Manipulacija senzacionalizmom u Dnevno.hr: Je li doista “stravično”?

Analiza pokazuje da tvrdnje iz naslova ne odgovaraju trenutno dostupnim ekonomskim pokazateljima u Hrvatskoj tijekom svibnja 2025.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Portal Dnevno.hr objavio je 17. lipnja 2025. članak pod naslovom: „Hrvatima se dogodilo nešto stravično: Vrištao bih na tvom mjestu!“ (1). Takav naslov koristi pojačanu emocionalnu retoriku, čime se odaje dojam dramatičnosti i izvanrednosti situacije. Čitatelji bi mogli zaključiti da se u Hrvatskoj dogodila ozbiljna gospodarska ili društvena kriza. Sam sadržaj članka temelji se na komentarima s foruma Reddit, u kojima se raspravlja o porastu cijena hrane, stanarine i općem osjećaju smanjene životne pristupačnosti. Ipak, ne pružaju se podaci niti analitički kontekst koji bi podržali tvrdnju o “stravičnom” stanju, a korištene formulacije ne udovoljavaju osnovnim profesionalnim standardima ekonomskog izvještavanja.

Analiza podataka

Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), godišnja stopa inflacije u svibnju 2025. iznosila je 4,3%, dok su cijene hrane porasle za 5,1% (2). U kontekstu opće europske dinamike, gdje je prosječna inflacija iznosila 1,9% (3), Hrvatska se nalazi iznad prosjeka, ali daleko od inflacijske krize. Usporedbe radi, tijekom postpandemijskog razdoblja 2022. i 2023., inflacija je dosezala dvoznamenkaste stope – i do 13% – što implicira da trenutni rast cijena predstavlja usporavanje, a ne izvanrednu situaciju.

Važno je razumjeti razliku između nominalnog i realnog rasta plaća. Nominalna plaća predstavlja iznos u apsolutnim vrijednostima, dok se realna plaća računa umanjenjem nominalne vrijednosti za stopu inflacije. U Hrvatskoj je prosječna neto plaća porasla s 890 eura (2020.) na oko 1500 eura (2025.), što predstavlja nominalni rast od gotovo 70% (4). Kada se u obzir uzme kumulativna inflacija od otprilike 25% u istom razdoblju, realni rast plaća iznosi približno 36%, što znači da su građani u prosjeku danas kupovno moćniji nego prije pet godina. Ipak, postoji značajna disperzija u prihodima između sektora, regija i socijalnih skupina, što doprinosi osjećaju ekonomske nesigurnosti.

U tekstu se navodi da si prosječan Hrvat ne može priuštiti godišnji odmor u vlastitoj zemlji, čime se implicira ekstreman pad standarda. Međutim, podaci Instituta za turizam pokazuju da domaći gosti i dalje čine 13% svih noćenja u komercijalnom smještaju, što upućuje na aktivno sudjelovanje građana u domaćem turizmu (5). Nema podataka koji bi potvrdili da je ta brojka značajno pala u usporedbi s prethodnim godinama. Dapače, turistički kapaciteti za domaće goste ostaju popunjeni u sezoni, što ukazuje na realnu potražnju.

Jedna od tvrdnji iznesena u tekstu jest da je pivo u Hrvatskoj skuplje nego u Njemačkoj. Iako se to može dogoditi kod pojedinih proizvoda u određenim regijama ili turističkim zonama, agregatni podaci Eurostata pokazuju da su razine cijena hrane i pića u Njemačkoj i dalje znatno iznad hrvatskih (6). Naime, Price Level Index (PLI) za prehrambene proizvode u Hrvatskoj iznosi oko 84, dok u Njemačkoj prelazi 110, što znači da su prosječne cijene hrane u Hrvatskoj oko 24% niže od prosjeka EU, a u Njemačkoj oko 10% više od prosjeka. Stoga se radi o selektivnom primjeru koji ne odražava stvarnu strukturu potrošačkih cijena.

Nadalje, indeks ljudskog razvoja (HDI), osobito kada se korigira za nejednakost (IHDI), koristi se za procjenu kvalitete života u državama. Tvrdnja da je Hrvatska ispred SAD-a prema ovom indeksu zahtijevala bi pozivanje na konkretne metodološke izvore, kojih u članku nema. Posljednje objavljene rang-liste Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) ne potvrđuju tu tvrdnju. Prema izvješću za 2024./2025., SAD i dalje ima viši HDI i IHDI od Hrvatske (7). Bez jasnog izvora, takva usporedba ostaje spekulativna i dovodi u pitanje točnost interpretacije.

Što se tiče cijena stanovanja, podaci HNB-a i DZS-a potvrđuju da su cijene nekretnina u urbanim centrima, posebice u Zagrebu i na obali, značajno porasle od 2020. Međutim, relativna dostupnost nekretnina ostaje viša nego u većim europskim metropolama kada se usporede omjeri cijene kvadrata i prosječne neto plaće (4). Na primjer, za prosječnu plaću u Zagrebu moguće je kupiti više stambene površine nego u Beču, Milanu ili Berlinu.

Ocjena točnosti

Na temelju podataka iz 2025. godine i korištenih stručnih izvora, članak Dnevno.hr sadrži više subjektivnih interpretacija koje nisu potkrijepljene službenim statistikama. Ključne tvrdnje u naslovu i tekstu prenose dojam krize bez jasno definiranih ekonomskih pokazatelja koji bi to opravdali. Emocionalno pojačana retorika stvara pogrešan dojam ozbiljnosti situacije, a korištenje anonimnih komentara s internetskih foruma bez konteksta dodatno umanjuje vjerodostojnost. Čitatelji bi na temelju ovog članka mogli steći dojam o izvanrednom pogoršanju standarda u Hrvatskoj, iako podaci pokazuju umjerene trendove inflacije, rast realnih plaća i ograničeni porast životnih troškova.

Na temelju navedenih informacija, ovaj članak ocjenjujemo ocjenom netočan.

Literatura:

(1) Vidi: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/hvatima-se-dogodilo-nesto-stravicno-vristao-bih-na-tvom-mjestu-2764949

(2) Vidi: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97173

(3) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-18062025-ap

(4) Vidi: https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

(5)  Vidi: https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-trzistima/informacije-o-tijeku-sezone

(6) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_ppp_ind/default/table?lang=en

(7) Vidi: https://hdr.undp.org/data-center/documentation-and-downloads

Jesu li ministri plaćeni pet puta više od nastavnika? Izjava Hajdaša Dončića brojčano ne stoji

Siniša Hajdaš Dončić, aktualni predsjednik SDP-a i zastupnik u Saboru, rekao je netočnu izjavu – da ministri u Hrvatskoj imaju četiri do pet puta veće plaće od nastavnika.

Autor: Ramona Ščuric

Aktualni predsjednik SDP-a i saborski zastupnik, Siniša Hajdaš Dončić, održao je 11. svibnja u Rijeci konferenciju za medije uoči prvog kruga lokalnih izbora u Hrvatskoj. Vijest je prenijela Hrvatska izvještajna novinska agencija (1) u kojoj se nalazi parafrazirana rečenica Hajdaša Dončića o razlici plaća nastavnika i trenutačnih ministara.

Hajdaš Dončić: „Naknadnom provjerom došao sam do podatka da te razlike u bruto iznosu idu blizu onog što sam izjavio“

„Ocijenio je da je suludo da su plaće onih koji educiraju djecu četiri, pet puta manje od plaća ministara“, stoji u tekstu koji je objavila Hina, a prenijeli su i drugi mediji (2). S obzirom na to da Hajdaš Dončić na konferenciji nije iznio odakle mu podaci o plaćama nastavnika za koje je rekao da su četiri do pet puta manje od plaća ministara, poslali smo mu upit u kojemu smo ga zamolili da nam ustupi te informacije kako bismo mogli provjeriti točnost njegove izjave.

– U svom nedavnom govornom nastupu izjavio sam kako su plaće osoba koje obrazuju djecu manje od ministarskih i da je to loše. Naknadnom provjerom došao sam do podatka da te razlike u bruto iznosu idu blizu onog što sam izjavio, što potvrđuje smisao i poruku moje izjave, a to je isticanje važnosti društvenih prioriteta, napisao je Hajdaš Dončić u svom odgovoru.

Dodao je i kako smatra da je „strateški interes Republike Hrvatske izgradnja društva i gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i izvrsnosti“. Kao preduvjet za to vidi u „održivom, kvalitetnom i pravednom obrazovnom sustavu“.

– To uključuje i adekvatnu razinu plaća koja odražava važnost uloge djelatnika u odgojno-obrazovnim ustanovama. Ako se prema tome postavimo kao prema strateškom interesu, onda to moraju pratiti i izdvajanja iz proračuna. Dio možemo riješiti i kroz uštede. Konkretno, smatram neprihvatljivim da ministar demografije i useljeništva uopće obnaša tu dužnost, a kamoli da za nju prima plaću iz javnih sredstava. Potpuno mi je neprihvatljivo on kao ministar u javnim nastupima reducira djecu na ‘nosače pušaka’ i ne prepoznaje njihovu vrijednost kao nositelja znanja, kreativnosti i razvoja. Ništa bolja situacija nije ni kod resornog ministra koji je više puta pokazao krivi stav prema obrazovanju, čime je izgubio povjerenje roditelja, učenika i nastavnik, komentirao je u svom odgovoru na naš upit Hajdaš Dončić, referirajući se na ministra demografije Ivana Šipića i ministra obrazovanja Radovana Fuchsa.

Usporedba relevantnih podataka o plaćama je pokazala da je izjava Hajdaša Dončića pretjerana, odnosno netočna

Kako nismo dobili informaciju odakle Hajdašu Dončiću podaci o plaćama nastavnika, usporedili smo plaće ministara s jedinim relevantnim podacima – prosječnim bruto i neto plaćama nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent prema Centralnom obračunu plaća (COP) (3). Uspoređivali smo plaće ministara s prosječnim plaćama nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent jer takvi podaci predstavljaju najnižu osnovicu za ulazak u nastavničku profesiju.

Usporedba je pokazala da niti jedna bruto niti neto plaća nijednog ministra ili ministrice nije četiri ni pet puta veća od nastavničke. Podatke o plaćama ministara prikupili smo iz njihovih imovinskih kartica (4). Prema podacima iz ožujka 2025. (5), prosječna bruto plaća nastavnika koji nisu napredovali i imaju najmanji koeficijent iznosi 2.166 eura, a neto 1.532 eura.

Najveću bruto plaću ima ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i ona iznosi 8.115 eura (6). To je 3,75 puta veća plaća od prosječne bruto plaće nastavnika. Kada gledamo neto plaću, najveću ima ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved – 5.672 eura neto (7). To je 3,70 puta veća plaća od prosječne neto plaće nastavnika. Detaljnije podatke o bruto i neto plaćama ministara i za koliko su puta one veće od prosječne bruto i neto plaće nastavnika pogledajte u tablici.

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih / Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (imovinske kartice)

Izračunali smo i koliko iznosi prosječna bruto i neto plaća ministara kojih je ukupno 17. Prosječna bruto plaća ministara iznosi 7.195 eura i to je za 3,32 puta veća plaća od prosječne bruto plaće nastavnika koji nisu napredovali i koji imaju najmanji koeficijent. Prosječna neto plaća ministara je 4.697 eura i to je za 3,07 puta veća plaća od prosječne neto plaće nastavnika koji nisu napredovali i koji imaju najmanji koeficijent.

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih / Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (imovinske kartice)

Što znači da je nešto ‘toliko puta’ veće?

Kada se kaže da je nečija plaća „četiri puta veća“, to znači da se iznos množi s brojem četiri. Na primjer, ako nastavnik ima prosječnu neto plaću od 1.532 eura, neto plaća ministra koja bi bila točno četiri puta veća iznosila bi 6.128 eura. Ako bi bila pet puta veća, iznosila bi 7.660 eura neto. U stvarnosti, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ima neto plaću od 4.573 eura, što je oko 2,98 puta više od nastavničke, a ne četiri ili pet puta kako je rekao Hajdaš Dončić.

Iako su ministarske plaće znatno veće od nastavničkih, podaci ne potvrđuju izjavu Hajdaša Dončića da su četiri ili pet puta veće – niti u bruto niti u neto iznosu. Kako je i sam rekao, podaci iz njegove izjave su „dovoljno blizu“, ali nisu u potpunosti točni. Razlika u plaćama svakako postoji – od 2,3 do 3,7 puta – no ne doseže četiri ili pet puta, kako je ustvrdio Hajdaš Dončić. Stoga je njegova izjava brojčano pretjerana, a ocjenjujemo je kao netočnu.

Reference:

(1) Vidi URL: https://www.hina.hr/vijest/11948416 (pristupljeno 19. svibnja 2025.)

(2) Vidi URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hajdas-doncic-oni-koji-uce-djecu-imaju-pet-puta-manje-place-od-ministara-suludo/2669515.aspx (pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(3) Vidi URL: https://www.fina.hr/javna-tijela/centralizirani-obracun-placa-u-drzavnoj-sluzbi-i-javnim-sluzbama(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(4) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/izvjesca-o-imovinskom-stanju?contact_name=&field_naziv_duznosti_value=ministar&contact_name_1=&contact_name_2=&field_nacin_obnasanja_value=All(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(5) Vidi URL: https://mzom.gov.hr/vijesti/isplata-placa-za-travanj-2025-godine-zaposlenicima-skolskih-ustanova-te-prosjecne-i-medijalne-place-u-ozujku-2025-godine/6985 (pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(6) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/imovinske-kartice/imovinsko-stanje-duznosnika-branko-bacic(pristupljeno 19. svibnja 2025.)
(7) Vidi URL: https://www.sukobinteresa.hr/hr/imovinske-kartice/imovinsko-stanje-duznosnika-tomo-medved(pristupljeno 19. svibnja 2025.)

Milanović: “Potreba za stranim radnicima bila bi manja da je hrvatski radnik bolje plaćen za svoj rad”

Analiziramo tvrdnje predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića o tržištu rada u Hrvatskoj

Autor: Ema Tarabochia Veršić

Izvorni članci: (N1info.hr, Jutarnji.hr, Net.hr, Tportal.hr)

Tvrdnja iz članka

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović uputio je povodom Međunarodnog praznika rada poruku u kojoj izražava zabrinutost zbog smjera u kojem se razvija hrvatsko tržište rada. Milanović u poruci ističe kako u Hrvatskoj “nema domaćih ljudi koji žele raditi, pa imamo nikada veću potrebu za radnicima koji dolaze iz drugih zemalja”. Milanović tu pojavu djelomično objašnjava ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem tržišta rada, ali ističe da je ključno pitanje jesu li rad i radnik u Hrvatskoj dovoljno vrednovani i plaćeni, zbog čega zaključuje da bi potreba za stranim radnicima bila manja kada bi hrvatski radnici bili bolje plaćeni. Uz to, kritizira model dovođenja radnika koji pristaju raditi za minimalac, smatrajući ga štetnim i za strane i za domaće radnike – jer smanjuje vrijednost rada, narušava standarde i obeshrabruje dugoročno planiranje tržišta rada.

Stanje na tržištu rada u Hrvatskoj; obnova, sezona i javna ulaganja

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (1), Republika Hrvatska je u 2024. godini izdala ukupno 206.529 dozvola za boravak i rad. Najviše dozvola izdano je u sektoru graditeljstva (75.071), turizma i ugostiteljstva (56.228), industrije (28.486), prometa i veza (16.149), te trgovine (7.925). Ovaj broj predstavlja znatan porast u odnosu na prethodnu godinu, kada je izdano 172.499 dozvola (2), što jasno ukazuje na rastuću ovisnost hrvatskog gospodarstva o stranoj radnoj snazi, osobito u navedenim sektorima.

Jedan od glavnih razloga povećane potražnje za radnicima su velika ulaganja u obnovu nakon razornih potresa u Zagrebu i na Banovini. Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, do kraja 2023. u obnovu je do 31. prosinca 2023. godine sveukupno uloženo 2,34 milijardi eura – europskih i nacionalnih sredstava (3). Ta su sredstva usmjerena na obnovu privatnih i javnih zgrada te infrastrukture, što je stvorilo snažan poticaj za angažiranje radne snage u građevinskom sektoru.

Istovremeno, hrvatski turizam bilježi snažan rast nakon pandemije s više od 20 milijuna dolazaka turista u 2023. godini (4), i više od 21 milijun u 2024. godini (5), što je povećalo sezonsku potrebu za radnicima u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i prijevozu. Zbog sezonalnosti i radnih uvjeta, dio domaćih radnika nije zainteresiran za takve poslove, pa poslodavci sve češće angažiraju radnike iz trećih zemalja kako bi održali operativnost tijekom ljetne sezone, ali i osigurali povoljniju radnu snagu.

Rekordno niska nezaposlenost

S druge strane, službeni podaci govore da domaće rade snage nema dovoljno da bi zadovoljila trenutne potrebe tržišta. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u četvrtom tromjesečju 2024. godine broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj iznosio je 88.000, što je pad za 17.000 u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (6). Ova relativno niska stopa nezaposlenosti (5,1%) sugerira da domaća radna snaga, čak i kada bi se u cijelosti aktivirala – što u praksi nikad nije slučaj zbog fizičkih ograničenja, neusklađenosti vještina i lokacijske nepokretnosti – ne bi mogla pokriti trenutačnu potražnju za radom.

Izvor: Državni zavod za statistiku

Istovremeno, RH već godinama bilježi negativne demografske i migracijske trendove, osobito nakon potpunog otvaranja tržišta EU za državljane RH. Prema podacima DZS-a (7), u 2021. godini iz Republike Hrvatske u inozemstvo se odselilo 40.424 osoba, od čega je 64,2 % bilo hrvatskih državljana, što iznosi oko 25.945 osoba. Najveći udio odseljenih bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,9 %), što jasno upućuje na odljev radno sposobnog stanovništva. Najčešće odredište bila je Njemačka, s udjelom od 32,3 %. Ovi podaci potvrđuju da se smanjenje ponude domaće radne snage ne može pripisivati isključivo (ne)motiviranosti hrvatskih radnika, već i dugotrajnim demografskim i migracijskim trendovima.

Izvor: Državni zavod za statistiku

Visoke plaće i potreba za stranom radnom snagom u razvijeni(ji)m europskim zemljama

Još jedan dokaz da visoke plaće neće smanjiti priljev strane radne snage je situacija u “bogatim” europskim zemljama. Švicarska se često ističe kao primjer zemlje s visokim plaćama i životnim standardom. Prema podacima švicarskog Saveznog statističkog ureda, medijalna bruto mjesečna plaća u 2022. godini iznosila je 6.788 švicarskih franaka, odnosno oko 7.000 eura (8). Unatoč tome, u četvrtom kvartalu 2024. godine u Švicarskoj je bilo zaposleno 1,864 milijuna osoba stranog državljanstva, što čini oko 27 % ukupne radne snage (9). To jasno pokazuje da visoke plaće same po sebi ne znače manju potrebu za uvozom radne snage, već da tržište rada ovisi o nizu strukturnih faktora, poput demografije, obrazovanja i mobilnosti.

Slično je i u Norveškoj. Prosječna godišnja bruto plaća iznosi oko 65.675 eura (10), dok je stopa nezaposlenosti je relativno niska, oko 3,6 % (11). Unatoč tomu, Norveška ima značajan udio stranih radnika: 9,1 % dolazi iz drugih zemalja EU, a dodatnih 13 % iz trećih zemalja. Ovi podaci potvrđuju da čak i u zemljama s visoko razvijenim tržištem rada i plaćama postoji potreba za uvozom radne snage, osobito u sektorima s deficitarnim zanimanjima.

Ocjena točnosti i zaključak

Iako predsjednik Milanović ispravno prepoznaje neke loše trendove na hrvatskom tržištu rada, njegova teza da bi veće plaće značajno smanjile potrebu za uvozom radne snage ne može se potvrditi dostupnim službenim podacima. Tvrdnja je netočna, ali i štetna – zbog načina na koji je formulirana, a koji može doprinijeti razvijanju ozračja netolerancije prema radnicima, naročito onima koji dolaze iz zemalja trećeg svijeta.

Reference:

(1) Ministarstvo unutarnjih poslova: https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2025/1/Mjese%C4%8Dne%20statistike%20prosinac%202024.pdf
(2) Ministarstvo unutarnjih poslova: https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2024/1/Mjesečne%20statistike%20prosinac%202023.pdf
(3) Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine: https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Obnova/Izvjesce-o-obnovi-stanje-2023.pdf
(4) HTZ: https://www.htz.hr/hr-HR/press/objave-za-medije/hrvatska-2023-zabiljezila-rekordnih-204-milijuna-dolazaka
(5) HTZ: https://www.htz.hr/hr-HR/press/objave-za-medije/hrvatska-2024-zabiljezila-preko-21-milijuna-dolazaka
(6) DZS: https://podaci.dzs.hr/2024/hr/76778
(7) DZS: https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29030
(8) BFS: https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/work-income/wages-income-employment-labour-costs.html
(9) BFS: https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/work-income/employment-working-hours/economically-active-population/foreign-labour-force.html
(10) CountryEconomy: https://countryeconomy.com/labour/average-wage/norway
(11) EURES: https://eures.europa.eu/living-and-working/labour-market-information-europe/labour-market-information-norway_en

Objavljuje li Ministarstvo obrazovanja netočne podatke o plaćama nastavnika?

Autor: Ramona Ščuric (Srednja.hr)

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih je od rujna 2024. (1) počelo samostalno objavljivati podatke o prosječnim i medijalnim plaćama nastavnika u osnovnim i srednjim školama. No, na društvenim mrežama često se pojavljuju komentari na tu vijest koji sugeriraju da se radi o ‘netočnim’, ‘obmanjujući’ pa čak i ‘lažnim’ podacima i da MZOM širi ‘dezinformacije’.

– Vi zaista vjerujete onome što vam MZOM plasira za objavu? Znači, nastavnik s 10 godina staža i dvoje uzdržavanih članova obitelji nema ni prosječnu ni medijalnu plaću. Pa, dajte, izađite na teren po školama i prikupite podatke izravno od zaposlenih, a ne ono što poslodavci žele da javnost misli. Znate i sami kako to funkcionira u privatnom sektoru, ništa drugačije s plasiranjem plaća u javnost ne događa se ni u javnom sektoru. Zašto? Zbog obmanjivanja uže i šire javnosti, da su te plaće već jako velike, dok su u stvarnosti za najmanje 100 eura manje. Pravi novinari drugačije provedu istraživanje ako žele saznati pravu istinu, jedan je od mnogih sličnih komentara na društvenim mrežama (vidi fotografiju ispod).

Izvor: screenshot Facebook/srednja.hr/telegram.hr

Stoga smo provjerili odakle MZOM vadi podatke, kakve točno podatke objavljuje i jesu li to ‘dezinformacije’ kao što govori dio javnog diskursa. Plaće nastavnika, kao i sve plaće javnih i državnih službenika, nalaze se u Centraliziranom obračunu plaća (COP) koji je u vlasništvu FINA-e (2). To je poslovno-informatički sustav namijenjen za obračun i isplatu plaća, kao i ostalih materijalnih prava, naknada i drugog dohotka zaposlenicima i vanjskim suradnicima u državnoj službi i javnim službama te za kvalitetno izvješćivanje i analitiku isplaćenih plaća na razini cijeloga sustava. Za pristup tim podacima potrebno je imati certifikat koji se izdaje u ime poslovnog subjekta te glasi na ime i prezime osobe ovlaštene za upotrebu servisa kao i FINA kriptouređaj s dodijeljenim pravom na pojedini dio sustava.

MZOM: ‘Podatci koje objavljujemo su 100 posto točni’

Upravo iz tog sustava MZOM svakog mjeseca vadi podatke o plaćama nastavnika te ih objavljuje na svojim službenim stranicama od rujna 2024. godine. Upitali smo MZOM koji sve točno podaci se nalaze u COP-u i što sve ulazi u iznose prikazanih bruto i neto plaća nastavnika na njihovoj službenoj internetskoj stranici.

– Prosječna mjesečna isplaćena bruto i neto plaća izračunava se dijeljenjem ukupnih bruto i neto isplata s brojem zaposlenih koji su te isplate primili. Pritom su pod broj zaposlenika uključeni zaposlenici koji rade na puno radno vrijeme cijeli mjesec (dakle, bez zaposlenika koji su tijekom mjeseca bili na bolovanju), a pod isplatom smatra se plaća zaposlenika koja se sastoji od osnovne plaće i svih dodataka na plaću utvrđenih Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama, Temeljnim kolektivnim ugovorom za zaposlenike u javnim službama, Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama  i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama. Dakle, u iznose prosječnih plaća uključeni su svi dodaci na plaću, ali nije uključena naknada za trošak prijevoza niti iznosi materijalnih prava poput jubilarnih nagrada, pomoći, otpremnina, regresa, božićnice, dara za djecu i drugo, stoji u odgovoru MZOM-a.

Komentirali su i kako odbacuju optužbe za objavljivanje dezinformacija u vezi plaća nastavnika i da se istima ne manipulira.

– Budući da se putem sustava za Centralni obračun plaća (COP) isplaćuju plaće svim zaposlenim u školama, podatci koje objavljujemo su 100 posto točni jer se radi o iznosima isplata na račune svakog pojedinog djelatnika škole u određenom mjesecu, a u koje je uključeno sve što je pojedinom djelatniku taj mjesec isplaćeno na račun. U skladu s ovim, sasvim je jasno da se ne radi ni o kakvoj manipulaciji, nego o realnim isplatama, poručili su iz MZOM-a.

Što ulazi u podatke o plaćama koje objavljuje MZOM?

Kao što su i naveli iz MZOM-a, plaću zaposlenika škola čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Valja istaknuti da osnovna plaća nije isto što i osnovica plaće. Osnovica plaće u javnim službama se utvrđuje kolektivnim ugovorom (3) zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi. Osnovna plaća izračunava se tako da se bruto osnovica plaće, koju ugovore sindikati i Vlada, množi s pripadajućim koeficijentom radnog mjesta zaposlenika koja je propisana Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (4).

Na plaću nastavnika utječe i radni staž. Prema Zakonu o plaćama u javnim službama (5), plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža. Također puno ovisi i to ima li nastavnik ili nastavnica djecu jer to povisuje plaću za nekoliko stotina eura, ovisno o broju djece. Uz sve navedeno, ne smijemo zaboraviti i na dodatke na osnovnu plaću. U to spadaju dodaci za uspješnost na radu, dodaci za otežane uvjete rada, dodaci za posebne uvjete rada, dodatak za prekovremeni rad, dodatak za rad u smjenama, položajni dodaci i uvećanja plaće.

MZOM objavljuje podatke o prosječnim i medijalnim neto i bruto plaćama nastavnika u osnovnim i srednjim školama. Neto plaća je ono što nastavnici dobivaju na račun nakon što su plaćeni svi porezi i doprinosi. Uz te podatke navodi se i prosječna dob nastavnika zbog toga što se iznos plaće povećava s brojem godina radnog staža. Objavljuje se i razina napredovanja uz koji dolazi i pripadajući koeficijent. To znači da što je veće napredovanje nastavnika, veći mu je koeficijent, što znači da im se povećava i plaća. Također je bitno istaknuti da se podaci o plaćama koje objavljuje MZOM odnose na zaposlenike koji rade na puno radno vrijeme.

Što je prosječna, a što medijalna plaća i kako gledati te podatke?

Prosječna plaća računa se kao aritmetički prosjek svih plaća u nekom sustavu i stoga predstavlja okviran broj jer ne govori puno o tome koliko je u sustavu onih s malom, a koliko onih s velikom plaćom. Medijan je, s druge strane, broj koji razdvaja sortiranu listu brojeva točno na pola. Medijalna plaća se, dakle, dobiva tako da se sve plaće poredaju od najveće od najmanje te da se pogleda iznos one plaće koja se nalazi u sredini. To znači da pola ljudi u sustavu ima veću plaću od medijalne, a pola ima manju od navedene medijalne plaće.

Medijalni iznos plaće koju objavljuje MZOM znači da polovica svih nastavnika ima manji iznos od medijana, dok druga polovica nastavnika ima plaću veću od medijana. Prema podacima koje je portal srednja.hr dobio od MZOM-a u srpnju 2024. (6), ukupni broj učitelja i nastavnika u Hrvatskoj tada je bio 43.895. Dakle, njih 21.947 ima manju plaću od medijalnog iznosa, a ostalih 21.947 veću. Prema posljednjim podacima za prosinac 2024. (7), medijalne plaće nastavnika kreću se od 1.569 pa do 2.107 eura neto, a visina iznosa medijalne plaće ovisi o napredovanju. Oni koji nisu napredovali imaju najmanji koeficijent što, kako smo već rekli, utječe na visinu plaće pa je važno da nastavnici uspoređuju svoju plaću s pripadajućim koeficijentom.

Ima li smisla prikupljati podatke o plaćama izravno od zaposlenih?

U komentaru koji smo naveli na početku teksta predlaže se da se ‘izađe na teren po školama i prikupe podaci izravno od zaposlenih, a ne ono što poslodavci žele da javnost misli’. Taj potez bi jedino imao smisla kada bi apsolutno svih 43.895 zaposlenih nastavnika u osnovnim i srednjim školama dali svoje platne liste na uvid. No, ako se prikupi svega nekoliko tisuća platnih lista i to onih s najmanjim iznosom plaća, to ne bi nužno odražavalo cjelokupno stanje, jer bi takvi podaci bili pristrani i ne bi pružili točan prikaz situacije.

Zašto par tisuća plaća nastavnika s najmanjom plaćom nije odraz ‘realnog’ stanja? Zbog reprezentativnog uzorka (8). Reprezentativni uzorak je skup podataka koji vjerno odražava strukturu veće skupine, u ovom slučaju nastavnika. Da bi uzorak bio reprezentativan, mora uključivati sve relevantne članove skupine u pravim omjerima. U ovom kontekstu, ako se uzmu samo platne liste onih s najnižim plaćama, uzorak neće biti reprezentativan jer ne odražava prosječnu situaciju svih zaposlenih nastavnika. Da bi podaci bili precizni, trebali bi uključivati platne liste svih skupina zaposlenih, ne samo onih s nižim plaćama – što zapravo postoji u sustavu COP.

Zaključak: Tvrdnja da MZOM objavljuje netočne podatke o plaćama nastavnika je većinski netočna

Na temelju dostupnih informacija i odgovora MZOM-a, zaključak je kako Ministarstvo ne objavljuje netočne podatke o plaćama nastavnika. Podaci MZOM-a temelje se na velikom uzorku, što znači da je njihova reprezentativnost visoka. Razlike između stvarnih plaća koje nastavnici primaju i objavljenih prosjeka rezultat su različite metodologije izračuna (prosječna i medijalna plaća) te utjecaja raznih faktora koji se ne pojavljuju u javnim objavama (kao što su dodaci na plaću, prekovremeni, radni staž, broj djece itd.). Dakle, tvrdnja da Ministarstvo manipulira podacima o plaćama nastavnika najvjerojatnije proizlazi iz nesporazuma oko razumijevanja metodoloških razlika i dodatnih čimbenika koji utječu na iznos plaće. Vidljivo je da postoji nesigurnost među zaposlenima u školama u vezi sa stvarnim iznosima. Jesu li plaće nastavnika inače ‘premale’ u odnosu na one koje MZOM objavljuje, tema je za drugu raspravu koju trebaju voditi sindikati. Stoga, tvrdnje o objavi dezinformacija od strane MZOM-a o prosječnim i medijalnim plaćama nastavnika su većinski netočne.

 

(1) Vidi: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Dostupno na: https://mzom.gov.hr/vijesti/isplata-placa-za-rujan-2024-godine-zaposlenicima-skolskih-ustanova-te-prosjecne-i-medijalne-place-u-kolovozu/6455

(2) Vidi: fina.hr Dostupno na: https://www.fina.hr/javna-tijela/centralizirani-obracun-placa-u-drzavnoj-sluzbi-i-javnim-sluzbama

(3) Vidi: Narodne novine, NN 29/2024. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_03_29_458.html

(4) Vidi: Narodne novine, NN 22/2024. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_02_22_354.html

(5) Vidi: Narodne novine, NN 155/2023. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_12_155_2359.html

(6) Vidi: srednja.hr 2024. Dostupno na: https://www.srednja.hr/novosti/imamo-podatke-koliko-nestrucnih-nastavnika-radi-u-skolama-ali-i-njihov-ukupni-broj-po-zupanijama/

(7) Vidi: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Dostupno na: https://mzom.gov.hr/vijesti/isplata-placa-za-sijecanj-2025-godine-zaposlenicima-skolskih-ustanova-te-prosjecne-i-medijalne-place-u-prosincu/6763

(8) Vidi: Hrvatska enciklopedija. Dostupno na: https://www.enciklopedija.hr/clanak/reprezentativni-uzorak