“Dignite novac danas” kao financijski alarm: spektakl hitnosti koji ne rješava stvarni problem

Tekst Dnevno.hr sugerira da je masovno podizanje gotovine razuman odgovor na navodne „gubitke” u banci, iako se kupovna moć ne čuva seljenjem novca s računa u ladicu, nego razumijevanjem realnog prinosa, rizika i postojećih zaštitnih mehanizama.

Autori: prof. dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Zašto biste već danas trebali dignuti novac iz banke: Zbog nemara gubite velike svote” — Dnevno.hr (autor naveden u sažetku: Ivana Jurišić), 27.12.2025., (1). U istom kontekstu u javno dostupnom sažetku navodi se i raspon kamatnih stopa na oročenja (“…kamate između 0,02 i 2,8 %… ako poželite oročiti 10 tisuća eura na godinu”). (1)

Područje analize

Tvrdnja je društveno važna jer potiče ponašanje koje može povećati osobni rizik (krađa, gubitak, prijevara), a pritom zamagljuje razliku između nominalnog iznosa (koliko eura piše na računu) i realne vrijednosti (što se za taj iznos može kupiti). U razdobljima povišene inflacije građani doista osjećaju “gubitak” kupovne moći, no iz toga ne slijedi da je racionalno “spas” tražiti u podizanju gotovine. Provjera se zato fokusira na četiri kuta: (i) što točno znači “gubiti” u banci u realnim terminima i je li to “nemar”, (ii) kakva je zakonska zaštita depozita i što ona pokriva, (iii) je li gotovina izvan banke manje rizična i “bolje čuva vrijednost”, (iv) koje su realne, provjerljive alternative za smanjenje erozije kupovne moći bez senzacionalizma.

Analiza

1) Što je rečeno i kako: “hitno danas” plus “nemar” kao moralna presuda

Izraz „već danas” u naslovu djeluje kao okidač hitnosti: sugerira da je odgađanje kažnjivo, pa racionalno razmatranje ustupa mjesto impulzivnoj reakciji. Dodatak „zbog nemara” pritom uvodi moralnu etiketu, prebacujući fokus s odnosa inflacije, kamata i naknada na navodnu neodgovornost pojedinca. To je retorički učinkovito, ali analitički problematično: kupovna moć može se smanjivati i kod vrlo savjesnih štediša ako je realna kamatna stopa negativna. Ključni propust je implicitni uzročno-posljedični skok: iz činjenice da se novac na transakcijskom računu često slabo ili nikako ne oplođuje ne slijedi da je “rješenje” izvaditi ga iz banke. Naprotiv, prebacivanje iz bankovnog depozita u kućnu gotovinu ne mijenja inflaciju i ne stvara prinos; samo mijenja profil rizika. 

2) Što nedostaje: definicija “gubitka” i osnovna matematika realnog prinosa

Kad medijski tekst govori o “gubitku velikih svota”, bez jasnog imenovanja mehanizma, čitatelj može pogrešno zaključiti da banka “uzima” novac ili da je depozit nesiguran. U većini slučajeva riječ je o eroziji realne vrijednosti: ako inflacija raste brže od kamate, realni prinos je negativan. Eurostat je za Hrvatsku u studenome 2025. bilježio godišnju stopu inflacije (HICP) oko 4,3%. (2) Ako je kamata na sredstva na računu 0%, tada je “gubitak” u kupovnoj moći približno jednak inflaciji. Ali ako netko podigne gotovinu i drži je kod kuće, realna erozija i dalje postoji: cijene rastu bez obzira na to je li novac na računu ili u novčaniku. Ono što se može promijeniti nije inflacija, nego prinos (kroz druge instrumente) i trošak (kroz naknade), ali to nije isto što i “dignite novac iz banke”. U javno prikazanom sažetku spominje se raspon kamata na oročenja. I takav raspon sam po sebi ne dokazuje preporuku za gotovinu, nego suprotno: sugerira da postoje bankovni proizvodi s prinosom, koji se biraju usporedbom uvjeta, ročnosti i mogućnosti prijevremenog raskida. (1)

3) Zaštita depozita: sustav postoji upravo zato da “trčanje na banku” ne bude default

Najveća činjenična rupa u alarmističkim savjetima o podizanju novca jest prešućivanje regulatornog okvira. U Europskoj uniji vrijedi Direktiva o sustavima osiguranja depozita koja propisuje pokriće od 100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji u slučaju nedostupnosti depozita. (3) U Hrvatskoj je nadležno tijelo Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD/DAB), koja eksplicitno navodi osigurani iznos 100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji, uz mogućnost privremeno višeg pokrića u određenim životnim situacijama, te isplatu unutar 7 radnih dana. (4) Drugim riječima, tvrdnja implicira da je građanin nezaštićen ako “ne reagira odmah”. No sustav je dizajniran upravo obratno: da se izbjegne panika i da se deponentima pruži predvidiva zaštita bez potrebe za masovnim podizanjem gotovine. Direktiva propisuje i rok dostupnosti “repayable amount” unutar sedam radnih dana (uz tranzicijski period do 31.12.2023.). (3) Često se u sličnim tekstovima “igra” i kartom bail-ina (“uzeli su na Cipru”, “uzet će i kod nas”). No i tu je ključna nijansa: u pravilima sanacije banaka, pokriveni depoziti (do razine osiguranja) imaju poseban tretman, a institucije poput Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB – Single Resolution Board) u svojim objašnjenjima naglašavaju razliku između pokrivenih i nepokrivenih depozita u kontekstu sanacije. (5)

4) Gotovina “kod kuće” nije neutralna opcija: zamjena jednog rizika drugim

Tekstualni okvir “dignite novac iz banke” u praksi potiče ponašanje koje otvara nove rizike: fizičku krađu, gubitak, oštećenje, prijevarne sheme i jednostavno manjak tragova (što otežava dokazivanje vlasništva). Regulirani bankovni depoziti nose institucionalne mehanizme zaštite; kućna gotovina uglavnom ne nosi. (4) Još važnije, gotovina ne rješava temeljnu tezu o “gubitku”. Ako je problem inflacija, gotovina je jednako izložena inflaciji kao i depozit bez kamata. Razlika nastaje tek ako depozit nosi neku kamatu ili ako se sredstva plasiraju u instrumente koji imaju očekivani prinos. Zato “podizanje” nije ekonomski odgovor, nego logistički potez s dodatnim sigurnosnim troškovima.

5) Što bi bio korektan savjet: usporedba prinosa i troškova, a ne alarm

Korektan, potrošački odgovoran tekst u situaciji povišene inflacije trebao bi čitatelju dati tri provjerljive stvari: razliku nominalno/realno, informaciju o osiguranju depozita i realne opcije koje ne počivaju na panici. U tom smislu korisno je i da postoje službene statistike o kamatnim stopama na depozite, koje prate monetarne institucije u okviru europskog statističkog sustava (npr. ECB statistika kamatnih stopa MFI-jeva). (6) To i dalje ne znači da je “oročenje” univerzalno najbolje, niti da su kamate uvijek iznad inflacije. Znači samo da je racionalan put: usporediti uvjete, razumjeti ročnost, likvidnost i naknade, te odlučiti u skladu s vlastitim horizontom i tolerancijom rizika. Alarmistički naslov koji sugerira hitno podizanje novca preskače taj osnovni potrošački minimum i stvara lažnu dihotomiju: ili “dignite danas” ili “gubite velike svote”.

Zaključak

Na temelju dostupnog javnog sažetka i naslovnog okvira, poruka da biste “već danas” trebali dignuti novac iz banke “jer zbog nemara gubite velike svote” jest manipulativno uokvirena i činjenično problematična. Da, u uvjetima inflacije kupovna moć novca može padati ako je prinos nizak. No podizanje gotovine ne uklanja inflaciju, ne stvara prinos i u pravilu povećava sigurnosne rizike. Usto, prešućuje se ključna činjenica da u Hrvatskoj i EU postoji sustav osiguranja depozita do 100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji, uz isplatu u roku (u pravilu) do 7 radnih dana, te jasno definirane iznimke i privremeno višu zaštitu u određenim životnim situacijama. (3), (4) Time, ovom članku možemo dati ocjenu ,,netočan”. Opravdanje: naslovno-savjetodavni zaključak (“dignite novac danas”) ne slijedi iz ekonomskih činjenica o inflaciji i kamatama te ignorira postojeće zaštitne mehanizme i rizike, čime čitatelja navodi na pogrešnu i potencijalno štetnu radnju.

Vidi:

  1. Dnevno.hr. “Zašto biste već danas trebali dignuti novac iz banke: Zbog nemara gubite velike svote”. 27.12.2025. https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/zasto-biste-vec-danas-trebali-dignuti-novac-iz-banke-zbog-nemara-gubite-velike-svote-3163632/
  2. Eurostat. Euro area annual inflation down to 2.3% (priopćenje s tabličnim prikazom po državama; uključuje Hrvatsku). https://ec.europa.eu/eurostat/en/web/products-euro-indicators/w/2-17122025-ap
  3. EUR-Lex. Direktiva 2014/49/EU o sustavima osiguranja depozita (konsolidirani tekst). https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?from=BG&uri=CELEX:02014L0049-20140702&
  4. Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD/DAB). Osigurani iznos. https://www.haod.hr/sustav-osiguranja-depozita/osigurani-iznos
  5. Single Resolution Board (SRB). Objašnjenja o sanaciji/bail-inu i tretmanu depozita. https://www.haod.hr/sustav-osiguranja-depozita/osigurani-iznos
  6. European Central Bank (ECB) Data Portal. Bank interest rates – deposits from households with an agreed maturity of up to one year (new business), Croatia, Monthly (MIR dataset). https://data.ecb.europa.eu/data/datasets/MIR/MIR.M.HR.B.L22.F.R.A.2250.EUR.N

Inflacija kao univerzalni krivac kad se turizam i potrošnja objasne jednom riječju

Kad “inflacija” postane univerzalno objašnjenje i za potrošnju građana i za navodni odljev turista, bez definicija, mjerljivih pokazatelja i dokaza o ponašanju gostiju.

Autori: prof. dr. sc. Kristijan Krkač & Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku HRT-ovih vijesti “Više gostiju u prosincu, inflacija i dalje koči potrošnju“, objavljenom 26. prosinca 2025., navodi se da je inflacija “ključna riječ“, pri čemu se sugerira da se zbog rasta cijena dio tradicionalnih gostiju premišlja između dolaska u Hrvatsku i odabira destinacija poput Turske, Grčke ili Italije. Kao sekundarna tvrdnja, već naslov i središnji okvir teksta sugeriraju da “inflacija i dalje koči potrošnju”. Kao dodatni kontekst navodi se i brojčana tvrdnja o blagdanskom presjeku: “u prvih 20 dana prosinca” 20% više dolazaka i 12 % više noćenja u odnosu na godinu prije, bez navođenja izvora i metodologije tog presjeka. (1)

Područje analize

Da bi se ovakve tvrdnje mogle provjeriti, potrebno je razdvojiti tri razine koje se u medijskim interpretacijama često spoje u jednu rečenicu:

  • Inflacija: statistička stopa rasta cijena, odnosno promjena kroz vrijeme. Važno je razlikovati stopu rasta od razine cijena, jer ljudi i turisti često reagiraju na doživljaj “koliko je skupo”, a ne samo na to “koliko je poskupjelo”.
  • Potrošnja: ne mjeri se dojmom da je “skuplje pa se manje troši”, nego realnim pokazateljima, primjerice realnim prometom u trgovini na malo, koji nastoje odvojiti količinu kupljenog od utjecaja cijena.
  • Turistička potražnja: o cjenovnoj konkurentnosti se može i treba govoriti, ali uz minimum standarda dokazivanja, odnosno uz podatke koji povezuju cijene i odluku gosta (ankete, trendovi rezervacija, promjene tržišnih udjela po emitivnim tržištima, struktura rezervacija i sl.).

Problem HRT-ova okvira leži u logici “ključne riječi“, pri čemu se inflacija koristi kao univerzalno objašnjenje i za domaću potrošnju i za odluke turista, bez jasne operativne definicije i bez empirijskih dokaza o navodnom preusmjeravanju gostiju prema konkurenciji. (1)

Analiza

1) Što je rečeno i kako: inflacija kao narativni most

U HRT-ovu tekstu inflacija se uvodi kao “ključna riječ” i odmah povezuje s navodnim okretanjem gostiju prema drugim zemljama (Turska, Grčka, Italija). Taj uzročno-posljedični skok ostaje bez provjerljivih “prijelaznih koraka”: ne navodi se izvor za tvrdnju o “premišljanju”, nije definirano na koga se odnosi pojam “tradicionalni gosti” (što bi, u statističkom smislu, podrazumijevalo ključna emitivna tržišta), izostaje segmentacija (npr. hoteli naspram kampova, obiteljski odmori naspram city breaka, cjenovni razredi), kao i bilo kakva mjera ponašanja (rezervacije, tržišni udjeli, promjena prosječnog trajanja boravka ili motivacijske ankete). (1) Istodobno, isti tekst iznosi brojke za “prvih 20 dana prosinca”, ali bez izvora i metodologije, pa čitatelj ne može znati radi li se o nacionalnom zbroju, odabranim destinacijama, određenoj vrsti smještaja ili nekom drugom uzorku. (1)  Mjesečni trend noćenja turista kroz posljednje godine stavlja u kontekst tvrdnju o “više gostiju u prosincu“.

Graf 1 prikazuje godišnji broj noćenja turista u RH (01–12), 2020.–2024. To daje kontekst (razina/opravak), ali ne provjerava tvrdnju o “prvih 20 dana prosinca” — za to trebaju mjesečni podaci za 2025. koje HRT ne navodi. Izvor: DZS PC-AXIS (dolasci i noćenja u komercijalnom smještaju). (6)

2) Što pokazuju službeni podaci o inflaciji u relevantnom razdoblju

Prema DZS-u, cijene mjerene indeksom potrošačkih cijena u studenome 2025. bile su u prosjeku 3,8% više nego u studenome 2024. (2) U istom priopćenju prikazan je i HICP: ukupno +4,3%, a “Restorani i hoteli” +8,7% (XI 2025./XI 2024.). To je turistički relevantno jer se radi o komponenti troškova koju gost najizravnije osjeti kroz cijene smještaja i ugostiteljstva. Međutim, važno je razdvojiti dvije tvrdnje koje se u javnom govoru često stapaju u jednu. Podatak o rastu cijena govori što se dogodilo s cijenama. Zaključak da su se gosti zbog toga preusmjerili prema konkurenciji traži dodatni dokaz: usporedbe s konkurentskim destinacijama i podatke o ponašanju gostiju (rezervacije, tržišni udjeli, ankete o razlozima izbora destinacije). (1) (2) DZS u istom priopćenju navodi i harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) od +4,3% na godišnjoj razini u studenome 2025. (2) Graf 2 pokazuje varijabilnost inflacije kroz vrijeme, a Graf 3 da su stavke povezane s turizmom iznad prosjeka.

Graf 2 prikazuje kretanje godišnjih stopa promjene, prikazanih po mjesecima CPI; graf ilustrira da inflacija varira po mjesecima i da je nužno razložiti je po komponentama prije izvlačenja zaključaka o utjecaju na potrošnju ili turizam. Izvor: DZS — Indeksi potrošačkih cijena, studeni 2025. (CIJ-2025-1-1/11). (2)

Graf 3 pokazuje godišnje stope promjene HICP-a po ECOICOP skupinama; “Restorani i hoteli” iznose +8,7 % (XI 2025./XI 2024.). To je relevantno za cijene u turizmu, ali samo po sebi ne dokazuje preusmjeravanje gostiju bez booking/udjel podataka. Izvor: DZS – CIJ-2025-1-1/11. (2)

3) “Inflacija i dalje koči potrošnju”: što kažu realni pokazatelji

Naslovni okvir sugerira opće “kočenje” potrošnje. Međutim, DZS za listopad 2025. navodi da je kalendarski prilagođeni realni promet trgovine na malo porastao 4,1 % na godišnjoj razini, uz nastavak rasta 31. mjesec zaredom. (3) Pojam “realno” ovdje ima ključnu funkciju: pokušava opisati raste li količina kupljene robe i usluga, a ne samo iznos potrošnje koji može rasti zbog viših cijena. To ne znači da inflacija ne pogađa kućanstva ili da se dio potrošača ne prilagođava, niti da pojedine stavke nisu osjetno skuplje, no pokazuje da tvrdnja “koči potrošnju” ne može stajati kao opći opis bez preciziranja na koju vrstu potrošnje se misli, na koji dio stanovništva i u kojem razdoblju. (3)  Realni indeksi prometa trgovine na malo (2020–2025) pokazuju trend volumena potrošnje očišćen od učinka cijena.

Graf 4 pokazuje realne indekse prometa trgovine na malo, koji su kalendarski prilagođeni. U listopadu 2025. realni promet bilježi porast od +4,1 % godišnje (31. mjesec rasta), što sugerira povećanje kupljenih količina i osporava opću tvrdnju da inflacija automatski “koči potrošnju“. Izvor: DZS — Trgovina na malo, listopad 2025. (USL-2025-1-1/10). (3)

4) Jesu li “tradicionalni gosti” doista skrenuli prema Turskoj, Grčkoj i Italiji

HRT iznosi zaključak o preusmjeravanju prema konkurenciji, ali bez dokaza koji ga podupire: u tekstu nema anketa, booking podataka ni promjena tržišnih udjela po emitivnim tržištima. (1) Službena turistička statistika DZS-a za 2025. pokazuje mjesečnu varijabilnost koja sama po sebi ne potvrđuje tezu “mnogi su otišli drugdje”. Primjerice, za srpanj 2025. bilježi se pad dolazaka od 1,3 % i noćenja od 0,8 % u odnosu na srpanj 2024. (4), dok se za listopad 2025. bilježi porast dolazaka od 2,3 % i noćenja od 2,4 % u odnosu na listopad 2024. (5). U prvih 10 mjeseci 2025. ukupna noćenja rastu 1,2 %, a noćenja stranih turista 0,8 % u odnosu na isto razdoblje 2024. (5) Takvi podaci mogu biti kompatibilni s raspravom o cijenama i konkurentnosti, ali ne odgovaraju na ključno pitanje koje HRT implicira: tko se točno preusmjerava, u kojem obujmu i na temelju kojih motiva, te je li inflacija uzrok ili tek opća etiketa za osjećaj “Hrvatska je skupa”. (1) (4) (5) Apsolutni brojevi noćenja po tržištima (Graf 5) daju okvir, ali za zaključak o “preusmjeravanju” trebaju udjeli i/ili booking podaci.

Graf 5 prikazuje apsolutni broj noćenja po odabranim emitivnim zemljama (01–12), 2020.–2024. To može pokazati rast/pad po tržištima, ali bez izračuna udjela ne potvrđuje tezu da se gosti “okreću” konkurenciji. Izvor: DZS PC-AXIS (dolasci i noćenja u komercijalnom smještaju). (6)

Zaključak

Ovom članku može se dati ocjena “većinski netočan”. HRT-ov tekst spaja dvije poruke: “više gostiju u prosincu” i “inflacija kao ključna riječ koja koči potrošnju i odvlači goste konkurenciji”. Prva se poruka oslanja na kratki presjek “prvih 20 dana prosinca” bez izvora i metodologije. (1) Druga se postavlja kao širok uzročno-posljedični okvir bez dokaza o ponašanju turista i bez precizne definicije “potrošnje” koju navodno koči. (1) Službeni podaci DZS-a potvrđuju inflaciju u studenome 2025. (+3,8 % godišnje) i iznadprosječan rast skupine “Restorani i hoteli” (+7,3 %), što je relevantno za raspravu o cijenama u turizmu. (2) Istodobno, realni pokazatelji potrošnje kroz trgovinu na malo ne podupiru opći okvir “kočenja”, jer realni promet raste (+4,1 % u listopadu 2025., uz rast 31. mjesec zaredom). (3) Turistička statistika za 2025. pokazuje mjesečnu varijabilnost i blage kumulativne poraste, ali nije dovoljna da bi se tvrdilo da se “mnogi tradicionalni gosti” zbog inflacije okreću Turskoj, Grčkoj i Italiji. (1) (4) (5)

Vidi:

  1. HRT Vijesti. Više gostiju u prosincu, inflacija i dalje koči potrošnju. 26.12.2025. https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/vise-gostiju-u-prosincu-inflacija-i-dalje-koci-potrosnju-12492750
  2. Državni zavod za statistiku (DZS). CIJ-2025-1-1/11 Indeksi potrošačkih cijena u studenome 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97153
  3. Državni zavod za statistiku (DZS). USL-2025-1-1/10 Trgovina na malo u listopadu 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97619
  4. Državni zavod za statistiku (DZS). TUR-2025-1-1/7 Dolasci i noćenja turista u komercijalnom smještaju u srpnju 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97109
  5. Državni zavod za statistiku (DZS). TUR-2025-1-1/10 Dolasci i noćenja turista u komercijalnom smještaju u listopadu 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97115
  6. Državni zavod za statistiku (DZS). PC-Axis (PX-Web) baza: Dolasci i noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima – Tablica 1.3 “Dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta, Republika Hrvatska, županije, po mjesecima”; izvadak 2020–2024 (godišnji zbrojevi 01–12; po zemlji prebivališta).  https://web.dzs.hr/PxWeb/pxweb/hr/Turizam/Turizam__Dolasci%20i%20no%C4%87enja%20turista%20u%20komercijalnim%20smje%C5%A1tajnim%20objektima

“Euro je kriv”: kad se rast kamata iz 2022.–2023. pripiše samoj valuti

Dnevno.hr prenosi tvrdnje da je euro “donio više kamatne stope” i “spustio konkurentnost”, no dostupni službeni podaci upućuju na pogrešnu atribuciju uzroka i izostavljen ključni kontekst monetarnog ciklusa ECB-a.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Portal Dnevno.hr u tekstu “Hrvatski ekonomist razbio šutnju u uvođenju eura: Citirao HNB i dao crnu prognozu”, objavljenom 23. prosinca 2025. (autor: E.P.), prenosi izjave ekonomskog analitičara Nevena Vidakovića. (1)

Kao ključne tvrdnje istaknute su rečenice poput: “Rekli su da će euro donijeti niže kamatne stope. Nije, donio je više kamatne stope.” (2) i “Imamo veću inflaciju nego ostatak Europe… cijena naših proizvoda raste… konkurentnost… pada.” (2)

Napomena o dostupnosti: Dnevno.hr stranicu u trenutku provjere nije bilo moguće pouzdano učitati automatiziranim pristupom (tehnička pogreška poslužitelja), pa se za doslovni navod koristi identična transkripcija iz medijskog sažetka iste TV-emisije. (2)

Područje analize

Hrvatska je euro uvela 1. siječnja 2023., temeljem odluke Vijeća EU, uz fiksni konverzijski tečaj 7,53450 HRK za 1 EUR. (3) U javnim raspravama euro se često prikazuje kao “prekretnica” koja bi trebala automatski sniziti kamatne stope i ubrzati “konkurentnost”. No kamatne stope i inflacija u kratkom roku uvelike ovise o širem monetarnom ciklusu i globalnim šokovima (energija, dobavni lanci), a ne samo o tome je li zemlja formalno u europodručju. U ovoj provjeri fokus je na onome što se može činjenično testirati: (i) jesu li kamatne stope doista “više” nakon uvođenja eura i je li euro uzrok; (ii) je li točno da se Hrvatska prije eura zaduživala uz negativne prinose; (iii) je li Hrvatska u prosincu 2025. imala višu inflaciju od prosjeka europodručja; (iv) što znači tvrdnja o “fiksnom tečaju” i konkurentnosti te što se iz podataka smije zaključiti.

1) Kamatne stope: “više su” – ali uzrok se pogrešno pripisuje euru

Tvrdnja “euro je donio više kamatne stope” implicitno sugerira uzročnost: da je prelazak na euro pogoršao uvjete zaduživanja. Problem je što se rast kamata 2022.–2023. dogodio u cijeloj europodručju jer je Europska središnja banka krenula u ciklus snažnog postrožavanja monetarne politike radi borbe s visokom inflacijom. ECB u službenim dokumentima eksplicitno opisuje “seriju povećanja kamatnih stopa” od 2022. nadalje (dakle vremenski baš u razdoblju prije i oko hrvatskog ulaska). (4) (5) Drugim riječima, činjenica da su kamate danas više nego 2021. ili početkom 2022. ne govori sama po sebi ništa o učinku eura. Ona prije svega govori o promjeni režima: od godina izrazito niskih/negativnih stopa do razdoblja restriktivnije politike. U takvom okruženju “apsolutna razina” kamata raste gotovo svugdje, uključujući i zemlje koje su oduvijek u eurozoni. Što bi bio korektan test? Ne “jesu li kamate više nego 2021.”, nego: jesu li, uz iste globalne uvjete, hrvatske kamate više nego što bi bile bez eura, odnosno jesu li se premije rizika (spreadovi) povećale ili smanjile. Takav kontrafaktualni zaključak Dnevno.hr ne nudi, a u samoj izjavi se on preskače. U javnoj komunikaciji HNB je, naprotiv, euro povezivao s uklanjanjem valutnog rizika i (relativno) nižim kamatama, ali “relativno” je ključna riječ: u ciklusu dizanja stopa kamate mogu rasti svima, dok se razlika prema usporedivim zemljama može smanjiti. (6) (7) Manipulativni element ovdje nije nužno lažna brojka, nego skok u uzročnosti: iz točne opservacije “kamate su danas više” izvodi se poruka “euro ih je povisio”.

2) Negativni prinosi prije eura: točno, ali bez konteksta “zašto”

Drugi dio citata tvrdi da se Hrvatska “prije uvođenja eura zaduživala po negativnim kamatnim stopama” na kratkoročne papire. To se može provjeriti dokumentima o aukcijama: primjerice, Ministarstvo financija za aukciju trezorskih zapisa (364 dana) iz 2021. navodi prinos uz negativnu kamatnu stopu. (8) Dakle, ta činjenica je u osnovi točna. No izostavljen je presudan kontekst: negativni prinosi bili su europski fenomen u razdoblju izrazito ekspanzivne monetarne politike i vrlo niske inflacije, a “nestali” su kad je inflacija porasla i kad je ECB promijenio smjer. (4) (5) Upravo zato je pogrešno taj prijelaz (negativno → pozitivno) prikazati kao dokaz da je “euro pogoršao”. Bez eura, Hrvatska bi i dalje bila izložena istom globalnom zaokretu kamata; razlika bi bila u tome bi li uz višu percepciju valutnog i kred. rizika plaćala još veću premiju.

3) Inflacija: Hrvatska jest iznad prosjeka eurozone u studenome 2025., ali “ostatak Europe” je neprecizno

Vidaković (kako ga prenosi medijski sažetak) tvrdi da Hrvatska ima “veću inflaciju nego ostatak Europe”. Eurostatov brzi pokazatelj HICP-a za studeni 2025. navodi da je godišnja inflacija u europodručju oko 2,1%, dok je za Hrvatsku navedena stopa oko 4,3%. (9) Prema tome, tvrdnja je djelomično utemeljena ako se “ostatak Europe” čita kao “prosjek europodručja”. Međutim, formulacija je retorički rastezljiva: “ostatak Europe” sugerira da su gotovo svi ostali niže, što ne mora vrijediti u svakoj zemlji i svakom mjesecu. Eurostatovi pregledi redovno pokazuju raspon među državama članicama (neke su niže, neke više), pa je preciznije reći: “Hrvatska je iznad prosjeka eurozone u tom razdoblju.” Ključna stvar za fact-check nije samo razina inflacije, nego i insinuacija uzroka: da je to “zbog eura”. HNB je prije uvođenja eura javno naglašavao očekivanje “vrlo blagog i jednokratnog” učinka promjene valute na cijene, uz napomenu da glavni inflacijski trendovi dolaze iz šireg okruženja. (6) Drugim riječima: moguće su pojedinačne korekcije i psihološki učinci, ali teza da euro sam po sebi objašnjava trajno višu inflaciju nije nešto što se može dokazati bez detaljne empirije i usporedbe s kontrolnim skupinama.

4) “Fiksni tečaj” i konkurentnost: mehanizam je ekonomski smislen, ali se preskače hrvatski kontekst prije eura

Tvrdnja o konkurentnosti oslanja se na standardnu ideju realnog tečaja: ako zemlja s fiksnim nominalnim tečajem ima višu inflaciju od partnera, njezine cijene relativno rastu i konkurentnost se može pogoršati. U tom smislu, Vidakovićev opis mehanizma nije nelogičan. No problem je što se prešućuje važan dio hrvatske priče: Hrvatska je i prije 2023. godinama vodila politiku stabilnog tečaja prema euru, a uoči uvođenja eura sudjelovala je u ERM II s utvrđenom središnjom stopom. ECB u pregledima o hrvatskom ulasku navodi upravo tu institucionalnu činjenicu (konverzijski tečaj i ERM II kontekst). (10) To znači da “gubitak konkurentnosti zbog fiksnog tečaja” nije nešto što se pojavilo tek 1. siječnja 2023. Hrvatska je i ranije bila u režimu u kojem se nominalni tečaj prema euru nije koristio kao čest alat prilagodbe. Euro jest formalno “zaključao” tu opciju, ali je praktična razlika manja nego što rečenica sugerira. Usto, kad se kaže “euro je obećao konkurentnost”, to je većinom normativna interpretacija političkih poruka. Službene komunikacije HNB-a doista su među koristima spominjale uklanjanje valutnog rizika, niže kamate i poticaj trgovini/investicijama, ali to nije isto što i jamstvo da će se produktivnost i struktura izvoza “automatski” popraviti. (6) (7)

5) Retorika i okvir: “crna prognoza” i personifikacija valute

Naslovni okvir (“razbio šutnju”, “crna prognoza”) čitatelja uvodi u dramatičnu interpretaciju prije nego što se rasprava uopće veže uz mjerljive pokazatelje. U samom argumentu pojavljuje se tipična tehnika personifikacije: “euro je donio” (kao da valuta sama upravlja kamatnim stopama). Time se smanjuje vidljivost stvarnih mehanizama: odluke ECB-a, globalna inflacija, fiskalne mjere, tržišna očekivanja i premije rizika. Takav stil nije dokaz netočnosti, ali povećava rizik da čitatelj izvede pogrešan zaključak o uzroku i odgovornosti.

Zaključak

Provjerljive jezgre iz prenesenih izjava imaju dodir s činjenicama: Hrvatska se u razdoblju prije eura doista mogla kratkoročno zaduživati uz negativne prinose, a danas su kamatne stope više nego u eri negativnih stopa. (8) Također, u studenome 2025. Hrvatska je imala višu inflaciju od prosjeka europodručja. (9) Međutim, ključni problem je uzročna poruka: rast kamata 2022.–2023. i povišene kamate u odnosu na 2021. ne mogu se korektno pripisati “euru”, jer su primarno povezani s europskim i globalnim ciklusom postrožavanja monetarne politike. (4) (5) Nadalje, mehanizam “fiksni tečaj + viša inflacija = pad konkurentnosti” jest teorijski smislen, ali se u hrvatskom slučaju prešućuje da je tečaj prema euru bio izrazito stabilan i prije formalnog ulaska u eurozonu. (10) Zbog te kombinacije točnih fragmenata i pogrešne atribucije uzroka, ocjena ovog članka je ,,većinski netočan”.

Vidi:

  1. Dnevno.hr. Hrvatski ekonomist razbio šutnju u uvođenju eura: Citirao HNB i dao crnu prognozu. 23.12.2025.: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/hrvatski-ekonomist-razbio-sutnju-u-uvodenju-eura-citirao-hnb-i-dao-crnu-prognozu-3164285
  2.  Index.hr. Ekonomist Vidaković… (sažetak istih izjava, uključujući citate o euru, kamatama i inflaciji). 23.12.2025.: https://www.index.hr/vijesti/clanak/ekonomist-vidakovic-japan-je-gotov-kad-krene-kriza-prelit-ce-se-na-sav-g7/2743561.aspx
  3. EUR-Lex. Council Decision (EU) 2022/1211 of 12 July 2022 on the adoption by Croatia of the euro on 1 January 2023. 12.07.2022. URL: https://eur-lex.europa.eu/eli/dec/2022/1211/oj/eng
  4.  ECB. Account of the monetary policy meeting (navodi ciklus postrožavanja od 2022.). https://www.ecb.europa.eu/press/accounts/2024/html/ecb.mg240222~1af5fcd5f9.en.html
  5.  ECB. Official interest rates (služna stranica o ključnim stopama).: https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/key_ecb_interest_rates/html/index.en.html
  6. Hrvatska narodna banka. Uvođenje eura Hrvatskoj će donijeti znatne i trajne koristi (uključuje “niže kamatne stope” i “vrlo blag i jednokratan učinak na cijene”). 23.03.2022. https://www.hnb.hr/-/uvodjenje-eura-hrvatskoj-ce-donijeti-znatne-i-trajne-koristi
  7. Hrvatska narodna banka. Koristi od uvođenja eura znatno veće od troškova (navodi “niže kamatne stope” među koristima). 19.05.2022. https://www.hnb.hr/-/koristi-od-uvodjenja-eura-znatno-vece-od-troskova
  8. Ministarstvo financija RH. Statistika aukcija trezorskih zapisa (primjeri s negativnim prinosima u 2021.). https://mfin.gov.hr/pristup-informacijama/statistika-i-izvjesca/statistika-aukcija-trezorskih-zapisa/696
  9.  Eurostat. Euro indicators / HICP (brza procjena za studeni 2025., uključujući Hrvatsku i eurozonu). 17.12.2025. https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-17122025-ap
  10.  ECB. Croatia adopts the euro (konverzijski tečaj i ERM II kontekst). URL: https://www.ecb.europa.eu/press/economic-bulletin/focus/2023/html/ecb.ebbox202208_02~15fd36600a.en.html

Rekordna prodaja, tanja zarada: što se stvarno događa s Atlantic Grupom

Atlantic Grupa objavila je rast prihoda od 10 %, ali i pad dobiti za više od četvrtine. Provjerili smo točnost brojki i usporedili rezultate s Podravkom, Kofolom i Nestléom.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Atlantic Grupa ruši rekorde u prodaji, ali dobit snažno pada… prihod od prodaje 879 milijuna eura (+10,1 %), EBITDA 88,2 milijuna (–9,3 %), neto dobit 32,3 milijuna (–27,6 %). Profitabilnost je pod pritiskom rekordno visokih cijena sirove kave i rasta cijena kakaa te ulaganja u zaposlenike.”

— Jutarnji list – Novac.hr, 27. listopada 2025. (1)

Područje analize

Atlantic Grupa, vlasnik brendova Barcaffè, Argeta, Cedevita i Donat, objavila je rezultate za prvih devet mjeseci 2025. godine. Mediji su istaknuli “rekordan rast prodaje” i “pad dobiti”, navodeći rast cijena sirovina i ulaganja u zaposlenike kao glavne razloge. U ovoj provjeri analiziramo točnost brojki, stvarne uzroke pada profitabilnosti i usporedbu s konkurencijom u prehrambenom sektoru.

Rast prihoda i pad dobiti – točne brojke, ali različite poruke

Službeni izvještaj Atlantic Grupe d.d. potvrđuje sve brojeve iz članka:

●      Prihod od prodaje: 879 milijuna eura (+10,1 %)

●      EBITDA – zarada prije kamata, poreza i amortizacije – 88,2 milijuna eura (–9,3 %)

●      Neto dobit – konačna zarada nakon svih troškova i poreza – 32,3 milijuna eura (–27,6 %) (2)

Istodobno je neto dug porastao s 193,4 na 293,1 milijun eura (+51,6 %), a omjer neto dug/EBITDA dosegnuo 3,3×, što pokazuje veću zaduženost i rast troškova kamata. (2)

Zaključak: Brojke su točne, ali dok naslov govori o “rekordu”, izvještaj pokazuje da se profitabilnost smanjuje – kompanija prodaje više, ali zadržava manje.

Ključni pokazatelji Atlantic Grupe (9M 2025 vs. 9M 2024)

Zašto zarada pada: kava, kakao i kamate

Atlantic u izvješću navodi tri glavna uzroka: rekordno visoke cijene sirovina, ulaganja u zaposlenike i rast kamata zbog većeg duga. (2)

Rekordne cijene sirovina

●      Kava: prema International Coffee Organization (ICO), prosječna svjetska cijena sirove kave (ICO Composite Indicator Price, mjerna jedinica: US centi po funti – USc/lb) u rujnu 2025. iznosila je 324,6 USc/lb, što je približno 25 % više nego u istom razdoblju 2024. godine. (3)

●      Kakao: prema Reutersu, prosječna cijena kakaa (mjerna jedinica: USD po toni – USD/t) u listopadu 2025. dosegla je 9.000 USD/t, čak 60 % više nego godinu prije. (4)

Kava i kakao čine temelj Atlanticovih proizvoda – od Barcaffèa do čokoladnih napitaka i Argeta namaza. Kad cijene tih sirovina rastu, tvrtke moraju birati: povećati cijene proizvoda (uz rizik gubitka kupaca) ili zadržati cijene i time smanjiti profitne marže. Osim sirovina, Atlantic je uložio u rast plaća i razvoj zaposlenika, a istodobno plaća više kamate zbog većeg duga i viših referentnih stopa Europske središnje banke.

Zaključak: članak točno navodi glavni uzrok (sirovine), ali previđa dodatni učinak kamata i zaduženja, koji također smanjuju neto dobit.

Cijene ključnih sirovina (2024–2025

Usporedba s konkurencijom – globalni pad marži, ali Atlantic pogođeniji.

Kako bismo utvrdili je li pad dobiti samo Atlanticov problem, usporedili smo rezultate s drugim prehrambenim kompanijama.

Zaključak usporedbe: pad profitabilnosti globalni je fenomen – zahvaća i multinacionalke poput Nestléa i regionalne tvrtke poput Kofole.

No, Atlanticov pad neto dobiti od 27,6 % veći je od prosjeka, što ukazuje na dodatne unutarnje troškove i veću ovisnost o burzovnim sirovinama.

Zaključak

Članak s portala Novac.hr točno prenosi financijske podatke o Atlantic Grupi i pravilno ističe rast cijena sirovina kao glavni uzrok pada dobiti. Međutim, izostavlja ključnu poantu: rast prihoda ne znači rast zarade. Kompanija ostvaruje rekordnu prodaju, ali zbog viših troškova sirovina, plaća i kamata profitne marže padaju. Usporedba s konkurencijom potvrđuje da su pritisci na profitabilnost globalni, no Atlantic osjeća udar jače zbog strukture proizvoda i veće zaduženosti. Time ovaj članak možemo proglasiti ,,većinski točnim”.

Vidi:

1.     Atlantic Grupa ruši rekorde u prodaji, ali dobit snažno pada — Novac/Jutarnji list (Hina), objavljeno 27. 10. 2025.

 https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/atlantic-grupa-rast-prihoda-pad-dobiti-troskovi-15636679

2.     Investors – Financial Reports – Atlantic Grupa d.d. (službena investitorska stranica s 9M 2025 materijalima)

 https://www.atlanticgrupa.com/hr/investitori/financijski-izvjestaji/financijski-rezultati/

3.     Monthly Coffee Market Report – September 2025 — International Coffee Organization (ICO)

 https://www.ico.org/documents/cy2024-25/cmr-0925-e.pdf

4.     Chocolate prices set to remain high this Halloween in the US, report says — Reuters, objavljeno 09. 10. 2025.

https://www.reuters.com/business/chocolate-prices-set-remain-high-this-halloween-us-report-says-2025-10-09

5.     Podravka Group increased revenue and profit in the first half of the year, marked by integration and Agricultural investments — Podravka d.d., objavljeno 24. 07. 2025.

https://www.podravka.com/investors/news/podravka-group-increased-revenue-and-profit-in-the-first-half-of-the-year-marked-by-integration-and-agricultural-investments

6.     2025 Half-year results — Nestlé S.A., objavljeno 24. 07. 2025.

 https://www.nestle.com/media/mediaeventscalendar/allevents/2025-half-year-results

7.     The beverage group Kofola experienced a cold spring … EBITDA fell by 14.2% — Kofola ČeskoSlovensko a.s., objavljeno 03. 09. 2025.

 https://investor.kofola.cz/en/news-and-current-reports

8.     World Food Situation – Food Price Index — Food and Agriculture Organization (FAO)

 https://www.fao.org/worldfoodsituation/foodpricesindex/en/

9.     Financial Reports – Kofola ČeskoSlovensko a.s. — službeni financijski izvještaji (2025)

 https://investor.kofola.cz/en/investor-2/reports-and-presentations/financial-reports

10. Uz snažan rast prodaje, profitabilnost pod pritiskom visokih cijena kave i kakaa — Atlantic Grupa d.d., službeno priopćenje za medije, listopad 2025.

https://www.atlanticgrupa.com/hr/novosti/uz-snazan-rast-prodaje-profitabilnost-pod-pritiskom-visokih-cijena-kave-i-cijena-kakaa/

“Šalter bez ovlasti”? — Kako se mit o HNB-u i „izgubljenom suverenitetu” sudara s pravom i činjenicama

Profesor Ljubo Jurčić tvrdi da je HNB nakon uvođenja eura „samo šalter“ bez većih ovlasti te da je Hrvatska izgubila suverenitet i mogućnost utjecaja na inflaciju.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

●      “HNB je samo šalter bez velikih ovlasti… izgubili smo suverenitet… HNB je sada bespomoćan i Vlada je u kratkom roku bespomoćna.”

●      “Mi smo izgubili suverenitet, ali smo izgubili i instrument kad dođe do ovakve situacije, ostali smo bez vlastitog novca. HNB je samo šalter bez velikih ovlasti od Europske centralne banke. De facto, HNB je sada bespomoćan i Vlada je u kratkom roku bespomoćna.” — Ljubo Jurčić, izjava za Nacional, 21. listopada 2025. (citati iz članka) (1)

Područje analize

Ova provjera razjašnjava tri česte tvrdnje o ulozi Hrvatske narodne banke (HNB) nakon uvođenja eura (1. siječnja 2023.): (a) je li HNB „samo šalter“ bez suštinskih ovlasti; (b) je li „izgubljen suverenitet“; (c) može li država i dalje utjecati na inflaciju. Analiza se oslanja na: Ugovor o funkcioniranju EU-a (TFEU), Statut ESCB/ESB, Zakon o HNB-u (NN 75/08, 54/13, 47/20), SSM uredbu o bankovnom nadzoru, službene dokumente HNB-a i statistiku DZS-a/ECB-a (2) (11).

Analitički kutovi:

1.     Pravni okvir i formalne zadaće HNB-a nakon uvođenja eura (TFEU čl. 127, 130; Zakon o HNB-u čl. 2–4).

2.     Raspodjela ovlasti u Eurosustavu (Upravno vijeće ESB-a; SSM).

3.     Monetarni suverenitet — što je preneseno, što ostaje.

4.     Utjecaj na inflaciju — monetarni vs. fiskalni alati i hrvatske prakse 2022.–2025.

Analiza

1) Pravni okvir i formalne zadaće HNB-a: „šalter“ ili regulator s redefiniranim mandatom?

TFEU čl. 127. propisuje da je glavni cilj ESSB-a (Eurosustava) stabilnost cijena, a nacionalne središnje banke (NSB) dio su sustava (2). TFEU čl. 130. eksplicitno jamči neovisnost središnjih banaka u obavljanju zadaća (3). U Hrvatskoj, Zakon o HNB-u jasno definira:

●      položaj i neovisnost HNB-a (čl. 2.),

●      cilj – stabilnost cijena (čl. 3.),

●      zadaci HNB-a (čl. 4.) uključujući zadaće nakon uvođenja eura, odnose s EU tijelima, nadzorno-statističke i operativne poslove (4).

Usto, izmjene iz 2020. integriraju obveze iz SSM Uredbe 1024/2013 (čl. 1.a Zakona o HNB-u navodi SSM uredbu među provedbenim aktima), čime se potvrđuje sudjelovanje HNB-a u bonitetnom nadzoru uz ESB (4) (7). HNB nakon eura nije likvidiran niti sveden na „šalter“, nego preuzima ulogu nacionalne operativne i nadzorne karike Eurosustava: sudjeluje u provedbi monetarne politike, nadzoru banaka (osobito manjih izravno nadziranih na nacionalnoj razini u okviru SSM-a), makroprudencijalnoj politici, statistici i upravljanju dijelom financijske imovine (npr. pričuve koje nisu prenesene ESB-u) (4) (10).

Što je preuveličano u „šalter“ narativu?

Izjavu da je HNB „samo šalter“ pobija više činjenica:

●      Upravno vijeće ESB-a (glavno tijelo za monetarnu politiku) sastoji se od šest članova Izvršnog odbora i guvernera svih NSB-ova europodručja — time i guvernera HNB-a (5).

●      HNB donosi i provodi niz podzakonskih odluka (npr. o kolateralu u operacijama Eurosustava, o izvještavanju za nadzor, o provođenju operacija monetarne politike) temeljem ovlaštenja iz Zakona o HNB-u (11) (13).

●      HNB provodi makroprudencijalnu politiku (protuciklički zaštitni sloj, O-SII, sektorska ponderiranja rizika itd.), s izmjenama kalibracija u 2024.–2025. (6) (8) (9).

Zaključak ovog kuta: pravni i institucionalni dokazni korpus ne podupire metaforu „šaltera“ — HNB je funkcionalno i ovlašteno tijelo unutar Eurosustava s nizom domaćih zadaća. Tvrdnja je preširoko generalizirana.

2) Raspodjela ovlasti: što stvarno odlučuje Zagreb, a što Frankfurt?

Uvođenjem eura (1.1.2023.), strateška monetarna ovlast prelazi na ESB: Upravno vijeće određuje ključne kamatne stope, operacije refinanciranja, okvir kolaterala, minimalne pričuve itd. (2), (5). No provedba se naslanja na NSB-ove, pa HNB operativno provodi odluke (npr. vrednovanje kolaterala, tehničke aspekte operacija) i donosi provedbene akte unutar ovlasti iz domaćeg zakona (13).

U bonitetnom nadzoru, SSM Uredba 1024/2013 definira specifične zadaće ESB-a, dok nacionalna nadzorna tijela (HNB) i dalje nadziru manje značajne institucije uz metodološki okvir SSM-a; ESB ima nadležnost za „značajne“ banke (7). Makroprudencijalno, HNB može aktivirati i kalibrirati zaštitne slojeve (npr. protuciklički zaštitni sloj — pck) i sektorske mjere; te mjere se notificiraju ESB-u/ESRB-u (6), (8), (9).

Zaključak ovog kuta: HNB više ne kroji sam kamatne stope, ali nije bez ovlasti: sudjeluje u odlučivanju (glas guvernera u Upravnom vijeću) i ima operativno-nadzornu i makroprudencijalnu ulogu. Tvrdnja o „bespomoćnosti“ zanemaruje tu raspodjelu.

3) Monetarni suverenitet: što je izgubljeno, a što nije

Monetarni suverenitet u užem smislu znači: emisija vlastite valute, kontrola njezine količine, određivanje kamatnih stopa i vođenje samostalne monetarne politike. Hrvatska je pristupanjem eurozoni prenijela te ovlasti na razinu ESB-a (2).  U tom smislu, djelomičan gubitak monetarnog suvereniteta je točan opis — standardna posljedica ulaska u monetarnu uniju. Međutim, ekonomski suverenitet nije reducibilan na monetarnu politiku. Država zadržava fiskalnu politiku (porezi, proračun, izdaci/investicije), politike dohotka i regulatorne alate (tržišta proizvoda, rada, konkurencije), te makroprudencijalne poluge preko HNB-a (6) (8) (9). TFEU čl. 130. i domaći Zakon (čl. 2.–4.) usto jamče neovisnost središnje banke i strukturiraju odnose s EU tijelima (3) (4).

Zaključak ovog kuta: sintagma „izgubili smo suverenitet“ preširoko je i netočno upotrijebljena ako se širi na sve ekonomske politike. Točna je kao skraćenica za monetarni suverenitet — ne i za fiskalno-regulatorni prostor.

4) Utjecaj na inflaciju: nema nacionalnih kamata, ali imate PDV, subvencije, administrirane cijene i makroprudencijalne kočnice

Tvrdnja da su „HNB i Vlada bespomoćni“ u kratkom roku zaboravlja fiskalne, administrativne i makroprudencijalne alate.

Primjeri iz hrvatske prakse 2022.–2025.:

●      Fiskalne mjere na energente i hranu. U 2022. proširena je primjena snižene stope PDV-a (13% i 5%) na prirodni plin, toplinsku energiju, drvo/pelet i dio prehrambenih proizvoda, s ciljem ublažavanja cjenovnog udara (14) (16). Iako Porezna uprava bilježi da sniženje PDV-a nije bilo u cijelosti ugrađeno u potrošačke cijene (marže su dijelom apsorbirale smanjenje), to je i dalje alat kratkoročnog ublažavanja (15).

●      Makroprudencijalne mjere HNB-a. Primjer je protuciklički zaštitni sloj kapitala od 30.6.2024. 1,5%, s najavom povećanja na 2% (primjena planirana od 1.1.2027.), čime se usporava pregrijavanje kreditnog ciklusa i prigušuju inflatorni kanali preko potražnje (8). HNB sustavno objavljuje Makroprudencijalnu dijagnostiku s pregledom aktivnih mjera (9).

●      Administrirane i subvencionirane cijene (npr. energenti) i paketi pomoći također mogu ublažiti inflatorni profil, iako s fiskalnim troškom (14) (15).

●      Statistički i komunikacijski okvir. DZS/ECB objavljuju HICP/CPI koji služe usmjeravanju mjera (10) (11).

Ukratko: ESB vodi kamate, no nacionalne vlasti i HNB imaju alatnu kutiju koja u kratkom do srednjem roku utječe na inflatorne impulse (putem poreza, subvencija, regulacije i kreditnog kanala). Reći da je država „u kratkom roku bespomoćna“ je pretjerivanje.

Retoričke i metodološke napomene

●      Metafora „šaltera“ koristi hiperbolu i sugerira institucionalnu irelevantnost HNB-a, što je u kontradikciji s pravnim tekstovima (TFEU/Statut/ Zakon o HNB-u) i praksom (nadzor, makroprudencijalne mjere, podzakonske odluke) (2) (8) (11)

●      „Izgubljeni suverenitet“ je reduktivna generalizacija: točna za monetarnu sferu, netočna ako se čita kao sveukupna nemoć države.

●      „Nemoć u kratkom roku“ ignorira fiskalne i regulacijske instrumente potvrđene hrvatskim praksama 2022.–2025. (14) (16).

●      Što nedostaje u tvrdnji? Izostavljeni su konkretni članci prava EU i domaćeg zakona, struktura odlučivanja (Upravno vijeće ESB-a) i makroprudencijalni arsenal HNB-a.

Zaključak

Primarna tvrdnja (HNB je „samo šalter“ bez ovlasti; država i HNB „bespomoćni“): na temelju prava EU-a (TFEU čl. 127, 130; Statut ESCB/ESB), Zakona o HNB-u (čl. 2–4), SSM okvira i prakse HNB-a (makroprudencijalne mjere, nadzor, provedbeni akti), tvrdnja je netočna. HNB nema autonomnu monetarnu politiku, ali ima značajne operativne, nadzorne i makroprudencijalne ovlasti, a država zadržava fiskalne i regulatorne alate koji kratkoročno utječu na inflaciju (2) (11) (12) (14) (16).

Sekundarna tvrdnja („izgubljeni suverenitet“): djelomično točno u monetarnoj dimenziji (prijenos na ESB), ali netočno kao generalna tvrdnja o ekonomskoj nemoći — fiskalno-regulatorni prostor ostaje značajan (2) (9) (14) (16).

Službena ocjena ovog članka je time ,,većinski netočan”. Obrazloženje; jezgrovita istina o prijenosu monetarnog suvereniteta postoji, ali ključne sastavnice tvrdnje („HNB je samo šalter“, „bespomoćni smo“) u raskoraku su s pravnim i institucionalnim činjenicama i zanemaruju dostupne fiskalne/makroprudencijalne alate.

Vidi:

1.     Nacional.hr. O INFLACIJI Jurčić: HNB je samo šalter bez velikih ovlasti… 21.10.2025. Dostupno na:https://www.nacional.hr/o-inflaciji-jurcic-hnb-je-samo-salter-bez-velikih-ovlasti-izgubili-smo-suverenitet-ali-i/

2.     Ugovor o funkcioniranju Europske unije, čl. 127 (stabilnost cijena; zadaće ESSB/Eurosustava). EUR-Lex (HR). Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/resource.html?format=PDF&uri=cellar:9e8d52e1-2c70-11e6-b497-01aa75ed71a1.0011.01%2FDOC_3

3.     TFEU čl. 130 (neovisnost središnjih banaka). EUR-Lex (EN; normativni tekst). Dostupno na:https://eur-lex.europa.eu/eli/treaty/tfeu_2016/art_130/oj/eng

4.     Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (NN 75/08, 54/13, 47/20): čl. 2 (neovisnost), čl. 3 (cilj), čl. 4 (zadaci; zadaće nakon uvođenja eura), čl. 1.a (provedba SSM/BRRD/EU akata). Pročišćeni tekst: Zakon.hr. Dostupno na:https://www.zakon.hr/z/590/zakon-o-hrvatskoj-narodnoj-banci

5.     ECB. The Governing Council (sastav: Izvršni odbor + guverneri NSB-ova europodručja). 16.10.2024. Dostupno na: https://www.ecb.europa.eu/ecb/decisions/govc/html/index.en.html

6.     HNB. Makrobonitetna politika — okvir i ciljevi (HR/EN). 7.6.2024. Dostupno na: https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/financijska-stabilnost/o-financijskoj-stabilnosti/makrobonitetna-politika

7.     Uredba (EU) br. 1024/2013 (SSM): o dodjeli specifičnih zadaća ESB-u u bonitetnom nadzoru. EUR-Lex. Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2013/1024/oj/eng? 

8.     HNB. Protuciklički zaštitni sloj kapitala (pck): stopa 1,5% od 30.6.2024.; najava 2% od 1.1.2027. Objavljeno 30.9.2025. Dostupno na: https://www.hnb.hr/en/core-functions/financial-stability/cnb-s-macroprudential-policy/countercyclical-capital-buffer

9.     HNB. Makroprudencijalna dijagnostika, br. 24 (listopad 2024.) i br. 25 (ožujak 2025.) — pregled važećih mjera. Dostupno na: https://api.hnb.hr/documents/d/guest/e-mpd-25-2025

10.  HNB. Upravljanje financijskom imovinom (pričuve koje nisu prenesene ESB-u). 2.1.2023. Dostupno na:https://www.hnb.hr/en/core-functions/financial-assets-management? 

11.  Hrvatska narodna banka. (2025). Odluka o upravljanju kolateralom u kreditnim operacijama Eurosustava [NN 84/2025, 28. svibnja 2025.]. Narodne novine. Preuzeto s https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_05_84_1123.html

12.  ECB. Independence — institucionalni temelj u Ugovoru i Statutu. Dostupno na:https://www.ecb.europa.eu/ecb/our-values/independence/html/index.en.html

13.  HNB. Europski sustav središnjih banaka / Eurosustav — uloga HNB-a. 1.1.2023. Dostupno na:https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/medunarodni-odnosi/europski-sustav-sredisnjih-banaka HNB+1

14.  TEB. Izmjene i dopune Zakona o PDV-u od 1.4.2022. (proširenje sniženih stopa na energente). 31.3.2022. Dostupno na: https://www.teb.hr/novosti/2022/izmjene-i-dopune-zakona-o-pdv-u-od-142022/

15.  Porezna uprava. Analiza učinaka sniženja PDV-a na cijene (1.4.2022.) — nalaz o nepotpunom prosljeđivanju u cijene. 23.5.2022. Dostupno na: https://porezna-uprava.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/Dokumenti%20vijesti/Analiza%20cijena%20-%20220523.pdf? 

16.  HOK. Promjene stopa PDV-a od 1. travnja 2022. — praktični pregled (13% i 5% na energente/dobra). 31.3.2022. Dostupno na: https://www.hok.hr/aktualno/promjene-stopa-pdv-od-1-travnja-2022? 

“Luksuzno meso”? Što tvrdnje o skoku cijena zapravo znače

Članak Dnevno.hr o mesu koje “uskoro postaje luksuz” temelji se na stvarnim brojkama za njemačku govedinu, ali ih pogrešno generalizira na cijelo meso, cijelu Europu i Hrvatsku. Provjerili smo sve navode.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

1. “Prema podacima Udruge proizvođačkih zajednica za stoku i meso (VEZG) iz Oldenburga, otkupne cijene su nedavno prešle 7 eura po kilogramu, što je više od 50% više nego ljeti 2023., znatno iznad prosječne stope inflacije.”

2. “U mesnicama i supermarketima kilogram junećeg odreska više klase doseže 40–50 eura, što sve češće postaje pravilo, a ne izuzetak.”

3. “Stručnjaci kažu da je glavni razlog stalno smanjenje stočnog fonda.”

4. “Broj goveda svake godine pada za dva do četiri posto. Mnoge farme zatvaraju vrata…”

5. “Statistika potvrđuje ove tvrdnje: u svibnju 2015. u Njemačkoj je bilo 12,6 milijuna goveda, dok ih je u svibnju ove godine ostalo samo 10,3 milijuna.”

6. “Poznato je da zeleni aktivisti i političari u Europi kritiziraju stočne farme… a sada se čini da njihove ideje dolaze do izražaja.”

7. “Ovo meso uskoro postaje luksuz: Cijena leti u nebo.”

Dnevno.hr, 29. rujna 2025. (1)

Područje analize

Ovaj članak tvrdi da su cijene mesa u Europi dosegle razine koje prijete pretvoriti ga u luksuznu namirnicu. Ključne brojke preuzete su iz njemačkog izvora VEZG (krovna udruga proizvođačkih zajednica za stoku i meso), a narativ se gradi kroz tri linije: prvo, cijene u otkupu i maloprodaji snažno rastu; drugo, uzrok je sustavno smanjenje stočnog fonda; treće, politički pritisci i “zeleni aktivisti” ubrzavaju taj trend. Da bismo procijenili točnost ovih tvrdnji, potrebno je odvojiti što se odnosi na Njemačku, što na globalna tržišta, a što na Hrvatsku. Također je nužno razlikovati otkupne cijene od maloprodajnih te provjeriti kako se trendovi uistinu reflektiraju na potrošače u EU i Hrvatskoj. U nastavku prilažemo tablicu VEZG-a.

Analiza

Otkupne cijene: “7 €/kg”

Tvrdnja da je cijena mesa u otkupu prešla 7 €/kg djelomično je točna, ali samo kada se precizira da se radi o govedini u Njemačkoj, točnije o klasi junadi R3 prema VEZG podacima. U rujnu 2025. ta je cijena doista dosegnula oko 7 €/kg trupne mase. Međutim, isti izvori pokazuju da je otkupna cijena svinja u istom razdoblju bila oko 1,85 €/kg, a peradi još niža. Dakle, 7 €/kg ne predstavlja “cijenu mesa” uopće, nego samo specifičan segment tržišta. Kada se to prešuti, stvara se lažan dojam da sve vrste mesa poskupljuju jednako dramatično. (2)

Usporedba s 2023.: “više od 50%”

Članak tvrdi da je cijena narasla više od 50% u odnosu na ljeto 2023. Podaci pokazuju da su u ljetu 2023. cijene junadi znale pasti do 4,40 €/kg, a prosjek cijele godine bio je bliže 4,96 €/kg. U usporedbi s najnižom vrijednošću rast na 7 €/kg doista znači +59%, dok u usporedbi s prosjekom znači oko +41%. Odabir “baze” odlučuje hoće li rast izgledati dramatičniji. Članak ne objašnjava na što se točno referira, što ukazuje na selektivno prikazivanje. (4)

Maloprodajne cijene: “40–50 €/kg”

Istina je da u njemačkim mesnicama i supermarketima postoje premium odresci koji dosežu cijenu od 40–50 €/kg. No to se odnosi na luksuzne rezove i specifične segmente, a ne na prosječnu cijenu mesa. Prosječna maloprodajna cijena govedine u Njemačkoj znatno je niža, dok svinjetina i perad ostaju dostupne većini kućanstava. U Hrvatskoj, pak, takve cijene nisu zabilježene, a prosječne cijene mesa kreću se u okvirima regionalnih standarda. Članak time anegdotalni primjer predstavlja kao “pravilo”, što je pogrešno. (6) (7) (10)

Uzrok: pad stočnog fonda

Podaci njemačkog statističkog ureda potvrđuju pad broja goveda s 12,6 milijuna (2015.) na 10,3 milijuna (2025.). To jest važan strukturni trend i on doista potiče rast cijena govedine. Međutim, članak ignorira druge važne uzroke: rast cijena stočne hrane i gnojiva, energenata, utjecaj globalne potražnje, kao i sanitarne krize poput afričke svinjske kuge u nekim državama. FAO-ov (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) indeks mesa pokazuje da globalni rekordi dolaze prvenstveno od govedine, dok su svinjetina i perad stabilnije ili čak pojeftinile. Pad stočnog fonda jest relevantan, ali nije jedini ni dovoljan razlog. (3) (5) (8) (9)

Politički okvir: “zeleni aktivisti”

Tvrdnja da su “zeleni aktivisti” i političari ključan uzrok poskupljenja mesa spada u ideološko objašnjenje bez potkrepljenih dokaza. Nigdje u članku nisu navedeni konkretni zakonski propisi ili mjere koje bi izravno podigle cijene na 7 €/kg. Iako rasprave o smanjenju emisija i utjecaju stočarstva na klimu postoje, nema dokaza da su one uzrok aktualnog rasta cijena. Empirijski podaci upućuju na tržišne uzroke: pad stada, rast inputa i potražnju, a ne na aktivizam ili politiku.

Krovna tvrdnja: “meso uskoro postaje luksuz”

Naslov je najdramatičniji element teksta. No kada se pogleda Eurostatov indikator materijalne deprivacije, vidi se da je udio stanovništva EU koje si ne može priuštiti meso ili ribu svaki drugi dan pao s 9,5% (2023.) na 8,5% (2024.). Dakle, priuštivost mesa se poboljšava, a ne pogoršava. U Hrvatskoj, Harmonizirani indeks potrošačkih cijena za meso pokazuje rast u skladu s inflacijom, ali ne razine koje bi meso pretvorile u luksuznu robu. Tvrdnja da meso općenito “uskoro postaje luksuz” nema uporišta u statistikama.

Zaključak

Članak Dnevno.hr temelji se na stvarnim podacima o govedini u Njemačkoj, ali ih prezentira na senzacionalistički način. Točno je da je otkupna cijena junadi R3 dosegla 7 €/kg i da su pojedini premium odresci u Njemačkoj doista vrlo skupi. Međutim, netočno je govoriti o “cijeni mesa” uopće, netočno je sugerirati da su svi rezovi poskupjeli jednakim tempom i netočno je tvrditi da meso u Europi ili Hrvatskoj postaje luksuzna roba. Uzroci su kompleksni, a ne svedeni na pad stočnog fonda ili politički aktivizam. Članak koristi realne brojke, ali ih izdvaja iz konteksta i generalizira, dok krovna tvrdnja o “luksuzu” nema empirijsku potvrdu. Time ovom članku dajemo ocjenu ,,većinski netočno”.

Vidi:

  1. https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/ovo-meso-uskoro-postaje-luksuz-cijena-leti-u-nebo-3074111,
  2. (izvor na njemačkom jeziku, vidi tablicu u članku) https://www.vezg.de/preisinfo-rinder.html
  3. https://www.destatis.de/EN/Themes/Economic-Sectors-Enterprises/Agriculture-Forestry-Fisheries/Animals-Animal-Production/Tables/5-holdings-with-cattle-and-stock-of-cattle.html
  4. https://www.bordbia.ie/farmers-growers/prices-markets/cattle-trade-prices/cattle-selected-eu-prices/
  5. https://agriculture.ec.europa.eu/data-and-analysis/markets/overviews/market-observatories/meat/beef-statistics_en?prefLang=hr
  6. https://fred.stlouisfed.org/series/CP0112HRM086NEST
  7. https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20250828-1
  8. https://www.fao.org/worldfoodsituation/foodpricesindex/en
  9. https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Material_deprivation_statistics_-_early_results
  10. https://blogs.worldbank.org/en/opendata/fertilizer-prices-gain-momentum-amid-strong-demand-and-geopoliti

Amerikanci bijesni na Trumpa? Najjeftiniji automobil u SAD-u poskupio?

Što stoji iza poskupljenja električnih vozila? Propitujemo zakon, tržište i medijski diskurs.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Najjeftiniji električni model u SAD-u je poskupio za 7500 dolara jer više ne ispunjava uvjete za federalne porezne olakšice zbog Trumpovog zakona.”

— Index.hr, 9. srpnja 2025. (3)

Područje analize

Analiza se temelji na tri ključna aspekta:

  1. Zakonodavni okvir: Što je točno Inflation Reduction Act i tko ga je donio?
  2. Ekonomski učinci na tržište električnih vozila: Je li došlo do realnog poskupljenja?
  3. Politički i medijski kontekst: Prenosi li Index.hr objektivno informacije ili koristi manipulativne formulacije?

 

1. Što je zapravo Inflation Reduction Act (IRA)?

Tvrdnja Indexa da je električno vozilo „poskupjelo zbog Trumpovog zakona“ temelji se na ozbiljnoj pogrešci: ne postoji nikakav “Trumpov zakon” koji bi trenutno imao učinak na porezne olakšice za električna vozila. Pravi zakon koji definira uvjete za ostvarivanje federalnih poticaja je Inflation Reduction Act (IRA) – sveobuhvatan zakon o klimatskoj, poreznoj i energetskoj politici, donijet 16. kolovoza 2022. za vrijeme predsjednika Joea Bidena, u trenutku kad su i Zastupnički dom i Senat bili pod demokratskom kontrolom.

IRA je najveći klimatski zakon u povijesti SAD-a i sadrži 369 milijardi dolara namijenjenih:

  • smanjenju emisija stakleničkih plinova,
  • poticanju domaće proizvodnje energije,
  • razvoju „čiste“ tehnologije (uključujući električna vozila i baterije),
  • fiskalnoj konsolidaciji kroz porezne reforme (1)

Jedan od ključnih mehanizama zakona odnosi se na subvencije za kupnju električnih vozila (EV). IRA je promijenio dotadašnji režim i postavio mnogo strože uvjete za stjecanje federalnog poreznog kredita od 7.500 dolara, uključujući:

  • Finalna montaža vozila mora biti u Sjevernoj Americi (SAD, Kanada ili Meksiko),
  • Minimalni udio kritičnih sirovina u bateriji mora dolaziti iz SAD-a ili savezničkih zemalja,
  • Komponente baterije ne smiju dolaziti iz “zabrinjavajućih država” poput Kine,
  • Vozilo ne smije premašivati određenu cijenu (55.000 $ za limuzine, 80.000 $ za SUV i pickup vozila),
  • Kupac mora biti ispod limita prihoda (150.000 $ pojedinac / 300.000 $ par).

Od 2024. godine na snagu su stupile nove faze implementacije IRA-a koje dodatno ograničavaju porezne kredite za vozila čiji dijelovi baterija dolaze iz Kine. Time su neki modeli, poput Tesla Model 3 RWD i Chevrolet Bolt EV, privremeno izgubili pravo na poticaj, iako se cijena vozila nominalno nije promijenila (2) (4).

 

2. Je li došlo do stvarnog poskupljenja?

Index.hr piše da je „najjeftiniji EV u SAD-u poskupio za 7500 dolara“, implicirajući da je došlo do izravnog skoka cijene. Međutim, stvarnost je složenija. Chevrolet Bolt, koji je godinama slovio za najjeftinije električno vozilo na tržištu, više ne ispunjava uvjete za subvenciju, ali njegova maloprodajna cijena nije narasla – cijena je ostala oko 26.500 USD, samo što kupci više ne mogu ostvariti poreznu olakšicu, pa vozilo realno postaje skuplje za 7.500 dolara. Drugim riječima, nije riječ o poskupljenju, nego o gubitku porezne povlastice.

Za razliku od Bolta, neki drugi modeli i dalje ispunjavaju uvjete. Tesla Model Y i dalje ostvaruje puni poticaj u izvedbama koje koriste američke baterije, dok su druge izvedbe (s baterijama iz Kine) izgubile kredit. Isto vrijedi i za Ford F-150 Lightning, Rivian R1T i druge domaće modele. Gubitak prava na poticaj nije rezultat promjene tržišne cijene, niti proizvoljne odluke proizvođača, već posljedica strože primjene IRA zakona. Zakon se fazno primjenjuje i predviđa sve rigoroznija pravila do 2027. godine. (4) (5)

 

3. Manipulacija ili nesporazum? Medijski prikaz i politička atribucija

Najproblematičniji aspekt članka Index.hr leži u atribuciji gubitka poticaja bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu. Nigdje u tekstu nije ponuđen dokaz da je Trump donio zakon koji bi doveo do promjene cijena električnih vozila, niti je Index pojasnio koje zakonske odredbe točno dovode do “poskupljenja”. Nema ni izvora koji bi ukazivao na to da je Trump imao ikakvu izravnu ulogu.

Iako je točno da je Trump u svojoj predizbornoj kampanji najavio ukidanje zelenih subvencija ako pobijedi 2024., on još uvijek nije na vlasti, a zakon koji je uzrokovao gubitak subvencije je isključivo rezultat politike Bidenove administracije.

Upotreba izraza „Trumpov zakon“ je u ovom kontekstu retorička manipulacija. Ne samo da se temelji na nepostojećem zakonskom aktu, već se i stilski koristi kao alat za političko označavanje krivca – bez oslonca u činjenicama.

 

Zaključak

Tvrdnja da je “najjeftiniji električni automobil u SAD-u poskupio za 7500 dolara zbog Trumpovog zakona” je činjenično netočna i politički manipulativna.

Zakon koji definira kriterije za federalnu poreznu olakšicu je Inflation Reduction Act (IRA), donesen 2022. pod Bidenovom administracijom. Taj zakon uvodi strože kriterije za porezne olakšice za električna vozila s ciljem smanjenja ovisnosti o kineskim baterijama i poticanja domaće proizvodnje. Gubitak poticaja nije rezultat “Trumpovog zakona”, jer takav ne postoji. Također, nije došlo do izravnog povećanja cijene vozila – već do ukidanja porezne olakšice, što povećava neto cijenu za kupce.

Uzimajući u obzir sve izložene činjenice, zaključujemo da je tvrdnja: NETOČNA.

 

Reference:

(1) https://bidenwhitehouse.archives.gov/briefing-room/statements-releases/2024/08/16/fact-sheet-two-years-in-the-inflation-reduction-act-is-lowering-costs-for-millions-of-americans-tackling-the-climate-crisis-and-creating-jobs/

(2) https://www.nerdwallet.com/article/taxes/ev-tax-credit-electric-vehicle-tax-credit

(3) https://www.index.hr/auto/clanak/ameri-bijesni-na-trumpa-najjeftiniji-elektricni-model-je-poskupio-zbog-novog-zakona/2687981.aspx

(4) https://www.irs.gov/credits-deductions/credits-for-new-clean-vehicles-purchased-in-2023-or-after

(5) https://afdc.energy.gov/laws/409

„Strah od hrvatskog scenarija“ u Bugarskoj: stvarna opasnost ili medijska manipulacija?

Analiza pokazuje da navodi o panici uoči uvođenja eura u Bugarskoj nisu utemeljeni na realnim makroekonomskim pokazateljima, niti podržani institucionalnim izvorima. Hrvatski primjer se pogrešno interpretira i koristi u političke i senzacionalističke svrhe.

Autor: Josip Tomašković

Područje analize

Jutarnji list je 19. lipnja 2025. objavio članak pod naslovom: „Vrije u Bugarskoj: Svi se plaše hrvatskog scenarija, a sada kruže i glasine – EU će nam sjesti na osobnu ušteđevinu!“ (1). U tekstu se prenose navodni strahovi među građanima Bugarske da bi planirano uvođenje eura moglo rezultirati negativnim posljedicama sličnima onima koje su, prema tvrdnji, obilježile iskustvo Hrvatske: rast cijena, smanjenje kupovne moći te čak prijetnja zadiranja u privatne štedne depozite. Takve tvrdnje predstavljaju ozbiljnu optužbu ne samo prema europskim institucijama i nacionalnim vlastima, već i prema samom procesu uvođenja zajedničke valute.

Ovaj članak usmjeren je na analizu i provjeru te tvrdnje , takozvanog „hrvatskog scenarija“ , u javnom diskursu Bugarske, posebno u kontekstu njezine pripreme za pristupanje europodručju.

U tom cilju razmatramo četiri ključne komponente:

  • sadržaj i ton tvrdnji iznesenih u hrvatskom medijskom prostoru (Jutarnji list, 2025.),
  • makroekonomske pokazatelje Hrvatske i Bugarske iz 2024. godine (inflacija, rast BDP-a, depoziti, institucionalna povjerenja),
  • pravni i politički okvir Europske unije vezan uz zaštitu depozita i monetarnu konvergenciju,
  • interpretacije, strahove i dezinformacije prisutne u javnosti i medijima u obje zemlje

Analiza podataka

U nastavku donosimo komparativnu tablicu izabranih ekonomskih pokazatelja koji čine osnovu za razumijevanje percepcije i stvarnosti u obje zemlje:

Tablica 1: Djelo autora

Kao što je vidljivo, nijedan od osnovnih makroekonomskih pokazatelja ne upućuje na neposredni rizik ni u jednoj od zemalja. Hrvatska je, unatoč blažoj inflaciji, ostvarila veći rast BDP-a, a niti jedna država nije izvan okvira zaštite depozita propisane europskim zakonodavstvom. (2) (3) (6)

Što se zapravo dogodilo u Hrvatskoj?

Tvrdnja da je Hrvatska doživjela „scenarij“ koji bi trebao biti razlog straha nije poduprta stvarnim posljedicama uvođenja eura:

  • Rast cijena tijekom 2023. zabilježen je u pojedinim sektorima, ali se radi o korekcijama cijena usluga (npr. ugostiteljstva), a ne o monetarnoj nestabilnosti. (11)
  • Hrvatska nije doživjela gubitak štednje građana. Naprotiv, podaci HNB-a pokazuju kontinuirani rast depozita stanovništva.
  • Inflacija se postupno stabilizirala i vratila unutar ciljanih vrijednosti eurozone do kraja 2023. godine.  (9)
  • Hrvatska je ostala unutar fiskalnih pravila EU i nije zabilježila gubitak monetarnog suvereniteta koji bi utjecao na prava štediša.

Drugim riječima, ne postoji konkretna negativna posljedica koja bi se mogla opravdano interpretirati kao “scenarij” kojem se Bugarska ima razloga bojati. (4) (5)

Kontekst u Bugarskoj

Strahovi u Bugarskoj najviše se oslanjaju na povijesno narušeno povjerenje u financijski sustav nakon sloma Corpbanke 2014., kada su građani doista bili privremeno lišeni pristupa svojim štednim računima (10). Međutim, taj se događaj dogodio pod domaćim regulatornim nadzorom, bez ikakve veze s europskim institucijama.

Trenutno nema nikakvih službenih izjava, dokumenata, nacrta zakona ili izjava predstavnika EU ili bugarskih vlasti koji bi sugerirali planirano „sjedanje“ na štednju. Direktiva o osiguranju depozita (Deposit Guarantee Schemes Directive) i dalje vrijedi u cijeloj EU, uključujući kandidate za eurozonu, te jamči 100.000 eura po osobi i banci. (7)

Ocjena točnosti i zaključak

Ovom članku dana je ocjena ,,netočan“ zbog više faktora:

  • Članak ne pruža nijedan podatak, studiju ili službeni dokument koji bi potvrdio da se u Bugarskoj doista „svi plaše“ scenarija sličnog Hrvatskoj. To se može shvatiti kao generalizacija.
  • „Hrvatski scenarij“ u ovom kontekstu ne znači gubitak štednje ili krizu – dapače, Hrvatska nije pretrpjela nikakvu financijsku destabilizaciju nakon uvođenja eura.
  • Tvrdnja da EU planira “sjesti na ušteđevinu” građana potpuno je neutemeljena – suprotna važećem zakonodavstvu EU i demantirana od strane svih mjerodavnih institucija.
  • Članak koristi izraze koji prenose paniku (npr. „vriju“, „glasine“, „plaše se“) bez analitičkog utemeljenja, što krši standarde odgovornog izvještavanja.

Drugim riječima, tvrdnje iz naslova i članka predstavljaju oblik senzacionalizma: one stvaraju osjećaj prijetnje na temelju neprovjerenih glasina, emocionalnih interpretacija i pogrešnog povezivanja dva konteksta, hrvatskog i bugarskog, koji su u stvarnosti prilično različiti.

Na temelju svega navedenog, članak ocjenjujemo kao: netočan – jer implicira postojanje ozbiljne prijetnje i panike u Bugarskoj, te negativnih posljedica u Hrvatskoj, bez ikakve stvarne osnove u dokumentiranim podacima, zakonodavstvu ili ekonomskoj dinamici.

Literatura:

  1. https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/vrije-u-bugarskoj-svi-se-plase-hrvatskog-scenarija-a-sada-kruze-i-glasine-eu-ce-nam-sjesti-na-osobnu-ustedevinu-1560217
  2. https://podaci.dzs.hr/2024/hr/96711
  3. https://wnsi.bg/en/content/3092/consumer-price-indices-cpis
  4. https://wwhnb.hr/statistika/statisticka-priopcenja
  5. https://www.bnb.bg/Statistics/index.htm
  6. https://ec.eureu/eurostat/databrowser/view/tec00115/default/table
  7. https://www.eba.europa.eu/search?query=BULGARIA
  8. https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije
  9. https://podaci.dzs.hr/2024/hr/96711
  10. https://en.wikorg/wiki/Corpbank
  11. https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

Manipulacija senzacionalizmom u Dnevno.hr: Je li doista “stravično”?

Analiza pokazuje da tvrdnje iz naslova ne odgovaraju trenutno dostupnim ekonomskim pokazateljima u Hrvatskoj tijekom svibnja 2025.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Portal Dnevno.hr objavio je 17. lipnja 2025. članak pod naslovom: „Hrvatima se dogodilo nešto stravično: Vrištao bih na tvom mjestu!“ (1). Takav naslov koristi pojačanu emocionalnu retoriku, čime se odaje dojam dramatičnosti i izvanrednosti situacije. Čitatelji bi mogli zaključiti da se u Hrvatskoj dogodila ozbiljna gospodarska ili društvena kriza. Sam sadržaj članka temelji se na komentarima s foruma Reddit, u kojima se raspravlja o porastu cijena hrane, stanarine i općem osjećaju smanjene životne pristupačnosti. Ipak, ne pružaju se podaci niti analitički kontekst koji bi podržali tvrdnju o “stravičnom” stanju, a korištene formulacije ne udovoljavaju osnovnim profesionalnim standardima ekonomskog izvještavanja.

Analiza podataka

Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), godišnja stopa inflacije u svibnju 2025. iznosila je 4,3%, dok su cijene hrane porasle za 5,1% (2). U kontekstu opće europske dinamike, gdje je prosječna inflacija iznosila 1,9% (3), Hrvatska se nalazi iznad prosjeka, ali daleko od inflacijske krize. Usporedbe radi, tijekom postpandemijskog razdoblja 2022. i 2023., inflacija je dosezala dvoznamenkaste stope – i do 13% – što implicira da trenutni rast cijena predstavlja usporavanje, a ne izvanrednu situaciju.

Važno je razumjeti razliku između nominalnog i realnog rasta plaća. Nominalna plaća predstavlja iznos u apsolutnim vrijednostima, dok se realna plaća računa umanjenjem nominalne vrijednosti za stopu inflacije. U Hrvatskoj je prosječna neto plaća porasla s 890 eura (2020.) na oko 1500 eura (2025.), što predstavlja nominalni rast od gotovo 70% (4). Kada se u obzir uzme kumulativna inflacija od otprilike 25% u istom razdoblju, realni rast plaća iznosi približno 36%, što znači da su građani u prosjeku danas kupovno moćniji nego prije pet godina. Ipak, postoji značajna disperzija u prihodima između sektora, regija i socijalnih skupina, što doprinosi osjećaju ekonomske nesigurnosti.

U tekstu se navodi da si prosječan Hrvat ne može priuštiti godišnji odmor u vlastitoj zemlji, čime se implicira ekstreman pad standarda. Međutim, podaci Instituta za turizam pokazuju da domaći gosti i dalje čine 13% svih noćenja u komercijalnom smještaju, što upućuje na aktivno sudjelovanje građana u domaćem turizmu (5). Nema podataka koji bi potvrdili da je ta brojka značajno pala u usporedbi s prethodnim godinama. Dapače, turistički kapaciteti za domaće goste ostaju popunjeni u sezoni, što ukazuje na realnu potražnju.

Jedna od tvrdnji iznesena u tekstu jest da je pivo u Hrvatskoj skuplje nego u Njemačkoj. Iako se to može dogoditi kod pojedinih proizvoda u određenim regijama ili turističkim zonama, agregatni podaci Eurostata pokazuju da su razine cijena hrane i pića u Njemačkoj i dalje znatno iznad hrvatskih (6). Naime, Price Level Index (PLI) za prehrambene proizvode u Hrvatskoj iznosi oko 84, dok u Njemačkoj prelazi 110, što znači da su prosječne cijene hrane u Hrvatskoj oko 24% niže od prosjeka EU, a u Njemačkoj oko 10% više od prosjeka. Stoga se radi o selektivnom primjeru koji ne odražava stvarnu strukturu potrošačkih cijena.

Nadalje, indeks ljudskog razvoja (HDI), osobito kada se korigira za nejednakost (IHDI), koristi se za procjenu kvalitete života u državama. Tvrdnja da je Hrvatska ispred SAD-a prema ovom indeksu zahtijevala bi pozivanje na konkretne metodološke izvore, kojih u članku nema. Posljednje objavljene rang-liste Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) ne potvrđuju tu tvrdnju. Prema izvješću za 2024./2025., SAD i dalje ima viši HDI i IHDI od Hrvatske (7). Bez jasnog izvora, takva usporedba ostaje spekulativna i dovodi u pitanje točnost interpretacije.

Što se tiče cijena stanovanja, podaci HNB-a i DZS-a potvrđuju da su cijene nekretnina u urbanim centrima, posebice u Zagrebu i na obali, značajno porasle od 2020. Međutim, relativna dostupnost nekretnina ostaje viša nego u većim europskim metropolama kada se usporede omjeri cijene kvadrata i prosječne neto plaće (4). Na primjer, za prosječnu plaću u Zagrebu moguće je kupiti više stambene površine nego u Beču, Milanu ili Berlinu.

Ocjena točnosti

Na temelju podataka iz 2025. godine i korištenih stručnih izvora, članak Dnevno.hr sadrži više subjektivnih interpretacija koje nisu potkrijepljene službenim statistikama. Ključne tvrdnje u naslovu i tekstu prenose dojam krize bez jasno definiranih ekonomskih pokazatelja koji bi to opravdali. Emocionalno pojačana retorika stvara pogrešan dojam ozbiljnosti situacije, a korištenje anonimnih komentara s internetskih foruma bez konteksta dodatno umanjuje vjerodostojnost. Čitatelji bi na temelju ovog članka mogli steći dojam o izvanrednom pogoršanju standarda u Hrvatskoj, iako podaci pokazuju umjerene trendove inflacije, rast realnih plaća i ograničeni porast životnih troškova.

Na temelju navedenih informacija, ovaj članak ocjenjujemo ocjenom netočan.

Literatura:

(1) Vidi: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/hvatima-se-dogodilo-nesto-stravicno-vristao-bih-na-tvom-mjestu-2764949

(2) Vidi: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97173

(3) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-18062025-ap

(4) Vidi: https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

(5)  Vidi: https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-trzistima/informacije-o-tijeku-sezone

(6) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_ppp_ind/default/table?lang=en

(7) Vidi: https://hdr.undp.org/data-center/documentation-and-downloads

Primorac: Inflacija u Hrvatskoj mogla bi biti pobijeđena već sljedeće godine

Analiziramo tvrdnje ministra financija Marka Primorca o obuzdavanju inflacije u Hrvatskoj.

Autor: Ema Tarabochia Veršić

Izvorni članci: (poslovni.hr, tportal.hr, 20. svibnja 2025.)

Tvrdnja iz članka

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je 20. svibnja 2025. na konferenciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) “Održivi porezni sustav: politika, praksa i perspektive”, da će inflacija uskoro “biti pobijeđena”, odnosno, da će nakon prošlogodišnjih 4 posto, inflacija ove godine usporiti na 3,4 posto, a 2026. doći na razinu ispod 2 posto ili “stopu prirodne inflacije” koju više “neće biti potrebno suzbijati” (1).

Makroekonomske prognoze 

Proljetna ekonomska prognoza Europske komisije iz svibnja 2025. (2) na koju se Primorac pozva, predviđa da će proces dezinflacije u Europskoj uniji, koji je započeo krajem 2022., postojano napredovati u idućem razdoblju. Nakon što se 2024. smanjila na 2,4 %, predviđa se da će stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju već 2025. dosegnuti cilj ESB-a od 2 %, a dodatno će se smanjiti 2026.

Što se tiče Hrvatske, EK u dijelu izvješća za Hrvatsku (3) predviđa se da će u 2025. ukupna inflacija u RH pasti na 3,4%, te da će inflacija snažnije usporiti i dosegnuti 2% u 2026. Predviđa se da će pad biti potaknut uglavnom inflacijom usluga i hrane, a da će očekivani pad međunarodnih cijena energenata dovesti samo do malog pada inflacije energije jer vladine mjere cijena energije istječu u listopadu 2025. Inflacija isključujući energiju i hranu trebala bi se smanjiti s 4,8% u 2024. na 3,4% u 2025. i 2,4% u 2026.

Izvor: EC – Economic forecast for Croatia (https://economy-finance.ec.europa.eu)

Makroekonomska prognoza Hrvatske narodne banke (4, ožujak 2025.) također predviđa usporavanje inflacije u 2025. i 2026. godini. “Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena (HIPC) mogla bi se u 2025. usporiti na 3,7% (s 4,0% u 2024.), uz daljnje smanjenje na 2,6% u 2026. godini. Nakon privremenog ubrzanja inflacije krajem 2024. i početkom 2025., zbog jačanja inflatornih pritisaka u komponentama hrane, usluga i energije, u nastavku godine očekuje se gotovo kontinuirano usporavanje. Smanjenju prosječne godišnje inflacije moglo bi najviše pridonijeti usporavanje temeljne inflacije, koja bi se pod utjecajem restriktivne monetarne politike i slabljenja potražnje mogla smanjiti na 3,2% u 2025., s 4,8% u 2024. godini”, kaže se u izvješću.

Oprez u prognozama zbog neizvjesnosti globalnih kretanja

Usprkos optimističnim prognozama, relevantna izvješća ipak pozivaju na oprez zbog sve veće neizvjesnosti globalnih trgovinskih politika.

Europska komisija u prognozi (2) navodi da bi “daljnja fragmentacija globalne trgovine mogla bi smanjiti rast BDP-a i ponovno pokrenuti inflacijske pritiske”. Navode i sve češće katastrofe povezane s klimatskim promjenama, koje su i dalje trajni izvor negativnog rizika. Iako je još uvijek mnogo nepoznanica glede uvođenja carinskih mjera američke administracije, njihovi negativni učinci na gospodarsku aktivnost mogli bi se osjetiti diljem svijeta, navodi se u izvješću EK.

Hrvatska narodna banka također zadržava oprez (4, ožujak 2025.). Projekcija inflacije u prognozi HNB-a revidirana je blago naviše u odnosu na prethodnu, prvenstveno zbog višega očekivanog rasta cijena energije i temeljne inflacije. “Rizici koji bi mogli uzrokovati višu inflaciju uključuju geopolitičke napetosti i povećana izdvajanja za obranu, a to bi moglo rezultirati rastom cijena energenata i drugih sirovina, zatim trgovinske barijere, nepovoljne vremenske uvjete te snažniji rast plaća od očekivanog”, navodi se u prognozi.

S druge strane, HNB smatra da bi inflacija mogla biti niža od očekivane ako dođe do slabijega gospodarskog rasta i time slabije potražnje, jačeg učinka restriktivne monetarne politike te zadržavanja cijena energenata na trenutačnim razinama, nižima od onih iz pretpostavka projekcije, ili do dodatnog pada tih cijena.

Što znači inflacija od 2% i tko je definira kao “pobijeđenu”?

Međunarodne financijske institucije uglavnom zauzimaju isti stav kada je riječ o definiranju “prihvaljive” inflacije. Europska središnja banka (ESB) u svojoj strategiji iz 2021. godine jasno ističe da je 2% srednjoročni cilj koji se smatra optimalnim za stabilan rast cijena (5). Međunarodni monetarni fond (MMF) redovno u svojim izvješćima podržava inflaciju u rasponu do 2% za razvijena gospodarstva, uz obrazloženje da ta razina omogućava dovoljno prostora za odgovor u kriznim razdobljima i očuvanje monetarne stabilnosti (6). Isto vrijedi i za Svjetsku banku, koja u svom dokumentu „Global Economic Prospects“ navodi da je inflacija oko 2% najpoželjniji okvir za održivi gospodarski rast u stabilnim makroekonomskim uvjetima (7).

Drugim riječima, inflacija od 2% ne znači da su cijene niže, već da ne rastu nekontrolirano. Ona omogućava predvidljivost, očuvanje realne vrijednosti plaća i štednje te stabilno planiranje i potrošnju – što sve skupa opravdava njezin status kao „ciljane“ i, u tom kontekstu, „pobijeđene“ inflacije.

Inflacija i posljedice koje ne “nestaju”

No dok statistika kaže da možemo odahnuti, u svakodnevici građana to se ne osjeća. Ono što je inflacija ostavila iza sebe neće nestati tako brzo. Od kraja 2021. do danas, cijene u Hrvatskoj kumulativno su porasle više od 18 posto (8), dok rast plaća, osobito u realnom smislu, nije pratio taj tempo. Građani su se pritom morali prilagoditi – rezanjem troškova, promjenom navika, zaduživanjem.

Europska središnja banka upozorava da inflacija nije samo pitanje godišnje stope rasta cijena, već i faktor koji utječe na raspodjelu prihoda i osjetljivost kućanstava na krize (9). Osobito su pogođena kućanstva s nižim prihodima, koja veći udio troše na osnovne životne potrebe poput hrane i energenata. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) navodi kako su visoke cijene hrane tijekom proteklih godina smanjile dostupnost nutritivno vrijedne hrane za osjetljive skupine (10).

Zaključak 

Izjava ministra Primorca temelji se na aktualnim makroekonomskim projekcijama Europske komisije i Hrvatske narodne banke te se uklapa u širi međunarodni konsenzus o inflacijskom cilju od 2%. Stoga ju je moguće smatrati utemeljenom i činjenično točnom.

Međutim, izraz „inflacija će biti pobijeđena“ koristi se u političko-retoričkom kontekstu i pojednostavljuje kompleksan učinak inflacije na život građana. Smanjenje inflacije na ciljanu razinu ne znači automatski i oporavak kupovne moći, niti poništava štetu koja je već nastala u prethodnim godinama visokih cijena.

Inflacija se, dakle, možda i može tehnički „pobijediti“, ali njezine posljedice se ne brišu lako. Kupovna moć se ne vraća automatizmom, životni standard ne raste samo zato što stopa inflacije pada. Za velik broj građana oporavak će ovisiti o realnim plaćama, pristupu javnim uslugama i ukupnoj socijalnoj sigurnosti. Povratak inflacije na 2% dobar je signal – ali nije kraj priče.

Zbog toga izjava zaslužuje ocjenu „većinski točno“: točna je u faktografskom smislu, ali podložna kontekstu i interpretaciji.

Izvori: 

1. Ministarstvo financija: https://mfin.gov.hr/

2. Proljetna ekonomska prognoza Europske komisije iz svibnja 2025.: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_25_1248

3. Proljetna ekonomska prognoza Europske komisije iz svibnja 2025.; ekonomska prognoza za Hrvatsku: https://economy-finance.ec.europa.eu/economic-surveillance-eu-economies/croatia/economic-forecast-croatia_en?prefLang=hr

4. Makroekonomska prognoza Hrvatske narodne banke, ožujak 2025.: https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

5. Europska središnja banka / “Monetary policy strategy”: https://www.ecb.europa.eu/mopo/strategy/pricestab/html/index.en.html?utm_source

6. Međunarodni monetarni fond / “A Critical Juncture amid Policy Shifts”: https://www.imf.org/en/Publications/WEO/Issues/2025/04/22/world-economic-outlook-april-2025

7. Svjetska banka: “Global Economic Prospects”: https://www.worldbank.org/en/publication/global-economic-prospects

8. Državni zavod za statistiku: https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/cijene/indeks-potrosackih-cijena/

9. Europska središnja banka: “The impact of the recent inflation surge across households” https://www.ecb.europa.eu/press/economic-bulletin/articles/2023/html/ecb.ebart202303_02~037515ed7d.en.html

10. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO): “Acute food insecurity and malnutrition rise for sixth consecutive year in world’s most fragile regions – new report” https://www.fao.org/newsroom/detail/acute-food-insecurity-and-malnutrition-rise-for-sixth-consecutive-year-in-world-s-most-fragile-regions—new-report/en