July 2025 – LAZNA UZBUNA

Ovdje provjeravamo tvrdnje o tome kako su cijene pića na koncertu Thompsona na zagrebačkom Hipodromu „šokantne“, „čudne“, „zločin protiv čovječnosti“ itd.

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Tvrdnje na informativnim portalima su sljedeće: „Procurili cjenici: Šokirat će vas cijene hrane i pića na Thompsonovom koncertu“ (1), „Otkriveno što će se jesti i piti na Thompsonovom koncertu: Cijene bi vas mogle ostaviti u čudu“ (2), „Mnoge je šokiralo za koliko se jede i pije na Bundeku: ‘Cijena vode je zločin protiv čovječnosti’“ (3). Ovdje je nekoliko stvari važno.

Prvo, kolike su zaista cijene na Thompsonovom koncertu. Prema navedenim izvorima (vidi, 1, 2, 3) pola litre flaširane vode je 5 eura, Coca-Cola je 6 eura, a pola litre pive je 7 eura. Ova pića smo uzeli za primjer jer će se vjerojatno najviše kupovati.
Drugo, za poredbu pogledajmo kakve su cijene bile na nedavno održanom InMusic festivalu u Zagrebu. (4) Primjerice pivo je koštalo 5 eura, dakle, 2 eura jeftinije. Usporedimo to i s Ultra festivalom u Splitu 2023. godine. (5) Pola litre flaširane vode koštalo je 5 eura, dakle, isto kao i Thompsonovom koncertu na Hipodromu 2025.
Treće, na rock festivalima u Europi cijena pola litre (ili u Velikoj Britaniji 1 pinte) piva je otprilike 7 eura. (6) To znači da su cijene na Thompsonovom koncertu slične cijenama na sličnim događajima u Hrvatskoj pa čak i sličnim događajima u Europi. Dakle, u odnosu na cijene sličnih pića na sličnim događajima u Hrvatskoj i Europi, cijene na Thompsonovom koncertu u Zagrebu su prosječno slične, a negdje i doslovno iste.
Četvrto, cijene na Thompsonovom koncertu su nešto više nego prosječne cijene istih pića u kafićima u Zagrebu, iako treba uzeti u obzir da je raspon cijena u Zagrebu vrlo velik za slična ili ista pića ovisno o kafićima, klubovima itd. (7)
Konačno, cijene se mogu usporediti s kupovnom moći građana. Iako je prosječna kupovna moć građana niska (8), tj. većinu novca (skoro 50%) troše na dnevne i mjesečne potrepštine i plaćanje računa, ipak je u velikim gradovima kupovna moć veća, a skoro 41% posjetitelja koncerta dolazi iz Zagreba i ostalih velikih gradova (9), a također i dio iz Europe i Sjeverne Amerike gdje je kupovna moć kudikamo veća.

Dakle, nije točno da su cijene na Thompsonovom koncertu u Zagrebu 2025. previsoke, barem ne u odnosu na cijene na sličnim događajima u Hrvatskoj u tekućoj i prethodnim godinama, ali i u odnosu na cijene na sličnim događajima u Europi.

P.S.

Nasuprot rečenom, treba reći kako je skoro 33% posjetitelja koncerta izvan Zagreba i kako će na koncert potrošiti dosta novca, tj. najmanje: cijena ulaznice, cijena putovanja u Zagreb i povratak (karta, gorivo, cestarina, ostali troškovi), vjerojatno cijena najmanje jednog noćenja u Zagrebu, hrana dan prije i na dan koncerta i ostali troškovi. Tako se ukupna cijena po osobi za posjetitelje izvan Zagreba može popeti na par stotina eura (nema točnog izračuna). Ako znamo da 6% građana Hrvatske ne može zadovoljiti temeljne potrebe, da je oko 20% građana u riziku od siromaštva, a oko 30% blizu praga rizika itd. (10), onda proizlazi da je Thompsonov koncert za srednje i vrlo bogate stanovnike Hrvatske. Siromašni, oni blizu praga siromaštva, umirovljenici, mladi bez prihoda itd., osobito ako ne žive u Zagrebu ili okolicu, teško si mogu priuštiti koncert.

Izvori:

(1) URL: https://www.tportal.hr/showtime/clanak/procurili-cjenici-sokirat-ce-vas-cijene-hrane-i-pica-na-thompsonovom-koncertu-20250703(Pristupljeno: 04/07/2025).

(2) URL: https://www.poslovni.hr/hrvatska/koliko-bi-vas-mogla-kostati-okrjepa-na-thompsonovom-koncertu-evo-cijena-s-jednog-od-standova-4491262 (Pristupljeno: 04/07/2025).

(3) URL: https://www.vecernji.hr/vijesti/foto-pogledajte-cijene-na-bundeku-za-thompsona-kolike-su-onda-na-samom-koncertu-1873937(Pristupljeno: 04/07/2025).

(4) URL: https://www.vecernji.hr/vijesti/foto-pogledajte-cijene-na-inmusic-festivalu-kokice-4-eura-pivo-5-1871553?page=4 (Pristupljeno: 04/07/2025).

(5) URL: https://www.index.hr/magazin/clanak/pogledajte-cijene-na-ultri/2477794.aspx (Pristupljeno: 04/07/2025).

(6) URL: https://www.nottinghampost.com/whats-on/whats-on-news/download-festival-2025-drinks-prices-10261844?int_source=nba (Pristupljeno: 04/07/2025).

(7) URL: https://n1info.hr/biznis/rasle-place-ali-i-cijene/ (Pristupljeno: 04/07/2025).

(8) URL: https://balkans.aljazeera.net/news/economy/2024/12/17/hrvatska-na-dnu-eu-ljestvice-bdp-a-po-stanovniku (Pristupljeno: 04/07/2025).

(9) URL: https://www.index.hr/magazin/clanak/thompsonovi-fanovi-dolaze-iz-cak-45-zemalja-svijeta-i-vise-od-5000-gradova/2658489.aspx(Pristupljeno: 04/07/2025).

(10) URL: https://www.nhs.hr/novosti/zagrebacka_realnost_zabrinjavajuci_postotak_gradana_zivi_ispod_granice_siromastva_72784/ (Pristupljeno: 04/07/2025).

Koliko stranih radnika zaista radi u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj? Analizirali smo izjavu politologa i demografa dr. sc. Tade Jurića

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Migracije stanovništva uobičajena su pojava u 21. stoljeću. Prema Hrvatskoj enciklopediji (2), migracija se u najširem smislu može definirati kao prostorna pokretljivost stanovništva, a u užem smislu trajnija promjena mjesta stalnog boravka pojedinaca ili društvenih skupina. Migracije mogu biti stalne ili privremene, a one su „uzrokovane takozvanim pushfaktorima, odnosno razlozima zbog kojih ljudi napuštaju zemlju i pull faktorima, odnosno razlozima zbog kojih se odlučuju preseliti u određenu zemlju…“ (3). Kako bi se precizno razumio kontekst rasprave o stranim radnicima, ključno je objasniti tko su uopće državljani trećih zemalja i kakav je hrvatski zakonodavni okvir po time pitanju.

Kako ih definira službena stranica Ministarstva unutarnjih poslova RH (4), državljani trećih zemalja su „stranci koji nisu državljani članica Europskog gospodarskog prostora (Europske unije, Kneževine Lihtenštajn, Kraljevine Norveške, Republike Island) ili Švicarske Konfederacije, a imaju državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva.“ Zakonom o strancima propisani uvjeti kretanja i boravka, rad stranaca koji su državljani trećih zemalja u RH, a sve u skladu s propisima Europske unije. Službena stranica navodi neke od najvažnijih podataka o različitim vrstama boravka (privremeni, autonomni i sl.), a najvažnije informacije su sljedeće:

„Državljani trećih zemalja u Republici Hrvatskoj mogu boraviti na:

1. kratkotrajnom boravku (do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana)

2. privremenom boravku (do godine dana)

3. dugotrajnom boravku (neograničeno)

4. stalnom boravku (neograničeno)“ (5).

Posljednjih godina, RH bilježi značajan porast broja stranih radnika, što se detaljno analizira i raspravlja u relevantnim studijama. U knjizi Instituta za razvoj i međunarodne odnose (izdane još 2022. godine), (6) navodi se porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, osobito od 2019. godine, kada su kvote zamijenjene sustavom dozvola za boravak i rad. U 2022. godini izdano je više od 124.000 dozvola, a najviše stranih radnika dolazilo je iz Nepala, Indije, Bangladeša i Filipina, potom iz susjedne Srbije i Bosne i Hercegovine. Veliki broj stranih radnika dolazi izvan Europe, što potvrđuje da treće zemlje čine značajan dio migrantske radne snage, a zaposleni su u građevinarstvu i turizmu, kao dominantnim industrijama u kojima se strani radnici zapošljavaju. Institut navodi da Hrvatska nema još razvijen integracijski sustav za strane radnike, kao što je učenje hrvatskog jezika i pravna pomoć, a radna eksploatacija i posrednička zloupotreba predstavljaju ključne i rastuće izazove u pojedinim sektorima (7). EURES Croatia 2025 navodi i da državljani trećih zemalja, bez obzira trebaju li vizu ili ne, mogu boraviti u schengenskom području do 90 dana unutar svakog razdoblja od 180 dana (8). Situacija se nastavlja razvijati, a nove zakonske izmjene dodatno oblikuju hrvatsku imigracijsku politiku. Danas, tri godine nakon objave ove knjige, Hrvatska bilježi porast stranih radnika, a uvedene su i Promjene zakona kao izravan odgovor na rastuću potražnju za radnom snagom na hrvatskom tržištu (o ovome smo pisali u ožujku 2025. godine, (9)). Također, novi zakon stupio je na snagu 14. ožujka 2025. godine, a „nakon što stupe na snagu, Izmjene će preoblikovati način na koji državljani trećih zemalja mogu ulaziti, boraviti i raditi u Hrvatskoj, označavajući značajan pomak u hrvatskoj imigracijskoj politici.“

Analizirana tvrdnja

U emisiji Briefing Jutarnjeg lista, objavljenoj 4. lipnja 2025. godine, hrvatski politolog i demograf dr. sc. Tado Jurić iznio je nekoliko tvrdnji koje su vezane uz migracijske trendove u RH i regiji. U članku se navodi:

„A prednjačimo i po broju stranih radnika s drugih kontinenata kojih po glavi stanovnika uvozimo 25 puta više nego od Njemačke. Slovenija, ističe on, ima ukupno 150.000 stranih radnika, od čega samo 3 posto s drugih kontinenata, dok ih je kod nas polovica.“ (10)

S obzirom na to da je tema iznimno aktualna i važna za ekonomska kretanja RH u nastavku se donosi detaljna provjera točnosti ovog navoda.

Analiza podataka

Hrvatska

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u četvrtom tromjesečju 2024. godine u Hrvatskoj je bilo 1.670.000 zaposlenih osoba, što predstavlja rast od 1,8% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. U istom razdoblju, stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15-64 godine je bila 67,8%, dok je stopa nezaposlenosti bila 5,1%. Ovi podaci temelje se na Anketi o radnoj snazi koja je usklađena s metodologijom Eurostata (11).

Nadalje, relevantni neovisni portali pružaju konkretne podatke o broju izdanih radnih dozvola. ETIAS.com (ETIAS – European Travel Information and Authorisation System) je neovisna informativna platforma koja je posvećena Europskom sustavu za informacije i odobravanje putovanja. Prema službenim podacima ETIAS.com portala (ETIAS – European Travel Information and Authorisation System) (12) u Hrvatskoj je tijekom 2024. godine izdano sveukupno 206.529 radnih dozvola za državljane trećih zemalja, što predstavlja porast od oko 20% u odnosu na 2023. godinu. Ako se u obzir uzme ukupan broj zaposlenih (odnosno radno aktivnog stanovništva) u RH, procjena je da radnici iz trećih zemalja čine otprilike 12,3% svih zaposlenih u RH, a izračun je prikazan u nastavku:

1. Broj radnika iz trećih zemalja = 206.529

2. Ukupan broj zaposlenih osoba u RH = 1.670.000

3. Udio = (broj radnika iz trećih zemalja / ukupan broj zaposlenih) x 100

4. Udio = 12,37%

Tvrdnja da radnici trećih zemalja čine „polovicu“ radne snage navedenim izračunom nije poduprta te se ne može statistički potkrijepiti.

Slovenija

Kako bi se stekla potpuna slika analizirane tvrdnje, potrebno je usporediti situaciju u Hrvatskoj sa situacijom u susjednim zemljama (Slovenije i Njemačke). Prema podacima EURES – Labour Market Information, u Sloveniji, u kolovozu 2024. godine, bilo je 15,8% zaposlenih osoba koji su bili strani radnici. Od navedenog postotka 87% dolazilo je iz trećih zemalja (13). Dodatni podaci Eurostata također pružaju širi kontekst o prisutnosti stranaca u Sloveniji. Podaci na stranici Trading Economics (na temelju podataka Eurostata) (14) navode da je krajem 2024. godine broj stranih – rođenih izvan EU – stanovnika Slovenije iznosio 319.914 osoba. Ovi podaci opovrgavaju tvrdnju da je u Sloveniji samo 150.000 stranih radnika, od kojih su 3% iz zemalja izvan EU. Stvarni broj radno aktivnih osoba premašuje 15% ukupne radne snage, a oni dolaze iz zemalja koje nisu članice EU.

Njemačka

Njemačka je još jedna od zemalja koja se spominje u navedenoj izjavi Tade Jurića. Prema Eurostatovom izvještaju EU population diversity by citizenship and country of birth (15), na dan 1. siječnja 2024. godine, Njemačka je imala 12,1 milijuna ne-EU državljana. Dodatno, podaci Trading Economicsa (16) navode da je stopa zaposlenosti ne-EU državljana u dobnoj skupini 20-64 iznosila 62,7% u prosincu 2024. godine. To jasno pokazuje da značajan dio tog stanovništva aktivno participira na njemačkom tržištu rada. Još jedan izvještaj Eurostata, Migration and asylum in Europe 2024 (17), također ističe da je Njemačka zemlja EU koja bilježi najveći apsolutni broj ne-EU državljana među svim EU zemljama.

Zaključak i ocjena točnosti

Analiza svih dostupnih podataka pokazuje da su tvrdnje dr.sc. Tade Jurića o udjelu radnika iz trećih zemalja u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj neutemeljene. Tvrdnja da u Hrvatskoj polovicu radne snage čine radnici trećih zemalja je netočna. Udio radnika iznosi oko 12,3%, što je četiri puta manje od prvotne izjave. Također, tvrdnja da Slovenija ima samo 3% radnika iz trećih zemalja je također netočna. Prema službenim podacima EURES-a i Eurostata, udio stranih radnika iz trećih zemalja u Sloveniji je iznad 13%. Naposljetku, tvrdnja da Hrvatska uvozi 25 puta više radnika iz trećih zemalja po glavi stanovnika od Njemačke je statistički neutemeljena. Njemačka ima oko 12,1 milijuna ne-EU državljana i višu apsolutnu i relativnu zastupljenost u radnoj snazi (preko 62%), što ovu tvrdnju opovrgava te je ona netočna. U cijelosti se daje sljedeća ocjena točnosti: NETOČNO.

Reference

1. Vidi:https://industrialrelationsnews.ioe-emp.org/industrial-relations-and-labour-law-july-2024/news/article/european-union-corporate-sustainability-due-diligence-directive-csddd-approved

2. Vidi:https://www.enciklopedija.hr/clanak/migracija

3. Vidi:https://www.europarl.europa.eu/topics/hr/article/20200624STO81906/zasto-ljudi-migriraju

4. Vidi:https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/drzavljani-trecih-zemalja/281820

5. Vidi:https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/drzavljani-trecih-zemalja/281820

6. Vidi: https://irmo.hr/wp-content/uploads/2022/03/Strani-radnici-u-Hrvatskoj.pdf

7. Vidi: https://irmo.hr/wp-content/uploads/2022/03/Strani-radnici-u-Hrvatskoj.pdf

8. Vidi: https://www.eures.ee/sites/eures.ee/files/2025-04/EURES%20Croatia%202025.pdf

9. Vidi:https://www.tocnotako.hr/clanak/Je-li-tocna-izjava-Marije-Selak-Raspudic-da-ce-Hrvatska-uskoro-imati-pola-milijuna-stranih-radnika-za-koje-nemamo-nikakav-plan_LAZNA-UZBUNA/1450

10. Vidi:https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nismo-svjesni-sto-se-dogada-studenti-mi-se-zale-da-su-izgurani-s-trzista-rada-a-nisu-svi-oni-budisti-i-hinduisti-15591289

11. Vidi:https://podaci.dzs.hr/2024/hr/76778