Inflacija kao univerzalni krivac kad se turizam i potrošnja objasne jednom riječju

Kad “inflacija” postane univerzalno objašnjenje i za potrošnju građana i za navodni odljev turista, bez definicija, mjerljivih pokazatelja i dokaza o ponašanju gostiju.

Autori: prof. dr. sc. Kristijan Krkač & Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku HRT-ovih vijesti “Više gostiju u prosincu, inflacija i dalje koči potrošnju“, objavljenom 26. prosinca 2025., navodi se da je inflacija “ključna riječ“, pri čemu se sugerira da se zbog rasta cijena dio tradicionalnih gostiju premišlja između dolaska u Hrvatsku i odabira destinacija poput Turske, Grčke ili Italije. Kao sekundarna tvrdnja, već naslov i središnji okvir teksta sugeriraju da “inflacija i dalje koči potrošnju”. Kao dodatni kontekst navodi se i brojčana tvrdnja o blagdanskom presjeku: “u prvih 20 dana prosinca” 20% više dolazaka i 12 % više noćenja u odnosu na godinu prije, bez navođenja izvora i metodologije tog presjeka. (1)

Područje analize

Da bi se ovakve tvrdnje mogle provjeriti, potrebno je razdvojiti tri razine koje se u medijskim interpretacijama često spoje u jednu rečenicu:

  • Inflacija: statistička stopa rasta cijena, odnosno promjena kroz vrijeme. Važno je razlikovati stopu rasta od razine cijena, jer ljudi i turisti često reagiraju na doživljaj “koliko je skupo”, a ne samo na to “koliko je poskupjelo”.
  • Potrošnja: ne mjeri se dojmom da je “skuplje pa se manje troši”, nego realnim pokazateljima, primjerice realnim prometom u trgovini na malo, koji nastoje odvojiti količinu kupljenog od utjecaja cijena.
  • Turistička potražnja: o cjenovnoj konkurentnosti se može i treba govoriti, ali uz minimum standarda dokazivanja, odnosno uz podatke koji povezuju cijene i odluku gosta (ankete, trendovi rezervacija, promjene tržišnih udjela po emitivnim tržištima, struktura rezervacija i sl.).

Problem HRT-ova okvira leži u logici “ključne riječi“, pri čemu se inflacija koristi kao univerzalno objašnjenje i za domaću potrošnju i za odluke turista, bez jasne operativne definicije i bez empirijskih dokaza o navodnom preusmjeravanju gostiju prema konkurenciji. (1)

Analiza

1) Što je rečeno i kako: inflacija kao narativni most

U HRT-ovu tekstu inflacija se uvodi kao “ključna riječ” i odmah povezuje s navodnim okretanjem gostiju prema drugim zemljama (Turska, Grčka, Italija). Taj uzročno-posljedični skok ostaje bez provjerljivih “prijelaznih koraka”: ne navodi se izvor za tvrdnju o “premišljanju”, nije definirano na koga se odnosi pojam “tradicionalni gosti” (što bi, u statističkom smislu, podrazumijevalo ključna emitivna tržišta), izostaje segmentacija (npr. hoteli naspram kampova, obiteljski odmori naspram city breaka, cjenovni razredi), kao i bilo kakva mjera ponašanja (rezervacije, tržišni udjeli, promjena prosječnog trajanja boravka ili motivacijske ankete). (1) Istodobno, isti tekst iznosi brojke za “prvih 20 dana prosinca”, ali bez izvora i metodologije, pa čitatelj ne može znati radi li se o nacionalnom zbroju, odabranim destinacijama, određenoj vrsti smještaja ili nekom drugom uzorku. (1)  Mjesečni trend noćenja turista kroz posljednje godine stavlja u kontekst tvrdnju o “više gostiju u prosincu“.

Graf 1 prikazuje godišnji broj noćenja turista u RH (01–12), 2020.–2024. To daje kontekst (razina/opravak), ali ne provjerava tvrdnju o “prvih 20 dana prosinca” — za to trebaju mjesečni podaci za 2025. koje HRT ne navodi. Izvor: DZS PC-AXIS (dolasci i noćenja u komercijalnom smještaju). (6)

2) Što pokazuju službeni podaci o inflaciji u relevantnom razdoblju

Prema DZS-u, cijene mjerene indeksom potrošačkih cijena u studenome 2025. bile su u prosjeku 3,8% više nego u studenome 2024. (2) U istom priopćenju prikazan je i HICP: ukupno +4,3%, a “Restorani i hoteli” +8,7% (XI 2025./XI 2024.). To je turistički relevantno jer se radi o komponenti troškova koju gost najizravnije osjeti kroz cijene smještaja i ugostiteljstva. Međutim, važno je razdvojiti dvije tvrdnje koje se u javnom govoru često stapaju u jednu. Podatak o rastu cijena govori što se dogodilo s cijenama. Zaključak da su se gosti zbog toga preusmjerili prema konkurenciji traži dodatni dokaz: usporedbe s konkurentskim destinacijama i podatke o ponašanju gostiju (rezervacije, tržišni udjeli, ankete o razlozima izbora destinacije). (1) (2) DZS u istom priopćenju navodi i harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) od +4,3% na godišnjoj razini u studenome 2025. (2) Graf 2 pokazuje varijabilnost inflacije kroz vrijeme, a Graf 3 da su stavke povezane s turizmom iznad prosjeka.

Graf 2 prikazuje kretanje godišnjih stopa promjene, prikazanih po mjesecima CPI; graf ilustrira da inflacija varira po mjesecima i da je nužno razložiti je po komponentama prije izvlačenja zaključaka o utjecaju na potrošnju ili turizam. Izvor: DZS — Indeksi potrošačkih cijena, studeni 2025. (CIJ-2025-1-1/11). (2)

Graf 3 pokazuje godišnje stope promjene HICP-a po ECOICOP skupinama; “Restorani i hoteli” iznose +8,7 % (XI 2025./XI 2024.). To je relevantno za cijene u turizmu, ali samo po sebi ne dokazuje preusmjeravanje gostiju bez booking/udjel podataka. Izvor: DZS – CIJ-2025-1-1/11. (2)

3) “Inflacija i dalje koči potrošnju”: što kažu realni pokazatelji

Naslovni okvir sugerira opće “kočenje” potrošnje. Međutim, DZS za listopad 2025. navodi da je kalendarski prilagođeni realni promet trgovine na malo porastao 4,1 % na godišnjoj razini, uz nastavak rasta 31. mjesec zaredom. (3) Pojam “realno” ovdje ima ključnu funkciju: pokušava opisati raste li količina kupljene robe i usluga, a ne samo iznos potrošnje koji može rasti zbog viših cijena. To ne znači da inflacija ne pogađa kućanstva ili da se dio potrošača ne prilagođava, niti da pojedine stavke nisu osjetno skuplje, no pokazuje da tvrdnja “koči potrošnju” ne može stajati kao opći opis bez preciziranja na koju vrstu potrošnje se misli, na koji dio stanovništva i u kojem razdoblju. (3)  Realni indeksi prometa trgovine na malo (2020–2025) pokazuju trend volumena potrošnje očišćen od učinka cijena.

Graf 4 pokazuje realne indekse prometa trgovine na malo, koji su kalendarski prilagođeni. U listopadu 2025. realni promet bilježi porast od +4,1 % godišnje (31. mjesec rasta), što sugerira povećanje kupljenih količina i osporava opću tvrdnju da inflacija automatski “koči potrošnju“. Izvor: DZS — Trgovina na malo, listopad 2025. (USL-2025-1-1/10). (3)

4) Jesu li “tradicionalni gosti” doista skrenuli prema Turskoj, Grčkoj i Italiji

HRT iznosi zaključak o preusmjeravanju prema konkurenciji, ali bez dokaza koji ga podupire: u tekstu nema anketa, booking podataka ni promjena tržišnih udjela po emitivnim tržištima. (1) Službena turistička statistika DZS-a za 2025. pokazuje mjesečnu varijabilnost koja sama po sebi ne potvrđuje tezu “mnogi su otišli drugdje”. Primjerice, za srpanj 2025. bilježi se pad dolazaka od 1,3 % i noćenja od 0,8 % u odnosu na srpanj 2024. (4), dok se za listopad 2025. bilježi porast dolazaka od 2,3 % i noćenja od 2,4 % u odnosu na listopad 2024. (5). U prvih 10 mjeseci 2025. ukupna noćenja rastu 1,2 %, a noćenja stranih turista 0,8 % u odnosu na isto razdoblje 2024. (5) Takvi podaci mogu biti kompatibilni s raspravom o cijenama i konkurentnosti, ali ne odgovaraju na ključno pitanje koje HRT implicira: tko se točno preusmjerava, u kojem obujmu i na temelju kojih motiva, te je li inflacija uzrok ili tek opća etiketa za osjećaj “Hrvatska je skupa”. (1) (4) (5) Apsolutni brojevi noćenja po tržištima (Graf 5) daju okvir, ali za zaključak o “preusmjeravanju” trebaju udjeli i/ili booking podaci.

Graf 5 prikazuje apsolutni broj noćenja po odabranim emitivnim zemljama (01–12), 2020.–2024. To može pokazati rast/pad po tržištima, ali bez izračuna udjela ne potvrđuje tezu da se gosti “okreću” konkurenciji. Izvor: DZS PC-AXIS (dolasci i noćenja u komercijalnom smještaju). (6)

Zaključak

Ovom članku može se dati ocjena “većinski netočan”. HRT-ov tekst spaja dvije poruke: “više gostiju u prosincu” i “inflacija kao ključna riječ koja koči potrošnju i odvlači goste konkurenciji”. Prva se poruka oslanja na kratki presjek “prvih 20 dana prosinca” bez izvora i metodologije. (1) Druga se postavlja kao širok uzročno-posljedični okvir bez dokaza o ponašanju turista i bez precizne definicije “potrošnje” koju navodno koči. (1) Službeni podaci DZS-a potvrđuju inflaciju u studenome 2025. (+3,8 % godišnje) i iznadprosječan rast skupine “Restorani i hoteli” (+7,3 %), što je relevantno za raspravu o cijenama u turizmu. (2) Istodobno, realni pokazatelji potrošnje kroz trgovinu na malo ne podupiru opći okvir “kočenja”, jer realni promet raste (+4,1 % u listopadu 2025., uz rast 31. mjesec zaredom). (3) Turistička statistika za 2025. pokazuje mjesečnu varijabilnost i blage kumulativne poraste, ali nije dovoljna da bi se tvrdilo da se “mnogi tradicionalni gosti” zbog inflacije okreću Turskoj, Grčkoj i Italiji. (1) (4) (5)

Vidi:

  1. HRT Vijesti. Više gostiju u prosincu, inflacija i dalje koči potrošnju. 26.12.2025. https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/vise-gostiju-u-prosincu-inflacija-i-dalje-koci-potrosnju-12492750
  2. Državni zavod za statistiku (DZS). CIJ-2025-1-1/11 Indeksi potrošačkih cijena u studenome 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97153
  3. Državni zavod za statistiku (DZS). USL-2025-1-1/10 Trgovina na malo u listopadu 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97619
  4. Državni zavod za statistiku (DZS). TUR-2025-1-1/7 Dolasci i noćenja turista u komercijalnom smještaju u srpnju 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97109
  5. Državni zavod za statistiku (DZS). TUR-2025-1-1/10 Dolasci i noćenja turista u komercijalnom smještaju u listopadu 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97115
  6. Državni zavod za statistiku (DZS). PC-Axis (PX-Web) baza: Dolasci i noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima – Tablica 1.3 “Dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta, Republika Hrvatska, županije, po mjesecima”; izvadak 2020–2024 (godišnji zbrojevi 01–12; po zemlji prebivališta).  https://web.dzs.hr/PxWeb/pxweb/hr/Turizam/Turizam__Dolasci%20i%20no%C4%87enja%20turista%20u%20komercijalnim%20smje%C5%A1tajnim%20objektima

Manipulacija senzacionalizmom u Dnevno.hr: Je li doista “stravično”?

Analiza pokazuje da tvrdnje iz naslova ne odgovaraju trenutno dostupnim ekonomskim pokazateljima u Hrvatskoj tijekom svibnja 2025.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Portal Dnevno.hr objavio je 17. lipnja 2025. članak pod naslovom: „Hrvatima se dogodilo nešto stravično: Vrištao bih na tvom mjestu!“ (1). Takav naslov koristi pojačanu emocionalnu retoriku, čime se odaje dojam dramatičnosti i izvanrednosti situacije. Čitatelji bi mogli zaključiti da se u Hrvatskoj dogodila ozbiljna gospodarska ili društvena kriza. Sam sadržaj članka temelji se na komentarima s foruma Reddit, u kojima se raspravlja o porastu cijena hrane, stanarine i općem osjećaju smanjene životne pristupačnosti. Ipak, ne pružaju se podaci niti analitički kontekst koji bi podržali tvrdnju o “stravičnom” stanju, a korištene formulacije ne udovoljavaju osnovnim profesionalnim standardima ekonomskog izvještavanja.

Analiza podataka

Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), godišnja stopa inflacije u svibnju 2025. iznosila je 4,3%, dok su cijene hrane porasle za 5,1% (2). U kontekstu opće europske dinamike, gdje je prosječna inflacija iznosila 1,9% (3), Hrvatska se nalazi iznad prosjeka, ali daleko od inflacijske krize. Usporedbe radi, tijekom postpandemijskog razdoblja 2022. i 2023., inflacija je dosezala dvoznamenkaste stope – i do 13% – što implicira da trenutni rast cijena predstavlja usporavanje, a ne izvanrednu situaciju.

Važno je razumjeti razliku između nominalnog i realnog rasta plaća. Nominalna plaća predstavlja iznos u apsolutnim vrijednostima, dok se realna plaća računa umanjenjem nominalne vrijednosti za stopu inflacije. U Hrvatskoj je prosječna neto plaća porasla s 890 eura (2020.) na oko 1500 eura (2025.), što predstavlja nominalni rast od gotovo 70% (4). Kada se u obzir uzme kumulativna inflacija od otprilike 25% u istom razdoblju, realni rast plaća iznosi približno 36%, što znači da su građani u prosjeku danas kupovno moćniji nego prije pet godina. Ipak, postoji značajna disperzija u prihodima između sektora, regija i socijalnih skupina, što doprinosi osjećaju ekonomske nesigurnosti.

U tekstu se navodi da si prosječan Hrvat ne može priuštiti godišnji odmor u vlastitoj zemlji, čime se implicira ekstreman pad standarda. Međutim, podaci Instituta za turizam pokazuju da domaći gosti i dalje čine 13% svih noćenja u komercijalnom smještaju, što upućuje na aktivno sudjelovanje građana u domaćem turizmu (5). Nema podataka koji bi potvrdili da je ta brojka značajno pala u usporedbi s prethodnim godinama. Dapače, turistički kapaciteti za domaće goste ostaju popunjeni u sezoni, što ukazuje na realnu potražnju.

Jedna od tvrdnji iznesena u tekstu jest da je pivo u Hrvatskoj skuplje nego u Njemačkoj. Iako se to može dogoditi kod pojedinih proizvoda u određenim regijama ili turističkim zonama, agregatni podaci Eurostata pokazuju da su razine cijena hrane i pića u Njemačkoj i dalje znatno iznad hrvatskih (6). Naime, Price Level Index (PLI) za prehrambene proizvode u Hrvatskoj iznosi oko 84, dok u Njemačkoj prelazi 110, što znači da su prosječne cijene hrane u Hrvatskoj oko 24% niže od prosjeka EU, a u Njemačkoj oko 10% više od prosjeka. Stoga se radi o selektivnom primjeru koji ne odražava stvarnu strukturu potrošačkih cijena.

Nadalje, indeks ljudskog razvoja (HDI), osobito kada se korigira za nejednakost (IHDI), koristi se za procjenu kvalitete života u državama. Tvrdnja da je Hrvatska ispred SAD-a prema ovom indeksu zahtijevala bi pozivanje na konkretne metodološke izvore, kojih u članku nema. Posljednje objavljene rang-liste Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) ne potvrđuju tu tvrdnju. Prema izvješću za 2024./2025., SAD i dalje ima viši HDI i IHDI od Hrvatske (7). Bez jasnog izvora, takva usporedba ostaje spekulativna i dovodi u pitanje točnost interpretacije.

Što se tiče cijena stanovanja, podaci HNB-a i DZS-a potvrđuju da su cijene nekretnina u urbanim centrima, posebice u Zagrebu i na obali, značajno porasle od 2020. Međutim, relativna dostupnost nekretnina ostaje viša nego u većim europskim metropolama kada se usporede omjeri cijene kvadrata i prosječne neto plaće (4). Na primjer, za prosječnu plaću u Zagrebu moguće je kupiti više stambene površine nego u Beču, Milanu ili Berlinu.

Ocjena točnosti

Na temelju podataka iz 2025. godine i korištenih stručnih izvora, članak Dnevno.hr sadrži više subjektivnih interpretacija koje nisu potkrijepljene službenim statistikama. Ključne tvrdnje u naslovu i tekstu prenose dojam krize bez jasno definiranih ekonomskih pokazatelja koji bi to opravdali. Emocionalno pojačana retorika stvara pogrešan dojam ozbiljnosti situacije, a korištenje anonimnih komentara s internetskih foruma bez konteksta dodatno umanjuje vjerodostojnost. Čitatelji bi na temelju ovog članka mogli steći dojam o izvanrednom pogoršanju standarda u Hrvatskoj, iako podaci pokazuju umjerene trendove inflacije, rast realnih plaća i ograničeni porast životnih troškova.

Na temelju navedenih informacija, ovaj članak ocjenjujemo ocjenom netočan.

Literatura:

(1) Vidi: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/hvatima-se-dogodilo-nesto-stravicno-vristao-bih-na-tvom-mjestu-2764949

(2) Vidi: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97173

(3) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-18062025-ap

(4) Vidi: https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

(5)  Vidi: https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-trzistima/informacije-o-tijeku-sezone

(6) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_ppp_ind/default/table?lang=en

(7) Vidi: https://hdr.undp.org/data-center/documentation-and-downloads

Može li Albanija uskoro prestići Hrvatsku po broju turista?

Analizirali smo kako Albanija turistički stoji u usporedbi s Hrvatskom.

Autorica: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Turizam i turistička ponuda čine važne faktore nacionalne ekonomije i strukture domaćeg bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Turistički doprinos BDP-u uključuje doprinose iz djelatnosti koje su izravno povezane s turizmom, ali i onih drugih sektora koji uslužuje posjetitelje (2). Turistički sektor direktno utječe na zaposlenost, infrastrukturni razvoj, investicije i potrošnju (i domaću i inozemnu), a neizravno potiče gospodarski rast u širem smislu. „Turizam je od velikog značaja i za gospodarstvo Hrvatske. Svake godine, za vrijeme ljetne turističke sezone, željno se očekuju statistike o broju dolazaka, noćenja i ostvarenih prihoda. Sve djelatnosti vezane za turističku sezonu imaju posrednu ili neposrednu korist od turističke sezone” (3).

U jugoistočnom dijelu Europe zemlje poput Hrvatske i Albanije značajno se oslanjaju na prihode od turizma. To može biti u obliku direktnih doprinosa ili u obliku multiplicirajućeg efekta koji turizam posjeduje, i njime utječe na razne sektore kao što su uslužni, građevinski, prometni, poljoprivredni i trgovinski. Usporedba kretanja turističkih indikatora pitanje je demografske, infrastrukturne, ali i makroekonomske pozadine i važnosti.

Tvrdnja iz članka

Portal Indeks.hr je 03. lipnja objavio članak pod naslovom ‘Albanija bi uskoro mogla imati više turista od Hrvatske’ (4). U članku se tvrdi da Albanija bilježi porast broja stranih turista. Također se navodi da je od 2015. godine broj turista gotovo utrostručen – s 3 milijuna na 10 milijuna u 2023. godini, što je rast od 56%. Prenosi se i informacija od britanskog Expressa, da albanska vlada očekuje da će taj broj do 2030. godine narasti na 30 milijuna godišnje, čime bi zemlja primala više turista nego što ih to trenutačno imaju Portugal ili Hrvatska.

Analiza podataka

Prema službenim podacima Albanskog zavoda za statistiku (INSTAT), dolazak albanskih i stranih državljana na teritorij Albanije u ožujku 2024. godine iznosio je 1 150 442. U usporedbi s ožujkom 2023. godine, to je porast od 35,9%. Odlazak albanskih i stranih državljana s teritorija Albanije tijekom ožujka 2024. godine iznosio je 1 175 710, što je povećanje od 39,6% u usporedbi s istim razdobljem prošle prethodne godine (5).

Također, u kontekstu analize, značajno je istaknuti i značajan rast zračnog prometa. Međunarodna zračna luka Tirana zabilježila je 10,7 milijuna putnika u 2024. godini, što je rast od 48% u odnosu na prethodnu godinu. Wizz Air bio je omiljeni avioprijevoznik putnika u 2024. godini, s udjelom od 54,84% na albanskom tržištu letova, a slijede Ryanair s 22,23% i Air Albania s 3,42% (6).

Slika 1. prikazuje podatke Svjetske turističke organizacije (UNWTO), odnosno najbrže rastuće turističke destinacije u svijetu u razdoblju od siječnja do srpnja 2023. godine, prema porastu međunarodnih dolazaka u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu. To predstavlja najveći rast u Europi i treći globalno. Navedeno pokazuje značajan uzlet turizma u Albaniji i povećanu prepoznatljivost ove zemlje kao turističke destinacije (7).

Slika 1. Postpandemijski oporavak turizma – globalni pregled

Izvor: intellinews.com (8)

Hrvatska je pak u 2024. godini zabilježila preko 21,3 milijuna dolazaka te više od 108,7 milijuna noćenja (9). „Prema podacima iz sustava eVisitor, koji prati turistički promet u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju te nautičkom čarteru (putem sustava eCrew), to predstavlja povećanje dolazaka za 4% i noćenja za 1% u usporedbi s 2023. godinom. Od toga je jadranska regija ostvarila 103,3 milijuna noćenja (porast od 1%), kontinentalna regija zabilježila je preko 2,7 milijuna noćenja (porast od 5%), dok je Zagreb također dosegnuo 2,7 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 6% u odnosu na 2023“ (10).

Rast broja turista u Albaniji dinamičniji je nego onaj u Hrvatskoj, što je vidljivo iz dvostruko veće stope rasta. Ipak, u apsolutnim brojkama Hrvatska i dalje ima gotovo dvostruko više turista. Razlika je u dugoročnim planovima. „Tijekom posjeta Kukësu, albanski premijer Edi Rama izjavio je da regija planira postati turistička destinacija s milijun posjetitelja do 2030. godine“ (11). S druge strane, Hrvatska se kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine želi usmjeriti na transformaciju turizma prema održivom, regionalno uravnoteženom i cjelogodišnjem modelu, bez postavljanja kvantitativnih ciljeva rasta broja dolazaka turista. Fokus je na očuvanju prirodnih i kulturnih resursa, podizanju kvalitete života lokalnog stanovništva te smanjenu sezonalnosti. Time se nastoji omogućiti stabilniji i otporniji razvoj sektora u skladu s načelima održivosti (12).

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da bi Albanija mogla uskoro imati više turista od Hrvatske je djelomično točna. Podaci pokazuju da Albanija bilježi znatno brži rast turizma, no Hrvatska još uvijek ima gotovo dvostruko više turista u odnosu na Albaniju u apsolutnim brojkama. Cilj Albanije je rast i širenje kapaciteta, a Hrvatska se strateški fokusira na održivost, kvalitetu i decentralizaciju, a ne na povećanje broja dolazaka. Iako Albanija pokazuje znatan potencijal, nadmašivanje Hrvatske zahtijevalo bi stabilan rast kroz dulje razdoblje.

Reference

  1. Vidi: https://chatgpt.com/
  2. Vidi:https://ourworldindata.org/grapher/tourism-gdp-proportion-of-total-gdp
  3. Vidi:https://hrcak.srce.hr/file/472824
  4. Vidi:https://www.index.hr/vijesti/clanak/albanija-bi-uskoro-mogla-imati-vise-turista-od-hrvatske/2676800.aspx
  5. Vidi: https://www.instat.gov.al/media/13227/movem-of-citizens-february-2024.pdf
  6. Vidi:https://seenews.com/news/tirana-airport-passenger-traffic-up-48-percent-in-2024-1269633
  7. Vidi:https://www.intellinews.com/albania-s-tourism-sector-made-the-fastest-post-pandemic-recovery-in-europe-299978/
  8. Vidi:https://www.intellinews.com/albania-s-tourism-sector-made-the-fastest-post-pandemic-recovery-in-europe-299978/
  9. Vidi:https://www.croatiaweek.com/croatia-records-21-3-million-visitors-in-2024-a-4-rise/
  10. Vidi:https://www.croatiaweek.com/croatia-records-21-3-million-visitors-in-2024-a-4-rise/
  11. Vidi:https://www.hashtag.al/en/index.php/2025/04/30/rama-nga-kukesi-deri-ne-2030-1-milion-turiste-ne-qark/
  12. Vidi:https://mint.gov.hr/strategija-razvoja-odrzivog-turizma-do-2030-godine/11411

Je li Hrvatska u 2024. godini „pretjerala“ s turističkim cijenama?

Provjera izjave Borisa Žgombe o prošlogodišnjem pretjerivanju u vanpansionskoj ponudi.

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Turizam je od iznimne važnosti za hrvatsko gospodarstvo. Osim izravnih učinaka na bruto domaći proizvod (BDP), dodanu vrijednost i zaposlenost, postoje neizravni i inducirani učinci turizma na gospodarstvo. Neizravnim učincima turizam doprinosi rastu aktivnosti i zapošljavanju u ostalim sektorima poput trgovine, transporta, građevinarstva, proizvodnje namještaja, proizvodnje transportnih sredstava i dr. (1), pa se, shodno tome, turizam nameće kao gospodarska grana čije je novosti, trendove, ali i izjave njegovih dionika vrijedno analizirati. Radi ilustracije važnosti ove gospodarske grane, Slika 1 i 2 prikazuju udio turizma u bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske.

Slika 1. Prihodi od turizma te BDP i prihodi od turizma 2022. (2021.) godine

Izvor: https://www.htz.hr/sites/default/files/2024-08/HTZ%20TUB%20HR_%202023_1.pdf

 

Slika 2. Udio prihoda od turizma u BDP-u Hrvatske za razdoblje 2018. do 2023.

Izvor: https://hrcak.srce.hr/file/472824

Predmet analize

Članak objavljen na HRT-u 21.03., čiji su autori Ivica Đuzel, Marko Pecan, M.M., P.F., Dnevnik i HRT, bavi se temom pripreme za nadolazeću turističku sezonu u Republici Hrvatskoj, kao i izazovima kojima je prošlogodišnja sezona bila obilježena. U fokusu članka su informacije o stanju bukinga (za Uskrs, Praznik rada i sl.), investicije u smještajne kapacitete, i komentari stručnjaka o cijenama koje se formiraju (2). Predmet analize ove provjere je izjava Borisa Žgombe, predsjednika udruženja putničkih agencija pri HGK i suvlasnika turističke agencije Uniline.

Tvrdnja iz članka

Na pitanje je li Hrvatska skupa, u kontekstu turizma, i hoće li se cijene trebati korigirati u svrhu ostanka konkurentnom turističkom destinacijom, Boris Žgomba odgovorio je sljedeće: „Tržište će odrediti jesmo li skupi ili nismo. Činjenica je da se prošle godine u nekim stvarima pretjeralo, naročito u vanpansionskoj ponudi. Hoće li ove godine do toga doći, ne znam, ali vjerujem da su svi naučili lekciju od prošle godine jer bilo je onih koji su imali problema. Cijena će se regulirati prema onome što je kvaliteta i prema vrijednosti koju dajemo.“ (3).

Analiza podataka

U 2024. godini hrvatski turistički sektor bio je obilježen porastom cijena dok su istovremeno rasli dolasci i prihod. Indeks potrošačkih cijena (IPC) koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje (4). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, iskazane indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2024., narasle su za 2,2% u odnosu na isti mjesec 2023. godine (dok su u odnosu na lipanj ostale na istoj razini). Najveći godišnji porast cijena zabilježen je u skupini ‘Restorani i hoteli’ u kojoj su cijene porasle za 9.5%, dok je zabilježeno da je to na mjesečnoj razini 3.8% (5). Usporedno s navedenim porastom, zabilježeno je i da su u trećem tromjesečju 2024. godine prihodi stranih turista iznosili 9 milijardi i 58 milijuna eura što predstavlja smanjenje od 0.7% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine (6). Tada je ministar turizma i sporta, Tonči Glavina, izjavio sljedeće:

„Dok smo u prvih 6 mjeseci ostvarili rekordan rast prihoda od stranih turista, podaci za glavni dio sezone nešto su niži, što nam potvrđuje ono što cijelo vrijeme naglašavamo, a to je da u tom dijelu godine, osim na kontinentu, nemamo više prostora za rast, da moramo racionalno formirati cijene te da daljnji nekontrolirani rast privatnog smještaja nije opcija, jer ponuda raste, a ostvarujemo manje…“ (7)

Prema izvješću Ministarstva turizma i sporta, kako je prenio Reuters, u 2024. godini zabilježeno je više od 21.3 milijuna dolazaka turista, što je porast od 4% u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj noćenja porastao za 1%, dosegnuvši više od 108.7 milijuna noćenja (8). Iako su navedeni pokazatelji pozitivnog karaktera, pad prihoda u glavnom dijelu sezone upućuje na potencijalne promjene u potrošačkom ponašanju turista, što je Ministar neizravno potvrdio naglaskom na potrebu racionalnijeg formiranja cijena.

Podaci i izjava

Navedena izjava Borisa Žgombe nalazi uporište u cjelokupno prezentiranoj ekonomskoj slici za sezonu 2024. Iako je zabilježen porast broja dolazaka i noćenja, istovremeno je zabilježen i pad prihoda koji se ostvario u glavnom dijelu turističke sezone. Ta nepodudarnost između količinskih i financijskih pokazatelja može ukazivati na promjenu ponašanja turista, odnosno veću opreznost prilikom potrošnje, posebice u segmentima izvan osnovnog smještaja. Tvrdnja predsjednika udruženja putničkih agencija pri HGK nije precizno definirala na koje se segmente ili regije odnosi, nije potkrijepljena preciznim brojkama, ali njezin sadržaj je u korespondenciji s analiziranim ekonomskim pokazateljima i izjavama relevantnih osoba iz sektora. S obzirom na to, može se zaključiti da je navedena izjava opravdana i utemeljena, no u formulaciji općenita. Zbog navedenog razloga tvrdnja se ocjenjuje kao većinski točna.

 

Reference:

  1. Vidi:https://eizg.hr/userdocsimages/publikacije/serijske-publikacije/sektorske-analize/sa_turizam_2024.pdf
  2. Vidi:https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/na-jadranu-u-punom-jeku-pripreme-za-turisticku-sezonu-12071741
  3. Vidi:https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/na-jadranu-u-punom-jeku-pripreme-za-turisticku-sezonu-12071741
  4. Vidi:https://www.hnb.hr/statistika/statisticki-podaci/odabrane-nefinancijske-statistike/indeksi-cijena
  5. Vidi:https://podaci.dzs.hr/2024/hr/76985
  6. Vidi: https://mint.gov.hr/vijesti/prihodi-od-stranih-turista-za-prvih-devet-mjeseci-2024-godine-13-milijardi-i-188-7-milijuna-eura/24030
  7. Vidi: https://mint.gov.hr/vijesti/prihodi-od-stranih-turista-za-prvih-devet-mjeseci-2024-godine-13-milijardi-i-188-7-milijuna-eura/24030
  8. Vidi:https://www.reuters.com/world/europe/croatias-tourist-arrivals-rise-4-2024-ministry-says-2025-01-03/#:~:text=SARAJEVO%2C%20Jan%203%20(Reuters),and%20Sports%20reported%20on%20Friday.