Večernji list vjerno prenosi Muskove riječi i ključne brojke o dugu i kamatama, ali službene projekcije ne potvrđuju neizbježan bankrot SAD-a niti tvrdnju da su AI i roboti jedini mogući izlaz.

Autor: Josip Tomašković

Večernji list prenio je dramatično upozorenje Elona Muska da će Sjedinjene Američke Države bez umjetne inteligencije i robotike „1000 posto bankrotirati i propasti”. Provjera pokazuje da je Musk doista izgovorio te riječi i da američki javni dug predstavlja ozbiljan problem. Međutim, njegova tvrdnja o sigurnom bankrotu nije utemeljena na službenim ekonomskim prognozama, kao ni tvrdnja da su umjetna inteligencija i roboti jedino moguće rješenje.

Tvrdnja koja se analizira:

Večernji list je 6. listopada 2026. objavio članak Mateje Papić pod naslovom „Elon Musk upozorio: ‘Amerika će 1000 posto bankrotirati i propasti, postoji samo jedno jedino rješenje’”. U članku se prenosi Muskovo upozorenje da će SAD bez razvoja umjetne inteligencije i robotike bankrotirati te da bi mogao „propasti kao država”. Navodi se i da je američki javni dug 18. kolovoza prvi put premašio 40 bilijuna dolara, kao i da država na kamate troši više nego na nacionalnu obranu. (1)

Područje analize:

Američki javni dug već godinama raste, a sve veći troškovi njegova financiranja izazivaju zabrinutost ekonomista i državnih institucija. Ipak, važno je razlikovati visok javni dug od stvarne opasnosti da država prestane plaćati svoje obveze. Javni dug predstavlja ukupne financijske obveze države nastale zaduživanjem tijekom godina. Kada država u jednoj godini potroši više nego što prikupi porezima i drugim prihodima, nastaje proračunski deficit. Takvi se deficiti najčešće financiraju novim zaduživanjem, čime raste i ukupni dug. Pritom nije sav američki javni dug jednak. Jedan dio čine obveze prema ulagačima, bankama, građanima i drugim vlasnicima američkih državnih obveznica, dok drugi dio predstavljaju dugovanja između različitih dijelova samog državnog sustava. Američko Ministarstvo financija obje kategorije ubraja u ukupni federalni dug, dok Kongresni ured za proračun (CBO) pri procjeni dugoročne održivosti često promatra dug koji drži javnost. (3) (5) Jednako tako, visoki dug ne znači da država automatski bankrotira. Do neispunjavanja obveza, odnosno defaulta, dolazi kada država ne može pravodobno platiti ono što duguje. Američki Ured za odgovornost vlade (GAO) upozorava da takva situacija može nastati, primjerice, zbog ograničenja zaduživanja i nedostatka raspoloživog novca, a ne jednostavno zato što je dug dosegnuo određeni iznos. (9) Američke institucije pritom ne skrivaju ozbiljnost problema. GAO upozorava da je sadašnji smjer razvoja američkih javnih financija dugoročno neodrživ bez promjena. S druge strane, Međunarodni monetarni fond (MMF) navodi da su rizici da SAD neće moći podmirivati svoje dugove i dalje niski, među ostalim zbog važnosti američkog dolara i snažnog tržišta državnih obveznica. (6) (7) Zato je potrebno provjeriti što je Musk doista rekao, koliko su točne brojke koje navodi i potvrđuju li službene prognoze njegovo upozorenje o neizbježnom bankrotu.

Analiza:

1) Musk je doista upozorio na bankrot, a američki dug prešao je 40 bilijuna dolara

Elon Musk iznio je spornu izjavu 5. veljače 2026. tijekom gostovanja u Dwarkesh Podcastu, u razgovoru s Dwarkeshom Patelom i Johnom Collisonom. Govoreći o državnoj potrošnji i svojem angažmanu na projektu DOGE, upozorio je na rast američkog javnog duga te ustvrdio da će SAD bez umjetne inteligencije i robotike „1000 posto” bankrotirati. Dodao je da, prema njegovu mišljenju, ništa drugo ne može riješiti problem državnog duga. (2) Večernji list stoga nije izmislio izjavu niti je njezin dramatičan ton nastao u prijevodu. Musk je doista upotrijebio tu formulaciju, a njegovo upozorenje prenijeli su i drugi mediji, među kojima Yahoo Finance i TheStreet. (13) (14) Točan je i navod o prelasku američkog duga preko povijesne granice od 40 bilijuna dolara. Prema službenim podacima američkog Ministarstva financija, ukupni federalni dug 18. kolovoza 2026. iznosio je približno 40,047 bilijuna dolara. Od toga se oko 32,27 bilijuna odnosilo na dug koji drži javnost, dok je približno 7,78 bilijuna predstavljalo obveze unutar samog državnog sustava. Dan ranije ukupan dug još je bio ispod 40 bilijuna dolara. (3) Večernji list navodi da je dug iznosio „nešto više od 40,05 bilijuna dolara”. Riječ je o manjoj nepreciznosti jer se službeni iznos od 40,047 bilijuna zaokružuje na 40,05 bilijuna, ali je zapravo neznatno manji od tog iznosa. Ta razlika ne mijenja osnovnu činjenicu da je američki dug prvi put prešao granicu od 40 bilijuna dolara. Ipak, ta golema brojka sama po sebi ne govori dovoljno o tome koliko je dug opasan za gospodarstvo. Ekonomisti zato često promatraju odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), odnosno ukupne vrijednosti dobara i usluga proizvedenih u gospodarstvu tijekom godine. Jednostavnije rečeno, tako se uspoređuje veličina duga s veličinom gospodarstva koje ga treba financirati. Prema projekcijama CBO-a, američki dug koji drži javnost u 2026. iznosi oko 101 posto BDP-a. Ako se postojeći zakoni uglavnom ne promijene, taj bi udio do 2036. mogao porasti na približno 120 posto. (5) To pokazuje da američki dug ne raste samo u dolarima, nego i u odnosu na veličinu gospodarstva, što dugoročno povećava pritisak na javne financije.

2) Amerika već troši više na kamate nego na nacionalnu obranu

Jedan od glavnih argumenata kojima Musk obrazlaže svoju zabrinutost jest tvrdnja da SAD na kamate državnog duga troši više nego na vojsku. Službeni podaci potvrđuju taj odnos. Prema izvješću američkog Ministarstva financija za fiskalnu 2025. godinu, neto izdaci za kamate iznosili su približno 970,4 milijarde dolara, dok su rashodi za nacionalnu obranu iznosili oko 916,6 milijardi dolara. (4) Drugim riječima, američka savezna država potrošila je približno 53,8 milijardi dolara više na kamate nego na nacionalnu obranu, što je gotovo šest posto više. Riječ je o važnom podatku jer kamate predstavljaju novac koji država mora izdvajati za financiranje postojećeg duga. Što su ti troškovi veći, to manje proračunskog prostora ostaje za druge potrebe, poput infrastrukture, zdravstva, obrazovanja ili ulaganja u gospodarstvo. I GAO je u lipnju 2026. upozorio da su troškovi kamata već premašili rashode za nacionalnu obranu te da će nastaviti rasti ako se ne promijeni sadašnja fiskalna politika. (6) Musk pritom vojni proračun zaokružuje na bilijun dolara. Iako je riječ o približno odgovarajućem redu veličine, stvarni rashodi za nacionalnu obranu u fiskalnoj 2025. bili su nešto manji, oko 917 milijardi dolara. Prema projekcijama CBO-a, godišnji neto troškovi kamata u 2026. trebali bi dosegnuti približno bilijun dolara. Istodobno se predviđa proračunski deficit od oko 1,9 bilijuna dolara, odnosno 5,8 posto BDP-a. (5) Takvi podaci jasno pokazuju da je financijska situacija ozbiljna. Međutim, iz njih se ne može zaključiti da je bankrot SAD-a siguran, a još manje da je njegova vjerojatnost „1000 posto”. Vjerojatnost nekog događaja ne može biti veća od 100 posto. Muskova formulacija zato nije stvarna ekonomska procjena, nego način kojim želi naglasiti koliko je uvjeren u svoje upozorenje. Službene američke institucije ne predviđaju neizbježan bankrot države. CBO upozorava na rast duga i deficita, dok GAO sadašnju fiskalnu putanju smatra dugoročno neodrživom bez promjena. MMF također očekuje nastavak rasta američkog javnog duga te procjenjuje da bi bruto dug opće države do 2031. mogao premašiti 140 posto BDP-a. Ipak, istodobno ocjenjuje da su rizici američke nesposobnosti podmirivanja dugova i dalje niski. (5) (6) (7) Razlika je važna jer upozorenje da će dug postati sve teže financirati nije isto što i prognoza da će država sigurno bankrotirati. Američko gospodarstvo i dalje ima nekoliko velikih prednosti. Dolar je vodeća svjetska rezervna valuta, američke državne obveznice imaju iznimno veliko i razvijeno tržište, a SAD raspolaže snažnim gospodarstvom i velikom poreznom osnovicom. To ne znači da rast duga može trajati bez posljedica. Visoki deficiti i kamatni troškovi mogu ograničavati buduću državnu potrošnju, povećavati potrebu za novim zaduživanjem i dodatno opteretiti gospodarstvo. No dostupni podaci ne potvrđuju Muskovo predviđanje o sigurnom propadanju države.

3) Mogu li umjetna inteligencija i roboti spasiti američke javne financije?

Najupitniji dio Muskove izjave nije upozorenje na javni dug, nego tvrdnja da su umjetna inteligencija i robotika jedino moguće rješenje. Njegova ideja ima ekonomsku logiku. Ako umjetna inteligencija i roboti omoguće poduzećima da proizvode više uz manje troškove, produktivnost gospodarstva mogla bi znatno porasti. Veća proizvodnja i veći gospodarski rast mogu povećati dobit poduzeća, prihode građana i porezne prihode države. Ako gospodarstvo raste brže od javnog duga, smanjuje se i opterećenje koje dug predstavlja u odnosu na BDP. Takav razvoj mogao bi pomoći SAD-u da lakše podmiruje postojeće obveze i postupno stabilizira javne financije. Međutim, postoji važna razlika između mogućeg pozitivnog učinka novih tehnologija i tvrdnje da bez njih država mora bankrotirati. CBO u svojim projekcijama već uzima u obzir određeno ubrzanje produktivnosti povezano sa širenjem generativne umjetne inteligencije. Unatoč tome, i dalje očekuje da će javni dug rasti brže od gospodarstva te da će do 2036. dosegnuti oko 120 posto BDP-a. (5) Drugim riječima, čak ni očekivani gospodarski učinci umjetne inteligencije ne znače da će problem javnog duga nestati. CBO je razmotrio i optimističniji scenarij u kojem američko gospodarstvo raste brže nego što se trenutačno očekuje. Kada bi realni BDP tijekom sljedećeg desetljeća rastao prosječno oko 2,6 posto godišnje, zahvaljujući većoj produktivnosti, ulaganjima i sudjelovanju stanovništva na tržištu rada, američki bi javni dug 2036. iznosio približno 109 posto BDP-a, umjesto očekivanih 120 posto. Ukupan proračunski deficit tijekom desetljeća bio bi za oko 1,3 bilijuna dolara manji. (8) To je znatno poboljšanje, ali ne znači da bi javni dug ili proračunski deficit nestali. Brži gospodarski rast zato može biti važan dio rješenja, ali sam po sebi ne mora biti dovoljan. Postoje i druge mogućnosti za stabilizaciju državnih financija. Država može povećati prihode, ograničiti dio rashoda, provesti reforme velikih proračunskih programa ili kombinirati različite mjere. Takvi potezi mogu biti politički nepopularni i gospodarski zahtjevni, ali predstavljaju stvarne instrumente fiskalne politike. Upravo zato GAO zagovara dugoročnu strategiju smanjivanja proračunskih deficita, dok MMF upozorava na potrebu fiskalne prilagodbe. Nijedna od tih institucija ne navodi umjetnu inteligenciju i robotiku kao jedini mogući izlaz. (6) (7) Uz to, još uvijek nije moguće pouzdano procijeniti koliko će brzo umjetna inteligencija povećavati produktivnost, koliko će novih radnih mjesta nastati ili nestati te kako će se tehnološke promjene odraziti na plaće, porezne prihode i državne rashode. Zbog toga je Muskova tvrdnja da „ništa drugo” ne može riješiti američki dug njegovo osobno predviđanje, a ne dokazana ekonomska činjenica.

4) Dodatni vojni troškovi mogli bi još povećati dug

Večernji list u članku navodi i dodatne podatke o američkim vojnim troškovima, koji su važni za razumijevanje pritiska na državni proračun. Prvi se odnosi na procjenu stručnjakinje za javne financije Linde Bilmes, koja je upozorila da bi ukupni troškovi američkog rata u Iranu mogli dosegnuti najmanje bilijun dolara. U razgovoru koji je Harvard Kennedy School objavio 7. travnja 2026. procijenila je tadašnje kratkoročne troškove na približno dvije milijarde dolara dnevno. U dugoročne troškove ubrojila je i obveze koje nastaju nakon završetka sukoba. (10) Važno je naglasiti da je riječ o procjeni mogućih ukupnih troškova, a ne o novcu koji je već u cijelosti potrošen. Večernji list taj podatak ispravno predstavlja kao procjenu stručnjakinje. Drugi podatak odnosi se na moguće povećanje američkog obrambenog proračuna na 1,5 bilijuna dolara godišnje. Prema izračunu organizacije Committee for a Responsible Federal Budget (CRFB), objavljenom 7. siječnja 2026., takav bi potez mogao povećati obrambenu potrošnju za približno pet bilijuna dolara do 2035., a ukupan dug, uključujući dodatne kamate, za oko 5,8 bilijuna dolara. (11) Ta je procjena doista postojala, ali Večernji list nije prenio njezinu noviju verziju. CRFB je 30. ožujka 2026. objavio ažurirani izračun prema kojem bi povećanje obrambenog proračuna moglo dovesti do približno 5,8 bilijuna dolara dodatnih rashoda od 2027. do 2036., dok bi ukupni dodatni dug, zajedno s kamatama, mogao dosegnuti oko 6,9 bilijuna dolara. (12) Dakle, podatak iz Večernjeg lista nije izmišljen ni pogrešno prenesen, ali u trenutku objave članka više nije predstavljao najnoviju procjenu iste organizacije. Ti izračuni dodatno pokazuju koliko buduće odluke o državnoj potrošnji mogu utjecati na američki dug. Ujedno potvrđuju da njegov rast ne ovisi samo o tehnološkom napretku nego i o političkim i proračunskim odlukama.

Zaključak:

Zbog vjernog prijenosa Muskove izjave i ključnih fiskalnih podataka, ali i nedostatka konteksta koji bi jasno razlikovao stvarne financijske probleme od njegovih dramatičnih predviđanja, ocjena članka je “većinski točno”. Večernji list vjerodostojno prenosi da je Musk izjavio kako će SAD bez umjetne inteligencije i robotike „1000 posto” bankrotirati, da je američki federalni dug u kolovozu 2026. prvi put premašio 40 bilijuna dolara te da su godišnji troškovi kamata već postali veći od rashoda za nacionalnu obranu. (1) (2) (3) (4) Riječ je o stvarnim i važnim pokazateljima problema s kojima se suočavaju američke javne financije. Međutim, dramatična formulacija o sigurnom bankrotu može ostaviti pogrešan dojam da je propast američke države već potvrđena ekonomskim prognozama. To nije slučaj. CBO, GAO i MMF upozoravaju na rast duga, velike proračunske deficite i potrebu za promjenama fiskalne politike. Ipak, nijedna od tih institucija ne zaključuje da je bankrot SAD-a neizbježan ili neposredan. (5) (6) (7) Jednako tako, umjetna inteligencija i robotika doista imaju potencijal povećati produktivnost i potaknuti gospodarski rast. Takav razvoj mogao bi olakšati upravljanje državnim dugom, ali ne postoje pouzdani dokazi da su te tehnologije jedino moguće rješenje američkih fiskalnih problema. Večernji list pritom donosi točne osnovne brojke, ali ne pruža dovoljno konteksta za razlikovanje Muskova osobnog predviđanja od zaključaka službenih ekonomskih institucija. U članku je korištena i starija, iako izvorno točna, procjena mogućih troškova povećanja obrambenog proračuna. Preciznije bi bilo reći da američki javni dug doseže rekordne razine, da kamatni troškovi sve snažnije opterećuju državni proračun i da će bez promjena postojeća fiskalna politika dugoročno biti teško održiva. Razvoj umjetne inteligencije i robotike mogao bi pomoći američkom gospodarstvu, ali nije dokazano da predstavlja jedini mogući izlaz niti da će SAD bez tih tehnologija sigurno bankrotirati.

Vidi:

1. Papić M. Elon Musk upozorio: ‘Amerika će 1000 posto bankrotirati i propasti, postoji samo jedno jedino rješenje’. Večernji list. 6.10.2026. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/vijesti/elon-musk-upozorio-amerika-ce-1000-posto-bankrotirati-i-propasti-postoji-samo-jedno-jedino-rjesenje-2001814. Pristupljeno: 6.10.2026.
2. Patel D. Elon Musk: “In 36 months, the cheapest place to put AI will be space”. Dwarkesh Podcast. 5.2.2026. Dostupno na: https://www.dwarkesh.com/p/elon-musk. Pristupljeno: 6.10.2026.
3. U.S. Department of the Treasury, Bureau of the Fiscal Service. Debt to the Penny. Dostupno na: https://fiscaldata.treasury.gov/datasets/debt-to-the-penny/. Pristupljeno: 6.10.2026.
4. U.S. Department of the Treasury, Bureau of the Fiscal Service. Combined Statement of Receipts, Outlays, and Balances of the United States Government, Fiscal Year 2025. 2026. Dostupno na: https://www.fiscal.treasury.gov/files/reports-statements/combined-statement/cs2025/2025-cs-final.pdf. Pristupljeno: 6.10.2026.
5. Congressional Budget Office. The Budget and Economic Outlook: 2026 to 2036. 11.2.2026. Dostupno na: https://www.cbo.gov/publication/61882. Pristupljeno: 6.10.2026.
6. U.S. Government Accountability Office. The Nation’s Fiscal Health: Urgent and Sustained Action Needed to Improve the Fiscal Outlook. GAO-26-108610. 11.6.2026. Dostupno na: https://www.gao.gov/products/gao-26-108610. Pristupljeno: 6.10.2026.
7. International Monetary Fund. United States: 2026 Article IV Consultation. IMF Country Report No. 26/76. 2026. Dostupno na: https://www.imf.org/-/media/files/publications/cr/2026/english/1usaea2026001.pdf. Pristupljeno: 6.10.2026.
8. Congressional Budget Office. How Budgetary and Economic Outcomes Might Differ From CBO’s February 2026 Projections. 27.2.2026. Dostupno na: https://www.cbo.gov/publication/62184. Pristupljeno: 6.10.2026.
9. U.S. Government Accountability Office. Debt Limit: Prolonged Negotiations Increase Taxpayer Costs and Disrupt Financial Markets. GAO-26-107872. 2026. Dostupno na: https://www.gao.gov/products/gao-26-107872. Pristupljeno: 6.10.2026.
10. Harvard Kennedy School. Why is the war in Iran so expensive? 7.4.2026. Dostupno na: https://www.hks.harvard.edu/faculty-research/policy-topics/international-relations-security/why-war-iran-so-expensive. Pristupljeno: 6.10.2026.
11. Committee for a Responsible Federal Budget. $1.5 Trillion Military Budget Would Add $5.8 Trillion to Debt Over Decade. 7.1.2026. Dostupno na: https://www.crfb.org/blogs/15-trillion-military-budget-would-add-58-trillion-debt-over-decade. Pristupljeno: 6.10.2026.
12. Committee for a Responsible Federal Budget. A $1.5 Trillion Defense Budget Could Mean Nearly $7 Trillion in Higher Debt. 30.3.2026. Dostupno na: https://www.crfb.org/blogs/15-trillion-defense-budget-could-mean-nearly-7-trillion-higher-debt. Pristupljeno: 6.10.2026.
13. Robbins J. Elon Musk Claims US Will ‘Go Bankrupt’ Without AI and Robotics Boosting Productivity. Yahoo Finance. 5.10.2026. Dostupno na: https://finance.yahoo.com/economy/policy/articles/elon-musk-claims-us-bankrupt-132933343.html. Pristupljeno: 6.10.2026.
14. Sinha A. Elon Musk warns America will 1,000% go bankrupt and fail as a country. TheStreet. 28.7.2026. Dostupno na: https://www.thestreet.com/crypto/markets/elon-musk-warns-america-will-1000-go-bankrupt-and-fail-as-a-country. Pristupljeno: 6.10.2026.