EU “plan” za stanovanje: zvuči veliko, ali je li doista prekretnica?

Provjerili smo je li Europska komisija doista predstavila “prvi europski plan” za pristupačnije stanovanje te koliko su točne brojke o rastu cijena i najamnina koje prate objavu.

Tvrdnja koja se analizira

Net.hr / danas.hr je 16.12.2025. objavio članak u kojem se navodi: “Komisija je danas predstavila prvi europski plan za cjenovno pristupačno stanovanje” (1). U istom tekstu stoji i da su cijene stambenih nekretnina porasle “više od 60 %”, a najamnine “za više od 20 %” (1).

Područje analize

Stambena pristupačnost posljednjih je godina postala jedno od ključnih društveno-ekonomskih pitanja u Europskoj uniji, osobito u većim gradovima gdje se rast cijena nekretnina, najamnina i troškova života sve češće prelijeva u politički pritisak i socijalne napetosti. Eurostatovi pregledi pokazuju dugotrajan rast cijena nekretnina i najamnina na razini EU-a, uz znatne razlike među državama članicama. (6) Istodobno, institucije EU-a posljednjih mjeseci eksplicitno stavljaju stanovanje na dnevni red, pri čemu Europsko vijeće 23.10.2025. formalno poziva Komisiju da brzo predstavi ambiciozan i sveobuhvatan plan, uz naglašavanje supsidijarnosti i nacionalnih nadležnosti. (8) U ovoj provjeri činjenica fokus je na četiri analitička kuta. Prvo, je li točno da je Komisija 16.12.2025. doista predstavila “prvi europski plan” za priuštivo stanovanje i o kakvom se dokumentu radi. (1) (3) Drugo, što znače brojke “više od 60%” i “više od 20%” te jesu li kompatibilne s javno dostupnim europskim statistikama i metodologijama. (3) (6) Treće, što plan stvarno može proizvesti u praksi s obzirom na ograničene ovlasti EU-a u stambenoj politici, koja je primarno u rukama država i lokalnih razina. (3) (8) Četvrto, kako naslovno kadriranje “plan za cijelu Europu” može stvoriti dojam neposrednog rješenja, iako su dio mjera tek najave ili koordinacijski instrumenti. (1) (3) (7)

Analiza

1. Je li Europska komisija doista predstavila “prvi europski plan” 16.12.2025.?

Net.hr tvrdi da je Komisija “danas” (16.12.2025.) predstavila prvi europski plan za cjenovno pristupačno stanovanje. (1) Tu jezgru je moguće provjeriti kroz primarne dokumente Komisije. Europska komisija je objavila “European Affordable Housing Plan” kao službenu komunikaciju s pripadajućim dokumentima i opisom ciljeva, pri čemu se plan javno predstavlja kao “first ever” na razini EU-a. (3) (4) Dodatno, i službena komunikacija prema javnosti (npr. Predstavništvo Komisije u Hrvatskoj) istog datuma opisuje plan istom formulacijom i istim naglascima, što upućuje da je Net.hr sadržajno prenio institucionalni tekst. (2) Ključno je, međutim, razumjeti što “plan” znači u terminima EU prava i politike. Ovdje se ne radi o jedinstvenom zakonu koji bi automatski i izravno regulirao cijene stanova ili najamnina na razini cijele Unije, nego o paketu mjera, najava i koordinacijskih instrumenata, uz dio budućih zakonodavnih inicijativa. (3) (4) U samom planu Komisija navodi da djeluje kao potpora i komplement nacionalnim naporima, što je usklađeno s ranijim političkim signalima Europskog vijeća o poštivanju supsidijarnosti i nacionalnih nadležnosti. (3) (8)

Zaključno za ovaj kut: tvrdnja da je plan predstavljen 16.12.2025. i da ga Komisija uokviruje kao “prvi” na razini EU-a jest u skladu s objavljenim dokumentima i institucionalnim izvorima. (1) (2) (3)

2. Jesu li brojke “više od 60%” i “više od 20%” točne i usporedive?

Sekundarna tvrdnja u Net.hr tekstu navodi prosječan rast cijena stambenih nekretnina “više od 60%” i najamnina “više od 20%” u “posljednjih deset godina”. (1) Ovdje se pojavljuje tipičan problem medijskog korištenja statistike: bez jasnog navođenja početne godine, indeksa i je li riječ o nominalnim ili realnim promjenama, iste rečenice mogu biti točne u jednom, a netočne ili neprecizne u drugom okviru. Komisijin plan kao referentni dokument navodi da su “od 2013. do 2024.” cijene nekretnina porasle za više od 60%, a najamnine “oko 20%” na razini EU-a. (3) To je vrlo blisko formulaciji iz Net.hr teksta, uz razliku u tome što Net.hr govori o “posljednjih deset godina”, dok Komisija eksplicitno navodi raspon 2013. do 2024. (3) Ta razlika je važna jer “posljednjih deset godina” nije strogo identično razdoblju 2013.–2024., a i zato što se stope rasta značajno mijenjaju ovisno o tome uzmete li 2010., 2013., 2015. ili neku drugu baznu godinu. Eurostatov pregled “Housing in Europe – 2025 edition” donosi agregatne podatke koji kažu da su na razini EU-a kućne cijene porasle 53% između 2010. i 2024., dok su najamnine porasle 25% u istom razdoblju. (6) To nije u izravnoj kontradikciji s Komisijinim navodom, nego pokazuje da promjena baze (2010 naspram 2013) i dinamika rasta u pojedinim godinama mogu promijeniti ukupni postotak. Eurostat čak naglašava ubrzanje rasta cijena od 2013. prema 2022., s vrlo snažnim godišnjim stopama u 2021. i 2022., što objašnjava kako se u razdoblju “od 2013.” može doći do većeg kumulativnog rasta nego u dužem razdoblju “od 2010.” (6) Dodatno, Vijeće EU u javnom pregledu krize stanovanja navodi da su cijene kuća “porasle do 60% u prosjeku od 2015.”, uz napomenu da su u nekim državama rastovi prelazili 200%. (7) To opet potvrđuje isti smjer i red veličine, ali i činjenicu da “jedna brojka” skriva ogromne razlike među državama i gradovima.

Zaključno za ovaj kut: brojke “više od 60%” i “više od 20%” nisu očito izmišljene; one su konzistentne s Komisijinim dokumentom za razdoblje 2013.–2024. (3) Ipak, Net.hr formulacija “u posljednjih deset godina” ostaje metodološki neprecizna jer ne definira razdoblje ni indikator, a Eurostatovi agregati za 2010.–2024. daju drukčije ukupne postotke (53% i 25%). (6) To je tipičan primjer kako točna statistika može biti prenesena s “olabavljenim” vremenskim okvirom, što mijenja interpretaciju.

3. Što plan konkretno sadrži i gdje su granice EU djelovanja?

Naslov i framing “plan za pristupačnije stanovanje za cijelu Europu” sugeriraju snažan, izravno operativan zahvat. (1) Međutim, Komisijin dokument i prateće stranice naglašavaju da se radi o potpori državama članicama, regijama i gradovima kroz mjere “dodane vrijednosti EU-a”, a ne o preuzimanju stambene politike. (3) Tu se vidi važna razlika između političke ambicije i pravno-institucionalne realnosti: stanovanje je u velikoj mjeri nacionalno i lokalno pitanje, dok EU kroz jedinstveno tržište, državne potpore, proračunske instrumente i regulaciju platformi može djelovati posredno. Komisija plan strukturira oko nekoliko prioriteta, uključujući povećanje ponude stanovanja, poticanje ulaganja i reformi, adresiranje kratkoročnog najma u područjima pod “stambenim stresom” te potporu najpogođenijim skupinama. (3) Takva struktura u praksi znači kombinaciju financijskih poluga i regulatornog okvira koji će tek nastajati. Jedan od opipljivijih elemenata je najava pan-europske investicijske platforme za stanovanje, s ciljem mobilizacije ulaganja i boljeg spajanja EU sredstava s potrebama na terenu. Komisijina stranica o platformi govori o kombiniranju financiranja i savjetodavne podrške, te navodi da je investicijski jaz procijenjen na oko 150 milijardi eura godišnje, uz potrebu za dodatnim stambenim jedinicama u velikom opsegu. (5) Istovremeno, Zajednički istraživački centar (JRC) objavljuje 16.12.2025. procjene da će EU do 2035. trebati više od 2 milijuna novih domova godišnje kako bi se zadovoljila potražnja, što pokazuje razmjere problema na razini demografije i ponude. (11) No i ovdje je bitno uočiti granice: investicijske platforme, preporuke i koordinacija ne rješavaju automatski pitanje dostupnosti zemljišta, urbanističkih pravila, lokalne infrastrukture, poreznih poticaja ili socijalnih politika, koje su temeljni “prekidači” stambene ponude i cijena. To je razlog zašto Europsko vijeće u zaključcima 23.10.2025. eksplicitno govori o “podršci i komplementu” nacionalnim naporima i o supsidijarnosti. (8) (9) (10)

Zaključno za ovaj kut: Net.hr ispravno prenosi da plan cilja više smjerova djelovanja, ali bez dodatnog konteksta čitatelj može steći dojam da je EU upravo “riješio” stambenu krizu jednim dokumentom, što nije realno ni institucionalno ni vremenski. (1) (3) (8)

4. Retorika i mogući učinci kadriranja

U Net.hr tekstu nema klasičnih dezinformacijskih elemenata poput izmišljenih institucija, lažnih citata ili krivotvorenih brojki. (1) Ono što se ipak vidi jest tipičan obrazac “institucionalnog autoriteta”: tekst je napisan tako da komisijska formulacija funkcionira kao zaključak sama po sebi, bez kritičkog objašnjenja što je pravno obvezujuće, što je najava, a što je tek okvir za buduće inicijative. (1) (3) Drugi element je statističko kadriranje. Navođenje postotaka rasta cijena i najamnina bez metodološke napomene stvara snažan dojam dramatičnosti, ali ostavlja prostor da se iste brojke kasnije osporavaju ili različito tumače, ovisno o bazi i izvoru. (1) (6) U ovom slučaju, Komisija navodi jedan raspon (2013–2024) koji daje “više od 60%” i “oko 20%”. (3) Eurostat za 2010–2024 daje drukčiju sliku agregata (53% i 25%), što nije suštinski suprotno, ali mijenja nijanse. (6) Treći element je obećanje političkog zamaha kroz najavu europskog saveza za stanovanje, izvješća o napretku prije kraja mandata i sastanka na vrhu 2026. (1) To su legitimni politički instrumenti, ali su u medijskom sažimanju lako čitljivi kao “jamstvo rezultata”, iako su stvarni ishodi uvjetovani odlukama država članica, provedbom na lokalnoj razini i budućim zakonodavnim procesima. (3) (8) U tom smislu, naslov “za cijelu Europu” je retorički privlačan, ali sadržajno bi preciznije bilo reći “plan EU potpore i koordinacije”, jer plan ne može jednako djelovati na sve teritorije ni jednako brzo. (3) (7)

Zaključak

Europska komisija je 16.12.2025. doista predstavila dokument koji sama opisuje kao prvi europski plan za cjenovno pristupačno stanovanje, a Net.hr prenosi glavne smjerove tog plana u skladu s institucionalnim izvorima. (1) (2) (3) Brojke o rastu cijena i najamnina su u skladu s Komisijinim prikazom za razdoblje 2013.–2024., no Net.hr formulacija “u posljednjih deset godina” ostaje metodološki neprecizna, a Eurostatovi agregati za 2010.–2024. daju drukčije kumulative (53% za cijene i 25% za najamnine). (3) (6) Najveći problem nije “laž”, nego dojam koji naslovno kadriranje može proizvesti: plan je stvaran i politički važan, ali ne predstavlja trenutačno, izravno rješenje stambene krize na razini cijele EU, jer su ključne poluge i dalje primarno nacionalne i lokalne. (3) (8) Na kraju, ovom članak možemo dati našu ocjenu ,,većinski točno”. Tvrdnja je u osnovi točna (plan je predstavljen i opisani ciljevi odgovaraju službenim dokumentima), ali je dio o “posljednjih deset godina” statistički nedovoljno precizno definiran, a framing “za cijelu Europu” može prenapuhati očekivanja o neposrednim učincima i ovlastima EU-a. (1) (3) (6)

Izvori

  1. Net.hr / danas.hr. Europska komisija predstavlja plan za pristupačnije stanovanje za cijelu Europu. 16.12.2025. https://net.hr/danas/vijesti/europska-komisija-predstavlja-plan-za-pristupacnije-stanovanje-za-cijelu-europu-e88e0fc2-da8f-11f0-9a51-9600040c8f8e
  2. Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. Europski plan za cjenovno pristupačno stanovanje 2025. 16.12.2025. https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/komisija-poduzima-mjere-za-cjenovno-pristupacnije-stanovanje-u-cijeloj-europi-2025-12-16_hr
  3. European Commission. European Affordable Housing Plan (COM dokument, PDF). 16.12.2025. https://housing.ec.europa.eu/document/download/756915b5-d1b1-4bde-ac82-03532d2d3d90_en?filename=0.pdf 
  4. European Commission, Housing. European Affordable Housing Plan. 16.12.2025. https://housing.ec.europa.eu/european-affordable-housing-plan_en?prefLang=hr 
  5. European Commission, Housing. Pan-European Housing Investment Platform. 2025. https://housing.ec.europa.eu/pan-european-housing-investment-platform_en?prefLang=hr
  6. Eurostat. Housing in Europe, 2025 edition (Interactive publication). 2025. https://ec.europa.eu/eurostat/web/interactive-publications/housing-2025
  7. Council of the European Union. The EU’s housing crisis. 2025. https://www.consilium.europa.eu/en/policies/housing-crisis
  8. European Council. European Council meeting (23 October 2025) Conclusions (PDF). 23.10.2025. https://www.consilium.europa.eu/media/d2nhnqso/20251023-european-council-conclusions-en.pdf 
  9. European Parliament. Commission to present the EU’s Affordable Housing Plan. 15.12.2025. https://www.europarl.europa.eu/news/en/agenda/plenary-news/2025-12-15/14/commission-to-present-the-eu-s-affordable-housing-plan 
  10. European Commission, Housing. The Affordable Housing Dialogue. 2025. https://housing.ec.europa.eu/affordable-housing-dialogue_en
  11. European Commission, Joint Research Centre. Housing in the EU: more than 2 million new homes per year needed by 2035 to meet demand. 16.12.2025. https://joint-research-centre.ec.europa.eu/jrc-news-and-updates/housing-eu-more-2-million-new-homes-year-needed-2035-meet-demand-2025-12-16_en

“210 milijardi iz ruske imovine”: kako EU zapravo pokušava pretvoriti zamrznute rezerve u novac za Ukrajinu

Večernji list piše da EU planira zajam “osiguran zamrznutom ruskom imovinom”. Fokusirali smo se na ekonomski mehanizam: što je točno “zamrznuto”, što je “izvanredna dobit”, što su “gotovinske bilance”, i gdje u toj konstrukciji nastaje stvarni novčani tok.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Pozicionirao se kao najistaknutiji europski zagovornik… plana EU-a za financiranje ukrajinskog ratnog proračuna zajmom od 210 milijardi eura, osiguranim zamrznutom ruskom imovinom.” Večernji.hr, 16. prosinca 2025., (1).

Područje analize

Da bismo ekonomski provjerili ovu formulaciju, moramo razdvojiti tri sloja koji se u medijima često stapaju u jednu rečenicu: status imovine (zamrznuta ili imobilizirana), tip novca koji EU pokušava koristiti (prinosi i izvanredne gotovinske bilance, ne nužno “glavnica”), te financijsku konstrukciju zajma (tko posuđuje, od koga, uz kakav rizik i kada se vraća). U prosincu 2025. Europska komisija doista predlaže instrument nazvan “Reparations Loan” do 210 mlrd eura, financiran “cash balances” koji se gomilaju u financijskim institucijama EU-a zbog zabrane transakcija vezanih uz rezerve i imovinu Ruske središnje banke (2). 

U nastavku su ključni pojmovi, objašnjeni kao financijske i imovinske činjenice, bez političkih etiketa.

  1. Suverena imovina Ruske središnje banke (CBR) u EU-u: riječ je o državnim (suverenim) pričuvama koje središnje banke drže kao stranu imovinu: vrijednosnice, depoziti i druga financijska potraživanja prema institucijama izvan svoje zemlje. Kada Komisija govori o oko 210 mlrd eura “imobilizirane” imovine u EU-u, govori prvenstveno o takvim rezervama koje CBR potražuje u europskom financijskom sustavu (2). Europski parlament u studiji iz 2025. navodi da je EU “imobilizirao” oko 210 mlrd eura ruskih suverenih sredstava te “zamrznuo” oko 28 mlrd eura privatne imovine (3). 
  2. Zamrzavanje i imobilizacija: u praksi EU sankcija, “zamrznuto” često znači da vlasnik ne može raspolagati imovinom. “Imobilizirano” je uži, tehnički opis specifično za situaciju gdje su transakcije upravljanja i prijenosa (npr. prijenos kupona, prodaja, reinvestiranje) zabranjene, ali se formalno ne dira vlasništvo. Komisija u prijedlogu naglašava da je CBR-ovo potraživanje prema europskim institucijama i dalje ruska imovina, a obveza tih institucija da vrate CBR-u ostaje netaknuta; zabrana je u tome da se ta obveza trenutačno ne smije izvršiti (2).
  3. Glavnica i prinos: glavnica je nominalna vrijednost imovine (npr. vrijednost obveznica i depozita). Prinos su novčani tokovi koji nastaju iz glavnice: kuponi, kamate, dividende, odnosno zarada od reinvestiranja gotovine. EU je već 2024. uspostavio pravila koja se odnose upravo na “izvanredne prihode” i neto dobit koja nastaje jer se gotovina povezana s imobiliziranom imovinom gomila i može se reinvestirati (4) (5).
  4. Središnji depozitorij vrijednosnih papira (CSD) i Euroclear: CSD je infrastruktura tržišta kapitala koja vodi evidenciju vrijednosnih papira, obavlja namiru transakcija i skrbništvo (custody). Euroclear, sa sjedištem u Belgiji, jedan je od ključnih europskih CSD-ova i upravo se uz njega veže većina imobilizirane ruske suverene imovine u EU-u, što je razlog da se financijski rizici i eventualni sporovi često “koncentriraju” na Belgiju i Euroclear. Euroclear je u svojim objavama o rezultatima naveo da su kamatne zarade povezane s ruskom imovinom u 2024. generirale i značajne porezne prihode u Belgiji, uz istovremene troškove sankcija i protumjera (6).
  5. Izvanredne gotovinske bilance (extraordinary cash balances): ovo je najvažniji tehnički pojam jer objašnjava odakle uopće dolazi “novac koji se može posuditi”. Kada su transakcije prema CBR-u zabranjene, kuponi i dospijeća koji bi inače bili isplaćeni vlasniku završavaju kao gotovina na bilancama posredničkih institucija i CSD-ova, ali se ne smiju prenijeti dalje. Vijeće EU-a je 12. veljače 2024. donijelo odluku koja traži da CSD-ovi takve izvanredne gotovinske bilance posebno evidentiraju i da i pripadne prihode drže odvojeno (4). Komisija u prijedlogu “Reparations Loan” koristi istu logiku, ali šire: govori o “cash balances” koje se gomilaju u financijskim institucijama u EU-u upravo zato što su transakcije u vezi s rezervama CBR-a zabranjene (2).
  6. Windfall profits i neto dobit: “Windfall” u ovom kontekstu znači neočekivana, izvanredna dobit koja se pojavila zbog sankcijskog režima, ne zato što je CSD promijenio poslovni model. Vijeće EU-a je 21. svibnja 2024. usvojilo set pravnih akata kojima se “neto dobit” iz takvih izvanrednih prihoda usmjerava za potporu Ukrajini, uključujući vojnu potporu, kapacitete obrambene industrije i obnovu (5). Europski parlament u analizi iz 2024. eksplicitno navodi model raspodjele u kojem se značajan dio tih profita kanalizira kroz Europski instrument mirovne pomoći (EPF), a dio kroz proračun EU-a (7).

Analiza

1) Što znači “zajam od 210 mlrd eura” i zašto je to broj koji lako zavara

U javnom prostoru broj od 210 mlrd eura zvuči kao “EU uzima 210 mlrd i daje Ukrajini”. Financijski dokument Komisije kaže nešto specifičnije: predlaže se instrument potpore “do 210 mlrd eura”, a financiranje bi došlo iz “cash balances” u financijskim institucijama EU-a koje se gomilaju zato što se transakcije vezane uz rezerve CBR-a ne smiju izvršiti (2). Drugim riječima, 210 mlrd je gornja granica povezane imobilizirane imovine i potencijalne “baze” na koju se konstrukcija naslanja, ali stvarni iznos isplate ovisi o ukrajinskim potrebama, raspoloživosti likvidnosti i političko pravnim aranžmanima unutar EU-a. Reuters je 12. prosinca 2025. izvijestio da se u EU-u spominje zajam “do 165 mlrd eura” za 2026. i 2027. nakon dogovora o neograničenom produženju zamrzavanja, što sugerira da se u pregovorima razlikuju maksimalni okvir i realistični plan isplate u dvogodišnjem horizontu (8). Ova razlika je ekonomski bitna: plan se ne mjeri “koliko je imovine zamrznuto”, nego “koliko je likvidnosti moguće sigurno mobilizirati” bez destabilizacije infrastrukture tržišta, bez prevelikog rizika za CSD i bez prebacivanja tereta na jednu državu članicu.

2) “Osigurano zamrznutom imovinom” nije isto što i “konfiskacija imovine”: gdje je kolateral u ovoj konstrukciji

Večernji koristi frazu “osiguran zamrznutom ruskom imovinom” (1). Ekonomski, to čitatelja vodi na standardni kreditni obrazac: postoji kolateral koji se može aktivirati ako dužnik ne plati. Komisijin prijedlog je drukčiji i zato su pojmovi važni. Komisija opisuje “limited recourse” zajam koji “postaje dospjeo i plativ” kada Ukrajina od Rusije primi reparacije, odštete ili financijsku nagodbu, osim teritorija (2). To je bliže konceptu “zajma čije se vraćanje veže uz budući, uvjetni prihod” nego klasičnom kreditu s hipotekom. U financijskim terminima, osiguranje se u najvećoj mjeri oslanja na pretpostavku buduće naplate reparacija, a kratkoročni izvor likvidnosti nisu “uzeti” ruski vrijednosni papiri nego gotovinske bilance koje su se akumulirale jer se ruskom vlasniku ne smije transferirati novac (2). Europski parlament u studiji iz 2025. upravo zato razlikuje scenarije korištenja prihoda, korištenja glavnice i pravnog “zaobilaženja” konfiskacije kroz zajmove i mehanizme ubrzanja prihoda (3). Zato je formulacija Večernjeg ekonomski djelomično točna, ali nedovoljno precizna. Postoji veza s imobiliziranom imovinom, ali mehanizam je zamišljen tako da se formalno ne dira vlasništvo nad glavnicom i da se likvidnost izvuče iz “zarobljene” gotovine, ne iz prodaje ruskih vrijednosnih papira.

3) Od “izvanrednih profita” do “reparations loan”: kako EU pokušava povećati “flow” bez diranja “stock”

Za razumijevanje ekonomije cijele priče korisno je razmišljati u kategorijama “stock” i “flow”. “Stock” je stanje imobilizirane imovine (oko 210 mlrd eura). “Flow” je novčani tok koji se može generirati iz tog stanja. EU je 2024. krenuo s “flow” pristupom: odvajanje izvanrednih gotovinskih bilanci i usmjeravanje neto dobiti od izvanrednih prihoda prema Ukrajini (4) (5). To je “soft” verzija korištenja zamrznute imovine: ne dira se glavnica, nego se uzima dobit koja nastaje u sustavu dok je glavnica blokirana. Euroclearovi javno objavljeni rezultati potvrđuju da je takav “flow” financijski značajan, uz vidljiv fiskalni efekt kroz belgijski porezni prihod (6).“Reparations Loan” je pokušaj da se iz “flow” logike prijeđe na veći obujam financiranja bez formalne konfiskacije “stocka”. Komisija u prijedlogu eksplicitno kaže da bi Unija posudila sredstva financirana “cash balances” u financijskim institucijama EU-a, a zatim ih proslijedila Ukrajini, uz konstrukciju da se sve zatvara kada dođe do reparacija: Ukrajina vraća EU-u, EU vraća financijskim institucijama, a institucije tada mogu ispuniti obvezu prema CBR-u ako sankcije prestanu vrijediti (2). To je financijski “reverzibilna” arhitektura, zamišljena da pravno i računovodstveno ostavi otvoren put za buduće razrješenje vlasništva, ali da sada proizvede likvidnost.

4) Gdje su ekonomski rizici: bilanca, likvidnost, pravni troškovi i povjerenje u europsku infrastrukturu

Ovakve konstrukcije imaju trošak i rizik čak i kada se glavnica formalno ne dira. Prvi je rizik bilance i pravnog spora za institucije koje drže sredstva. Reuters i drugi izvori bilježe da Ruska središnja banka pokreće tužbe protiv Euroclear-a, tražeći vrlo velike iznose odštete, što u praksi znači potencijalne troškove pravne obrane, reputacijske troškove i rizik protumjera prema europskim imovinama u Rusiji (9) (10). Euroclear u svojim komunikacijama već navodi da sankcije i protumjere stvaraju izravne troškove (6). Drugi je rizik koncentracije: ako se većina imovine i “flow” mehanizama veže uz jednu infrastrukturu u jednoj državi, tada se i financijski rizik percipira kao “belgijski problem”, pa nije slučajno da se u pregovorima traže jamstva i raspodjela rizika na razini EU-a. Reuters 12. prosinca 2025. navodi da je Komisija spremna uvažiti belgijske zabrinutosti oko jamstava i potencijalnih pravnih posljedica (11). To je ekonomski smisleno: bez zajedničkog osiguranja rizika, sama konstrukcija zajma može biti preskupa ili operativno neizvediva. Treći je širi tržišni rizik povjerenja. AP prenosi da Europska središnja banka upozorava na potencijalni učinak na povjerenje u euro kao rezervnu valutu i u europsko financijsko okruženje ako se prijeđe granica između blokade transakcija i percepcije konfiskacije (12). To nije politička nego financijska poanta: rezerve središnjih banaka u svijetu počivaju na pretpostavci pravne sigurnosti i predvidljivog tretmana državne imovine. Ako tržište vjeruje da se “pravila igre” mogu promijeniti ad hoc, tražit će veću premiju rizika ili diverzificirati izvan sustava.

Zaključak

Ekonomska jezgra članka Večernjeg lista je prepoznatljiva i uglavnom utemeljena: EU doista radi na instrumentu “Reparations Loan” čiji se maksimalni okvir veže uz oko 210 mlrd eura imobilizirane suverene imovine Ruske središnje banke u EU-u, a financiranje se u prijedlogu opisuje kroz posuđivanje likvidnosti nastale gomilanjem “cash balances” zbog zabrane transakcija (2) (3). EU je već 2024. uspostavio režim odvajanja izvanrednih gotovinskih bilanci i kanaliziranja neto dobiti iz izvanrednih prihoda prema Ukrajini, što objašnjava kako iz “zamrznute” imovine nastaje stvarni novčani tok (4) (5). Slabija točka je formulacija “osiguran zamrznutom ruskom imovinom” jer ekonomski sugerira klasični kolateral i izravno “uzimanje” glavnice, dok Komisijin dokument opisuje reverzibilnu konstrukciju koja formalno ne dira vlasništvo nad glavnicom i oslanja se na gotovinske bilance i na uvjetnu buduću naplatu reparacija kao trenutak zatvaranja kruga (2). U takvom mehanizmu pojmovi nisu ukras nego ključ za razumijevanje: glavnica, prinos, izvanredne gotovinske bilance, neto dobit, CSD i likvidnost znače da priča nije “EU uzima 210 mlrd”, nego “EU pokušava iz postojećeg sankcijskog efekta izvući veći, strukturirani tok financiranja”. Na kraju, ovom članku možemo dati našu ocjenu ,,većinski točno”.

Vidi:

  1. Večernji.hr. Njemačka mijenja smjer: Što je to smislio Merz? 16.12.2025. https://www.vecernji.hr/vijesti/njemacka-mijenja-smjer-sto-je-to-smislio-merz-1916537
  2. European Commission. Proposal document: Reparations Loan to Ukraine. 03.12.2025. https://commission.europa.eu/document/download/ceae8dde-0291-4ee3-8519-80b30317bf35_en
  3. European Parliament. EU sanctions and Russia’s frozen assets. Study. 2025. https://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document/EXPO_STU(2025)754487
  4. Council of the European Union. Immobilised Russian assets: Council decides to set aside extraordinary revenues. 12.02.2024. https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2024/02/12/immobilised-russian-assets-council-decides-to-set-aside-extraordinary-revenues/
  5. Council of the European Union. Extraordinary revenues generated by immobilised Russian assets: Council greenlights the use of windfall net profits to support Ukraine’s self-defence and reconstruction. 21.05.2024. https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2024/05/21/extraordinary-revenues-generated-by-immobilised-russian-assets-council-greenlights-the-use-of-windfall-net-profits-to-support-ukraine-s-self-defence-and-reconstruction/
  6. Euroclear. Euroclear continues to deliver strong results in 2024. 05.02.2025. https://www.euroclear.com/newsandinsights/en/press/2025/mr-05-euroclear-delivers-strong-results-in-2024.html
  7. European Parliament Think Tank. Ukraine, the European Peace Facility and additional financing. 03.09.2024. https://epthinktank.eu/2024/09/03/ukraine-the-european-peace-facility-and-additional-financing/
  8. Reuters. EU agrees to indefinitely freeze Russian assets, removing obstacle to Ukraine loan. 12.12.2025. https://www.reuters.com/business/finance/eu-set-indefinitely-freeze-russian-assets-removing-obstacle-ukraine-loan-2025-12-12/
  9. Reuters. Russia’s central bank seeks $230 billion in damages from Belgium’s Euroclear, Moscow court says. 15.12.2025. https://www.reuters.com/business/russias-central-bank-seeks-230-billion-damages-belgiums-euroclear-moscow-court-2025-12-15/
  10. The Guardian. Russia seeks $230bn in damages from Euroclear over seized assets. 15.12.2025. https://www.theguardian.com/world/live/2025/dec/15/ukraine-us-russia-berlin-nato-eu-russian-funds-steve-witkoff-volodymyr-zelenskyy-vladimir-putin-europe-live-news?CMP=share_btn_url&page=with%3Ablock-694008988f08c8c808c2adbe
  11. Reuters. EU open to accommodate Belgian concerns on guarantees in Russian asset plan. 12.12.2025. https://www.reuters.com/business/eu-open-accommodate-belgian-concerns-guarantees-russian-asset-plan-2025-12-12/
  12. AP News. Russia’s Central Bank sues Belgian financial institution as EU mulls using Moscow’s frozen assets. 13.12.2025. https://apnews.com/article/russia-frozen-assets-belgium-eu-euroclear-sanctions-b378cb2bf74bd79175930b8ca991c1cc

“Najviši javni izdaci, najniži troškovi”? Superlativi o hrvatskom zdravstvu jači od brojki

Hrvatska je, prema riječima državnog tajnika Tomislava Dulibića u emisiji “Otvoreno”, zemlja s najvišim udjelom javnog financiranja zdravstva i najnižim troškovima “iz džepa” u Europskoj uniji.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju:

  1. “Hrvatska ima najviši udio javnih izdataka za zdravstvo u Europskoj uniji.”
  2. “Out-of-pocket izdaci kod nas su najniži u EU.”
  3. “Građanima se uzima gotovo 2 posto ukupnog zdravstvenog proračuna, a sustav je i dalje podfinanciran.”

— HRT, emisija “Otvoreno” krajem studenoga 2025., prema izvještaju portala Nacional od 26. 11. 2025. (9)

Područje analize

Tvrdnje se izgovaraju u kontekstu žestoke javne rasprave o poskupljenju dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a s 9,29 na 15 eura mjesečno. Pritom se Dulibić poziva na europske usporedbe kako bi opravdao sustav u cjelini i smanjio politički pritisak zbog viših premija, dok oporba naglašava teret koji dopunsko predstavlja za kućne budžete. (9)

Za provjeru je ključno precizno definirati:

  • što znači “udio javnih izdataka za zdravstvo” (koji pokazatelj se koristi, za koju godinu, i za koje zemlje)
  • kako se mjere “out-of-pocket” izdaci (udio u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji, po glavi stanovnika, udio u dohotku kućanstava itd.)
  • koliki je stvarni fiskalni značaj dopunskog osiguranja u proračunu HZZO-a i je li izjava o “gotovo 2 % proračuna” brojčano utemeljena.

U ovom tekstu oslanjamo se na:

  • najnovije sažetke zdravstvenih sustava i profile država koje objavljuje Europska opservatorija za zdravstvene sustave i politike, u suradnji s OECD-om i Europskom komisijom (1)
  • službena izvješća HZZO-a za 2024. godinu i dokumente o izvršenju financijskog plana (6) (7)
  • nedavni diplomski rad koji sumira HZZO-ove podatke o dopunskom osiguranju (8).

Analiza je strukturirana u četiri kuta:

(A) retorika i što točno tvrdi Dulibić;

(B) javno financiranje zdravstva – je li Hrvatska stvarno “prva u EU”

(C) izdaci iz džepa – jesu li hrvatski građani zaista u “najboljem” položaju

(D) što brojke kažu o izjavi da dopunsko “uzima gotovo 2 % zdravstvenog proračuna”.

Analiza

A) Što točno tvrdi Dulibić – i kakvu sliku time stvara?

Dulibić u emisiji tvrdi da Hrvatska ima najviši udio javnih izdataka za zdravstvo u EU i da su “out-of-pocket izdaci kod nas najniži u EU”. (9) 

Radi se o klasičnom superlativnom okviru: umjesto formulacija poput “među najvišima” ili “među najnižima”, koriste se apsolutni izrazi “najviši” i “najniži”. Time se:

  • vješto sugerira jedinstvena iznimnost Hrvatske u EU (“mi smo prvi”, “najbolji”)
  • izostavlja pojašnjenje o kojem se točno pokazatelju i godini radi (udio javnih sredstava u ukupnoj potrošnji, udio javnih sredstava u BDP-u, nešto treće?)
  • zanemaruje činjenica da više zemalja u EU dijeli sličan profil – vrlo visok javni dio financiranja i vrlo nizak udio plaćanja iz džepa, a ne samo Hrvatska. (1) (2)

Retorički efekt: u emisiji o poskupljenju dopunskog, u kojoj gledatelji prirodno osjećaju frustraciju zbog većih računa, Dulibićev nastup pomiče fokus s pitanja “tko će platiti više” na priču da je Hrvatska na vrhu Europe po solidarnosti. To je legitiman politički okvir, ali kao činjenična tvrdnja zahtijeva provjeru brojkama.

B) Udio javnih izdataka – je li Hrvatska doista “prva u EU”?

Što kažu službeni podaci za Hrvatsku?

Prema sažetku zdravstvenog sustava za Hrvatsku koji je 2024. objavila Europska opservatorija, približno:

  • 84,1 % ukupne potrošnje za zdravstvo financirano je iz javnih i obveznih shema (država i obvezno zdravstveno osiguranje)
  • oko 9,4 % dolazi iz izravnih plaćanja kućanstava (out-of-pocket)
  • oko 5,1 % iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.

Prosjek EU-a je pritom oko 75,5 % javnog financiranja, uz veći udio izdvajanja iz džepa i dobrovoljnog osiguranja. (1) (2)

To znači da je Hrvatska značajno iznad prosjeka EU-a po udjelu javnog financiranja i da se objektivno nalazi u “gornjoj skupini” zemalja po tom kriteriju. Međutim, iz toga još uvijek ne slijedi da je baš prva u Uniji.

Kako stoje druge članice EU-a?

  • Luksemburg: u sažetku zdravstvenog sustava za Luksemburg stoji da je 2022. godine oko 86,1 % ukupne potrošnje za zdravstvo financirano javno, a tek 8,7 % izravno iz džepova kućanstava. (3)
  • Francuska: u profilu iz 2019. navodi se da su javne i obvezne sheme pokrivale 83,7 % zdravstvene potrošnje, dok OOP iznosi oko 9,3 % – najniži udio u EU u tom promatranom razdoblju. (4)
  • Švedska i Danska: u publikaciji Health at a Glance: Europe navodi se da je u EU 2020. u prosjeku oko 81 % potrošnje financirano javno, dok su Švedska i Danska među državama gdje javna i obvezna shema pokriva oko 85 % ukupne zdravstvene potrošnje. (5)

U različitim godinama i publikacijama “prvo mjesto” prema udjelu javnog financiranja izmjenjuju upravo ove zemlje – Luksemburg, Danska, Švedska i Francuska – dok je Hrvatska vrlo visoko, ali ne na apsolutnom vrhu. (1) (2) (3) (5) Što to znači za Dulibićevu tvrdnju? Istina je da je Hrvatska iznad prosjeka EU-a i da spada u najvišu skupinu po udjelu javnih i obveznih izvora financiranja zdravstva. (1) (2) Dostupni podatci ne potvrđuju da je Hrvatska zemlja s najvišim udjelom javnih izdataka u EU – postoje države s barem jednako visokim ili višim udjelom javnog financiranja. (3) (4) Superlativ “najviši” stoga je preuveličavanje. Korektnije bi bilo reći da je Hrvatska “među državama s najvišim udjelom javnih izdataka u EU”.

C) Out-of-pocket izdaci – jesu li hrvatski građani zaista u “najboljem” položaju u Uniji?

Definicija pojma

“Out-of-pocket” izdaci (OOP) su izravna plaćanja kućanstava za zdravstvene usluge i robu (participacije, privatne usluge, lijekovi itd.) koja se ne refundiraju kroz javno ili dobrovoljno osiguranje. Radi se o ključnom pokazatelju financijske zaštite – što je udio OOP veći, to je veći rizik da troškovi liječenja gurnu kućanstva u dug ili siromaštvo. (1) (2) (5)

Gdje je Hrvatska na ljestvici OOP-a?

Isti sažetak za Hrvatsku pokazuje da OOP čini oko 9,4 % ukupne zdravstvene potrošnje, značajno ispod prosjeka EU-a od oko 15 %. (1) (2) To Hrvatsku doista svrstava u skupinu zemalja s niskim udjelom plaćanja iz džepa.

Međutim, usporedbe s drugim zemljama pokazuju da Hrvatska nije jedina u tom “klubu”:

Za Francusku se u profilu 2021. navodi da ima najniži udio OOP-a među svim državama EU-a – oko 9,3 % naspram prosjeka EU-a od 15,4 % u promatranoj godini. (4) Za Luksemburg sažetak iz 2024. navodi da OOP čini oko 8,7 % zdravstvene potrošnje – dakle još nešto manje od hrvatskih 9,4 %. (3) Nizozemska i neke druge zemlje također imaju OOP osjetno ispod EU prosjeka, iako ne nužno niži od Hrvatske. (5) (7) (10)

Drugim riječima, Hrvatska je među državama s najnižim udjelom OOP-a u EU, ali dostupni podaci pokazuju da najmanje dvije članice (Francuska i Luksemburg) imaju jednake ili niže udjele OOP-a od Hrvatske, barem u nekim nedavnim godinama. (3) (4) Niti jedan analizirani izvor ne potvrđuje tvrdnju da je Hrvatska jedina ili nedvojbeno prva po najmanjem OOP-u.

Manipulativni element

Kao i kod javnog financiranja, Dulibić koristi apsolutni superlativ (“najniži”) umjesto relativnog (“među najnižima”), bez navođenja godine, izvora ni pokazatelja. Time se stvara dojam da su hrvatski građani u najboljem financijskom položaju u cijeloj EU, dok podaci pokazuju nijansiraniju sliku: Hrvatska jest u donjem dijelu ljestvice OOP-a, ali ne nužno na samom dnu. (1) (5) (10)

D) “Građanima se uzima gotovo 2 % zdravstvenog proračuna” – što kažu brojevi HZZO-a?

Krstičević tvrdi da se građanima kroz dopunsko “uzima gotovo 2 posto ukupnog zdravstvenog proračuna”. (9) Riječ je o sekundarnoj tvrdnji, ali važnoj za razumijevanje koliko je dopunsko fiskalno značajno.

Koliko dopunsko donosi HZZO-u?

Prema Izvješću o poslovanju HZZO-a za 2024. godinu, dopunsko zdravstveno osiguranje je u 2024. ostvarilo 148,2 milijuna eura prihoda od naplaćenih premija; dio tog iznosa (oko 32,7 milijuna eura) transferira se obveznom osiguranju, no na razini HZZO-a to je i dalje prihod unutar sustava. (6) Istodobno, prema obrazloženju izvršenja financijskog plana, ukupni prihodi HZZO-a za 2024. planirani su na oko 6,0 milijardi eura. (7)

Ako usporedimo ova dva broja:

  • 148,2 milijuna / 6.013,6 milijuna ≈ 2,5 %.

Dakle, prihodi od dopunskog sudjeluju s približno 2,5 % u ukupnim prihodima HZZO-a. (6) (7)

Kako to stoji prema tvrdnji od “gotovo 2 %”?

S čisto računskog stajališta, brojka “gotovo 2 %” podcjenjuje stvarni udio (2,5 %), no u političkom govoru “gotovo 2 %” i “oko 2,5 %” su relativno bliske vrijednosti; razlika je osjetna stručnjacima, ali prosječnom gledatelju može zvučati zanemarivo.

Ovdje je zanimljivo da su dva glavna narativa u emisiji u napetosti, ali ne nužno kontradiktorna:

  • HZZO naglašava da je dopunsko “kap u moru” financiranja (samo nekoliko postotaka ukupnih prihoda);
  • oporba ističe da je riječ o “gotovo 2 % zdravstvenog proračuna” koji se izravno uzima od 1,6–2 milijuna ljudi koji plaćaju dopunsko (8) (9).

Obje izjave mogu biti retorički točne unutar svog okvira: 2,5 % je mali udio u ukupnom proračunu, ali velik teret za pojedina kućanstva, osobito u nižim dohodovnim skupinama. Za razliku od Dulibićevih superlativa, ova tvrdnja je brojčano relativno blizu onome što pokazuju službene brojke – samo je neprecizno zaokružena i bez jasnog objašnjenja denominatora (“proračun HZZO-a” ili ukupni javni izdaci za zdravstvo?).

Zaključak

Navedene tvrdnje i članak možemo ocijeniti kategorijom ,,većinski netočno”. Primarne tvrdnje Tomislava Dulibića da Hrvatska ima “najviši udio javnih izdataka za zdravstvo u EU” i “najniže out-of-pocket izdatke u EU” nisu potkrijepljene dostupnim službenim podacima. Hrvatska se doista nalazi iznad prosjeka EU-a po udjelu javnog financiranja i ima relativno nizak udio plaćanja iz džepa te je opravdano reći da je “u vrhu” ili “među zemljama s najvišim udjelom javnog financiranja” i “među zemljama s najnižim OOP-om”. (1) (2) Međutim, usporedbe s publikacijama za Luksemburg, Francusku, Dansku i Švedsku pokazuju da se prvo mjesto u ovim kategorijama mijenja između nekoliko država te da Hrvatska nije jasno, stabilno i jedino “prva” u EU ni po udjelu javnog financiranja ni po udjelu OOP-a. (3) (4) (5)

Zbog toga je ključni dio poruke – da je Hrvatska apsolutni rekorder EU-a – netočan, iako smjer usporedbe (visok javni udio, nizak OOP) odgovara stvarnosti. To je tipičan slučaj preuveličavanja putem superlativa, bez transparentnog navođenja izvora i metodologije.

Sekundarna tvrdnja Miše Krstičevića da dopunsko građanima “uzima gotovo 2 % ukupnog zdravstvenog proračuna” brojčano je blizu službenim podacima, ali precizniji izračun pokazuje udio od oko 2,5 % prihoda HZZO-a. (6) (7) Tu je problem manje u točnosti, a više u izostavljanju objašnjenja referentne baze (koji “proračun” točno) i u potencijalno dramatičnom uokvirenju podatka.

Izvori:

  1. European Observatory on Health Systems and Policies. Croatia: Health system summary 2024. Brussels: World Health Organization; 2024. https://eurohealthobservatory.who.int/publications/i/croatia-health-system-summary-2024
  2. OECD, European Commission, European Observatory on Health Systems and Policies. Croatia: Country Health Profile 2023. State of Health in the EU. Paris/Brussels;2023. https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/publications/reports/2023/12/croatia-country-health-profile-2023_9d50640a/8a7eadc9-en.pdf
  3. European Observatory on Health Systems and Policies. Luxembourg: Health system summary 2024. Brussels: World Health Organization; 2024. https://eurohealthobservatory.who.int/publications/i/luxembourg-health-system-summary-2024
  4. OECD, European Commission, European Observatory on Health Systems and Policies. France: Country Health Profile 2021. State of Health in the EU. Paris/Brussels; 2021. https://www.oecd.org/en/publications/france-country-health-profile-2021_7d668926-en.html
  5. OECD, European Commission. Health at a Glance: Europe 2022. Paris: OECD Publishing; 2022 https://www.oecd.org/en/publications/health-at-a-glance-europe-2022_507433b0-en.html
  6. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Izvješće o poslovanju HZZO-a za 2024. godinu. Zagreb: HZZO; 2025.) https://hzzo.hr/sites/default/files/inline-files/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20poslovanju%20HZZO-a%20za%202024.%20godinu.pdf
  7. HZZO. Obrazloženje izvršenja financijskog plana HZZO-a za 2024. godinu. Zagreb: HZZO; https://hzzo.hr/sites/default/files/inline-files/Obrazlo%C5%BEenje%20izvr%C5%A1enja%20financijskog%20plana%20HZZO-a%20za%202024_0.docx
  8. Markulin M. Financiranje hrvatskog zdravstvenog sustava [diplomski rad]. Opatija: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveučilište u Rijeci; 2025. https://repository.fthm.uniri.hr/theses/fthm:6657/show-file/0
  9. I.P. ŽESTOKA RASPRAVA Zaiskrilo zbog poskupljenja dopunskog: ‘Kap u moru lošeg financiranja’. Nacional.hr; 26. 11. 2025. Dostupno na: https://www.nacional.hr/zestoka-rasprava-zaiskrilo-zbog-poskupljenja-dopunskog-kap-u-moru-loseg-financiranja/#google_vignette
  10. Organisation for Economic Co-operation and Development, & European Union. (2022). Health at a glance: Europe 2022: State of health in the EU cycle. OECD Publishing. https://doi.org/10.1787/507433b0-en

Blokada ili kašnjenje? Hrvatska i “izgubljene” tri milijarde u zelenim projektima

Tvrdnja da je Hrvatska blokirala 3,5 gigavata obnovljivih izvora energije vrijednih tri milijarde eura temelji se na pismu strukovnih udruga Bruxellesu, ali dostupni dokazi ostavljaju otvorena pitanja o stvarnom obujmu i posljedicama.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Hrvatska blokira 60 projekata ukupne snage 3,5 GW, uključujući solarne i vjetroelektrane, geotermalne projekte i baterijske sustave. Njihova vrijednost procjenjuje se na više od tri milijarde eura.” — tportal, 17.09.2025., (1)

Sekundarno: “Za te je projekte državi već uplaćeno 25 milijuna eura kroz energetska odobrenja, no dokumenti počinju istjecati krajem godine.” — tportal, 17.09.2025. (1)

 

Područje analize

Tvrdnja o “blokadi” zelenih projekata od 3,5 gigavata (GW) u Hrvatskoj dolazi iz pisma koje su Europskoj komisiji uputili Udruženje obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) zajedno s europskim udruženjima SolarPower Europe i WindEurope. To pismo predstavlja apel Bruxellesu zbog regulatornih i administrativnih prepreka u domaćem zakonodavnom okviru.

Ova je tema društveno značajna jer Hrvatska ima obvezu do 2030. povećati udio obnovljivih izvora u skladu s europskim direktivama RED II i RED III . Radi se i o investicijama koje bi, prema tvrdnji, mogle doseći tri milijarde eura, što je ekonomski relevantno jer se radi o gotovo 4 % BDP-a Hrvatske. (2) (3)

Analiza će se kretati kroz četiri kuta:

  1. Izvori tvrdnje – tko ju je iznio i koliko su vjerodostojni.
  2. Zakonodavne i regulatorne prepreke – što konkretno stoji iza “blokade”.
  3. Točnost brojki – jesu li realne tvrdnje o 60 projekata, 3,5 GW snage i tri milijarde eura vrijednosti.
  4. Posljedice – što znači gubitak investicija i je li on neizbježan.

 

Analiza

1. Izvori tvrdnje

Tvrdnja o „60 projekata ukupne snage 3,5 GW” potječe iz pisma Udruženja obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), SolarPower Europe i WindEurope, koje okuplja proizvođače i ulagače u sektor OIE. Radi se o legitimnim industrijskim akterima, no njihovi podaci predstavljaju procjenu interesa i ulaganja članica, a ne službeni državni registar. Sama činjenica da tvrdnja potječe iz industrije znači da je nužno tražiti potvrdu kroz neovisne registre i institucije. Europska komisija u svojim dokumentima i priopćenjima nije navela brojke o „3,5 GW” ili „60 projekata” u Hrvatskoj. Ono što jest potvrđeno jest postupak zbog kašnjenja u implementaciji RED III direktive, ali bez kvantifikacije projekata. To podupire dio o regulatornom zastoju, ali ne i precizne brojke. Hrvatska regulatorna tijela (HERA, HOPS, Ministarstvo gospodarstva) vode evidencije o izdanim energetskim odobrenjima i zahtjevima za priključenje, no ti podaci nisu javno dostupni u konsolidiranom obliku. Postoje planovi razvoja mreže i odluke HERA-e koji potvrđuju problem neriješenih naknada za priključenje većih projekata (>10 MW), no nigdje se ne potvrđuje jedinstvena brojka od „60 projekata” ili ukupna snaga od „3,5 GW”. (3) (4)

 

2. Zakonodavne i regulatorne prepreke

Pismo navodi niz problema: nepostojanje odluke HERA-e o naknadama za priključenje mreži, prijenos troškova modernizacije prijenosne mreže na proizvođače, sukob interesa zbog dominantne pozicije HEP-a na tržištu uravnoteženja te kašnjenja u transpoziciji europskih direktiva RED II i RED III. (7)  Ovi problemi nisu novi — već ih je OIEH ranije iznosio u javnosti. Dozvole za projekte imaju rok trajanja, a investitori upozoravaju da će ih izgubiti ako do kraja godine ne dođe do regulatornog rješenja. “Blokada” je stoga de facto stanje administrativne pasivnosti i nejasnoća, a ne nužno formalna zabrana. (4)

3. Točnost brojki

●      3,5 GW: riječ je o ukupnoj projektiranoj snazi planiranih elektrana. Za usporedbu, trenutno instalirana snaga u Hrvatskoj iz OIE-a iznosi oko 1,6 GW (4). Ako bi se realizirali svi navedeni projekti, kapacitet bi se više nego udvostručio. Brojka je stoga teoretski moguća, ali ovisi o statusu projekata.

●      60 projekata: nije javno potvrđeno, ali prema ranijim priopćenjima OIEH-a i HOPS-a radi se o desecima već prijavljenih inicijativa koje čekaju rješenja o priključenju (5).

●      Tri milijarde eura: ova procjena temelji se na prosječnoj investiciji od oko 0,8 do 1 milijun eura po megavatu instalirane snage u solarnim i vjetroelektranama (6). Prema toj logici, 3,5 GW moglo bi vrijediti između 2,8 i 3,5 milijardi eura, što brojku čini razmjerno realnom.

●      25 milijuna eura uplaćeno: riječ je o naknadama za energetska odobrenja koje investitori uplaćuju državi. Iako je to u skladu s procedurama, javno dostupne potvrde o ukupnom iznosu nisu pronađene. (8)

4. Posljedice i rizici

Glavna teza članka je da će se izgubiti tri milijarde eura investicija. No, važno je razlikovati dvije razine:

●      Rizik odgode: projekti se mogu realizirati kasnije ako regulatorni problemi budu riješeni, i tada se investicije ne gube već odgađaju.

●      Rizik propasti: ako investitor izgubi dozvolu i odluči se povući, investicija doista propada. U tom slučaju gubi se i uplaćeni iznos državi.

Trenutno nije moguće potvrditi da će svi navedeni projekti propasti. Dio njih bi mogao dobiti produljenje odobrenja ili nove natječaje. Stoga je tvrdnja o “izgubljenim” tri milijarde definitivno pretjerana.

 

Zaključak

Tvrdnja da je Hrvatska blokirala svih 60 zelenih projekata ukupne snage 3,5 GW vrijednih tri milijarde eura nije u potpunosti točna. Na temelju dostupnih dokumenata i pisma industrijskih udruga može se zaključiti da veliki broj projekata doista zapinje u postupcima i da postoji ozbiljan rizik od gubitka investicija. Međutim, nije potvrđeno da je riječ baš o svih 60 projekata niti da su investicije već izgubljene; realnije je govoriti o kašnjenju i riziku isteka odobrenja. Time ovaj članak možemo ocijeniti kao ,,većinski točan”.

 

Vidi

  1. tportal.hr. Pismo Bruxellesu: Hrvatska blokirala 3,5 gigavata zelenih projekata, izgubit će se tri milijarde eura investicija. Objavljeno 17. rujna 2025. Dostupno na: https://www.tportal.hr/biznis/clanak/pismo-bruxellesu-hrvatska-blokirala-3-5-gigavata-zelenih-projekata-izgubit-ce-se-tri-milijarde-eura-investicija-20250917
  2. REHVA – Federation of European Heating, Ventilation and Air Conditioning Associations. Renewable Energy Directive (RED, RED II). Dostupno na: https://www.rehva.eu/eu-policy/renewable-energy-directive-red-red-ii
  3. European Panels Federation. Renewable Energy Directive Recast (RED II). Dostupno na:https://europanels.org/european-policy-developments/climate-energy/renewable-energy-directive-recast-red-ii/
  4. Udruženje obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH). Industrija bez jeftinije energije, lokalne zajednice bez prihoda, obnovljivi izvori bez budućnosti. Objavljeno 17. rujna 2025. Dostupno na:https://oie.hr/industrija-bez-jeftinije-energije-lokalne-zajednice-bez-prihoda-obnovljivi-izvori-bez-buducnosti/
  5. Poslovni dnevnik. OIEH uputio pismo Komisiji: Poziva na hitnu deblokadu obnovljivaca. Objavljeno 17. rujna 2025. Dostupno na:https://www.poslovni.hr/vijesti/oieh-uputio-pismo-komisiji-poziva-na-hitnu-deblokadu-obnovljivaca-4502091
  6. Večernji list. Obnovljivci blokirani: nema cijene priključenja, investicije odlaze. Objavljeno 18. rujna 2025. Dostupno na:https://www.vecernji.hr/vijesti/obnovljivci-blokirani-nema-cijene-prikljucenja-investicije-odlaze-iduci-tjedan-1891649
  7. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Prijedlog odluke o naknadi za priključenje na prijenosnu i distribucijsku mrežu. Objavljeno 30. siječnja 2023. Dostupno na: https://www.hera.hr/hr/docs/2023/Prijedlog_2023-01-30.pdf
  8. HROTE. Izvješće o tržištu električne energije u RH 2024. Dostupno na:https://files.hrote.hr/files/PDF/RJP/GI_2024_HROTE_Struktura%20ukupne%20preostale%20el%20en%20za%202024.pdf
  9. Forbes Hrvatska. Udruženje OIEH upozorava na blokadu obnovljivih izvora u Hrvatskoj. Objavljeno 17. rujna 2025. Dostupno na: https://forbes.dnevnik.hr/aktualno/udruzenje-oieh-upozorava-na-blokadu-obnovljivih-izvora-u-hrvatskoj/

Je li Hrvatska stvarno dobila „povoljni kredit“ od 1,7 milijardi eura za obranu?

Provjerili smo tvrdnju Nacionala da je EU odobrila Hrvatskoj 1,7 milijardi eura povoljnog kredita za jačanje obrane.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„Povoljni kredit Hrvatskoj: 1,7 milijardi eura za jačanje obrane“ — Nacional.hr, 9. rujna 2025. (1)

Područje analize

Nacional je objavio vijest da je Hrvatska dobila povoljni kredit u iznosu od 1,7 milijardi eura za jačanje obrane. Takve informacije imaju značajnu društvenu težinu jer se odnose na javne financije, vojnu sigurnost i europsku politiku. Ključno je razjasniti:

  • Postoji li zaista odluka EU o kreditu Hrvatskoj u navedenom iznosu?
  • Koji je pravni i financijski okvir tog navodnog kredita?
  • Je li riječ o kreditu ili o nekoj drugoj vrsti financiranja (fondovi, subvencije, bespovratna sredstva)?
  • Na koji način medij koristi retoriku i što je izostavljeno iz konteksta?

Analiza

1. Što je Nacional objavio i kako je formulirano

Nacional navodi da je Hrvatska dobila „povoljni kredit“ od 1,7 milijardi eura za obranu. Pojam „povoljni kredit“ sugerira zaduživanje pod boljim uvjetima od tržišnih, no tekst ne nudi dokument ili izvor iz EU institucija. Riječ „dobila“ implicira odluku donesenu i finaliziranu, što povećava dramatičnost naslova.

2. Pravna i financijska stvarnost EU instrumenata

U posljednjih pet godina EU je uvela niz instrumenata financiranja obrane. Ključni su:

  • European Peace Facility (EPF) – izvanproračunski fond koji financira vojne i sigurnosne aktivnosti, posebno potporu trećim zemljama.
  • European Defence Fund (EDF) – financira istraživanje i razvoj obrambenih tehnologija, kroz bespovratna sredstva i zajedničke projekte.
  • European Defence Industry Reinforcement through Common Procurement Act (EDIRPA) – instrument koji potiče zajedničku nabavu naoružanja među državama članicama.
  • SAFE – Security Action for Europe – novi mehanizam najavljen 2024., koji predviđa do 150 mlrd € zajmova i financijskih instrumenata na razini EU. SAFE može uključivati kreditne aranžmane preko Europske investicijske banke (EIB), ali zasad nema pojedinačnih alokacija po državama.

Nijedan od ovih instrumenata ne dodjeljuje specifičan „povoljni kredit“ samo Hrvatskoj. Financiranje se odvija kroz zajedničke projekte, fondove ili dostupne kreditne linije za sve članice. (2) (6)

3. Manipulativne tehnike

  • Pojmovna zamjena – riječ „kredit“ koristi se umjesto „financiranje“ ili „alokacija“, čime se stvara dojam duga i bilateralnog aranžmana.
  • Cherry-picking – prenesena je samo brojka (1,7 mlrd €) bez izvora i bez objašnjenja da se radi o ukupnom paketu za EU.
  • Sugestivni naslov – implicira gotovu odluku i direktan novac za Hrvatsku, iako dokumentacije nema.

4. Što nedostaje i što pokazuju dokazi

Provjerom službenih izvora (EK, EIB, Ministarstvo financija RH, Ministarstvo obrane RH) nema traga kreditu od 1,7 mlrd € isključivo za Hrvatsku. EU je 2025. najavila investicijski paket od 1,7 mlrd € u obrambenu industriju na razini cijele Unije – ne u obliku kredita i ne usmjereno jednoj članici. Nacional je vjerojatno zamijenio tu informaciju s bilateralnim aranžmanom. Štoviše, širi plan Readiness 2030 (ReArm Europe) predviđa mobilizaciju do 800 mlrd €, uključujući SAFE kredite. No i taj paket vrijedi za sve države članice, a ne za Hrvatsku posebno. (3) (4) (5)

Zaključak

Tvrdnja Nacionala da je „Hrvatska dobila povoljni kredit od 1,7 milijardi eura za jačanje obrane“ nije potkrijepljena dokumentima EU niti nacionalnih institucija. Radi se o pogrešnom tumačenju najavljenog EU paketa za obrambenu industriju, koji:

  • nije kredit, nego kombinacija fondova i potpora,
  • nije usmjeren isključivo na Hrvatsku,
  • te se odnosi na razinu cijele Europske unije.

Ocjena:  NETOČNO

Obrazloženje: EU nije Hrvatskoj odobrila povoljni kredit od 1,7 mlrd €, nego se radi o netočnom prikazu zajedničkog paketa mjera. Nacional je koristio pogrešan termin („kredit“) i prenio nepotpunu informaciju.

Izvori

  1. Nacional.hr. Povoljni kredit Hrvatskoj: 1,7 milijardi eura za jačanje obrane. 9. rujna 2025. https://www.nacional.hr/povoljni-kredit-hrvatskoj-17-milijardi-eura-za-jacanje-obrane/
  2. Europska komisija. SAFE – Security Action for Europe. https://defence-industry-space.ec.europa.eu/eu-defence-industry/safe-security-action-europe_en
  3. The Guardian. EU plan to bolster Europe’s defences could raise €800bn for Ukraine. 4. ožujka 2025. https://www.theguardian.com/world/2025/mar/04/eu-plan-to-bolster-europes-defences-could-raise-800bn-for-ukraine
  4. Financial Times. EU to expand defence financing instruments. 2025. https://www.ft.com/content/b5c95e3d-74e2-4eb5-a88b-9e650cb93ce2
  5. Reuters. EU to lift EIB lending limit for defence push. 20. lipnja 2025. https://www.reuters.com/business/finance/eu-lift-eib-lending-limit-100-billion-euros-defence-push-sources-say-2025-06-20/
  6. Europska investicijska banka (EIB). Press releases. https://www.eib.org/en/press/all/index.htm

Je li Europa spremna za super aplikacije? Hrvatski fintech raste u sjeni regulatornih izazova

Analiza otkriva ograničenja europskog tržišta i potencijal hrvatskih aktera u digitalnoj financijskoj transformaciji.

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Posljednje desetljeće obilježeno je digitalnom transformacijom koja je snažno promijenila način na koji korisnici pristupaju financijskim uslugama. Fintech industrija postala je jedna od najbrže rastućih u Europi, ali i svijetu. S porastom potrošačke upotrebe mobilnih aplikacija, sve je češće prisutan pojam super aplikacija, a označuje mobilnu ili web aplikaciju koja objedinjuje više usluga na jednoj platformi. Super aplikacije imaju skup osnovnih značajki i neovisne mini-aplikacije kojima korisnici mogu pristupiti unutar njih (2). Neke od funkcionalnosti tih aplikacija su plaćanja, komunikacija, naručivanje usluga, bankarstvo i slično.

U Aziji, super aplikacije kao što su WeChat i AliPay, super aplikacije dominiraju digitalnim prostorom, a europsko se tržište postupno otvara za takav model funkcioniranja. Prema izvještaju McKinsey & Company, The 2022 McKinsey Global Payments Report (3), europski financijski sektor „pokazuje znakove spremnosti za ovakav integrirani pristup“, ali ga usporavaju regulatorna očekivanja oko otvorenih podataka i fragmentirani tehnološki sustavi usluga plaćanja.

Republika Hrvatska, iako relativno malo tržište, sve više postaje prepoznatljiv akter u ovom području. Jedan od prvih projekata digitalne transformacije u financijskom sektoru u Hrvatskoj bio je HGKtech, inicijativa Hrvatske gospodarske komore (HGK) pokrenuta s ciljem spajanja dvaju sektora – financijskog i tehnološkog. Kao uvod u projekt, HGK je organizirala Fin&Tech konferenciju 2017. godine (4). Ovakvi trendovi ukazuju na rastuću potrebu za integriranim digitalnim rješenjima koja će istovremeno zadovoljiti potrebe korisnika, regulatora i tržišta te otvoriti prostor za konkurentnost i inovacije u europskom i domaćem fintech okruženju.

Analizirana tvrdnja       

Večernji list je 07. srpnja objavio članak pod nazivom ‘Europa je spremna za super aplikaciju, a Hrvatska ima ozbiljnu ‘fintech’ scenu’, a kao autor se navodi Josipa Ban / Poslovni dnevnik (5). U članku se prenose tvrdnje iz izjave Damira Čauševića (Monri Payments) koji navodi da je Europa spremna za uvođenje super aplikacija te da Hrvatska ima ozbiljnu fintech scenu.

Analiza podataka

Europa i super aplikacije

Prema analizi sa stranice okoone.com (6), europsko tržište trenutačno zaostaje za Azijom u razvoju super aplikacija zbog fragmentiranog tržišta, stroge GDPR regulative, već etablirane konkurencije specijaliziranih aplikacija i kulturnih preferencija za decentralizirane usluge.

Fragmentirano tržište odnosi se na činjenicu da je Europa kombinacija raznih kultura, jezika i regulativa te se Europa suočava s izazovima integracije plaćanja, navigacije kroz zakone o podacima specifičnima za svaku zemlju i prilagodbe različitim potrošačkim preferencijama, što usporava usvajanje i povećava operativne troškove. GDPR jedna je od najstrožih uredbi o privatnosti podataka, a europski regulatori agresivno nastupaju protiv monopolističkog ponašanja, što otežava jednoj tvrtki konsolidaciju više industrija pod jednim brendom. Također, europsko digitalno gospodarstvo već je prepuno specijaliziranih aplikacija koje dominiraju svojim nišama te su korisnici vjerni postojećim rješenjima. Kada je riječ o europskim korisnicima, valja napomenuti da cijene izbor i decentralizaciju te preferiraju više specijaliziranih aplikacija umjesto oslanjanja na jednu centraliziranu platformu, što čini kulturne preferencije specifičnima.

Unatoč navedenim preprekama, postoji potencijal za razvoj jedinstvenog europskog modela super aplikacija, prvenstveno kroz fintech sektor (npr. Revolut, Klarna) koji već uživa povjerenje korisnika. Budući uspjeh ovisit će o strateškim partnerstvima među tvrtkama i ključnoj vladinoj podršci u vidu regulatornih prilagodbi, što bi omogućilo stvaranje ekosustava koji uravnotežuje integraciju s europskom željom za decentralizacijom.

Ipak, procjena je da će se tržište super aplikacija povećati od 20-30% u sljedećih pet godina na području Europe uz postojeće projekte kao što su Revolut, Aircash itd. (7). Očekuje se da će u sljedećem desetljeću igrati ključnu ulogu u svakodnevnom životu.

Hrvatska i fintech scena

Monri Payments, jedna je od vodećih IT pružatelja u regiji jugoistočne Europe. Kompanija se bavi online procesiranjem plaćanja, in-store (fizičko) procesiranjem plaćanja, blagajničkim rješenjima, dodatnim funkcionalnostima i podrškom, a ima preko 200 zaposlenih, 6 ureda u regiji i partnerstvo s više od 25 banaka (8). U 2024. godini, kompanija je ostvarila neto rezultat poslovanja od 2.462.327,00 eura, s neto maržom od 13,68%, a bilježi i snažan rast poslovnih prihoda te je prepoznata kao jedna od najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u EMEA regiji, rangirajući se na 259. mjestu Deloitte Technology Fast 500 EMEA 2024 ljestvice s rastom od 740 % (9).

Hrvatska se, u regiji, ističe usvajanjem digitalnih novčanika i instant plaćanja, potaknuta primjenom sustava ECB-ovog TIPS-a, koji omogućuje gotovo trenutačne euro-transakcije. Analiza specijaliziranog portala ergomania.eu (10) navodi da je Hrvatska u procesu buđenja u fintech sektoru. Iako je riječ o malom tržištu s nekim regionalnim razlikama u prihvaćanju digitalnih inovacija, zemlja bilježi porast fokusa na korisničko iskustvo i digitalizaciju. Unatoč izazovima u pristupu kapitalu i regulatornim preprekama, domaće Fintech tvrtke pokazuju značajan rast i ambicije za širenje na europsko tržište, dok Hrvatska narodna banka aktivno radi na regulaciji i istraživanju digitalnog eura. Osiguravajući sektor se ističe kao najperspektivniji dio hrvatske Fintech industrije. Dodatno, razvoj platformi poput Aircasha, najveće hrvatske e-novčanice s više od 500 000 korisnika, potvrđuje brzinu rasta fintech rješenja u državi. Također, portal navodi da je domaća fintech zajednica relativno mala, ali izuzetno vitalna i inovativna, s naglaskom na primjere kao što su Electrocoin, Aircash i HANFA-in Fintech Hub, koji okuplja razvojne, regulatorne i startup inicijative.

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da je Europa spremna za super aplikaciju djelomično je utemeljena. Iako europsko fintech tržište pokazuje određeni napredak i postoje primjeri aplikacija poput Revoluta i Klarne, stručne analize ističu prepreke – regulatorna ograničenja, fragmentirano tržište i kulturne preferencije. Suprotno tome, iznesena tvrdnja o ozbiljnosti hrvatske fintech scene potvrđena je konkretnim podacima o poslovanju Monri Paymentsa, razvoju Aircasha, te institucionalnim inicijativama (HANFA). Hrvatska doista pokazuje vitalnost, inovativnost i prisutnost u fintech sektoru.

Na temelju svega navedenog, ukupna ocjena točnosti je DJELOMIČNO TOČNO.

Reference:

1.     Vidi:https://chatgpt.com/

2.     Vidi:https://www.techtarget.com/whatis/definition/super-app

3.     Vidi:https://www.mckinsey.com/~/media/mckinsey/industries/financial%20services/our%20insights/the%202022%20mckinsey%20global%20payments%20report/the-2022-mckinsey-global-payments-report.pdf

4.     Vidi:https://www.hgk.hr/fintech-konferencija-najava

5.     Vidi:https://www.vecernji.hr/vijesti/europa-je-spremna-za-superaplikaciju-a-hrvatska-ima-ozbiljnu-fintech-scenu-1874853

6.     Vidi:https://www.okoone.com/spark/industry-insights/why-europe-is-struggling-to-build-a-true-superapp/

7.     Vidi:https://itlogs.com/super-apps-have-already-conquered-asia-and-now-they-re-coming-to-europe/

8.     Vidi:https://infobiz.fina.hr/tvrtka/monri-payments-d-o-o/OIB-82551932122

9.     Vidi:https://infobiz.fina.hr/tvrtka/monri-payments-d-o-o/OIB-82551932122

10.  Vidi:https://ergomania.eu/croatian-fintech-scene-cutting-edge-fintech-solutions/

„Strah od hrvatskog scenarija“ u Bugarskoj: stvarna opasnost ili medijska manipulacija?

Analiza pokazuje da navodi o panici uoči uvođenja eura u Bugarskoj nisu utemeljeni na realnim makroekonomskim pokazateljima, niti podržani institucionalnim izvorima. Hrvatski primjer se pogrešno interpretira i koristi u političke i senzacionalističke svrhe.

Autor: Josip Tomašković

Područje analize

Jutarnji list je 19. lipnja 2025. objavio članak pod naslovom: „Vrije u Bugarskoj: Svi se plaše hrvatskog scenarija, a sada kruže i glasine – EU će nam sjesti na osobnu ušteđevinu!“ (1). U tekstu se prenose navodni strahovi među građanima Bugarske da bi planirano uvođenje eura moglo rezultirati negativnim posljedicama sličnima onima koje su, prema tvrdnji, obilježile iskustvo Hrvatske: rast cijena, smanjenje kupovne moći te čak prijetnja zadiranja u privatne štedne depozite. Takve tvrdnje predstavljaju ozbiljnu optužbu ne samo prema europskim institucijama i nacionalnim vlastima, već i prema samom procesu uvođenja zajedničke valute.

Ovaj članak usmjeren je na analizu i provjeru te tvrdnje , takozvanog „hrvatskog scenarija“ , u javnom diskursu Bugarske, posebno u kontekstu njezine pripreme za pristupanje europodručju.

U tom cilju razmatramo četiri ključne komponente:

  • sadržaj i ton tvrdnji iznesenih u hrvatskom medijskom prostoru (Jutarnji list, 2025.),
  • makroekonomske pokazatelje Hrvatske i Bugarske iz 2024. godine (inflacija, rast BDP-a, depoziti, institucionalna povjerenja),
  • pravni i politički okvir Europske unije vezan uz zaštitu depozita i monetarnu konvergenciju,
  • interpretacije, strahove i dezinformacije prisutne u javnosti i medijima u obje zemlje

Analiza podataka

U nastavku donosimo komparativnu tablicu izabranih ekonomskih pokazatelja koji čine osnovu za razumijevanje percepcije i stvarnosti u obje zemlje:

Tablica 1: Djelo autora

Kao što je vidljivo, nijedan od osnovnih makroekonomskih pokazatelja ne upućuje na neposredni rizik ni u jednoj od zemalja. Hrvatska je, unatoč blažoj inflaciji, ostvarila veći rast BDP-a, a niti jedna država nije izvan okvira zaštite depozita propisane europskim zakonodavstvom. (2) (3) (6)

Što se zapravo dogodilo u Hrvatskoj?

Tvrdnja da je Hrvatska doživjela „scenarij“ koji bi trebao biti razlog straha nije poduprta stvarnim posljedicama uvođenja eura:

  • Rast cijena tijekom 2023. zabilježen je u pojedinim sektorima, ali se radi o korekcijama cijena usluga (npr. ugostiteljstva), a ne o monetarnoj nestabilnosti. (11)
  • Hrvatska nije doživjela gubitak štednje građana. Naprotiv, podaci HNB-a pokazuju kontinuirani rast depozita stanovništva.
  • Inflacija se postupno stabilizirala i vratila unutar ciljanih vrijednosti eurozone do kraja 2023. godine.  (9)
  • Hrvatska je ostala unutar fiskalnih pravila EU i nije zabilježila gubitak monetarnog suvereniteta koji bi utjecao na prava štediša.

Drugim riječima, ne postoji konkretna negativna posljedica koja bi se mogla opravdano interpretirati kao “scenarij” kojem se Bugarska ima razloga bojati. (4) (5)

Kontekst u Bugarskoj

Strahovi u Bugarskoj najviše se oslanjaju na povijesno narušeno povjerenje u financijski sustav nakon sloma Corpbanke 2014., kada su građani doista bili privremeno lišeni pristupa svojim štednim računima (10). Međutim, taj se događaj dogodio pod domaćim regulatornim nadzorom, bez ikakve veze s europskim institucijama.

Trenutno nema nikakvih službenih izjava, dokumenata, nacrta zakona ili izjava predstavnika EU ili bugarskih vlasti koji bi sugerirali planirano „sjedanje“ na štednju. Direktiva o osiguranju depozita (Deposit Guarantee Schemes Directive) i dalje vrijedi u cijeloj EU, uključujući kandidate za eurozonu, te jamči 100.000 eura po osobi i banci. (7)

Ocjena točnosti i zaključak

Ovom članku dana je ocjena ,,netočan“ zbog više faktora:

  • Članak ne pruža nijedan podatak, studiju ili službeni dokument koji bi potvrdio da se u Bugarskoj doista „svi plaše“ scenarija sličnog Hrvatskoj. To se može shvatiti kao generalizacija.
  • „Hrvatski scenarij“ u ovom kontekstu ne znači gubitak štednje ili krizu – dapače, Hrvatska nije pretrpjela nikakvu financijsku destabilizaciju nakon uvođenja eura.
  • Tvrdnja da EU planira “sjesti na ušteđevinu” građana potpuno je neutemeljena – suprotna važećem zakonodavstvu EU i demantirana od strane svih mjerodavnih institucija.
  • Članak koristi izraze koji prenose paniku (npr. „vriju“, „glasine“, „plaše se“) bez analitičkog utemeljenja, što krši standarde odgovornog izvještavanja.

Drugim riječima, tvrdnje iz naslova i članka predstavljaju oblik senzacionalizma: one stvaraju osjećaj prijetnje na temelju neprovjerenih glasina, emocionalnih interpretacija i pogrešnog povezivanja dva konteksta, hrvatskog i bugarskog, koji su u stvarnosti prilično različiti.

Na temelju svega navedenog, članak ocjenjujemo kao: netočan – jer implicira postojanje ozbiljne prijetnje i panike u Bugarskoj, te negativnih posljedica u Hrvatskoj, bez ikakve stvarne osnove u dokumentiranim podacima, zakonodavstvu ili ekonomskoj dinamici.

Literatura:

  1. https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/vrije-u-bugarskoj-svi-se-plase-hrvatskog-scenarija-a-sada-kruze-i-glasine-eu-ce-nam-sjesti-na-osobnu-ustedevinu-1560217
  2. https://podaci.dzs.hr/2024/hr/96711
  3. https://wnsi.bg/en/content/3092/consumer-price-indices-cpis
  4. https://wwhnb.hr/statistika/statisticka-priopcenja
  5. https://www.bnb.bg/Statistics/index.htm
  6. https://ec.eureu/eurostat/databrowser/view/tec00115/default/table
  7. https://www.eba.europa.eu/search?query=BULGARIA
  8. https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije
  9. https://podaci.dzs.hr/2024/hr/96711
  10. https://en.wikorg/wiki/Corpbank
  11. https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

Je li Hrvatska doista među najbrže rastućim gospodarstvima?

Detaljna provjera izjave ministra financija Marka Primorca o gospodarskom rastu Hrvatske u prvom kvartalu 2025.

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

„Politička komunikacija složen je multipolaran konstrukt u čijemu ostvarenju sudjeluju brojni akteri, od političkih aktera do medija i javnosti“ (2). U tom kontekstu, izjave političara koji obnašaju važne funkcije u društvu, ključni su čimbenici koji utječu na javno mnijenje, a na duži period i stvaranje političkog legitimiteta. Ekonomski indikatori, poput gospodarskih pokazatelja – npr. BDP, vrlo često služe političarima kako bi prikazali uspješnost svojih politika. Da bi medijski prostor bio vjerodostojan i točan, i da bi postojalo povjerenje javnosti u službene podatke, potrebno je učestalo provjeravati podatke priznatih i neovisnih institucija, što domaćih, što međunarodnih – npr. Državni zavod za statistiku (DZS) i Eurostat. Za potrebe ove analize korisno je objasniti što je bruto domaći proizvod, odnosno BDP. International Monetary Fund (IMF) (3) navodi da BDP mjeri  novčanu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom određenog vremenskog perioda. Također, postoji razlika između nominalnog i realnog BDP-a. Za realni BDP, nominalni iznos se prilagođava za inflaciju kako bi se mogla procijeniti stvarna promjena u proizvodnji, te se rast realnog BDP-a često tumači kao znak da ekonomija napreduje i povećava zaposlenost. Bitno je istaknuti da BDP ne mjeri ukupni životni standard ni blagostanje, jer ne uzima u obzir faktore kao što su raspodjela prihoda, kvaliteta života ili utjecaj na životnu sredinu. U kontekstu međunarodnih usporedbi BDP-a, koristi se devizni tečaj ili paritet kupovne moći (PPP) (4).

Analizirana tvrdnja

Portal Al Jazeera je 28. svibnja prenio izjavu ministra financija Marka Primorca da je Hrvatska među najbrže rastućim gospodarstvima EU-a. Također, naveo je da je bruto domaći proizvod (BDP) porastao za 2,9%, što je gotovo tri puta više od prosjeka eurozone i EU-a (5). Analiza će se usmjeriti na dvije tvrdnje, a to je: da je hrvatsko gospodarstvo jedno od najbrže rastućih u EU i da je rast BDP-a gotovo tri puta veći od prosjeka eurozone i EU-a.

Analiza podataka

Službena web stranica Državnog zavod za statistiku (DZS) je 28. svibnja objavila da je hrvatski BDP u prvom tromjesečju 2025. godine porastao za 2,9% u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, izraženo u realnim vrijednostima (6). Ovakva stopa rasta BDP-a Hrvatsku svrstava unutar raspona koji se u ekonomskoj literaturi smatra optimalnim za stabilan i održiv gospodarski rast, budući da stručnjaci navode da je idealna stopa rasta BDP-a između 2% i 3% jer te razine omogućuju zdrav razvoj gospodarstva bez poticanja inflacije ili financijskih neravnoteža (7).

Eurostat je objavio da je u istom razdoblju prosječan rast BDP-a u eurozoni iznosio 1,2%, a u cijeloj Europskoj uniji 1,4%, također prema realnim podacima (8). Kako je već navedeno, ministar Primorac je izjavio da je gospodarski rast Hrvatske gotovo trostruko veći od prosjeka eurozone. Kako bi se tvrdnja mogla objektivno procijeniti, potrebna je usporedba službenih stopa rasta.

Hrvatski BDP u prvom tromjesečju je porastao za 2,9%, rast BDP-a u eurozoni je bio 1,2%, a u EU ukupno 1,4%. Za preciznu usporedbu koristi se omjer hrvatske stope rasta i one eurozone:

   -> è 2,9 / 1,2 = 2,42

-> è 2,9/1,4 = 2,07

Iz dobivenih izračuna vidljivo je da je hrvatski gospodarski rast otprilike 2,4 puta veći od rasta eurozone, a nešto više od dvostruko veći u odnosu na prosjek EU-a. Može se zaključiti da su ovi rezultati povoljni za Hrvatsku i uspješni, no izjava da je rast gotovo trostruko veći temelji se na zaokruživanju naviše i ne odnosi se na preciznu brojčanu usporedbu. Takvo zaokruživanje može naslutiti da je riječ o preuveličavanju.

Slika 1. prikazuje stope rasta BDP-a država članica Europske unije u prvom kvartalu 2025. godine. Vrijednosti su izražene u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a iz prikaza je vidljivo da su Irska, Poljska, Litva i Rumunjska ostvarile najviši međugodišnji rast. Hrvatska, iako nije uključena u tablicu, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, ubraja se među pet najbrže rastućih gospodarstava. Ova usporedba potvrđuje dio izjave ministra Marka Primorca, a to je da Hrvatska doista je među gospodarski najbržim članicama EU-a za promatrano razdoblje. Iako, s obzirom na to da neke druge države bilježe i više stope rasta od Hrvatske, ne može se zaključiti da je Hrvatska vodeća po gospodarskom rastu.

Slika 1. Rast BDP-a u EU i eurozoni, prvi kvartal 2025.

Izvor: Eurostat (9)

Napomena: Na Slici 1 nije prikazana međugodišnja stopa rasta BDP-a za Hrvatsku u Q1 2025., no ona iznosi 2,9% prema podacima DZS-a.

Ocjena točnosti i zaključak

Izjava ministra Primorca da je Hrvatska među najbrže rastućim gospodarstvima temelji se na stvarnim i relevantnim podacima. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u prvom kvartalu 2025. godine ostvarila realni rast BDP-a od 2,9%, dok je prosjek eurozone 1,2%, a EU 1,4%. U usporedbi s ostalim državama članicama, Hrvatska je među prvih pet država članica po visini gospodarskog rasta. To opravdava izjavu da se Hrvatska doista nalazi među najbrže rastućim državama članicama, ali nije među prve tri vodeće članice. Izjava da je rast BDP-a gotovo trostruko veći od prosjeka eurozone nije brojčano precizan. Prikazani izračuni pokazuju da je rast otprilike 2,4 puta veći od rasta eurozone, a malo više od 2 puta veći u odnosu na cijelu EU. Zaključno, može se reći da je izjava ministra Primorca većinski točna, ali u retoričkom dijelu preuveličana.

Reference

  1. Vidi: https://chatgpt.com/
  2. Vidi:https://www.researchgate.net/publication/338337219_POLITICKA_KOMUNIKACIJA_NA_DRUSTVENIM_MREZAMA_-_KANAL_OTVORENE_KOMUNIKACIJE_S_GRADANIMA_ILI_SUKREATOR_IMIDZA_POLITICKIH_ELITA_SLUCAJ_HRVATSKA_I_SLOVENIJA
  3. Vidi:https://www.imf.org/en/Publications/fandd/issues/Series/Back-to-Basics/gross-domestic-product-GDP
  4. Vidi:https://www.imf.org/en/Publications/fandd/issues/Series/Back-to-Basics/gross-domestic-product-GDP
  5. Vidi:https://balkans.aljazeera.net/news/economy/2025/5/28/primorac-hrvatska-je-medju-najbrze-rastucim-gospodarstvima-eu-a
  6. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/u-prvom-tromjesecju-2025-bdp-realno-veci-za-2-9-u-odnosu-na-isto-tromjesecje-2024/2234
  7. Vidi: https://www.thebalancemoney.com/what-is-the-ideal-gdp-growth-rate-3306017
  8. Vidi: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-15052025-ap
  9. Vidi: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-15052025-ap

Troši li EU više na rusku energiju nego na pomoć Ukrajini? Analiza tvrdnje

Usporedni prikaz izdataka EU za ruske fosilne izvore i financijsku podršku Ukrajini.

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Vanjska politika koju Europska unija (u nastavku teksta EU) provodi, u kontekstu invazije Rusije na Ukrajinu, u bliskom je međuodnosu i s politikom sankcija, energetskom neovisnošću Europe i financijskim pomoćima. Sve ove sastavnice utječu na gospodarska kretanja, što na jedinstvenoj razini EU, što na razini svake države članice. Ova analiza usmjerava se na onaj dio vanjske politike EU koja se odnosi na konzumaciju i nabavu fosilnih goriva od Rusije. S obzirom da fosilna goriva imaju značajan udio u ruskom proračunu, te ujedno predstavljaju strateški geopolitički alat, a istovremeno za EU predstavljaju značajan trošak zbog primoranosti uvoza, istraživanje veze između energetske potrošnje i pomoći koju Ukrajina dobiva od EU posjeduje stratešku, ali i simboličku vrijednost.

Tvrdnja iz članka

Kako je portal 24 sata prenio u svojem članku (1), The Guardian je naveo da je EU tijekom 2024. godine sveukupno potrošila 21,9 milijardi eura na uvoz ruskih fosilnih goriva, dok je za isti period dodijelila Ukrajini potporu u iznosi od 19 milijardi eura. Autor članka, Filip Sulimanec, u nastavku članka navodi da „…EU cijelo vrijeme kupuje rusku naftu i plin, te djelomično financira rat u Ukrajini.“ Uzevši u obzir i naslov članka koji je portal objavio, „EU troši više na rusku naftu i plin nego na pomoć Ukrajini“, članak implicira da EU, usprkos službeno donesenoj politici o smanjivanju ovisnosti o uvozu ruskih fosilnih goriva, i dalje više financira rusku blagajnu nego što pomaže Ukrajini.

Uvoz ruskih fosilnih goriva (EU, 2024.)

Prema službenim podacima Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA) (2) , EU je u 2024. godini doista uvezla ruskih fosilnih goriva u vrijednosti od 21,9 milijardi eura. Najviše je uvezeno u obliku LNG-a i ostalih oblika sirove nafte koju pojedine članice EU još uvijek uvoze kroz određene iznimke u sankcijama.

Međutim, dugoročni trend pokazuje kontinuirano smanjenje uvoza od 2022. godine. Podaci CREA ukazuju da su uvozi fosilnih goriva iz Rusije u EU smanjeni od ožujka 2022. godine, a danas su prepolovljeni više u odnosu na brojke prije ruske invazije na Ukrajinu. Iako EU ostaje i dalje pojedinačno najveći uvoznik ruske energije, bilježi se marginalna razlika u odnosu na Kinu. (3)

Unatoč tome što EU kontinuirano umanjuje uvoz, podaci ukazuju da su u trećoj godini invazije ukupne isporuke ruskih energenata prema EU iznosile 21,9 milijardi eura, što je 6% manje u vrijednosti i 1% manje u volumenu u odnosu na prethodnu godinu. (4)

Grafikon 1 prikazuje pad EU uvoza od početka invazije 2022. godine. Iako su uvozi značajno pali prvih godinu dana, podaci za 2024. godinu ukazuju na stabilizaciju isporuka koje su sada na nižoj razini. To upućuje na zaključak da EU još uvijek nije energetski neovisna po pitanju uvoza ruskih fosilnih goriva, ali da postoji trend smanjenja koji je vidljiv i ustrajan.

Grafikon 1. EU uvoz ruskih fosilnih goriva (5)

EU pomoć Ukrajini

EU je od početka ruske invazije na Ukrajinu započela s raznoraznim oblicima pomoći. Prema podacima Europske komisije (6) EU je tijekom 2023. godine omogućila 19,5 milijardi eura, iz EU proračuna, kratkoročne pomoći što uključuje 18 milijardi eura povoljnih zajmova. U listopadu 2024. godine usvojen je novi paket financijske pomoći u koji su uključeni izvanredni makrofinancijski zajam (MFA), u iznosi od 18 milijardi eura, te mehanizam za otplatu zajmova, u iznosi od 45 milijardi eura. Potonji je financiran prihodima iz zamrznute ruske državne imovine.

EU je odlučila uvesti i program Ukraine Facility, za period od 2024. do 2027. godine, koji osigurava pomoć Ukrajini u iznosu do 50 milijardi eura. Do sada je mobilizirano 21,9 milijardi, a 16,4 milijardi eura je isplaćeno. EU također kontinuirano produžuje ukidanje carina, kvota i trgovinskih zaštitnih mjera na ukrajinske proizvode usmjerene na izvoz, za sada do 5. lipnja 2025. godine. Unija također pruža podršku kroz jamstva financijskih institucija, npr. Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), čime ukrajinska vlada može osigurati kredite i omogućiti poduzećima da se bave, odnosno da pružaju ključne usluge (7).

Troši li EU doista manje na Ukrajinu?

Analizom navedenih činjenica može se zaključiti da je tvrdnja da EU troši više na ruske energente (naftu i plin) nego na pomoć Ukrajini djelomično netočna. Iako je vrijednost uvoza ruskih fosilnih goriva tijekom 2024. godine iznosila 21,9 milijardi eura, što korespondira navodima iz članka objavljenom u 24 sata, ovaj podatak u sebi ne sadrži puni opseg pomoći financijske prirode koji EU daje Ukrajini.

Novi paketi, poput makrofinancijske potpore, instrumenta Ukraine Facility, i mehanizmi kao što je zamrzavanje ruske imovine, ukupno nadmašuju vrijednost uvoza. Također, uočen je i kontinuirani pad uvoza i napori da EU postane manje ovisna o ruskim energentima, no to još nije u potpunosti ostvareno.

Autor se u članku služi selektivnim prikazom podataka, a istovremeno se zanemaruje širi kontekst EU pomoći Ukrajini i zabilježeno smanjenje ovisnosti o uvozu ruskih fosilnih goriva.

 

Reference:

1.     Vidi: https://www.24sata.hr/news/eu-trosi-vise-na-rusku-naftu-i-plin-nego-na-pomoc-ukrajini-1034848

2.     Vidi: https://energyandcleanair.org/publication/eu-imports-of-russian-fossil-fuels-in-third-year-of-invasion-surpass-financial-aid-sent-to-ukraine/

3.     Vidi: https://www.russiafossiltracker.com/

4.     Vidi: https://energyandcleanair.org/publication/eu-imports-of-russian-fossil-fuels-in-third-year-of-invasion-surpass-financial-aid-sent-to-ukraine/

5.     Vidi: https://www.russiafossiltracker.com/

6.     Vidi: https://commission.europaeu/topics/eu-solidarity-ukraine/eu-assistance-ukraine/eu-financial-support-ukraine_en

7.     Vidi: https://commission.europa.eu/topics/eu-solidarity-ukraine/eu-assistance-ukraine/eu-financial-support-ukraine_en