Jutarnji list u članku o urušavanju domaće vinske industrije koristi alarmantne tvrdnje i špekulacije – ali koliko toga ima činjeničnu podlogu?

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Vinogradari su na koljenima, cijeli sektor se urušava. Otkrivamo švercerske rute prema RH: evo odakle dolazi grožđe koje konzumiramo.” — Jutarnji list (Novac.hr), 15. rujna 2025., (1)

 

Područje analize

Članak spaja tri glavne tvrdnje: hrvatski vinogradari su „na koljenima“ i sektor se urušava, grožđe koje se troši u RH u velikom se dijelu uvozi, uključujući sumnjive švercerske rute, država ne reagira dovoljno da zaštiti domaće proizvođače. Tema je važna jer se tiče poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i ekonomskih interesa Hrvatske, ali i potrošača (1), (2).

U analizi ćemo razložiti članak u četiri kuta:

1. Stanje vinogradarskog sektora u RH (statistika, trendovi).
2. Tvrdnje o uvozu i „švercerskim rutama“ (trgovinska bilanca, carinski podaci).
3. Retoričke tehnike i manipulacije u članku (emocionalizacija, clickbait).
4. Kontekst i mjere poljoprivredne politike EU i RH (subvencije, regulacija tržišta).

 

Analiza

1. Stanje vinogradarskog sektora u RH

Članak tvrdi da je „cijeli sektor u urušavanju“. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se površina vinograda u Hrvatskoj uistinu smanjuje: 2009. godine iznosila je oko 33 tisuće ha, a 2023. manje od 20 tisuća ha. Produkcija vina varira, ali u prosjeku je 600–800 tisuća hl godišnje, što je pad u odnosu na 1990-e. (2) (3) (4) Ipak, urušavanje „cijelog sektora“ je pretjerivanje. Hrvatska i dalje ima prepoznatljivu vinsku industriju s brojnim brendiranim vinima, izvoz se održava (oko 13 mil. € godišnje, posebno prema Njemačkoj i Austriji). Strukturalni problemi postoje (fragmentacija, manja konkurentnost), ali tvrdnja da je sektor pred kolapsom nije potkrijepljena. (5) (6) Ovakav način pisanja može se smatrati preuveličavanjem.

2. Tvrdnje o uvozu i „švercerskim rutama“

Članak tvrdi da grožđe „koje konzumiramo“ velikim dijelom dolazi iz uvoza, spominjući Moldaviju, Albaniju i Crnu Goru. Podaci Eurostata i DZS-a pokazuju da Hrvatska godišnje uveze 40–60 tisuća tona grožđa (stolnog i vinogradarskog), uglavnom iz Italije, Španjolske i Grčke. Moldavija i Albanija imaju manji udio i najčešće je riječ o stolnom grožđu, a ne grožđu za vino. (6) (9) Što se tiče „švercerskih ruta“, carinska uprava RH izvještava o zapljenama neregistriranih pošiljki, no to su iznimke, ne dominantni trend. Članak stvara dojam sustavne ilegalne trgovine, iako službeni podaci govore o niskom udjelu krijumčarenog grožđa. (7) (8) (10) Time se stvara netočna sugestija da većina grožđa stiže ilegalno. Uvoz postoji, ali najvećim dijelom legalan i iz EU.

3. Retoričke tehnike i manipulacije u članku

Članak koristi snažnu emocionalnu retoriku: „vinogradari na koljenima“, „sektor se urušava“, „švercerske rute“. To je tipičan primjer clickbait naslova koji miješa stvarne ekonomske probleme (pad proizvodnje, uvoz) s pretjeranim i senzacionalističkim formulacijama. Nedostatak je i cherry-picking – člankom dominiraju izjave pojedinih vinara, dok nedostaju širi podaci EU-a ili ministarstva. Sugestija da „grožđe koje konzumiramo“ dolazi pretežno iz Moldavije i Albanije nije potkrijepljena brojkama. Navedeno se može smatrati manipulacijom osjećaja čitatelja.

4. Kontekst i mjere poljoprivredne politike EU i RH

Hrvatska je korisnica EU fondova za vinogradarstvo kroz Nacionalni program pomoći sektoru vina (tzv. „Vinska omotnica“), koji godišnje iznosi oko 11 mil. € (8) (11). Cilj je upravo modernizacija vinograda, promocija i prilagodba tržištu. Nadalje, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nudi instrumente potpore proizvođačima. (12) Članak prešućuje postojanje tih instrumenata i time dodatno stvara dojam da država „ništa ne čini“. Istina je da vinogradari često kritiziraju birokraciju i sporost isplata, ali potpore ipak postoje i koriste se. Nedostatak konteksta ne prikazuje stvarno stanje jer problem nije u potpunom ignoriranju sektora od strane države.

 

Zaključak

Članak Jutarnjeg lista o stanju vinogradarstva u Hrvatskoj kombinira stvarne trendove (smanjenje površina vinograda, uvoz grožđa) s pretjeranim tvrdnjama o „urušavanju cijelog sektora“ i „švercerskim rutama“. Podaci DZS-a, Eurostata i Carinske uprave ne potvrđuju tako dramatičnu sliku.

●      Sektor jest u problemima, ali nije u potpunom kolapsu.

●      Uvoz grožđa postoji, no dominantno je iz EU i legalan.

●      Postoje EU i nacionalne potpore koje članak ne spominje.

Na kraju, članak ocjenjujemo ocjenom ,,većinski netočan” jer iako članak polazi od stvarnih problema, zaključci i naslovna poruka pretjerano generaliziraju i koriste manipulativnu retoriku bez dovoljne podloge u podacima.

 

 

Vidi:

1. Jutarnji list / Novac.hr. „Vinogradari su na koljenima, cijeli sektor se urušava: otkrivamo švercerske rute prema RH – evo odakle dolazi grožđe koje konzumiramo“. 15. rujna 2025. Dostupno na:https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/vinogradari-su-na-koljenima-cijeli-sektor-se-urusava-otkrivamo-svercerske-rute-prema-rh-evo-odakle-dolazi-grozde-koje-konzumiramo-15623070
2. Državni zavod za statistiku (DZS). „Struktura vinograda“. Dostupno na:https://web.dzs.hr/PxWeb/pxweb/hr/Poljoprivreda%2C%20lov%2C%20%C5%A1umarstvo%20i%20ribarstvo/Poljoprivreda%2C%20lov%2C%20%C5%A1umarstvo%20i%20ribarstvo__Struktura%20vinograda
3. Prša, Ivana. „Regionalna obilježja proizvodnje grožđa u Hrvatskoj“. 2024. Dostupno na:https://hrcak.srce.hr/file/461758
4. Agroklub. „Imamo trend pada vinogradarskih površina i ukupne proizvodnje vina“. 2021. Dostupno na:https://www.agroklub.com/vinogradarstvo/imamo-trend-pada-vinogradarskih-povrsina-i-ukupne-proizvodnje-vina/72170/
5. Ministarstvo poljoprivrede RH. „Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2023. godini (Zeleno izvješće)“. 2024. Dostupno na:https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivredna_politika/zeleno_izvjesce/2024_08_21%20Zeleno%20izvje%C5%A1%C4%87e%202023_3.pdf
6. Carinska uprava RH. „Uvoz i izvoz hmelja, grožđa, duhana i nitrata (Uputa br. 19/24)“. Dostupno na:https://carina.gov.hr/propisi-i-sporazumi/carinska-tarifa-vrijednost-i-podrijetlo/zajednicka-agrarna-i-trgovinska-politika/upute-i-pojasnjenja-carinske-uprave/uvoz-i-izvoz-hmelja-grozdja-duhana-i-nitrata/9024
7. Eurostat. „Crop production statistics“. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat
8. Ministarstvo poljoprivrede RH. „Izvoz vina, 2023.“ Dostupno na: https://poljoprivreda.gov.hr
9. Eurostat. „External trade – fresh grapes“. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat
10. Carinska uprava RH. „Izvješća o zapljenama 2022–2024.“ Dostupno na: https://carina.gov.hr
11. Ministarstvo poljoprivrede RH. „Nacionalni program pomoći sektoru vina (Vinska omotnica)“. Dostupno na: https://poljoprivreda.gov.hr
12. Europska komisija. „Common Agricultural Policy – Wine sector support programmes“. Dostupno na:https://agriculture.ec.europa.eu