“Dignite novac danas” kao financijski alarm: spektakl hitnosti koji ne rješava stvarni problem

Tekst Dnevno.hr sugerira da je masovno podizanje gotovine razuman odgovor na navodne „gubitke” u banci, iako se kupovna moć ne čuva seljenjem novca s računa u ladicu, nego razumijevanjem realnog prinosa, rizika i postojećih zaštitnih mehanizama.

Autori: prof. dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Zašto biste već danas trebali dignuti novac iz banke: Zbog nemara gubite velike svote” — Dnevno.hr (autor naveden u sažetku: Ivana Jurišić), 27.12.2025., (1). U istom kontekstu u javno dostupnom sažetku navodi se i raspon kamatnih stopa na oročenja (“…kamate između 0,02 i 2,8 %… ako poželite oročiti 10 tisuća eura na godinu”). (1)

Područje analize

Tvrdnja je društveno važna jer potiče ponašanje koje može povećati osobni rizik (krađa, gubitak, prijevara), a pritom zamagljuje razliku između nominalnog iznosa (koliko eura piše na računu) i realne vrijednosti (što se za taj iznos može kupiti). U razdobljima povišene inflacije građani doista osjećaju “gubitak” kupovne moći, no iz toga ne slijedi da je racionalno “spas” tražiti u podizanju gotovine. Provjera se zato fokusira na četiri kuta: (i) što točno znači “gubiti” u banci u realnim terminima i je li to “nemar”, (ii) kakva je zakonska zaštita depozita i što ona pokriva, (iii) je li gotovina izvan banke manje rizična i “bolje čuva vrijednost”, (iv) koje su realne, provjerljive alternative za smanjenje erozije kupovne moći bez senzacionalizma.

Analiza

1) Što je rečeno i kako: “hitno danas” plus “nemar” kao moralna presuda

Izraz „već danas” u naslovu djeluje kao okidač hitnosti: sugerira da je odgađanje kažnjivo, pa racionalno razmatranje ustupa mjesto impulzivnoj reakciji. Dodatak „zbog nemara” pritom uvodi moralnu etiketu, prebacujući fokus s odnosa inflacije, kamata i naknada na navodnu neodgovornost pojedinca. To je retorički učinkovito, ali analitički problematično: kupovna moć može se smanjivati i kod vrlo savjesnih štediša ako je realna kamatna stopa negativna. Ključni propust je implicitni uzročno-posljedični skok: iz činjenice da se novac na transakcijskom računu često slabo ili nikako ne oplođuje ne slijedi da je “rješenje” izvaditi ga iz banke. Naprotiv, prebacivanje iz bankovnog depozita u kućnu gotovinu ne mijenja inflaciju i ne stvara prinos; samo mijenja profil rizika. 

2) Što nedostaje: definicija “gubitka” i osnovna matematika realnog prinosa

Kad medijski tekst govori o “gubitku velikih svota”, bez jasnog imenovanja mehanizma, čitatelj može pogrešno zaključiti da banka “uzima” novac ili da je depozit nesiguran. U većini slučajeva riječ je o eroziji realne vrijednosti: ako inflacija raste brže od kamate, realni prinos je negativan. Eurostat je za Hrvatsku u studenome 2025. bilježio godišnju stopu inflacije (HICP) oko 4,3%. (2) Ako je kamata na sredstva na računu 0%, tada je “gubitak” u kupovnoj moći približno jednak inflaciji. Ali ako netko podigne gotovinu i drži je kod kuće, realna erozija i dalje postoji: cijene rastu bez obzira na to je li novac na računu ili u novčaniku. Ono što se može promijeniti nije inflacija, nego prinos (kroz druge instrumente) i trošak (kroz naknade), ali to nije isto što i “dignite novac iz banke”. U javno prikazanom sažetku spominje se raspon kamata na oročenja. I takav raspon sam po sebi ne dokazuje preporuku za gotovinu, nego suprotno: sugerira da postoje bankovni proizvodi s prinosom, koji se biraju usporedbom uvjeta, ročnosti i mogućnosti prijevremenog raskida. (1)

3) Zaštita depozita: sustav postoji upravo zato da “trčanje na banku” ne bude default

Najveća činjenična rupa u alarmističkim savjetima o podizanju novca jest prešućivanje regulatornog okvira. U Europskoj uniji vrijedi Direktiva o sustavima osiguranja depozita koja propisuje pokriće od 100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji u slučaju nedostupnosti depozita. (3) U Hrvatskoj je nadležno tijelo Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD/DAB), koja eksplicitno navodi osigurani iznos 100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji, uz mogućnost privremeno višeg pokrića u određenim životnim situacijama, te isplatu unutar 7 radnih dana. (4) Drugim riječima, tvrdnja implicira da je građanin nezaštićen ako “ne reagira odmah”. No sustav je dizajniran upravo obratno: da se izbjegne panika i da se deponentima pruži predvidiva zaštita bez potrebe za masovnim podizanjem gotovine. Direktiva propisuje i rok dostupnosti “repayable amount” unutar sedam radnih dana (uz tranzicijski period do 31.12.2023.). (3) Često se u sličnim tekstovima “igra” i kartom bail-ina (“uzeli su na Cipru”, “uzet će i kod nas”). No i tu je ključna nijansa: u pravilima sanacije banaka, pokriveni depoziti (do razine osiguranja) imaju poseban tretman, a institucije poput Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB – Single Resolution Board) u svojim objašnjenjima naglašavaju razliku između pokrivenih i nepokrivenih depozita u kontekstu sanacije. (5)

4) Gotovina “kod kuće” nije neutralna opcija: zamjena jednog rizika drugim

Tekstualni okvir “dignite novac iz banke” u praksi potiče ponašanje koje otvara nove rizike: fizičku krađu, gubitak, oštećenje, prijevarne sheme i jednostavno manjak tragova (što otežava dokazivanje vlasništva). Regulirani bankovni depoziti nose institucionalne mehanizme zaštite; kućna gotovina uglavnom ne nosi. (4) Još važnije, gotovina ne rješava temeljnu tezu o “gubitku”. Ako je problem inflacija, gotovina je jednako izložena inflaciji kao i depozit bez kamata. Razlika nastaje tek ako depozit nosi neku kamatu ili ako se sredstva plasiraju u instrumente koji imaju očekivani prinos. Zato “podizanje” nije ekonomski odgovor, nego logistički potez s dodatnim sigurnosnim troškovima.

5) Što bi bio korektan savjet: usporedba prinosa i troškova, a ne alarm

Korektan, potrošački odgovoran tekst u situaciji povišene inflacije trebao bi čitatelju dati tri provjerljive stvari: razliku nominalno/realno, informaciju o osiguranju depozita i realne opcije koje ne počivaju na panici. U tom smislu korisno je i da postoje službene statistike o kamatnim stopama na depozite, koje prate monetarne institucije u okviru europskog statističkog sustava (npr. ECB statistika kamatnih stopa MFI-jeva). (6) To i dalje ne znači da je “oročenje” univerzalno najbolje, niti da su kamate uvijek iznad inflacije. Znači samo da je racionalan put: usporediti uvjete, razumjeti ročnost, likvidnost i naknade, te odlučiti u skladu s vlastitim horizontom i tolerancijom rizika. Alarmistički naslov koji sugerira hitno podizanje novca preskače taj osnovni potrošački minimum i stvara lažnu dihotomiju: ili “dignite danas” ili “gubite velike svote”.

Zaključak

Na temelju dostupnog javnog sažetka i naslovnog okvira, poruka da biste “već danas” trebali dignuti novac iz banke “jer zbog nemara gubite velike svote” jest manipulativno uokvirena i činjenično problematična. Da, u uvjetima inflacije kupovna moć novca može padati ako je prinos nizak. No podizanje gotovine ne uklanja inflaciju, ne stvara prinos i u pravilu povećava sigurnosne rizike. Usto, prešućuje se ključna činjenica da u Hrvatskoj i EU postoji sustav osiguranja depozita do 100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji, uz isplatu u roku (u pravilu) do 7 radnih dana, te jasno definirane iznimke i privremeno višu zaštitu u određenim životnim situacijama. (3), (4) Time, ovom članku možemo dati ocjenu ,,netočan”. Opravdanje: naslovno-savjetodavni zaključak (“dignite novac danas”) ne slijedi iz ekonomskih činjenica o inflaciji i kamatama te ignorira postojeće zaštitne mehanizme i rizike, čime čitatelja navodi na pogrešnu i potencijalno štetnu radnju.

Vidi:

  1. Dnevno.hr. “Zašto biste već danas trebali dignuti novac iz banke: Zbog nemara gubite velike svote”. 27.12.2025. https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/zasto-biste-vec-danas-trebali-dignuti-novac-iz-banke-zbog-nemara-gubite-velike-svote-3163632/
  2. Eurostat. Euro area annual inflation down to 2.3% (priopćenje s tabličnim prikazom po državama; uključuje Hrvatsku). https://ec.europa.eu/eurostat/en/web/products-euro-indicators/w/2-17122025-ap
  3. EUR-Lex. Direktiva 2014/49/EU o sustavima osiguranja depozita (konsolidirani tekst). https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?from=BG&uri=CELEX:02014L0049-20140702&
  4. Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD/DAB). Osigurani iznos. https://www.haod.hr/sustav-osiguranja-depozita/osigurani-iznos
  5. Single Resolution Board (SRB). Objašnjenja o sanaciji/bail-inu i tretmanu depozita. https://www.haod.hr/sustav-osiguranja-depozita/osigurani-iznos
  6. European Central Bank (ECB) Data Portal. Bank interest rates – deposits from households with an agreed maturity of up to one year (new business), Croatia, Monthly (MIR dataset). https://data.ecb.europa.eu/data/datasets/MIR/MIR.M.HR.B.L22.F.R.A.2250.EUR.N

“Buyout” bez kupnje: kad se zakonska konverzija kredita predstavlja kao preuzimanje

Nacional.hr u tekstu sugerira da je konverzija CHF kredita u eure bila usporediva s “buyoutom” banaka, no dostupni pravni i financijski okviri ne podupiru takvu kvalifikaciju.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

U članku portala Nacional.hr, objavljenom 17. prosinca 2025., autor iznosi tezu da je zakonska konverzija kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) u eure usporediva s preuzimanjem (“buyout”) te time implicira da je riječ o postupku koji bankama može donijeti korist nalik kupnji “podcijenjenog” poslovanja. (1) U tom se smislu u tekstu navodi da je “konverzija švicarca u eure bila ‘buyout banaka’”, uz dodatno pojašnjenje da je “preuzimanje banke ili dijela njezinog poslovanja značilo kupovanje podcijenjene banke”. (1) U istom kontekstu autor tvrdi i da je “zaštita potrošača… jedan od stupova, kao i stabilnost financijskog sustava i stabilnost cijena u statutu ECB-a”. (1) Kao sporedna, ali tematski povezana tvrdnja, u članku se pojavljuje i izjava da se “banke se uopće nisu zadužile u švicarskim francima”. (1)

Područje analize

Krediti vezani uz švicarski franak (CHF) u Hrvatskoj su, osobito nakon 2004., postali rašireni ponajprije zbog nižih kamatnih stopa i percepcije tečajne stabilnosti, što se navodi i u analitičkom izvješću Hrvatske narodne banke iz rujna 2015. (2) Nakon što je Švicarska narodna banka 15. siječnja 2015. ukinula minimalni tečaj CHF prema euru, franak je snažno ojačao, a obveze dijela dužnika, izražene u kunama i eurima, porasle su. (3) Hrvatski zakonodavac je u rujnu 2015. uveo model konverzije kojim se potrošače s CHF kreditima nastojalo dovesti u položaj usporediv s onima koji su od početka imali euro kredit, uz retroaktivni izračun i preinaku ugovornih parametara. (4) Takav pristup otvorio je dugotrajnije sporove, uključujući pitanja primjene Direktive 93/13/EEZ o nepoštenim ugovornim odredbama, o čemu je Sud Europske unije raspravljao i u predmetima povezanim s hrvatskim kontekstom konverzije. (12) (5) Analiza se stoga usmjerava na tri ključna pitanja: prvo, što pojam “buyout” znači u financijskom smislu i može li se zakonska konverzija uopće razumno svrstati u taj okvir; drugo, što dostupni izvori indiciraju o inicijativi za mjeru te o raspodjeli troškova i koristi; treće, jesu li tvrdnje o mandatu ECB-a i o (ne)zaduživanju banaka u CHF-u potkrijepljene provjerljivim izvorima.

Analiza

1) Što je rečeno i kako: “buyout” kao interpretativna oznaka konverzije

Tekst Nacional.hr uvodi pojam “buyout” kao ključnu interpretaciju konverzije, pri čemu se može zaključiti da autor konverziju prikazuje kao postupak s obilježjima preuzimanja koji bankama omogućuje “kupovanje podcijenjenog”. (1) Međutim, u financijskoj terminologiji “buyout” ima relativno stabilno i specifično značenje te se odnosi na transakciju preuzimanja vlasničke kontrole nad poduzećem ili njegovim dijelom, često uz visok udio duga i jasno prepoznatljivu transakcijsku strukturu. Takvo se razumijevanje pojma nalazi u institucionalnim rječnicima i pregledima financijske stabilnosti. (6) (7) Zakonska konverzija potrošačkih kredita u Hrvatskoj 2015. ne pokazuje tipične elemente buyout transakcije. Ne proizlazi da je došlo do kupoprodaje banke, prijenosa vlasničkih udjela ili promjene kontrole, niti do prijenosa portfelja na drugog vlasnika u smislu tržišne akvizicije. Umjesto toga, radi se o regulatornoj intervenciji u ugovorne odnose između banaka i dužnika, provedivoj na temelju zakona te vezanoj uz metodologiju preračuna, promjenu valute i pripadajućih ugovornih parametara. (4) U takvom okviru izostaju osnovni transakcijski elementi “buyouta”, poput kupca i prodavatelja, kupoprodajne cijene i financiranja akvizicije.

2) Retorika i manipulativne tehnike: stručni termin kao zamjena za dokazni mehanizam

Upotreba izraza “buyout” u ovom kontekstu može se interpretirati kao retoričko pojačalo koje sugerira određenu vrstu namjere i koristi, iako se u samom tekstu ne iznosi mjerljiv mehanizam koji bi potvrdio da je konverzija imala obilježja preuzimanja. Umjesto prikaza konkretnih transakcijskih obilježja, čitatelju se nudi termin koji zvuči tehnički i autoritativno, dok je pravni instrument u osnovi zakonska obveza konverzije. (4) (8) To upućuje na obrazac u kojem se složen pojam koristi kao interpretativna oznaka, bez dokazivanja da se opisani događaj doista uklapa u kategoriju na koju se pojam uobičajeno odnosi. (6) (7)

3) Što nedostaje: pravna narav mjere i pitanje inicijative

U tekstu se može prepoznati sugestija da su banke konverziju priželjkivale ili da im je ona bila korisna u smislu stabilizacije i izbjegavanja priznanja problema. (1) Međutim, dio javno dostupnih izvještaja, uključujući Reuters, opisuje konverziju kao mjeru koju je hrvatska vlada nametnula bankama te je pritom naglašeno da je teret u znatnoj mjeri prebačen na kreditore, uz visoke procijenjene troškove i sporove koji su se potom otvorili. (8) (9) Takav kontekst otežava zaključak da se radilo o instrumentu koji su banke dizajnirale i provodile kao “buyout” u vlastitu korist. Istodobno, iz dostupnih izvora proizlazi da je mjera imala i makrofinancijske implikacije. HNB je u rujnu 2015. razmatrao učinke različitih rješenja i naveo da bi konverzija u EUR uz otpis dijela glavnice mogla imati visok trenutačni trošak za banke te potencijalno utjecati na međunarodne pričuve u pojedinim scenarijima. (2) To indicira da su kanali utjecaja postojali, ali ne potvrđuje tezu da je sama mjera po svojoj naravi bila “buyout”.

4) Dokazi kontra-teze: što zakon određuje kao cilj konverzije

Normativno polazište konverzije jest da se potrošača s CHF kreditom dovede u položaj usporediv s onim kao da je od početka ugovorio euro kredit pod usporedivim uvjetima, uz propisanu metodologiju izračuna. (4) Iz toga se može zaključiti da je “konverzija” ponajprije pravni institut preinake ugovora temeljem obvezne zakonske norme, a ne tržišna transakcija preuzimanja. U europskom pravnom okviru sporovi oko konverzije dodatno se povezuju s pitanjima zaštite potrošača i nepoštenih ugovornih odredbi. Sud EU u predmetu C-567/20, među ostalim, razmatra odnos konverzije i režima Direktive 93/13/EEZ, uključujući pitanje posljedica nepoštenih odredbi. (5) Takav fokus upućuje na to da je pravna “os” teme potrošačko-ugovorna i regulatorna, a ne korporativno-akvizicijska.

5) Sekundarno: tvrdnja o “stupovima” u statutu ECB-a

Nacional.hr navodi da su “zaštita potrošača”, “stabilnost financijskog sustava” i “stabilnost cijena” “stupovi” u statutu ECB-a. (1) Međutim, ECB-ovi materijali i temeljni ugovorni okvir jasno ističu da je primarni cilj Eurosustava održavanje stabilnosti cijena. (10) UFEU, članak 127,, te Statut ESCB/ECB postavljaju hijerarhiju ciljeva u kojoj je stabilnost cijena na prvom mjestu, dok se zaštita potrošača ne pojavljuje kao “stup” ECB-ova mandata u obliku kako je sugerirano u tekstu. (11) Iz toga proizlazi da sporna formulacija vjerojatno miješa različite javne politike i razine odgovornosti, pri čemu opis ECB-ova mandata ostaje preširok.

6) Sekundarno: tvrdnja da se banke “uopće nisu zadužile u CHF-u”

Izjava da se banke “uopće nisu zadužile u švicarskim francima” iznesena je kategorički, bez navođenja izvora ili metodologije. (1) HNB-ovo izvješće pokazuje da se pri razmatranju valutnih pozicija banaka uzimaju u obzir obveze i mehanizmi zatvaranja valutne neusklađenosti, uključujući i konverzije valuta na međunarodnim tržištima. (2) To ne dokazuje da je svaki pojedini kredit bio izravno financiran u CHF-u, ali je dovoljno da se problematizira apsolutna tvrdnja “uopće nisu”, osobito bez preciziranja na koje razine bilance ili na koje institucije se izjava odnosi.

Zaključak

Na temelju provjerljivih definicija i pravnog okvira može se zaključiti da kvalifikacija zakonske konverzije CHF kredita u eure kao “buyouta banaka” nije utemeljena. Konverzija ne pokazuje tipična obilježja akvizicije ili promjene kontrole, već ima karakter regulatorne intervencije u potrošačke ugovore, kako proizlazi iz relevantnog zakona. (4) (6) (7) Dodatno, izvještaji koji opisuju provedbu mjere upućuju na to da je konverzija bila nametnuta bankama uz značajne troškove i posljedične sporove, što ne podržava interpretaciju o “buyoutu” kao instrumentu osmišljenom u interesu banaka. (8) (2) Sekundarne tvrdnje iz članka, osobito one koje se odnose na mandat ECB-a i “stupove” u statutu, formulirane su preširoko te nisu usklađene s temeljnim dokumentima o ciljevima Eurosustava. (10) (11) Ovom članku, zato, možemo dati ocjenu ,,netočan”.

Vidi:

  1. Nacional.hr. Toksični krediti: konverzija švicaraca u eure bila je buyout banaka jer preuzimanje banke ili dijela njenog poslovanja značilo je kupovanje podcijenjene banke. 17.12.2025. https://www.nacional.hr/toksicni-krediti-konverzija-svicaraca-u-eure-bila-je-buyout-banaka-jer-preuzimanje-banke-ili-dijela-njenog-poslovanja-znacilo-je-kupovanje-podcijenjene-banke/
  2. Hrvatska narodna banka. Izvješće o problematici zaduženosti građana kreditima u švicarskim francima i prijedlozima mjera za olakšavanje položaja dužnika u švicarskim francima. Rujan 2015. https://www.hnb.hr/documents/20182/447389/hp15092015_CHF.pdf/6e84815b-eb41-4315-96a2-9ecf5b8c6183
  3. Swiss National Bank. SNB discontinues minimum exchange rate and lowers interest rate to minus 0.75%. 15.01.2015. https://www.snb.ch/en/publications/communication/press-releases/2015/pre_20150115
  4. Narodne novine. Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/2015). 25.09.2015. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_09_102_1973.html
  5. EUR-Lex. Presuda Suda EU u predmetu C-567/20, A.H. protiv Zagrebačke banke d.d. 05.05.2022. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:62020CJ0567&
  6. OECD. OECD Glossary of Statistical Terms: Leveraged buyout. https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/publications/reports/2008/09/oecd-glossary-of-statistical-terms_g1gh9ad7/9789264055087-en.pdf
  7. European Central Bank. Financial Stability Review. Lipanj 2007. https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/fsr/financialstabilityreview200706en.pdf
  8. Reuters. Banks agree to end action against Croatia in loan conversion dispute. 02.02.2021. https://www.reuters.com/article/markets/europe/banks-agree-to-end-action-against-croatia-in-loan-conversion-dispute-idUSL8N2K82YU
  9. Reuters. Croatia hit with lawsuit for franc-loan conversion law. 15.09.2016. https://www.reuters.com/article/markets/europe/croatia-hit-with-lawsuit-for-franc-loan-conversion-law-idUSL8N1BR3JD
  10. European Central Bank. Price Stability: Objective of the Eurosystem (MP.001 08/06). 2006. https://www.ecb.europa.eu/ecb-and-you/educational/shared/img/MP_0806_300dpi-textsheet.en.pdf
  11. EUR-Lex. Ugovor o funkcioniranju Europske unije, članak 127. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A12012E127
  12. EUR-Lex. Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima. 05.04.1993. https://eur-lex.europa.eu/eli/dir/1993/13/oj/eng

„Strah od hrvatskog scenarija“ u Bugarskoj: stvarna opasnost ili medijska manipulacija?

Analiza pokazuje da navodi o panici uoči uvođenja eura u Bugarskoj nisu utemeljeni na realnim makroekonomskim pokazateljima, niti podržani institucionalnim izvorima. Hrvatski primjer se pogrešno interpretira i koristi u političke i senzacionalističke svrhe.

Autor: Josip Tomašković

Područje analize

Jutarnji list je 19. lipnja 2025. objavio članak pod naslovom: „Vrije u Bugarskoj: Svi se plaše hrvatskog scenarija, a sada kruže i glasine – EU će nam sjesti na osobnu ušteđevinu!“ (1). U tekstu se prenose navodni strahovi među građanima Bugarske da bi planirano uvođenje eura moglo rezultirati negativnim posljedicama sličnima onima koje su, prema tvrdnji, obilježile iskustvo Hrvatske: rast cijena, smanjenje kupovne moći te čak prijetnja zadiranja u privatne štedne depozite. Takve tvrdnje predstavljaju ozbiljnu optužbu ne samo prema europskim institucijama i nacionalnim vlastima, već i prema samom procesu uvođenja zajedničke valute.

Ovaj članak usmjeren je na analizu i provjeru te tvrdnje , takozvanog „hrvatskog scenarija“ , u javnom diskursu Bugarske, posebno u kontekstu njezine pripreme za pristupanje europodručju.

U tom cilju razmatramo četiri ključne komponente:

  • sadržaj i ton tvrdnji iznesenih u hrvatskom medijskom prostoru (Jutarnji list, 2025.),
  • makroekonomske pokazatelje Hrvatske i Bugarske iz 2024. godine (inflacija, rast BDP-a, depoziti, institucionalna povjerenja),
  • pravni i politički okvir Europske unije vezan uz zaštitu depozita i monetarnu konvergenciju,
  • interpretacije, strahove i dezinformacije prisutne u javnosti i medijima u obje zemlje

Analiza podataka

U nastavku donosimo komparativnu tablicu izabranih ekonomskih pokazatelja koji čine osnovu za razumijevanje percepcije i stvarnosti u obje zemlje:

Tablica 1: Djelo autora

Kao što je vidljivo, nijedan od osnovnih makroekonomskih pokazatelja ne upućuje na neposredni rizik ni u jednoj od zemalja. Hrvatska je, unatoč blažoj inflaciji, ostvarila veći rast BDP-a, a niti jedna država nije izvan okvira zaštite depozita propisane europskim zakonodavstvom. (2) (3) (6)

Što se zapravo dogodilo u Hrvatskoj?

Tvrdnja da je Hrvatska doživjela „scenarij“ koji bi trebao biti razlog straha nije poduprta stvarnim posljedicama uvođenja eura:

  • Rast cijena tijekom 2023. zabilježen je u pojedinim sektorima, ali se radi o korekcijama cijena usluga (npr. ugostiteljstva), a ne o monetarnoj nestabilnosti. (11)
  • Hrvatska nije doživjela gubitak štednje građana. Naprotiv, podaci HNB-a pokazuju kontinuirani rast depozita stanovništva.
  • Inflacija se postupno stabilizirala i vratila unutar ciljanih vrijednosti eurozone do kraja 2023. godine.  (9)
  • Hrvatska je ostala unutar fiskalnih pravila EU i nije zabilježila gubitak monetarnog suvereniteta koji bi utjecao na prava štediša.

Drugim riječima, ne postoji konkretna negativna posljedica koja bi se mogla opravdano interpretirati kao “scenarij” kojem se Bugarska ima razloga bojati. (4) (5)

Kontekst u Bugarskoj

Strahovi u Bugarskoj najviše se oslanjaju na povijesno narušeno povjerenje u financijski sustav nakon sloma Corpbanke 2014., kada su građani doista bili privremeno lišeni pristupa svojim štednim računima (10). Međutim, taj se događaj dogodio pod domaćim regulatornim nadzorom, bez ikakve veze s europskim institucijama.

Trenutno nema nikakvih službenih izjava, dokumenata, nacrta zakona ili izjava predstavnika EU ili bugarskih vlasti koji bi sugerirali planirano „sjedanje“ na štednju. Direktiva o osiguranju depozita (Deposit Guarantee Schemes Directive) i dalje vrijedi u cijeloj EU, uključujući kandidate za eurozonu, te jamči 100.000 eura po osobi i banci. (7)

Ocjena točnosti i zaključak

Ovom članku dana je ocjena ,,netočan“ zbog više faktora:

  • Članak ne pruža nijedan podatak, studiju ili službeni dokument koji bi potvrdio da se u Bugarskoj doista „svi plaše“ scenarija sličnog Hrvatskoj. To se može shvatiti kao generalizacija.
  • „Hrvatski scenarij“ u ovom kontekstu ne znači gubitak štednje ili krizu – dapače, Hrvatska nije pretrpjela nikakvu financijsku destabilizaciju nakon uvođenja eura.
  • Tvrdnja da EU planira “sjesti na ušteđevinu” građana potpuno je neutemeljena – suprotna važećem zakonodavstvu EU i demantirana od strane svih mjerodavnih institucija.
  • Članak koristi izraze koji prenose paniku (npr. „vriju“, „glasine“, „plaše se“) bez analitičkog utemeljenja, što krši standarde odgovornog izvještavanja.

Drugim riječima, tvrdnje iz naslova i članka predstavljaju oblik senzacionalizma: one stvaraju osjećaj prijetnje na temelju neprovjerenih glasina, emocionalnih interpretacija i pogrešnog povezivanja dva konteksta, hrvatskog i bugarskog, koji su u stvarnosti prilično različiti.

Na temelju svega navedenog, članak ocjenjujemo kao: netočan – jer implicira postojanje ozbiljne prijetnje i panike u Bugarskoj, te negativnih posljedica u Hrvatskoj, bez ikakve stvarne osnove u dokumentiranim podacima, zakonodavstvu ili ekonomskoj dinamici.

Literatura:

  1. https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/vrije-u-bugarskoj-svi-se-plase-hrvatskog-scenarija-a-sada-kruze-i-glasine-eu-ce-nam-sjesti-na-osobnu-ustedevinu-1560217
  2. https://podaci.dzs.hr/2024/hr/96711
  3. https://wnsi.bg/en/content/3092/consumer-price-indices-cpis
  4. https://wwhnb.hr/statistika/statisticka-priopcenja
  5. https://www.bnb.bg/Statistics/index.htm
  6. https://ec.eureu/eurostat/databrowser/view/tec00115/default/table
  7. https://www.eba.europa.eu/search?query=BULGARIA
  8. https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije
  9. https://podaci.dzs.hr/2024/hr/96711
  10. https://en.wikorg/wiki/Corpbank
  11. https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

Zaposlenost najveća, nezaposlenost skandinavska, štednja poput duga? Je li sve baš tako?

Analizirali smo tri tvrdnje Saše Ljubičića o stanju hrvatskog gospodarstva.

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Ekonomske teme i tvrdnje česta su tema javnog diskursa, a iznose ih razni akteri društva – političari, poduzetnici, novinari, ekonomski analitičari. Kako bi takvi podaci bili jasno razumljivi široj javnosti, često se nastoje prikazati na što jednostavniji i razumljiviji način. S obzirom na to da je ekonomija kompleksno područje, ponekad nastojanje za jednostavnim prikazom podataka može dovesti do nepotpunih ili netočnih prikaza gospodarstva. Upravo se zbog navedenih razloga ova analiza bavi jednom takvom provjerom.

Izvor: Screenshot, Slobodna Dalmacija (1)

 

Analizirane tvrdnje

Portal Slobodna Dalmacija je 29. svibnja u članku pod naslovom ‘VIDEO Rastu plaće, mirovine, zaposlenost… Zašto onda mladi odlaze? Razloga je više: ‘Mržnja, netolerancija, korupcija’ objavila video u kojem novinar Saša Ljubičić iznosi nekoliko tvrdnji (2). Tvrdnje se odnose na ključne gospodarske pokazatelje u Republici Hrvatskoj, a odnose se na razinu zaposlenosti, stopu nezaposlenosti te odnos štednje građanki i građana RH i javnog duga. Ova analiza provjerava tri tvrdnje koje se spominju u videu, a one su:

  1. „U Hrvatskoj je nezaposlenih kao u Skandinaviji.“
  2. „Zaposlenost je najveća ikada.“
  3. „Štednja na bankama, unatoč malim kamatama, gotovo je jednaka javnom dugu Republike Hrvatske…“

Analiza podataka

  • Tvrdnja 1

Prva analizirana tvrdnja odnosi se na izjavu da je nezaposlenih u Hrvatskoj isto kao u Skandinaviji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj je u ožujku ove godine iznosila 5,1% (3). Usporedbe radi, Eurostat je objavio podatke o nezaposlenosti unutar euro područja (4). Stopa nezaposlenosti u Danskoj je iznosila 7,1%, Finskoj 9,4%, a u Švedskoj 8,1%. Iz podataka je vidljivo da Hrvatska ima nižu stopu nezaposlenosti od sve tri navedene skandinavske države pa tvrdnja da je u Hrvatskoj nezaposlenih kao i u Skandinaviji nije točna i utemeljena na službeno dostupnim podacima.

  • Tvrdnja 2

Analiza druge tvrdnje odnosi se na izjavu da je zaposlenost u Republici Hrvatskoj najveća ikada. Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku navode da je „u ožujku 2025. broj ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj iznosio je 1 699 426, a od toga 787 819 čine žene. U odnosu na veljaču 2025. broj ukupno zaposlenih porastao je za 0,3%, a broj zaposlenih žena za 0,2%“ (5). Ako se navedena brojka usporedi s ožujkom 2024. godine, to predstavlja porast od 1,9%.Trend zapošljavanja u protekle četiri godine potvrđuje ovu tvrdnju. Na Slici 1. prikazano je kretanje broja zaposlenih u pravnim osobama od ožujka 2021. do ožujka 2025., pri čemu je jasno vidljiv kontinuirani rast ukupnog broja zaposlenih u RH. Također su uočljive i rekordne vrijednosti u 2025. godini.

Slika 1. Zaposleni u pravnim osobama od ožujka 2021. do ožujka 2025.

Izvor: Državni zavod za statistiku (6)

  • Tvrdnja 3

Hrvatska narodna banka objavila je podatke da su ukupni depoziti kućanstava u Republici Hrvatskoj u ožujku 2025. godine iznosili 40,0 milijardi eura. Također, navodi se i da „u proteklih godinu dana depoziti kućanstava porasli su po stopi od 8,1% pri čemu su prekonoćni depoziti porasli po stopi od 11,4%, a oročeni depoziti su se smanjili po stopi od 0,1%“ (7). Istodobno, službeni podaci Raiffeisen banke pokazuju da je javni dug Republike Hrvatske iznosio 49,4 milijarde eura krajem siječnja 2025. godine (8). Matematičkim izračunom se dolazi do podatka da štednja iznosi otprilike 81% javnog duga. Iako, ova je izjava iz čistog ekonomskog stajališta djelomično točna. Prema brojkama, štednja uistinu jest blizu iznosu javnog duga, no riječ je o dva nepovezana indikatora. OECD depozite kućanstva / neto štednju kućanstva definira kao: „neto raspoloživi dohodak kućanstva plus usklađenje za promjenu mirovinskih prava umanjeno za izdatke kućanstva za konačnu potrošnju (kućanstva također uključuju neprofitne institucije koje služe kućanstvima)“ (9). Navedeni pokazatelj odnosi se na privatnu imovinu građana. S druge strane, javni dug predstavlja obveze države, a „predstavlja ukupnu zaduženost opće države prema domaćim i stranim vjerovnicima na određeni dan. Pritom opća država obuhvaća središnju državu, regionalnu i lokalnu državu te fondove socijalne sigurnosti“ (10).

Ocjena točnosti i zaključak

Tri analizirane tvrdnje odnose se na važne ekonomske pokazatelje: zaposlenost, nezaposlenost i odnos štednje građana prema javnom dugu. Na temelju prikazane analize, tvrdnja da je zaposlenost u Hrvatskoj najveća ikada je istinita i potvrđena službenim podacima. Tvrdnja da je nezaposlenost u Hrvatskoj kao i u Skandinaviji pokazala se neutemeljenom te Hrvatska ima nižu nezaposlenost od triju skandinavskih zemalja – Švedske, Danske i Norveške. Posljednja tvrdnja, da je štednja građana gotovo jednaka javnom dugu, brojčano se potvrđuje, ali se odnosi na dvije tematski različite kategorije. Uzimajući navedene točnosti ovih triju tvrdnji, daje se prosječna ocjena većinski točno.

Reference:

  1. Vidi:https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/video-rastu-place-mirovine-zaposlenost-zasto-onda-mladi-odlaze-razloga-je-vise-mrznja-netolerancija-korupcija-1479201
  2. Vidi:https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/video-rastu-place-mirovine-zaposlenost-zasto-onda-mladi-odlaze-razloga-je-vise-mrznja-netolerancija-korupcija-1479201
  3. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/broj-zaposlenih-u-ozujku-2025-porastao-za-0-3-u-odnosu-na-prethodni-mjesec/2199
  4. Vidi:https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/UNE_RT_M__custom_7680578/bookmark/table?lang=en&bookmarkId=2feeff57-57c9-4278-a50b-7e2279d699c2
  5. Vidi:https://dzs.gov.hr/vijesti/broj-zaposlenih-u-ozujku-2025-porastao-za-0-3-u-odnosu-na-prethodni-mjesec/2199
  6. Vidi: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/96933
  7. Vidi:https://www.hnb.hr/-/objava-statistickih-podataka-o-depozitima-i-kreditima-kreditnih-institucija-za-ozujak-2025
  8. Vidi: https://www.rba.hr/hr/istrazivanja/dnevno-financijsko-izvjesce/25-05-16-3.html
  9. Vidi: https://www.oecd.org/en/data/indicators/household-savings.html
  10. Vidi:https://www.hgk.hr/documents/aktualna-tema-odrzivost-javnog-duga-svibanj-201557b6f4884c777.pdf