Amerikanci bijesni na Trumpa? Najjeftiniji automobil u SAD-u poskupio?

Što stoji iza poskupljenja električnih vozila? Propitujemo zakon, tržište i medijski diskurs.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Najjeftiniji električni model u SAD-u je poskupio za 7500 dolara jer više ne ispunjava uvjete za federalne porezne olakšice zbog Trumpovog zakona.”

— Index.hr, 9. srpnja 2025. (3)

Područje analize

Analiza se temelji na tri ključna aspekta:

  1. Zakonodavni okvir: Što je točno Inflation Reduction Act i tko ga je donio?
  2. Ekonomski učinci na tržište električnih vozila: Je li došlo do realnog poskupljenja?
  3. Politički i medijski kontekst: Prenosi li Index.hr objektivno informacije ili koristi manipulativne formulacije?

 

1. Što je zapravo Inflation Reduction Act (IRA)?

Tvrdnja Indexa da je električno vozilo „poskupjelo zbog Trumpovog zakona“ temelji se na ozbiljnoj pogrešci: ne postoji nikakav “Trumpov zakon” koji bi trenutno imao učinak na porezne olakšice za električna vozila. Pravi zakon koji definira uvjete za ostvarivanje federalnih poticaja je Inflation Reduction Act (IRA) – sveobuhvatan zakon o klimatskoj, poreznoj i energetskoj politici, donijet 16. kolovoza 2022. za vrijeme predsjednika Joea Bidena, u trenutku kad su i Zastupnički dom i Senat bili pod demokratskom kontrolom.

IRA je najveći klimatski zakon u povijesti SAD-a i sadrži 369 milijardi dolara namijenjenih:

  • smanjenju emisija stakleničkih plinova,
  • poticanju domaće proizvodnje energije,
  • razvoju „čiste“ tehnologije (uključujući električna vozila i baterije),
  • fiskalnoj konsolidaciji kroz porezne reforme (1)

Jedan od ključnih mehanizama zakona odnosi se na subvencije za kupnju električnih vozila (EV). IRA je promijenio dotadašnji režim i postavio mnogo strože uvjete za stjecanje federalnog poreznog kredita od 7.500 dolara, uključujući:

  • Finalna montaža vozila mora biti u Sjevernoj Americi (SAD, Kanada ili Meksiko),
  • Minimalni udio kritičnih sirovina u bateriji mora dolaziti iz SAD-a ili savezničkih zemalja,
  • Komponente baterije ne smiju dolaziti iz “zabrinjavajućih država” poput Kine,
  • Vozilo ne smije premašivati određenu cijenu (55.000 $ za limuzine, 80.000 $ za SUV i pickup vozila),
  • Kupac mora biti ispod limita prihoda (150.000 $ pojedinac / 300.000 $ par).

Od 2024. godine na snagu su stupile nove faze implementacije IRA-a koje dodatno ograničavaju porezne kredite za vozila čiji dijelovi baterija dolaze iz Kine. Time su neki modeli, poput Tesla Model 3 RWD i Chevrolet Bolt EV, privremeno izgubili pravo na poticaj, iako se cijena vozila nominalno nije promijenila (2) (4).

 

2. Je li došlo do stvarnog poskupljenja?

Index.hr piše da je „najjeftiniji EV u SAD-u poskupio za 7500 dolara“, implicirajući da je došlo do izravnog skoka cijene. Međutim, stvarnost je složenija. Chevrolet Bolt, koji je godinama slovio za najjeftinije električno vozilo na tržištu, više ne ispunjava uvjete za subvenciju, ali njegova maloprodajna cijena nije narasla – cijena je ostala oko 26.500 USD, samo što kupci više ne mogu ostvariti poreznu olakšicu, pa vozilo realno postaje skuplje za 7.500 dolara. Drugim riječima, nije riječ o poskupljenju, nego o gubitku porezne povlastice.

Za razliku od Bolta, neki drugi modeli i dalje ispunjavaju uvjete. Tesla Model Y i dalje ostvaruje puni poticaj u izvedbama koje koriste američke baterije, dok su druge izvedbe (s baterijama iz Kine) izgubile kredit. Isto vrijedi i za Ford F-150 Lightning, Rivian R1T i druge domaće modele. Gubitak prava na poticaj nije rezultat promjene tržišne cijene, niti proizvoljne odluke proizvođača, već posljedica strože primjene IRA zakona. Zakon se fazno primjenjuje i predviđa sve rigoroznija pravila do 2027. godine. (4) (5)

 

3. Manipulacija ili nesporazum? Medijski prikaz i politička atribucija

Najproblematičniji aspekt članka Index.hr leži u atribuciji gubitka poticaja bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu. Nigdje u tekstu nije ponuđen dokaz da je Trump donio zakon koji bi doveo do promjene cijena električnih vozila, niti je Index pojasnio koje zakonske odredbe točno dovode do “poskupljenja”. Nema ni izvora koji bi ukazivao na to da je Trump imao ikakvu izravnu ulogu.

Iako je točno da je Trump u svojoj predizbornoj kampanji najavio ukidanje zelenih subvencija ako pobijedi 2024., on još uvijek nije na vlasti, a zakon koji je uzrokovao gubitak subvencije je isključivo rezultat politike Bidenove administracije.

Upotreba izraza „Trumpov zakon“ je u ovom kontekstu retorička manipulacija. Ne samo da se temelji na nepostojećem zakonskom aktu, već se i stilski koristi kao alat za političko označavanje krivca – bez oslonca u činjenicama.

 

Zaključak

Tvrdnja da je “najjeftiniji električni automobil u SAD-u poskupio za 7500 dolara zbog Trumpovog zakona” je činjenično netočna i politički manipulativna.

Zakon koji definira kriterije za federalnu poreznu olakšicu je Inflation Reduction Act (IRA), donesen 2022. pod Bidenovom administracijom. Taj zakon uvodi strože kriterije za porezne olakšice za električna vozila s ciljem smanjenja ovisnosti o kineskim baterijama i poticanja domaće proizvodnje. Gubitak poticaja nije rezultat “Trumpovog zakona”, jer takav ne postoji. Također, nije došlo do izravnog povećanja cijene vozila – već do ukidanja porezne olakšice, što povećava neto cijenu za kupce.

Uzimajući u obzir sve izložene činjenice, zaključujemo da je tvrdnja: NETOČNA.

 

Reference:

(1) https://bidenwhitehouse.archives.gov/briefing-room/statements-releases/2024/08/16/fact-sheet-two-years-in-the-inflation-reduction-act-is-lowering-costs-for-millions-of-americans-tackling-the-climate-crisis-and-creating-jobs/

(2) https://www.nerdwallet.com/article/taxes/ev-tax-credit-electric-vehicle-tax-credit

(3) https://www.index.hr/auto/clanak/ameri-bijesni-na-trumpa-najjeftiniji-elektricni-model-je-poskupio-zbog-novog-zakona/2687981.aspx

(4) https://www.irs.gov/credits-deductions/credits-for-new-clean-vehicles-purchased-in-2023-or-after

(5) https://afdc.energy.gov/laws/409

„Strah od hrvatskog scenarija“ u Bugarskoj: stvarna opasnost ili medijska manipulacija?

Analiza pokazuje da navodi o panici uoči uvođenja eura u Bugarskoj nisu utemeljeni na realnim makroekonomskim pokazateljima, niti podržani institucionalnim izvorima. Hrvatski primjer se pogrešno interpretira i koristi u političke i senzacionalističke svrhe.

Autor: Josip Tomašković

Područje analize

Jutarnji list je 19. lipnja 2025. objavio članak pod naslovom: „Vrije u Bugarskoj: Svi se plaše hrvatskog scenarija, a sada kruže i glasine – EU će nam sjesti na osobnu ušteđevinu!“ (1). U tekstu se prenose navodni strahovi među građanima Bugarske da bi planirano uvođenje eura moglo rezultirati negativnim posljedicama sličnima onima koje su, prema tvrdnji, obilježile iskustvo Hrvatske: rast cijena, smanjenje kupovne moći te čak prijetnja zadiranja u privatne štedne depozite. Takve tvrdnje predstavljaju ozbiljnu optužbu ne samo prema europskim institucijama i nacionalnim vlastima, već i prema samom procesu uvođenja zajedničke valute.

Ovaj članak usmjeren je na analizu i provjeru te tvrdnje , takozvanog „hrvatskog scenarija“ , u javnom diskursu Bugarske, posebno u kontekstu njezine pripreme za pristupanje europodručju.

U tom cilju razmatramo četiri ključne komponente:

  • sadržaj i ton tvrdnji iznesenih u hrvatskom medijskom prostoru (Jutarnji list, 2025.),
  • makroekonomske pokazatelje Hrvatske i Bugarske iz 2024. godine (inflacija, rast BDP-a, depoziti, institucionalna povjerenja),
  • pravni i politički okvir Europske unije vezan uz zaštitu depozita i monetarnu konvergenciju,
  • interpretacije, strahove i dezinformacije prisutne u javnosti i medijima u obje zemlje

Analiza podataka

U nastavku donosimo komparativnu tablicu izabranih ekonomskih pokazatelja koji čine osnovu za razumijevanje percepcije i stvarnosti u obje zemlje:

Tablica 1: Djelo autora

Kao što je vidljivo, nijedan od osnovnih makroekonomskih pokazatelja ne upućuje na neposredni rizik ni u jednoj od zemalja. Hrvatska je, unatoč blažoj inflaciji, ostvarila veći rast BDP-a, a niti jedna država nije izvan okvira zaštite depozita propisane europskim zakonodavstvom. (2) (3) (6)

Što se zapravo dogodilo u Hrvatskoj?

Tvrdnja da je Hrvatska doživjela „scenarij“ koji bi trebao biti razlog straha nije poduprta stvarnim posljedicama uvođenja eura:

  • Rast cijena tijekom 2023. zabilježen je u pojedinim sektorima, ali se radi o korekcijama cijena usluga (npr. ugostiteljstva), a ne o monetarnoj nestabilnosti. (11)
  • Hrvatska nije doživjela gubitak štednje građana. Naprotiv, podaci HNB-a pokazuju kontinuirani rast depozita stanovništva.
  • Inflacija se postupno stabilizirala i vratila unutar ciljanih vrijednosti eurozone do kraja 2023. godine.  (9)
  • Hrvatska je ostala unutar fiskalnih pravila EU i nije zabilježila gubitak monetarnog suvereniteta koji bi utjecao na prava štediša.

Drugim riječima, ne postoji konkretna negativna posljedica koja bi se mogla opravdano interpretirati kao “scenarij” kojem se Bugarska ima razloga bojati. (4) (5)

Kontekst u Bugarskoj

Strahovi u Bugarskoj najviše se oslanjaju na povijesno narušeno povjerenje u financijski sustav nakon sloma Corpbanke 2014., kada su građani doista bili privremeno lišeni pristupa svojim štednim računima (10). Međutim, taj se događaj dogodio pod domaćim regulatornim nadzorom, bez ikakve veze s europskim institucijama.

Trenutno nema nikakvih službenih izjava, dokumenata, nacrta zakona ili izjava predstavnika EU ili bugarskih vlasti koji bi sugerirali planirano „sjedanje“ na štednju. Direktiva o osiguranju depozita (Deposit Guarantee Schemes Directive) i dalje vrijedi u cijeloj EU, uključujući kandidate za eurozonu, te jamči 100.000 eura po osobi i banci. (7)

Ocjena točnosti i zaključak

Ovom članku dana je ocjena ,,netočan“ zbog više faktora:

  • Članak ne pruža nijedan podatak, studiju ili službeni dokument koji bi potvrdio da se u Bugarskoj doista „svi plaše“ scenarija sličnog Hrvatskoj. To se može shvatiti kao generalizacija.
  • „Hrvatski scenarij“ u ovom kontekstu ne znači gubitak štednje ili krizu – dapače, Hrvatska nije pretrpjela nikakvu financijsku destabilizaciju nakon uvođenja eura.
  • Tvrdnja da EU planira “sjesti na ušteđevinu” građana potpuno je neutemeljena – suprotna važećem zakonodavstvu EU i demantirana od strane svih mjerodavnih institucija.
  • Članak koristi izraze koji prenose paniku (npr. „vriju“, „glasine“, „plaše se“) bez analitičkog utemeljenja, što krši standarde odgovornog izvještavanja.

Drugim riječima, tvrdnje iz naslova i članka predstavljaju oblik senzacionalizma: one stvaraju osjećaj prijetnje na temelju neprovjerenih glasina, emocionalnih interpretacija i pogrešnog povezivanja dva konteksta, hrvatskog i bugarskog, koji su u stvarnosti prilično različiti.

Na temelju svega navedenog, članak ocjenjujemo kao: netočan – jer implicira postojanje ozbiljne prijetnje i panike u Bugarskoj, te negativnih posljedica u Hrvatskoj, bez ikakve stvarne osnove u dokumentiranim podacima, zakonodavstvu ili ekonomskoj dinamici.

Literatura:

  1. https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/vrije-u-bugarskoj-svi-se-plase-hrvatskog-scenarija-a-sada-kruze-i-glasine-eu-ce-nam-sjesti-na-osobnu-ustedevinu-1560217
  2. https://podaci.dzs.hr/2024/hr/96711
  3. https://wnsi.bg/en/content/3092/consumer-price-indices-cpis
  4. https://wwhnb.hr/statistika/statisticka-priopcenja
  5. https://www.bnb.bg/Statistics/index.htm
  6. https://ec.eureu/eurostat/databrowser/view/tec00115/default/table
  7. https://www.eba.europa.eu/search?query=BULGARIA
  8. https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije
  9. https://podaci.dzs.hr/2024/hr/96711
  10. https://en.wikorg/wiki/Corpbank
  11. https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

Manipulacija senzacionalizmom u Dnevno.hr: Je li doista “stravično”?

Analiza pokazuje da tvrdnje iz naslova ne odgovaraju trenutno dostupnim ekonomskim pokazateljima u Hrvatskoj tijekom svibnja 2025.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Portal Dnevno.hr objavio je 17. lipnja 2025. članak pod naslovom: „Hrvatima se dogodilo nešto stravično: Vrištao bih na tvom mjestu!“ (1). Takav naslov koristi pojačanu emocionalnu retoriku, čime se odaje dojam dramatičnosti i izvanrednosti situacije. Čitatelji bi mogli zaključiti da se u Hrvatskoj dogodila ozbiljna gospodarska ili društvena kriza. Sam sadržaj članka temelji se na komentarima s foruma Reddit, u kojima se raspravlja o porastu cijena hrane, stanarine i općem osjećaju smanjene životne pristupačnosti. Ipak, ne pružaju se podaci niti analitički kontekst koji bi podržali tvrdnju o “stravičnom” stanju, a korištene formulacije ne udovoljavaju osnovnim profesionalnim standardima ekonomskog izvještavanja.

Analiza podataka

Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), godišnja stopa inflacije u svibnju 2025. iznosila je 4,3%, dok su cijene hrane porasle za 5,1% (2). U kontekstu opće europske dinamike, gdje je prosječna inflacija iznosila 1,9% (3), Hrvatska se nalazi iznad prosjeka, ali daleko od inflacijske krize. Usporedbe radi, tijekom postpandemijskog razdoblja 2022. i 2023., inflacija je dosezala dvoznamenkaste stope – i do 13% – što implicira da trenutni rast cijena predstavlja usporavanje, a ne izvanrednu situaciju.

Važno je razumjeti razliku između nominalnog i realnog rasta plaća. Nominalna plaća predstavlja iznos u apsolutnim vrijednostima, dok se realna plaća računa umanjenjem nominalne vrijednosti za stopu inflacije. U Hrvatskoj je prosječna neto plaća porasla s 890 eura (2020.) na oko 1500 eura (2025.), što predstavlja nominalni rast od gotovo 70% (4). Kada se u obzir uzme kumulativna inflacija od otprilike 25% u istom razdoblju, realni rast plaća iznosi približno 36%, što znači da su građani u prosjeku danas kupovno moćniji nego prije pet godina. Ipak, postoji značajna disperzija u prihodima između sektora, regija i socijalnih skupina, što doprinosi osjećaju ekonomske nesigurnosti.

U tekstu se navodi da si prosječan Hrvat ne može priuštiti godišnji odmor u vlastitoj zemlji, čime se implicira ekstreman pad standarda. Međutim, podaci Instituta za turizam pokazuju da domaći gosti i dalje čine 13% svih noćenja u komercijalnom smještaju, što upućuje na aktivno sudjelovanje građana u domaćem turizmu (5). Nema podataka koji bi potvrdili da je ta brojka značajno pala u usporedbi s prethodnim godinama. Dapače, turistički kapaciteti za domaće goste ostaju popunjeni u sezoni, što ukazuje na realnu potražnju.

Jedna od tvrdnji iznesena u tekstu jest da je pivo u Hrvatskoj skuplje nego u Njemačkoj. Iako se to može dogoditi kod pojedinih proizvoda u određenim regijama ili turističkim zonama, agregatni podaci Eurostata pokazuju da su razine cijena hrane i pića u Njemačkoj i dalje znatno iznad hrvatskih (6). Naime, Price Level Index (PLI) za prehrambene proizvode u Hrvatskoj iznosi oko 84, dok u Njemačkoj prelazi 110, što znači da su prosječne cijene hrane u Hrvatskoj oko 24% niže od prosjeka EU, a u Njemačkoj oko 10% više od prosjeka. Stoga se radi o selektivnom primjeru koji ne odražava stvarnu strukturu potrošačkih cijena.

Nadalje, indeks ljudskog razvoja (HDI), osobito kada se korigira za nejednakost (IHDI), koristi se za procjenu kvalitete života u državama. Tvrdnja da je Hrvatska ispred SAD-a prema ovom indeksu zahtijevala bi pozivanje na konkretne metodološke izvore, kojih u članku nema. Posljednje objavljene rang-liste Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) ne potvrđuju tu tvrdnju. Prema izvješću za 2024./2025., SAD i dalje ima viši HDI i IHDI od Hrvatske (7). Bez jasnog izvora, takva usporedba ostaje spekulativna i dovodi u pitanje točnost interpretacije.

Što se tiče cijena stanovanja, podaci HNB-a i DZS-a potvrđuju da su cijene nekretnina u urbanim centrima, posebice u Zagrebu i na obali, značajno porasle od 2020. Međutim, relativna dostupnost nekretnina ostaje viša nego u većim europskim metropolama kada se usporede omjeri cijene kvadrata i prosječne neto plaće (4). Na primjer, za prosječnu plaću u Zagrebu moguće je kupiti više stambene površine nego u Beču, Milanu ili Berlinu.

Ocjena točnosti

Na temelju podataka iz 2025. godine i korištenih stručnih izvora, članak Dnevno.hr sadrži više subjektivnih interpretacija koje nisu potkrijepljene službenim statistikama. Ključne tvrdnje u naslovu i tekstu prenose dojam krize bez jasno definiranih ekonomskih pokazatelja koji bi to opravdali. Emocionalno pojačana retorika stvara pogrešan dojam ozbiljnosti situacije, a korištenje anonimnih komentara s internetskih foruma bez konteksta dodatno umanjuje vjerodostojnost. Čitatelji bi na temelju ovog članka mogli steći dojam o izvanrednom pogoršanju standarda u Hrvatskoj, iako podaci pokazuju umjerene trendove inflacije, rast realnih plaća i ograničeni porast životnih troškova.

Na temelju navedenih informacija, ovaj članak ocjenjujemo ocjenom netočan.

Literatura:

(1) Vidi: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/hvatima-se-dogodilo-nesto-stravicno-vristao-bih-na-tvom-mjestu-2764949

(2) Vidi: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97173

(3) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-18062025-ap

(4) Vidi: https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

(5)  Vidi: https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-trzistima/informacije-o-tijeku-sezone

(6) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_ppp_ind/default/table?lang=en

(7) Vidi: https://hdr.undp.org/data-center/documentation-and-downloads

Primorac: Inflacija u Hrvatskoj mogla bi biti pobijeđena već sljedeće godine

Analiziramo tvrdnje ministra financija Marka Primorca o obuzdavanju inflacije u Hrvatskoj.

Autor: Ema Tarabochia Veršić

Izvorni članci: (poslovni.hrtportal.hr, 20. svibnja 2025.)

Tvrdnja iz članka

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je 20. svibnja 2025. na konferenciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) “Održivi porezni sustav: politika, praksa i perspektive”, da će inflacija uskoro “biti pobijeđena”, odnosno, da će nakon prošlogodišnjih 4 posto, inflacija ove godine usporiti na 3,4 posto, a 2026. doći na razinu ispod 2 posto ili “stopu prirodne inflacije” koju više “neće biti potrebno suzbijati” (1).

Makroekonomske prognoze 

Proljetna ekonomska prognoza Europske komisije iz svibnja 2025. (2) na koju se Primorac pozva, predviđa da će proces dezinflacije u Europskoj uniji, koji je započeo krajem 2022., postojano napredovati u idućem razdoblju. Nakon što se 2024. smanjila na 2,4 %, predviđa se da će stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju već 2025. dosegnuti cilj ESB-a od 2 %, a dodatno će se smanjiti 2026.

Što se tiče Hrvatske, EK u dijelu izvješća za Hrvatsku (3) predviđa se da će u 2025. ukupna inflacija u RH pasti na 3,4%, te da će inflacija snažnije usporiti i dosegnuti 2% u 2026. Predviđa se da će pad biti potaknut uglavnom inflacijom usluga i hrane, a da će očekivani pad međunarodnih cijena energenata dovesti samo do malog pada inflacije energije jer vladine mjere cijena energije istječu u listopadu 2025. Inflacija isključujući energiju i hranu trebala bi se smanjiti s 4,8% u 2024. na 3,4% u 2025. i 2,4% u 2026.

Izvor: EC – Economic forecast for Croatia (https://economy-finance.ec.europa.eu)

Makroekonomska prognoza Hrvatske narodne banke (4, ožujak 2025.) također predviđa usporavanje inflacije u 2025. i 2026. godini. “Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena (HIPC) mogla bi se u 2025. usporiti na 3,7% (s 4,0% u 2024.), uz daljnje smanjenje na 2,6% u 2026. godini. Nakon privremenog ubrzanja inflacije krajem 2024. i početkom 2025., zbog jačanja inflatornih pritisaka u komponentama hrane, usluga i energije, u nastavku godine očekuje se gotovo kontinuirano usporavanje. Smanjenju prosječne godišnje inflacije moglo bi najviše pridonijeti usporavanje temeljne inflacije, koja bi se pod utjecajem restriktivne monetarne politike i slabljenja potražnje mogla smanjiti na 3,2% u 2025., s 4,8% u 2024. godini”, kaže se u izvješću.

Oprez u prognozama zbog neizvjesnosti globalnih kretanja

Usprkos optimističnim prognozama, relevantna izvješća ipak pozivaju na oprez zbog sve veće neizvjesnosti globalnih trgovinskih politika.

Europska komisija u prognozi (2) navodi da bi “daljnja fragmentacija globalne trgovine mogla bi smanjiti rast BDP-a i ponovno pokrenuti inflacijske pritiske”. Navode i sve češće katastrofe povezane s klimatskim promjenama, koje su i dalje trajni izvor negativnog rizika. Iako je još uvijek mnogo nepoznanica glede uvođenja carinskih mjera američke administracije, njihovi negativni učinci na gospodarsku aktivnost mogli bi se osjetiti diljem svijeta, navodi se u izvješću EK.

Hrvatska narodna banka također zadržava oprez (4, ožujak 2025.). Projekcija inflacije u prognozi HNB-a revidirana je blago naviše u odnosu na prethodnu, prvenstveno zbog višega očekivanog rasta cijena energije i temeljne inflacije. “Rizici koji bi mogli uzrokovati višu inflaciju uključuju geopolitičke napetosti i povećana izdvajanja za obranu, a to bi moglo rezultirati rastom cijena energenata i drugih sirovina, zatim trgovinske barijere, nepovoljne vremenske uvjete te snažniji rast plaća od očekivanog”, navodi se u prognozi.

S druge strane, HNB smatra da bi inflacija mogla biti niža od očekivane ako dođe do slabijega gospodarskog rasta i time slabije potražnje, jačeg učinka restriktivne monetarne politike te zadržavanja cijena energenata na trenutačnim razinama, nižima od onih iz pretpostavka projekcije, ili do dodatnog pada tih cijena.

Što znači inflacija od 2% i tko je definira kao “pobijeđenu”?

Međunarodne financijske institucije uglavnom zauzimaju isti stav kada je riječ o definiranju “prihvaljive” inflacije. Europska središnja banka (ESB) u svojoj strategiji iz 2021. godine jasno ističe da je 2% srednjoročni cilj koji se smatra optimalnim za stabilan rast cijena (5). Međunarodni monetarni fond (MMF) redovno u svojim izvješćima podržava inflaciju u rasponu do 2% za razvijena gospodarstva, uz obrazloženje da ta razina omogućava dovoljno prostora za odgovor u kriznim razdobljima i očuvanje monetarne stabilnosti (6). Isto vrijedi i za Svjetsku banku, koja u svom dokumentu „Global Economic Prospects“ navodi da je inflacija oko 2% najpoželjniji okvir za održivi gospodarski rast u stabilnim makroekonomskim uvjetima (7).

Drugim riječima, inflacija od 2% ne znači da su cijene niže, već da ne rastu nekontrolirano. Ona omogućava predvidljivost, očuvanje realne vrijednosti plaća i štednje te stabilno planiranje i potrošnju – što sve skupa opravdava njezin status kao „ciljane“ i, u tom kontekstu, „pobijeđene“ inflacije.

Inflacija i posljedice koje ne “nestaju”

No dok statistika kaže da možemo odahnuti, u svakodnevici građana to se ne osjeća. Ono što je inflacija ostavila iza sebe neće nestati tako brzo. Od kraja 2021. do danas, cijene u Hrvatskoj kumulativno su porasle više od 18 posto (8), dok rast plaća, osobito u realnom smislu, nije pratio taj tempo. Građani su se pritom morali prilagoditi – rezanjem troškova, promjenom navika, zaduživanjem.

Europska središnja banka upozorava da inflacija nije samo pitanje godišnje stope rasta cijena, već i faktor koji utječe na raspodjelu prihoda i osjetljivost kućanstava na krize (9). Osobito su pogođena kućanstva s nižim prihodima, koja veći udio troše na osnovne životne potrebe poput hrane i energenata. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) navodi kako su visoke cijene hrane tijekom proteklih godina smanjile dostupnost nutritivno vrijedne hrane za osjetljive skupine (10).

Zaključak 

Izjava ministra Primorca temelji se na aktualnim makroekonomskim projekcijama Europske komisije i Hrvatske narodne banke te se uklapa u širi međunarodni konsenzus o inflacijskom cilju od 2%. Stoga ju je moguće smatrati utemeljenom i činjenično točnom.

Međutim, izraz „inflacija će biti pobijeđena“ koristi se u političko-retoričkom kontekstu i pojednostavljuje kompleksan učinak inflacije na život građana. Smanjenje inflacije na ciljanu razinu ne znači automatski i oporavak kupovne moći, niti poništava štetu koja je već nastala u prethodnim godinama visokih cijena.

Inflacija se, dakle, možda i može tehnički „pobijediti“, ali njezine posljedice se ne brišu lako. Kupovna moć se ne vraća automatizmom, životni standard ne raste samo zato što stopa inflacije pada. Za velik broj građana oporavak će ovisiti o realnim plaćama, pristupu javnim uslugama i ukupnoj socijalnoj sigurnosti. Povratak inflacije na 2% dobar je signal – ali nije kraj priče.

Zbog toga izjava zaslužuje ocjenu „većinski točno“: točna je u faktografskom smislu, ali podložna kontekstu i interpretaciji.

Izvori: 

1. Ministarstvo financija: https://mfin.gov.hr/

2. Proljetna ekonomska prognoza Europske komisije iz svibnja 2025.: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_25_1248

3. Proljetna ekonomska prognoza Europske komisije iz svibnja 2025.; ekonomska prognoza za Hrvatsku: https://economy-finance.ec.europa.eu/economic-surveillance-eu-economies/croatia/economic-forecast-croatia_en?prefLang=hr

4. Makroekonomska prognoza Hrvatske narodne banke, ožujak 2025.: https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

5. Europska središnja banka / “Monetary policy strategy”: https://www.ecb.europa.eu/mopo/strategy/pricestab/html/index.en.html?utm_source

6. Međunarodni monetarni fond / “A Critical Juncture amid Policy Shifts”: https://www.imf.org/en/Publications/WEO/Issues/2025/04/22/world-economic-outlook-april-2025

7. Svjetska banka: “Global Economic Prospects”: https://www.worldbank.org/en/publication/global-economic-prospects

8. Državni zavod za statistiku: https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/cijene/indeks-potrosackih-cijena/

9. Europska središnja banka: “The impact of the recent inflation surge across households” https://www.ecb.europa.eu/press/economic-bulletin/articles/2023/html/ecb.ebart202303_02~037515ed7d.en.html

10. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO): “Acute food insecurity and malnutrition rise for sixth consecutive year in world’s most fragile regions – new report” https://www.fao.org/newsroom/detail/acute-food-insecurity-and-malnutrition-rise-for-sixth-consecutive-year-in-world-s-most-fragile-regions—new-report/en

Plaće, inflacija i vladine mjere: što kažu brojke, a što premijer?

Analiziramo premijerovu izjavu o plaćama i inflaciji sa zadnje saborske sjednice.

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Izjava premijera Republike Hrvatske, Andreja Plenkovića, tijekom saborske rasprave u izravnom je odnosu s učinkom vladinih odluka na važna gospodarska kretanja u zemlji, točnije na makroekonomske pokazatelje kao što su rast plaća i inflacija. Navedeni pokazatelji su osnova za razumijevanje gospodarskih kretanja i karaktera ekonomske politike u izazovnim razdobljima.

U makroekonomiji, dijelu ekonomije koji se bavi ponašanjem cjelokupnog gospodarstva, fokus je na proučavanju pokazatelja kao što su inflacija, razina cijena, stopa gospodarskog rasta, nacionalni dohodak, bruto domaći proizvod (BDP) i promjene u nezaposlenosti, odnosno plaće (1). Rast plaća i kretanje inflacije osnovni su indikatori stabilnosti ekonomije, ali i životnog standarda. Rast plaća izravno utječe na potrošnju kućanstva, troškove proizvodnje te šire gospodarske tokove. Više plaće znače i veće prihode za većinu obitelji, što može potaknuti ukupnu potrošnju i ekonomski rast. Međutim, ako rast plaća premaši rast produktivnosti ili ako poduzeća prenesu povećane troškove na potrošače, može doći do rasta cijena. U takvim okolnostima može se razviti tzv. spirala plaća i cijena, gdje rast nominalnih plaća vodi rastu cijena, čime se smanjuje stvarna kupovna moć stanovništva (2). Pojam inflacija odnosi se na situaciju kada u gospodarstvu raste opća razina cijena dobara i usluga koje potrošači kupuju u određenom razdoblju, što dovodi do smanjenja kupovne moći domaće valute (realnu kupovnu moć), pa potrošači trebaju platiti više za istu košaricu dobara i usluga (3). Na izvedbu ovih pokazatelja mogu utjecati određene fiskalne mjere koje provode vlade država, a služe kao alati ekonomske politike pomoću kojih država na tržištu sprječava, ili ublažava, posljedice šokova poput energetskih kriza, poremećaja u opskrbnim lancima ili pritisaka recesije. Ti alati, kao što su subvencije, potpore, socijalna davanja, utječu na potrošnju države i saldo proračuna koji isto predstavljaju važne komponente makroekonomske analize. U tom kontekstu, ispitivanje točnosti iznesenih tvrdnji koje dolaze od strane Vlade, nisu samo stvar politike, nego i važan faktor za sagledavanje stvarne učinkovitosti ekonomske politike vladajućih i njezin utjecaj na život građana i građanki RH.

 

Tvrdnja iz članka

Sabor je nastavio s radom 23.5., a tijekom ‘aktualca’ saborski zastupnici i zastupnice postavili su niz pitanja Vladi, posebice premijeru Andreju Plenkoviću. Jedno od pitanja bilo je ono SDP-ove saborske zastupnice Sanje Radolović o tome što je Vlada napravila u borbi protiv inflacije, a potom nakon prvotnog Premijerovog odgovora istaknula da nije svjestan stanja na terenu. Premijerov prvotni odgovor, kako prenosi 24. sata (4) je glasio: „Ja ću pokušati zamijeniti ministra financija. Traje jedna bespoštedna bitka između Vlade i opozicije tako da Vlada radi sve za građane, a opozicija pokušava sve portretirati kao da je katastrofa. Mi smo kada gledamo rast plaća, u našim mandatima je rastao 80,9 posto, a inflacija 36,3 posto. Mjere koje smo poduzeli – osam paketa, 8 milijardi i 300 milijune eura, mjere za poduzetnike, 80 ograničenih proizvoda.

 

Analiza podataka (makroekonomski osvrt)

Premijerova izjava će se, zbog lakše analize, podijeliti na dva dijela. Prvi dio analizira podatke vezane uz rast plaća, a drugi je dio usmjeren na provjeru podataka vezanih uz inflaciju.

Na svom Facebook profilu (5), Državni zavod za statistiku je 22. srpnja 2016. godine objavio podatak da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj iste godina iznosila 5 706 kuna, dok je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome za isti mjesec iznosila 7 791 kuna. Godina 2016. je bitna jer je tada aktualna Vlada preuzela vlast u RH i čini polazišnu točku za praćenje napretka ekonomskih politika koje donosi.

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (6) pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za veljaču 2025. godine iznosila 1 416 eura, dok je prosječna mjesečna bruto plaća za isto razdoblje iznosila 1 964 eura. Uzimajući u obzir službeni fiksni tečaj konverzije kune u euro (7,53450), to predstavlja rast neto plaće sa 757 eura (ekvivalent 5 706 kuna) u 2016. godini na 1 416 eura u 2025. godini, što je nominalni porast od približno 87%. Međutim, u analizi je potrebno istaknuti i inflacijski učinak na stvarnu kupovnu moć ljudi, što dovodi do realnih iznosa (oni iznosi korigirani za inflaciju). Kako bi se nominalni rast plaća stavio u realan kontekst, potrebno ga je usporediti s inflacijom. U ovoj analizi je korištena inflacija mjerena harmoniziranom indeksom potrošačkih cijena (HICP), a koja predstavlja mjeru inflacije usporedivu među zemljama (7). Prema podacima Eurostata, koji su objavljeni putem Europske središnje banke (8), HICP indeks za Hrvatsku u veljači je bilježio vrijednost od oko 136 (za baznu godinu je uzeta 2015. godina, 2015.=100), što bi značilo da su cijene u prosjeku porasle za približno 36% u promatranom razdoblju. Ako se navedeno usporedi s nominalnim rastom neto plaća od približno 87%, uočljivo je da je stvarni, realni (inflacijom prilagođeni) rast znatno manji. To znači da, iako plaće nominalno rastu, realna kupovna moć građana i građanki RH nije porasla istom dinamikom. Isto je prikazano i na Slici 1 koja prikazuje kretanje HICP indeksa u RH od 2016. do 2025. godine. Iz prikaza na Slici je uočljivo da je inflacija u RH bila relativno stabilna do kraja 2021. godine, nakon čega slijedi period ubrzanog rasta opće razine cijena, poglavito tijekom 2022. i 2023. godine. Takva dinamika utječe na realne plaće, ali i životni standard.

Slika 1. Kretanje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) za Hrvatsku, 2016.-2025. (9)

 

Drugi dio izjave A. Plenkovića odnosi se na paket mjera koje je Vlada donijela u svrhu smanjenja posljedica inflacije i zaštite ljudi i gospodarstva. Na službenoj internetskoj stranici Vlade RH (10) dostupne su informacije o sadržaju i vrijednosti Vladinih mjera. Osma po redu mjera intervencije predstavljena je u ožujku ove godine, a vrijedna je 296 eura. Mjere uključuju zadržavanje cijena električne energije, plina i toplinske energije, jednokratne potpore umirovljenicima (50 eura), pomoć ugroženim kupcima energenata (70 eura), podršku socijalnim službama, nezaposlenim braniteljima, poljoprivredi, javnom prijevozu i studentima. Analizirajući brojke iz izjave s početka ove analize i službenih Vladinih podataka (o cjelokupnoj vrijednosti mjera) je točna.

 

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da su plaće tijekom mandata aktualne Vlade porasle za 80,9% u velikoj je mjeri točna u nominalnom smislu, s obzirom na to da je prosječna neto plaća porasla s oko 757 eura (2016.) na 1 416 eura (2025.). Međutim, kada se uzme u obzir kumulativna inflacija od oko 36% u promatranom razdoblju, realni rast plaća znatno je skromniji, što bi značilo da stvarna kupovna moć ne raste jednako brzo kao iznos plaće izražen u eurima. Tvrdnja o vrijednosti Vladinih mjera od 8,3 milijarde eura je potvrđena službenim podacima koji su objavljeni na stranicama Vlade RH. Zaključno, premijerova izjava može se ukupno ocijeniti kao većinski točna.

 

Reference:

  1. Vidi: https://www.investopedia.com/terms/m/macroeconomics.asp
  2. Vidi: https://www.economicswebinstitute.org/glossary/wages.htm
  3. Vidi:https://www.minimax.hr/hr-hr/inflacija-i-makroekonomske-projekcije-za-2024-godinu
  4. Vidi:https://www.24sata.hr/news/saborski-zastupnici-su-se-vratili-na-posao-pa-se-posvadali-treba-traziti-nestale-u-negoslavcima-1046982
  5. Vidi: https://www.facebook.com/statcroatia
  6. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/prosjecna-neto-placa-u-veljaci-2025-iznosila-1-416-eura/2198#:~:text=U%20odnosu%20na%20isti%20mjesec,u%20odnosu%20na%20sije%C4%8Danj%202025.
  7. Vidi: https://ec.europa.eu/eurostat/web/hicp
  8. Vidi: https://data.ecb.europa.eu/
  9. Vidi: https://data.ecb.europa.eu/
  10. Vidi:https://vlada.gov.hr/vijesti/8-paket-mjera-cijene-struje-i-plina-ostaju-iste-ide-i-isplata-jednokratne-potpore-umirovljenicima/44118?lang=da