cijene – LAZNA UZBUNA

“Luksuzno meso”? Što tvrdnje o skoku cijena zapravo znače

Članak Dnevno.hr o mesu koje “uskoro postaje luksuz” temelji se na stvarnim brojkama za njemačku govedinu, ali ih pogrešno generalizira na cijelo meso, cijelu Europu i Hrvatsku. Provjerili smo sve navode.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

1. “Prema podacima Udruge proizvođačkih zajednica za stoku i meso (VEZG) iz Oldenburga, otkupne cijene su nedavno prešle 7 eura po kilogramu, što je više od 50% više nego ljeti 2023., znatno iznad prosječne stope inflacije.”

2. “U mesnicama i supermarketima kilogram junećeg odreska više klase doseže 40–50 eura, što sve češće postaje pravilo, a ne izuzetak.”

3. “Stručnjaci kažu da je glavni razlog stalno smanjenje stočnog fonda.”

4. “Broj goveda svake godine pada za dva do četiri posto. Mnoge farme zatvaraju vrata…”

5. “Statistika potvrđuje ove tvrdnje: u svibnju 2015. u Njemačkoj je bilo 12,6 milijuna goveda, dok ih je u svibnju ove godine ostalo samo 10,3 milijuna.”

6. “Poznato je da zeleni aktivisti i političari u Europi kritiziraju stočne farme… a sada se čini da njihove ideje dolaze do izražaja.”

7. “Ovo meso uskoro postaje luksuz: Cijena leti u nebo.”

Dnevno.hr, 29. rujna 2025. (1)

Područje analize

Ovaj članak tvrdi da su cijene mesa u Europi dosegle razine koje prijete pretvoriti ga u luksuznu namirnicu. Ključne brojke preuzete su iz njemačkog izvora VEZG (krovna udruga proizvođačkih zajednica za stoku i meso), a narativ se gradi kroz tri linije: prvo, cijene u otkupu i maloprodaji snažno rastu; drugo, uzrok je sustavno smanjenje stočnog fonda; treće, politički pritisci i “zeleni aktivisti” ubrzavaju taj trend. Da bismo procijenili točnost ovih tvrdnji, potrebno je odvojiti što se odnosi na Njemačku, što na globalna tržišta, a što na Hrvatsku. Također je nužno razlikovati otkupne cijene od maloprodajnih te provjeriti kako se trendovi uistinu reflektiraju na potrošače u EU i Hrvatskoj. U nastavku prilažemo tablicu VEZG-a.

Analiza

Otkupne cijene: “7 €/kg”

Tvrdnja da je cijena mesa u otkupu prešla 7 €/kg djelomično je točna, ali samo kada se precizira da se radi o govedini u Njemačkoj, točnije o klasi junadi R3 prema VEZG podacima. U rujnu 2025. ta je cijena doista dosegnula oko 7 €/kg trupne mase. Međutim, isti izvori pokazuju da je otkupna cijena svinja u istom razdoblju bila oko 1,85 €/kg, a peradi još niža. Dakle, 7 €/kg ne predstavlja “cijenu mesa” uopće, nego samo specifičan segment tržišta. Kada se to prešuti, stvara se lažan dojam da sve vrste mesa poskupljuju jednako dramatično. (2)

Usporedba s 2023.: “više od 50%”

Članak tvrdi da je cijena narasla više od 50% u odnosu na ljeto 2023. Podaci pokazuju da su u ljetu 2023. cijene junadi znale pasti do 4,40 €/kg, a prosjek cijele godine bio je bliže 4,96 €/kg. U usporedbi s najnižom vrijednošću rast na 7 €/kg doista znači +59%, dok u usporedbi s prosjekom znači oko +41%. Odabir “baze” odlučuje hoće li rast izgledati dramatičniji. Članak ne objašnjava na što se točno referira, što ukazuje na selektivno prikazivanje. (4)

Maloprodajne cijene: “40–50 €/kg”

Istina je da u njemačkim mesnicama i supermarketima postoje premium odresci koji dosežu cijenu od 40–50 €/kg. No to se odnosi na luksuzne rezove i specifične segmente, a ne na prosječnu cijenu mesa. Prosječna maloprodajna cijena govedine u Njemačkoj znatno je niža, dok svinjetina i perad ostaju dostupne većini kućanstava. U Hrvatskoj, pak, takve cijene nisu zabilježene, a prosječne cijene mesa kreću se u okvirima regionalnih standarda. Članak time anegdotalni primjer predstavlja kao “pravilo”, što je pogrešno. (6) (7) (10)

Uzrok: pad stočnog fonda

Podaci njemačkog statističkog ureda potvrđuju pad broja goveda s 12,6 milijuna (2015.) na 10,3 milijuna (2025.). To jest važan strukturni trend i on doista potiče rast cijena govedine. Međutim, članak ignorira druge važne uzroke: rast cijena stočne hrane i gnojiva, energenata, utjecaj globalne potražnje, kao i sanitarne krize poput afričke svinjske kuge u nekim državama. FAO-ov (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) indeks mesa pokazuje da globalni rekordi dolaze prvenstveno od govedine, dok su svinjetina i perad stabilnije ili čak pojeftinile. Pad stočnog fonda jest relevantan, ali nije jedini ni dovoljan razlog. (3) (5) (8) (9)

Politički okvir: “zeleni aktivisti”

Tvrdnja da su “zeleni aktivisti” i političari ključan uzrok poskupljenja mesa spada u ideološko objašnjenje bez potkrepljenih dokaza. Nigdje u članku nisu navedeni konkretni zakonski propisi ili mjere koje bi izravno podigle cijene na 7 €/kg. Iako rasprave o smanjenju emisija i utjecaju stočarstva na klimu postoje, nema dokaza da su one uzrok aktualnog rasta cijena. Empirijski podaci upućuju na tržišne uzroke: pad stada, rast inputa i potražnju, a ne na aktivizam ili politiku.

Krovna tvrdnja: “meso uskoro postaje luksuz”

Naslov je najdramatičniji element teksta. No kada se pogleda Eurostatov indikator materijalne deprivacije, vidi se da je udio stanovništva EU koje si ne može priuštiti meso ili ribu svaki drugi dan pao s 9,5% (2023.) na 8,5% (2024.). Dakle, priuštivost mesa se poboljšava, a ne pogoršava. U Hrvatskoj, Harmonizirani indeks potrošačkih cijena za meso pokazuje rast u skladu s inflacijom, ali ne razine koje bi meso pretvorile u luksuznu robu. Tvrdnja da meso općenito “uskoro postaje luksuz” nema uporišta u statistikama.

Zaključak

Članak Dnevno.hr temelji se na stvarnim podacima o govedini u Njemačkoj, ali ih prezentira na senzacionalistički način. Točno je da je otkupna cijena junadi R3 dosegla 7 €/kg i da su pojedini premium odresci u Njemačkoj doista vrlo skupi. Međutim, netočno je govoriti o “cijeni mesa” uopće, netočno je sugerirati da su svi rezovi poskupjeli jednakim tempom i netočno je tvrditi da meso u Europi ili Hrvatskoj postaje luksuzna roba. Uzroci su kompleksni, a ne svedeni na pad stočnog fonda ili politički aktivizam. Članak koristi realne brojke, ali ih izdvaja iz konteksta i generalizira, dok krovna tvrdnja o “luksuzu” nema empirijsku potvrdu. Time ovom članku dajemo ocjenu ,,većinski netočno”.

Vidi:

Amerikanci bijesni na Trumpa? Najjeftiniji automobil u SAD-u poskupio?

Što stoji iza poskupljenja električnih vozila? Propitujemo zakon, tržište i medijski diskurs.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Najjeftiniji električni model u SAD-u je poskupio za 7500 dolara jer više ne ispunjava uvjete za federalne porezne olakšice zbog Trumpovog zakona.”

— Index.hr, 9. srpnja 2025. (3)

Područje analize

Analiza se temelji na tri ključna aspekta:

Zakonodavni okvir: Što je točno Inflation Reduction Act i tko ga je donio?
Ekonomski učinci na tržište električnih vozila: Je li došlo do realnog poskupljenja?
Politički i medijski kontekst: Prenosi li Index.hr objektivno informacije ili koristi manipulativne formulacije?

1. Što je zapravo Inflation Reduction Act (IRA)?

Tvrdnja Indexa da je električno vozilo „poskupjelo zbog Trumpovog zakona“ temelji se na ozbiljnoj pogrešci: ne postoji nikakav “Trumpov zakon” koji bi trenutno imao učinak na porezne olakšice za električna vozila. Pravi zakon koji definira uvjete za ostvarivanje federalnih poticaja je Inflation Reduction Act (IRA) – sveobuhvatan zakon o klimatskoj, poreznoj i energetskoj politici, donijet 16. kolovoza 2022. za vrijeme predsjednika Joea Bidena, u trenutku kad su i Zastupnički dom i Senat bili pod demokratskom kontrolom.

IRA je najveći klimatski zakon u povijesti SAD-a i sadrži 369 milijardi dolara namijenjenih:

smanjenju emisija stakleničkih plinova,
poticanju domaće proizvodnje energije,
razvoju „čiste“ tehnologije (uključujući električna vozila i baterije),
fiskalnoj konsolidaciji kroz porezne reforme (1)

Jedan od ključnih mehanizama zakona odnosi se na subvencije za kupnju električnih vozila (EV). IRA je promijenio dotadašnji režim i postavio mnogo strože uvjete za stjecanje federalnog poreznog kredita od 7.500 dolara, uključujući:

Finalna montaža vozila mora biti u Sjevernoj Americi (SAD, Kanada ili Meksiko),
Minimalni udio kritičnih sirovina u bateriji mora dolaziti iz SAD-a ili savezničkih zemalja,
Komponente baterije ne smiju dolaziti iz “zabrinjavajućih država” poput Kine,
Vozilo ne smije premašivati određenu cijenu (55.000 $ za limuzine, 80.000 $ za SUV i pickup vozila),
Kupac mora biti ispod limita prihoda (150.000 $ pojedinac / 300.000 $ par).

Od 2024. godine na snagu su stupile nove faze implementacije IRA-a koje dodatno ograničavaju porezne kredite za vozila čiji dijelovi baterija dolaze iz Kine. Time su neki modeli, poput Tesla Model 3 RWD i Chevrolet Bolt EV, privremeno izgubili pravo na poticaj, iako se cijena vozila nominalno nije promijenila (2) (4).

2. Je li došlo do stvarnog poskupljenja?

Index.hr piše da je „najjeftiniji EV u SAD-u poskupio za 7500 dolara“, implicirajući da je došlo do izravnog skoka cijene. Međutim, stvarnost je složenija. Chevrolet Bolt, koji je godinama slovio za najjeftinije električno vozilo na tržištu, više ne ispunjava uvjete za subvenciju, ali njegova maloprodajna cijena nije narasla – cijena je ostala oko 26.500 USD, samo što kupci više ne mogu ostvariti poreznu olakšicu, pa vozilo realno postaje skuplje za 7.500 dolara. Drugim riječima, nije riječ o poskupljenju, nego o gubitku porezne povlastice.

Za razliku od Bolta, neki drugi modeli i dalje ispunjavaju uvjete. Tesla Model Y i dalje ostvaruje puni poticaj u izvedbama koje koriste američke baterije, dok su druge izvedbe (s baterijama iz Kine) izgubile kredit. Isto vrijedi i za Ford F-150 Lightning, Rivian R1T i druge domaće modele. Gubitak prava na poticaj nije rezultat promjene tržišne cijene, niti proizvoljne odluke proizvođača, već posljedica strože primjene IRA zakona. Zakon se fazno primjenjuje i predviđa sve rigoroznija pravila do 2027. godine. (4) (5)

3. Manipulacija ili nesporazum? Medijski prikaz i politička atribucija

Najproblematičniji aspekt članka Index.hr leži u atribuciji gubitka poticaja bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu. Nigdje u tekstu nije ponuđen dokaz da je Trump donio zakon koji bi doveo do promjene cijena električnih vozila, niti je Index pojasnio koje zakonske odredbe točno dovode do “poskupljenja”. Nema ni izvora koji bi ukazivao na to da je Trump imao ikakvu izravnu ulogu.

Iako je točno da je Trump u svojoj predizbornoj kampanji najavio ukidanje zelenih subvencija ako pobijedi 2024., on još uvijek nije na vlasti, a zakon koji je uzrokovao gubitak subvencije je isključivo rezultat politike Bidenove administracije.

Upotreba izraza „Trumpov zakon“ je u ovom kontekstu retorička manipulacija. Ne samo da se temelji na nepostojećem zakonskom aktu, već se i stilski koristi kao alat za političko označavanje krivca – bez oslonca u činjenicama.

Zaključak

Tvrdnja da je “najjeftiniji električni automobil u SAD-u poskupio za 7500 dolara zbog Trumpovog zakona” je činjenično netočna i politički manipulativna.

Zakon koji definira kriterije za federalnu poreznu olakšicu je Inflation Reduction Act (IRA), donesen 2022. pod Bidenovom administracijom. Taj zakon uvodi strože kriterije za porezne olakšice za električna vozila s ciljem smanjenja ovisnosti o kineskim baterijama i poticanja domaće proizvodnje. Gubitak poticaja nije rezultat “Trumpovog zakona”, jer takav ne postoji. Također, nije došlo do izravnog povećanja cijene vozila – već do ukidanja porezne olakšice, što povećava neto cijenu za kupce.

Uzimajući u obzir sve izložene činjenice, zaključujemo da je tvrdnja: NETOČNA.

Reference:

(1) https://bidenwhitehouse.archives.gov/briefing-room/statements-releases/2024/08/16/fact-sheet-two-years-in-the-inflation-reduction-act-is-lowering-costs-for-millions-of-americans-tackling-the-climate-crisis-and-creating-jobs/

(2) https://www.nerdwallet.com/article/taxes/ev-tax-credit-electric-vehicle-tax-credit

(3) https://www.index.hr/auto/clanak/ameri-bijesni-na-trumpa-najjeftiniji-elektricni-model-je-poskupio-zbog-novog-zakona/2687981.aspx

(4) https://www.irs.gov/credits-deductions/credits-for-new-clean-vehicles-purchased-in-2023-or-after

(5) https://afdc.energy.gov/laws/409

automobili cijene električna vozila EV inflacija Tesla Trump zakonodavstvo

Jesu li cijene na koncertu Thompsona na Hipodromu previsoke?

Ovdje provjeravamo tvrdnje o tome kako su cijene pića na koncertu Thompsona na zagrebačkom Hipodromu „šokantne“, „čudne“, „zločin protiv čovječnosti“ itd.

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Tvrdnje na informativnim portalima su sljedeće: „Procurili cjenici: Šokirat će vas cijene hrane i pića na Thompsonovom koncertu“ (1), „Otkriveno što će se jesti i piti na Thompsonovom koncertu: Cijene bi vas mogle ostaviti u čudu“ (2), „Mnoge je šokiralo za koliko se jede i pije na Bundeku: ‘Cijena vode je zločin protiv čovječnosti’“ (3). Ovdje je nekoliko stvari važno.

Prvo, kolike su zaista cijene na Thompsonovom koncertu. Prema navedenim izvorima (vidi, 1, 2, 3) pola litre flaširane vode je 5 eura, Coca-Cola je 6 eura, a pola litre pive je 7 eura. Ova pića smo uzeli za primjer jer će se vjerojatno najviše kupovati.
Drugo, za poredbu pogledajmo kakve su cijene bile na nedavno održanom InMusic festivalu u Zagrebu. (4) Primjerice pivo je koštalo 5 eura, dakle, 2 eura jeftinije. Usporedimo to i s Ultra festivalom u Splitu 2023. godine. (5) Pola litre flaširane vode koštalo je 5 eura, dakle, isto kao i Thompsonovom koncertu na Hipodromu 2025.
Treće, na rock festivalima u Europi cijena pola litre (ili u Velikoj Britaniji 1 pinte) piva je otprilike 7 eura. (6) To znači da su cijene na Thompsonovom koncertu slične cijenama na sličnim događajima u Hrvatskoj pa čak i sličnim događajima u Europi. Dakle, u odnosu na cijene sličnih pića na sličnim događajima u Hrvatskoj i Europi, cijene na Thompsonovom koncertu u Zagrebu su prosječno slične, a negdje i doslovno iste.
Četvrto, cijene na Thompsonovom koncertu su nešto više nego prosječne cijene istih pića u kafićima u Zagrebu, iako treba uzeti u obzir da je raspon cijena u Zagrebu vrlo velik za slična ili ista pića ovisno o kafićima, klubovima itd. (7)
Konačno, cijene se mogu usporediti s kupovnom moći građana. Iako je prosječna kupovna moć građana niska (8), tj. većinu novca (skoro 50%) troše na dnevne i mjesečne potrepštine i plaćanje računa, ipak je u velikim gradovima kupovna moć veća, a skoro 41% posjetitelja koncerta dolazi iz Zagreba i ostalih velikih gradova (9), a također i dio iz Europe i Sjeverne Amerike gdje je kupovna moć kudikamo veća.

Dakle, nije točno da su cijene na Thompsonovom koncertu u Zagrebu 2025. previsoke, barem ne u odnosu na cijene na sličnim događajima u Hrvatskoj u tekućoj i prethodnim godinama, ali i u odnosu na cijene na sličnim događajima u Europi.

P.S.

Nasuprot rečenom, treba reći kako je skoro 33% posjetitelja koncerta izvan Zagreba i kako će na koncert potrošiti dosta novca, tj. najmanje: cijena ulaznice, cijena putovanja u Zagreb i povratak (karta, gorivo, cestarina, ostali troškovi), vjerojatno cijena najmanje jednog noćenja u Zagrebu, hrana dan prije i na dan koncerta i ostali troškovi. Tako se ukupna cijena po osobi za posjetitelje izvan Zagreba može popeti na par stotina eura (nema točnog izračuna). Ako znamo da 6% građana Hrvatske ne može zadovoljiti temeljne potrebe, da je oko 20% građana u riziku od siromaštva, a oko 30% blizu praga rizika itd. (10), onda proizlazi da je Thompsonov koncert za srednje i vrlo bogate stanovnike Hrvatske. Siromašni, oni blizu praga siromaštva, umirovljenici, mladi bez prihoda itd., osobito ako ne žive u Zagrebu ili okolicu, teško si mogu priuštiti koncert.

Izvori:

(1) URL: https://www.tportal.hr/showtime/clanak/procurili-cjenici-sokirat-ce-vas-cijene-hrane-i-pica-na-thompsonovom-koncertu-20250703(Pristupljeno: 04/07/2025).

(2) URL: https://www.poslovni.hr/hrvatska/koliko-bi-vas-mogla-kostati-okrjepa-na-thompsonovom-koncertu-evo-cijena-s-jednog-od-standova-4491262 (Pristupljeno: 04/07/2025).

(3) URL: https://www.vecernji.hr/vijesti/foto-pogledajte-cijene-na-bundeku-za-thompsona-kolike-su-onda-na-samom-koncertu-1873937(Pristupljeno: 04/07/2025).

(4) URL: https://www.vecernji.hr/vijesti/foto-pogledajte-cijene-na-inmusic-festivalu-kokice-4-eura-pivo-5-1871553?page=4 (Pristupljeno: 04/07/2025).

(5) URL: https://www.index.hr/magazin/clanak/pogledajte-cijene-na-ultri/2477794.aspx (Pristupljeno: 04/07/2025).

(6) URL: https://www.nottinghampost.com/whats-on/whats-on-news/download-festival-2025-drinks-prices-10261844?int_source=nba (Pristupljeno: 04/07/2025).

(7) URL: https://n1info.hr/biznis/rasle-place-ali-i-cijene/ (Pristupljeno: 04/07/2025).

(8) URL: https://balkans.aljazeera.net/news/economy/2024/12/17/hrvatska-na-dnu-eu-ljestvice-bdp-a-po-stanovniku (Pristupljeno: 04/07/2025).

(9) URL: https://www.index.hr/magazin/clanak/thompsonovi-fanovi-dolaze-iz-cak-45-zemalja-svijeta-i-vise-od-5000-gradova/2658489.aspx(Pristupljeno: 04/07/2025).

(10) URL: https://www.nhs.hr/novosti/zagrebacka_realnost_zabrinjavajuci_postotak_gradana_zivi_ispod_granice_siromastva_72784/ (Pristupljeno: 04/07/2025).

cijene koncert marko perković thompson thompson

Je li Hrvatska u 2024. godini „pretjerala“ s turističkim cijenama?

Provjera izjave Borisa Žgombe o prošlogodišnjem pretjerivanju u vanpansionskoj ponudi.

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Turizam je od iznimne važnosti za hrvatsko gospodarstvo. Osim izravnih učinaka na bruto domaći proizvod (BDP), dodanu vrijednost i zaposlenost, postoje neizravni i inducirani učinci turizma na gospodarstvo. Neizravnim učincima turizam doprinosi rastu aktivnosti i zapošljavanju u ostalim sektorima poput trgovine, transporta, građevinarstva, proizvodnje namještaja, proizvodnje transportnih sredstava i dr. (1), pa se, shodno tome, turizam nameće kao gospodarska grana čije je novosti, trendove, ali i izjave njegovih dionika vrijedno analizirati. Radi ilustracije važnosti ove gospodarske grane, Slika 1 i 2 prikazuju udio turizma u bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske.

Slika 1. Prihodi od turizma te BDP i prihodi od turizma 2022. (2021.) godine

Izvor: https://www.htz.hr/sites/default/files/2024-08/HTZ%20TUB%20HR_%202023_1.pdf

Slika 2. Udio prihoda od turizma u BDP-u Hrvatske za razdoblje 2018. do 2023.

Izvor: https://hrcak.srce.hr/file/472824

Predmet analize

Članak objavljen na HRT-u 21.03., čiji su autori Ivica Đuzel, Marko Pecan, M.M., P.F., Dnevnik i HRT, bavi se temom pripreme za nadolazeću turističku sezonu u Republici Hrvatskoj, kao i izazovima kojima je prošlogodišnja sezona bila obilježena. U fokusu članka su informacije o stanju bukinga (za Uskrs, Praznik rada i sl.), investicije u smještajne kapacitete, i komentari stručnjaka o cijenama koje se formiraju (2). Predmet analize ove provjere je izjava Borisa Žgombe, predsjednika udruženja putničkih agencija pri HGK i suvlasnika turističke agencije Uniline.

Tvrdnja iz članka

Na pitanje je li Hrvatska skupa, u kontekstu turizma, i hoće li se cijene trebati korigirati u svrhu ostanka konkurentnom turističkom destinacijom, Boris Žgomba odgovorio je sljedeće: „Tržište će odrediti jesmo li skupi ili nismo. Činjenica je da se prošle godine u nekim stvarima pretjeralo, naročito u vanpansionskoj ponudi. Hoće li ove godine do toga doći, ne znam, ali vjerujem da su svi naučili lekciju od prošle godine jer bilo je onih koji su imali problema. Cijena će se regulirati prema onome što je kvaliteta i prema vrijednosti koju dajemo.“ (3).

Analiza podataka

U 2024. godini hrvatski turistički sektor bio je obilježen porastom cijena dok su istovremeno rasli dolasci i prihod. Indeks potrošačkih cijena (IPC) koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje (4). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, iskazane indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2024., narasle su za 2,2% u odnosu na isti mjesec 2023. godine (dok su u odnosu na lipanj ostale na istoj razini). Najveći godišnji porast cijena zabilježen je u skupini ‘Restorani i hoteli’ u kojoj su cijene porasle za 9.5%, dok je zabilježeno da je to na mjesečnoj razini 3.8% (5). Usporedno s navedenim porastom, zabilježeno je i da su u trećem tromjesečju 2024. godine prihodi stranih turista iznosili 9 milijardi i 58 milijuna eura što predstavlja smanjenje od 0.7% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine (6). Tada je ministar turizma i sporta, Tonči Glavina, izjavio sljedeće:

„Dok smo u prvih 6 mjeseci ostvarili rekordan rast prihoda od stranih turista, podaci za glavni dio sezone nešto su niži, što nam potvrđuje ono što cijelo vrijeme naglašavamo, a to je da u tom dijelu godine, osim na kontinentu, nemamo više prostora za rast, da moramo racionalno formirati cijene te da daljnji nekontrolirani rast privatnog smještaja nije opcija, jer ponuda raste, a ostvarujemo manje…“ (7)

Prema izvješću Ministarstva turizma i sporta, kako je prenio Reuters, u 2024. godini zabilježeno je više od 21.3 milijuna dolazaka turista, što je porast od 4% u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj noćenja porastao za 1%, dosegnuvši više od 108.7 milijuna noćenja (8). Iako su navedeni pokazatelji pozitivnog karaktera, pad prihoda u glavnom dijelu sezone upućuje na potencijalne promjene u potrošačkom ponašanju turista, što je Ministar neizravno potvrdio naglaskom na potrebu racionalnijeg formiranja cijena.

Podaci i izjava

Navedena izjava Borisa Žgombe nalazi uporište u cjelokupno prezentiranoj ekonomskoj slici za sezonu 2024. Iako je zabilježen porast broja dolazaka i noćenja, istovremeno je zabilježen i pad prihoda koji se ostvario u glavnom dijelu turističke sezone. Ta nepodudarnost između količinskih i financijskih pokazatelja može ukazivati na promjenu ponašanja turista, odnosno veću opreznost prilikom potrošnje, posebice u segmentima izvan osnovnog smještaja. Tvrdnja predsjednika udruženja putničkih agencija pri HGK nije precizno definirala na koje se segmente ili regije odnosi, nije potkrijepljena preciznim brojkama, ali njezin sadržaj je u korespondenciji s analiziranim ekonomskim pokazateljima i izjavama relevantnih osoba iz sektora. S obzirom na to, može se zaključiti da je navedena izjava opravdana i utemeljena, no u formulaciji općenita. Zbog navedenog razloga tvrdnja se ocjenjuje kao većinski točna.

Reference:

BDP cijene gospodarstvo hrvatski turizam ljetna sezona 2025 sezona turizam ugostiteljstvo

“Luksuzno meso”? Što tvrdnje o skoku cijena zapravo znače

Članak Dnevno.hr o mesu koje “uskoro postaje luksuz” temelji se na stvarnim brojkama za njemačku govedinu, ali ih pogrešno generalizira na cijelo meso, cijelu Europu i Hrvatsku. Provjerili smo sve navode.

Amerikanci bijesni na Trumpa? Najjeftiniji automobil u SAD-u poskupio?

Što stoji iza poskupljenja električnih vozila? Propitujemo zakon, tržište i medijski diskurs.

Jesu li cijene na koncertu Thompsona na Hipodromu previsoke?

Ovdje provjeravamo tvrdnje o tome kako su cijene pića na koncertu Thompsona na zagrebačkom Hipodromu „šokantne“, „čudne“, „zločin protiv čovječnosti“ itd.

Je li Hrvatska u 2024. godini „pretjerala“ s turističkim cijenama?

Site Map

NEws

Email Address:

Address: