, čime se stvara dojam duga i bilateralnog aranžmana.
  • Cherry-picking – prenesena je samo brojka (1,7 mlrd €) bez izvora i bez objašnjenja da se radi o ukupnom paketu za EU.
  • Sugestivni naslov – implicira gotovu odluku i direktan novac za Hrvatsku, iako dokumentacije nema.

4. Što nedostaje i što pokazuju dokazi

Provjerom službenih izvora (EK, EIB, Ministarstvo financija RH, Ministarstvo obrane RH) nema traga kreditu od 1,7 mlrd € isključivo za Hrvatsku. EU je 2025. najavila investicijski paket od 1,7 mlrd € u obrambenu industriju na razini cijele Unije – ne u obliku kredita i ne usmjereno jednoj članici. Nacional je vjerojatno zamijenio tu informaciju s bilateralnim aranžmanom. Štoviše, širi plan Readiness 2030 (ReArm Europe) predviđa mobilizaciju do 800 mlrd €, uključujući SAFE kredite. No i taj paket vrijedi za sve države članice, a ne za Hrvatsku posebno. (3) (4) (5)

Zaključak

Tvrdnja Nacionala da je „Hrvatska dobila povoljni kredit od 1,7 milijardi eura za jačanje obrane“ nije potkrijepljena dokumentima EU niti nacionalnih institucija. Radi se o pogrešnom tumačenju najavljenog EU paketa za obrambenu industriju, koji:

  • nije kredit, nego kombinacija fondova i potpora,
  • nije usmjeren isključivo na Hrvatsku,
  • te se odnosi na razinu cijele Europske unije.

Ocjena:  NETOČNO

Obrazloženje: EU nije Hrvatskoj odobrila povoljni kredit od 1,7 mlrd €, nego se radi o netočnom prikazu zajedničkog paketa mjera. Nacional je koristio pogrešan termin („kredit“) i prenio nepotpunu informaciju.

Izvori

  1. Nacional.hr. Povoljni kredit Hrvatskoj: 1,7 milijardi eura za jačanje obrane. 9. rujna 2025. https://www.nacional.hr/povoljni-kredit-hrvatskoj-17-milijardi-eura-za-jacanje-obrane/
  2. Europska komisija. SAFE – Security Action for Europe. https://defence-industry-space.ec.europa.eu/eu-defence-industry/safe-security-action-europe_en
  3. The Guardian. EU plan to bolster Europe’s defences could raise €800bn for Ukraine. 4. ožujka 2025. https://www.theguardian.com/world/2025/mar/04/eu-plan-to-bolster-europes-defences-could-raise-800bn-for-ukraine
  4. Financial Times. EU to expand defence financing instruments. 2025. https://www.ft.com/content/b5c95e3d-74e2-4eb5-a88b-9e650cb93ce2
  5. Reuters. EU to lift EIB lending limit for defence push. 20. lipnja 2025. https://www.reuters.com/business/finance/eu-lift-eib-lending-limit-100-billion-euros-defence-push-sources-say-2025-06-20/
  6. Europska investicijska banka (EIB). Press releases. https://www.eib.org/en/press/all/index.htm