Grožđe, šverc i „propast sektora“: što je stvarno istina o vinogradarstvu u Hrvatskoj?

Jutarnji list u članku o urušavanju domaće vinske industrije koristi alarmantne tvrdnje i špekulacije – ali koliko toga ima činjeničnu podlogu?

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Vinogradari su na koljenima, cijeli sektor se urušava. Otkrivamo švercerske rute prema RH: evo odakle dolazi grožđe koje konzumiramo.” — Jutarnji list (Novac.hr), 15. rujna 2025., (1)

 

Područje analize

Članak spaja tri glavne tvrdnje: hrvatski vinogradari su „na koljenima“ i sektor se urušava, grožđe koje se troši u RH u velikom se dijelu uvozi, uključujući sumnjive švercerske rute, država ne reagira dovoljno da zaštiti domaće proizvođače. Tema je važna jer se tiče poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i ekonomskih interesa Hrvatske, ali i potrošača (1), (2).

U analizi ćemo razložiti članak u četiri kuta:

  1. Stanje vinogradarskog sektora u RH (statistika, trendovi).
  2. Tvrdnje o uvozu i „švercerskim rutama“ (trgovinska bilanca, carinski podaci).
  3. Retoričke tehnike i manipulacije u članku (emocionalizacija, clickbait).
  4. Kontekst i mjere poljoprivredne politike EU i RH (subvencije, regulacija tržišta).

 

Analiza

1. Stanje vinogradarskog sektora u RH

Članak tvrdi da je „cijeli sektor u urušavanju“. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se površina vinograda u Hrvatskoj uistinu smanjuje: 2009. godine iznosila je oko 33 tisuće ha, a 2023. manje od 20 tisuća ha. Produkcija vina varira, ali u prosjeku je 600–800 tisuća hl godišnje, što je pad u odnosu na 1990-e. (2) (3) (4) Ipak, urušavanje „cijelog sektora“ je pretjerivanje. Hrvatska i dalje ima prepoznatljivu vinsku industriju s brojnim brendiranim vinima, izvoz se održava (oko 13 mil. € godišnje, posebno prema Njemačkoj i Austriji). Strukturalni problemi postoje (fragmentacija, manja konkurentnost), ali tvrdnja da je sektor pred kolapsom nije potkrijepljena. (5) (6) Ovakav način pisanja može se smatrati preuveličavanjem.

2. Tvrdnje o uvozu i „švercerskim rutama“

Članak tvrdi da grožđe „koje konzumiramo“ velikim dijelom dolazi iz uvoza, spominjući Moldaviju, Albaniju i Crnu Goru. Podaci Eurostata i DZS-a pokazuju da Hrvatska godišnje uveze 40–60 tisuća tona grožđa (stolnog i vinogradarskog), uglavnom iz Italije, Španjolske i Grčke. Moldavija i Albanija imaju manji udio i najčešće je riječ o stolnom grožđu, a ne grožđu za vino. (6) (9) Što se tiče „švercerskih ruta“, carinska uprava RH izvještava o zapljenama neregistriranih pošiljki, no to su iznimke, ne dominantni trend. Članak stvara dojam sustavne ilegalne trgovine, iako službeni podaci govore o niskom udjelu krijumčarenog grožđa. (7) (8) (10) Time se stvara netočna sugestija da većina grožđa stiže ilegalno. Uvoz postoji, ali najvećim dijelom legalan i iz EU.

3. Retoričke tehnike i manipulacije u članku

Članak koristi snažnu emocionalnu retoriku: „vinogradari na koljenima“, „sektor se urušava“, „švercerske rute“. To je tipičan primjer clickbait naslova koji miješa stvarne ekonomske probleme (pad proizvodnje, uvoz) s pretjeranim i senzacionalističkim formulacijama. Nedostatak je i cherry-picking – člankom dominiraju izjave pojedinih vinara, dok nedostaju širi podaci EU-a ili ministarstva. Sugestija da „grožđe koje konzumiramo“ dolazi pretežno iz Moldavije i Albanije nije potkrijepljena brojkama. Navedeno se može smatrati manipulacijom osjećaja čitatelja.

4. Kontekst i mjere poljoprivredne politike EU i RH

Hrvatska je korisnica EU fondova za vinogradarstvo kroz Nacionalni program pomoći sektoru vina (tzv. „Vinska omotnica“), koji godišnje iznosi oko 11 mil. € (8) (11). Cilj je upravo modernizacija vinograda, promocija i prilagodba tržištu. Nadalje, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nudi instrumente potpore proizvođačima. (12) Članak prešućuje postojanje tih instrumenata i time dodatno stvara dojam da država „ništa ne čini“. Istina je da vinogradari često kritiziraju birokraciju i sporost isplata, ali potpore ipak postoje i koriste se. Nedostatak konteksta ne prikazuje stvarno stanje jer problem nije u potpunom ignoriranju sektora od strane države.

 

Zaključak

Članak Jutarnjeg lista o stanju vinogradarstva u Hrvatskoj kombinira stvarne trendove (smanjenje površina vinograda, uvoz grožđa) s pretjeranim tvrdnjama o „urušavanju cijelog sektora“ i „švercerskim rutama“. Podaci DZS-a, Eurostata i Carinske uprave ne potvrđuju tako dramatičnu sliku.

●      Sektor jest u problemima, ali nije u potpunom kolapsu.

●      Uvoz grožđa postoji, no dominantno je iz EU i legalan.

●      Postoje EU i nacionalne potpore koje članak ne spominje.

Na kraju, članak ocjenjujemo ocjenom ,,većinski netočan” jer iako članak polazi od stvarnih problema, zaključci i naslovna poruka pretjerano generaliziraju i koriste manipulativnu retoriku bez dovoljne podloge u podacima.

 

 

Vidi:

  1. Jutarnji list / Novac.hr. „Vinogradari su na koljenima, cijeli sektor se urušava: otkrivamo švercerske rute prema RH – evo odakle dolazi grožđe koje konzumiramo“. 15. rujna 2025. Dostupno na:https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/vinogradari-su-na-koljenima-cijeli-sektor-se-urusava-otkrivamo-svercerske-rute-prema-rh-evo-odakle-dolazi-grozde-koje-konzumiramo-15623070
  2. Državni zavod za statistiku (DZS). „Struktura vinograda“. Dostupno na:https://web.dzs.hr/PxWeb/pxweb/hr/Poljoprivreda%2C%20lov%2C%20%C5%A1umarstvo%20i%20ribarstvo/Poljoprivreda%2C%20lov%2C%20%C5%A1umarstvo%20i%20ribarstvo__Struktura%20vinograda
  3. Prša, Ivana. „Regionalna obilježja proizvodnje grožđa u Hrvatskoj“. 2024. Dostupno na:https://hrcak.srce.hr/file/461758
  4. Agroklub. „Imamo trend pada vinogradarskih površina i ukupne proizvodnje vina“. 2021. Dostupno na:https://www.agroklub.com/vinogradarstvo/imamo-trend-pada-vinogradarskih-povrsina-i-ukupne-proizvodnje-vina/72170/
  5. Ministarstvo poljoprivrede RH. „Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2023. godini (Zeleno izvješće)“. 2024. Dostupno na:https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivredna_politika/zeleno_izvjesce/2024_08_21%20Zeleno%20izvje%C5%A1%C4%87e%202023_3.pdf
  6. Carinska uprava RH. „Uvoz i izvoz hmelja, grožđa, duhana i nitrata (Uputa br. 19/24)“. Dostupno na:https://carina.gov.hr/propisi-i-sporazumi/carinska-tarifa-vrijednost-i-podrijetlo/zajednicka-agrarna-i-trgovinska-politika/upute-i-pojasnjenja-carinske-uprave/uvoz-i-izvoz-hmelja-grozdja-duhana-i-nitrata/9024
  7. Eurostat. „Crop production statistics“. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat
  8. Ministarstvo poljoprivrede RH. „Izvoz vina, 2023.“ Dostupno na: https://poljoprivreda.gov.hr
  9. Eurostat. „External trade – fresh grapes“. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat
  10. Carinska uprava RH. „Izvješća o zapljenama 2022–2024.“ Dostupno na: https://carina.gov.hr
  11. Ministarstvo poljoprivrede RH. „Nacionalni program pomoći sektoru vina (Vinska omotnica)“. Dostupno na: https://poljoprivreda.gov.hr
  12. Europska komisija. „Common Agricultural Policy – Wine sector support programmes“. Dostupno na:https://agriculture.ec.europa.eu

Može li Albanija uskoro prestići Hrvatsku po broju turista?

Analizirali smo kako Albanija turistički stoji u usporedbi s Hrvatskom.

Autorica: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Turizam i turistička ponuda čine važne faktore nacionalne ekonomije i strukture domaćeg bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Turistički doprinos BDP-u uključuje doprinose iz djelatnosti koje su izravno povezane s turizmom, ali i onih drugih sektora koji uslužuje posjetitelje (2). Turistički sektor direktno utječe na zaposlenost, infrastrukturni razvoj, investicije i potrošnju (i domaću i inozemnu), a neizravno potiče gospodarski rast u širem smislu. „Turizam je od velikog značaja i za gospodarstvo Hrvatske. Svake godine, za vrijeme ljetne turističke sezone, željno se očekuju statistike o broju dolazaka, noćenja i ostvarenih prihoda. Sve djelatnosti vezane za turističku sezonu imaju posrednu ili neposrednu korist od turističke sezone” (3).

U jugoistočnom dijelu Europe zemlje poput Hrvatske i Albanije značajno se oslanjaju na prihode od turizma. To može biti u obliku direktnih doprinosa ili u obliku multiplicirajućeg efekta koji turizam posjeduje, i njime utječe na razne sektore kao što su uslužni, građevinski, prometni, poljoprivredni i trgovinski. Usporedba kretanja turističkih indikatora pitanje je demografske, infrastrukturne, ali i makroekonomske pozadine i važnosti.

Tvrdnja iz članka

Portal Indeks.hr je 03. lipnja objavio članak pod naslovom ‘Albanija bi uskoro mogla imati više turista od Hrvatske’ (4). U članku se tvrdi da Albanija bilježi porast broja stranih turista. Također se navodi da je od 2015. godine broj turista gotovo utrostručen – s 3 milijuna na 10 milijuna u 2023. godini, što je rast od 56%. Prenosi se i informacija od britanskog Expressa, da albanska vlada očekuje da će taj broj do 2030. godine narasti na 30 milijuna godišnje, čime bi zemlja primala više turista nego što ih to trenutačno imaju Portugal ili Hrvatska.

Analiza podataka

Prema službenim podacima Albanskog zavoda za statistiku (INSTAT), dolazak albanskih i stranih državljana na teritorij Albanije u ožujku 2024. godine iznosio je 1 150 442. U usporedbi s ožujkom 2023. godine, to je porast od 35,9%. Odlazak albanskih i stranih državljana s teritorija Albanije tijekom ožujka 2024. godine iznosio je 1 175 710, što je povećanje od 39,6% u usporedbi s istim razdobljem prošle prethodne godine (5).

Također, u kontekstu analize, značajno je istaknuti i značajan rast zračnog prometa. Međunarodna zračna luka Tirana zabilježila je 10,7 milijuna putnika u 2024. godini, što je rast od 48% u odnosu na prethodnu godinu. Wizz Air bio je omiljeni avioprijevoznik putnika u 2024. godini, s udjelom od 54,84% na albanskom tržištu letova, a slijede Ryanair s 22,23% i Air Albania s 3,42% (6).

Slika 1. prikazuje podatke Svjetske turističke organizacije (UNWTO), odnosno najbrže rastuće turističke destinacije u svijetu u razdoblju od siječnja do srpnja 2023. godine, prema porastu međunarodnih dolazaka u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu. To predstavlja najveći rast u Europi i treći globalno. Navedeno pokazuje značajan uzlet turizma u Albaniji i povećanu prepoznatljivost ove zemlje kao turističke destinacije (7).

Slika 1. Postpandemijski oporavak turizma – globalni pregled

Izvor: intellinews.com (8)

Hrvatska je pak u 2024. godini zabilježila preko 21,3 milijuna dolazaka te više od 108,7 milijuna noćenja (9). „Prema podacima iz sustava eVisitor, koji prati turistički promet u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju te nautičkom čarteru (putem sustava eCrew), to predstavlja povećanje dolazaka za 4% i noćenja za 1% u usporedbi s 2023. godinom. Od toga je jadranska regija ostvarila 103,3 milijuna noćenja (porast od 1%), kontinentalna regija zabilježila je preko 2,7 milijuna noćenja (porast od 5%), dok je Zagreb također dosegnuo 2,7 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 6% u odnosu na 2023“ (10).

Rast broja turista u Albaniji dinamičniji je nego onaj u Hrvatskoj, što je vidljivo iz dvostruko veće stope rasta. Ipak, u apsolutnim brojkama Hrvatska i dalje ima gotovo dvostruko više turista. Razlika je u dugoročnim planovima. „Tijekom posjeta Kukësu, albanski premijer Edi Rama izjavio je da regija planira postati turistička destinacija s milijun posjetitelja do 2030. godine“ (11). S druge strane, Hrvatska se kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine želi usmjeriti na transformaciju turizma prema održivom, regionalno uravnoteženom i cjelogodišnjem modelu, bez postavljanja kvantitativnih ciljeva rasta broja dolazaka turista. Fokus je na očuvanju prirodnih i kulturnih resursa, podizanju kvalitete života lokalnog stanovništva te smanjenu sezonalnosti. Time se nastoji omogućiti stabilniji i otporniji razvoj sektora u skladu s načelima održivosti (12).

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da bi Albanija mogla uskoro imati više turista od Hrvatske je djelomično točna. Podaci pokazuju da Albanija bilježi znatno brži rast turizma, no Hrvatska još uvijek ima gotovo dvostruko više turista u odnosu na Albaniju u apsolutnim brojkama. Cilj Albanije je rast i širenje kapaciteta, a Hrvatska se strateški fokusira na održivost, kvalitetu i decentralizaciju, a ne na povećanje broja dolazaka. Iako Albanija pokazuje znatan potencijal, nadmašivanje Hrvatske zahtijevalo bi stabilan rast kroz dulje razdoblje.

Reference

  1. Vidi: https://chatgpt.com/
  2. Vidi:https://ourworldindata.org/grapher/tourism-gdp-proportion-of-total-gdp
  3. Vidi:https://hrcak.srce.hr/file/472824
  4. Vidi:https://www.index.hr/vijesti/clanak/albanija-bi-uskoro-mogla-imati-vise-turista-od-hrvatske/2676800.aspx
  5. Vidi: https://www.instat.gov.al/media/13227/movem-of-citizens-february-2024.pdf
  6. Vidi:https://seenews.com/news/tirana-airport-passenger-traffic-up-48-percent-in-2024-1269633
  7. Vidi:https://www.intellinews.com/albania-s-tourism-sector-made-the-fastest-post-pandemic-recovery-in-europe-299978/
  8. Vidi:https://www.intellinews.com/albania-s-tourism-sector-made-the-fastest-post-pandemic-recovery-in-europe-299978/
  9. Vidi:https://www.croatiaweek.com/croatia-records-21-3-million-visitors-in-2024-a-4-rise/
  10. Vidi:https://www.croatiaweek.com/croatia-records-21-3-million-visitors-in-2024-a-4-rise/
  11. Vidi:https://www.hashtag.al/en/index.php/2025/04/30/rama-nga-kukesi-deri-ne-2030-1-milion-turiste-ne-qark/
  12. Vidi:https://mint.gov.hr/strategija-razvoja-odrzivog-turizma-do-2030-godine/11411