Je li Hrvatska stvarno dobila „povoljni kredit“ od 1,7 milijardi eura za obranu?

Provjerili smo tvrdnju Nacionala da je EU odobrila Hrvatskoj 1,7 milijardi eura povoljnog kredita za jačanje obrane.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„Povoljni kredit Hrvatskoj: 1,7 milijardi eura za jačanje obrane“ — Nacional.hr, 9. rujna 2025. (1)

Područje analize

Nacional je objavio vijest da je Hrvatska dobila povoljni kredit u iznosu od 1,7 milijardi eura za jačanje obrane. Takve informacije imaju značajnu društvenu težinu jer se odnose na javne financije, vojnu sigurnost i europsku politiku. Ključno je razjasniti:

  • Postoji li zaista odluka EU o kreditu Hrvatskoj u navedenom iznosu?
  • Koji je pravni i financijski okvir tog navodnog kredita?
  • Je li riječ o kreditu ili o nekoj drugoj vrsti financiranja (fondovi, subvencije, bespovratna sredstva)?
  • Na koji način medij koristi retoriku i što je izostavljeno iz konteksta?

Analiza

1. Što je Nacional objavio i kako je formulirano

Nacional navodi da je Hrvatska dobila „povoljni kredit“ od 1,7 milijardi eura za obranu. Pojam „povoljni kredit“ sugerira zaduživanje pod boljim uvjetima od tržišnih, no tekst ne nudi dokument ili izvor iz EU institucija. Riječ „dobila“ implicira odluku donesenu i finaliziranu, što povećava dramatičnost naslova.

2. Pravna i financijska stvarnost EU instrumenata

U posljednjih pet godina EU je uvela niz instrumenata financiranja obrane. Ključni su:

  • European Peace Facility (EPF) – izvanproračunski fond koji financira vojne i sigurnosne aktivnosti, posebno potporu trećim zemljama.
  • European Defence Fund (EDF) – financira istraživanje i razvoj obrambenih tehnologija, kroz bespovratna sredstva i zajedničke projekte.
  • European Defence Industry Reinforcement through Common Procurement Act (EDIRPA) – instrument koji potiče zajedničku nabavu naoružanja među državama članicama.
  • SAFE – Security Action for Europe – novi mehanizam najavljen 2024., koji predviđa do 150 mlrd € zajmova i financijskih instrumenata na razini EU. SAFE može uključivati kreditne aranžmane preko Europske investicijske banke (EIB), ali zasad nema pojedinačnih alokacija po državama.

Nijedan od ovih instrumenata ne dodjeljuje specifičan „povoljni kredit“ samo Hrvatskoj. Financiranje se odvija kroz zajedničke projekte, fondove ili dostupne kreditne linije za sve članice. (2) (6)

3. Manipulativne tehnike

  • Pojmovna zamjena – riječ „kredit“ koristi se umjesto „financiranje“ ili „alokacija“, čime se stvara dojam duga i bilateralnog aranžmana.
  • Cherry-picking – prenesena je samo brojka (1,7 mlrd €) bez izvora i bez objašnjenja da se radi o ukupnom paketu za EU.
  • Sugestivni naslov – implicira gotovu odluku i direktan novac za Hrvatsku, iako dokumentacije nema.

4. Što nedostaje i što pokazuju dokazi

Provjerom službenih izvora (EK, EIB, Ministarstvo financija RH, Ministarstvo obrane RH) nema traga kreditu od 1,7 mlrd € isključivo za Hrvatsku. EU je 2025. najavila investicijski paket od 1,7 mlrd € u obrambenu industriju na razini cijele Unije – ne u obliku kredita i ne usmjereno jednoj članici. Nacional je vjerojatno zamijenio tu informaciju s bilateralnim aranžmanom. Štoviše, širi plan Readiness 2030 (ReArm Europe) predviđa mobilizaciju do 800 mlrd €, uključujući SAFE kredite. No i taj paket vrijedi za sve države članice, a ne za Hrvatsku posebno. (3) (4) (5)

Zaključak

Tvrdnja Nacionala da je „Hrvatska dobila povoljni kredit od 1,7 milijardi eura za jačanje obrane“ nije potkrijepljena dokumentima EU niti nacionalnih institucija. Radi se o pogrešnom tumačenju najavljenog EU paketa za obrambenu industriju, koji:

  • nije kredit, nego kombinacija fondova i potpora,
  • nije usmjeren isključivo na Hrvatsku,
  • te se odnosi na razinu cijele Europske unije.

Ocjena:  NETOČNO

Obrazloženje: EU nije Hrvatskoj odobrila povoljni kredit od 1,7 mlrd €, nego se radi o netočnom prikazu zajedničkog paketa mjera. Nacional je koristio pogrešan termin („kredit“) i prenio nepotpunu informaciju.

Izvori

  1. Nacional.hr. Povoljni kredit Hrvatskoj: 1,7 milijardi eura za jačanje obrane. 9. rujna 2025. https://www.nacional.hr/povoljni-kredit-hrvatskoj-17-milijardi-eura-za-jacanje-obrane/
  2. Europska komisija. SAFE – Security Action for Europe. https://defence-industry-space.ec.europa.eu/eu-defence-industry/safe-security-action-europe_en
  3. The Guardian. EU plan to bolster Europe’s defences could raise €800bn for Ukraine. 4. ožujka 2025. https://www.theguardian.com/world/2025/mar/04/eu-plan-to-bolster-europes-defences-could-raise-800bn-for-ukraine
  4. Financial Times. EU to expand defence financing instruments. 2025. https://www.ft.com/content/b5c95e3d-74e2-4eb5-a88b-9e650cb93ce2
  5. Reuters. EU to lift EIB lending limit for defence push. 20. lipnja 2025. https://www.reuters.com/business/finance/eu-lift-eib-lending-limit-100-billion-euros-defence-push-sources-say-2025-06-20/
  6. Europska investicijska banka (EIB). Press releases. https://www.eib.org/en/press/all/index.htm

Je li Mađarska postala najsiromašnija članica Europske unije?

Je li moguće da je jedna članica Europske unije – usred 2025. godine – pala na samo 72% prosjeka životnog standarda i time zauzela posljednje mjesto na ljestvici blagostanja?

Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Dosta europskih medija prenijelo je vijest o tome da je ove 2025. Mađarska i službeno postala najsiromašnija članica Europske unije (EU). Donosimo samo jedan primjer (Kyiv Independent 19/06/2025).

„Prema podacima Eurostata od 18. lipnja 2025., Mađarska je sada posljednja među državama članicama Europske unije prema vitalnoj mjeri blagostanja kućanstava, tj. stvarnoj individualnoj potrošnji (engl. AIC = actual individual consumption) po glavi stanovnika. Sa samo 72% prosjeka EU-a, Mađarska zaostaje za svih 26 drugih zemalja u pogledu onoga što obitelji zapravo troše, uključujući javne usluge poput zdravstva i obrazovanja. Za razliku od njih, Luksemburg vodi u izvješću sa 141%, dok Nizozemska i Njemačka imaju 120%, odnosno 118%. Čak i Poljska, srednjoeuropska vršnjakinja, dolazi na mnogo zdravijih 85% prosjeka EU, dramatično prestižući Mađarsku u stvarnom životnom standardu za oko 13 postotnih bodova.“ (1)

Ti su podaci zaista točno preneseni sa stranice Eurostata koji donosi statistiku za 2024. godinu.

Grafikon 1: Poredba BDP-a per capita za Mađarsku i Hrvatsku unutar EU za 2023. i 2024. (Izvor: Eurostat, vidi izvor 2, podatke istaknuo autor teksta).

„U 2024. godini 9 zemalja EU-a zabilježilo je AIC po stanovniku iznad prosjeka EU-a. Najviše razine zabilježene su u Luksemburgu (41% iznad prosjeka EU), Nizozemskoj (20%) i Njemačkoj (18%). U međuvremenu, 18 zemalja EU zabilježilo je AIC po stanovniku ispod prosjeka EU, a najniže razine zabilježene su u Mađarskoj (28% ispod prosjeka EU), Bugarskoj i Estoniji (26%).“ (2)

Dakle, vijest je načelno točna. Sad, potrebno je vidjeti na što se odnosi. Točnije, informacija se odnosi na bruto domaći proizvod (BDP) per capita (po glavi stanovnika) i na stvarnu osobnu potrošnju (AIC). Zaista, tu Mađarska prema podacima za 2024. stoje najgore među članicama EU. Za poredbu je u Grafikonu 1 istaknuto stanje Mađarske i Hrvatske. Mađarska je 2023. bila šesta od dna ljestvice, a 2024., tj. u samo godinu dana, je na dnu, dok je Hrvatska 2023. bila na petom mjestu od dna, a 2024. je na šestom mjestu. Ovo je zanimljivo za Hrvatsku jer su Mađari redovito značajan dio turista u Hrvatskoj tijekom ljetne sezone.

Iako je načelan podatak koji prenose europski informativni portali o Mađarskoj točan jer točno prenosi statistiku Eurostata i pojašnjenja statistike, ipak treba biti oprezan. Nekoliko je razloga od kojih ćemo navesti samo dva.

Ovi podaci mogu biti puno gori ako se uračunaju podaci poput stope indeksa korupcije pri čemu se stopa korupcije u Mađarskoj povećava (ne budi lijen i u Hrvatskoj) (3), udjela sive ekonomije (koja po definiciji ne može ući u službenu statistiku) itd. Primjerice, udio sive ekonomije u Mađarskoj i Hrvatskoj i općenito u 6-7 najslabijih članica EU čini između 25 i 32% za 2022. (4)

Naime, kad se situacija pogleda dugoročno, onda je jasno da se 6-7 najgorih članica EU tijekom godina često izmjenjuju na posljednjim i pretposljednjim mjestima raznih ekonomskih pokazatelja. One čine grupu najsiromašnijih tijekom dugih razdoblja i teško se izdižu iz te skupine prema primjerice skupini srednje bogatih (poput Poljske koja je usporediva u odnosu na Mađarsku i Hrvatsku).

P.S.

Dodatni problemi za Mađarsku mogu biti protu-demokratski pokazatelji koji idu prema smanjenju demokratizacije i transparentnosti u društvu (npr. rasprava o uvođenju zakona o stranim agentima po uzoru na sličan zakon koji je nedavno donijela Ruska Federacija koji dakako služi samo tome da se obilježe i kazne svi koji su aktivni protivnici režima). 

 

Izvori:

(1) URL: https://kyivinsider.com/orbans-hungary-is-now-officially-the-poorest-nation-in-the-eu/ (Pristupljeno: 19/06/2025).

(2) URL: https://ec-europa-eu.translate.goog/eurostat/en/web/products-eurostat-news/w/ddn-20250618-1?_x_tr_sl=auto&_x_tr_tl=en&_x_tr_hl=en&_x_tr_pto=wapp, https://www.keeptalkinggreece.com/2024/03/27/shock-greece-is-the-2nd-poorest-country-in-europe/ (Pristupljeno: 19/06/2025).

(3) URL: https://www.transparency.org/en/cpi/2024 (Pristupljeno: 19/06/2025).

(4) URL: https://www.researchgate.net/publication/361775720_New_COVID-related_results_for_estimating_the_shadow_economy_in_the_global_economy_in_2021_and_2022/figures (Pristupljeno: 19/06/2025).