Amerikanci bijesni na Trumpa? Najjeftiniji automobil u SAD-u poskupio?

Što stoji iza poskupljenja električnih vozila? Propitujemo zakon, tržište i medijski diskurs.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Najjeftiniji električni model u SAD-u je poskupio za 7500 dolara jer više ne ispunjava uvjete za federalne porezne olakšice zbog Trumpovog zakona.”

— Index.hr, 9. srpnja 2025. (3)

Područje analize

Analiza se temelji na tri ključna aspekta:

  1. Zakonodavni okvir: Što je točno Inflation Reduction Act i tko ga je donio?
  2. Ekonomski učinci na tržište električnih vozila: Je li došlo do realnog poskupljenja?
  3. Politički i medijski kontekst: Prenosi li Index.hr objektivno informacije ili koristi manipulativne formulacije?

 

1. Što je zapravo Inflation Reduction Act (IRA)?

Tvrdnja Indexa da je električno vozilo „poskupjelo zbog Trumpovog zakona“ temelji se na ozbiljnoj pogrešci: ne postoji nikakav “Trumpov zakon” koji bi trenutno imao učinak na porezne olakšice za električna vozila. Pravi zakon koji definira uvjete za ostvarivanje federalnih poticaja je Inflation Reduction Act (IRA) – sveobuhvatan zakon o klimatskoj, poreznoj i energetskoj politici, donijet 16. kolovoza 2022. za vrijeme predsjednika Joea Bidena, u trenutku kad su i Zastupnički dom i Senat bili pod demokratskom kontrolom.

IRA je najveći klimatski zakon u povijesti SAD-a i sadrži 369 milijardi dolara namijenjenih:

  • smanjenju emisija stakleničkih plinova,
  • poticanju domaće proizvodnje energije,
  • razvoju „čiste“ tehnologije (uključujući električna vozila i baterije),
  • fiskalnoj konsolidaciji kroz porezne reforme (1)

Jedan od ključnih mehanizama zakona odnosi se na subvencije za kupnju električnih vozila (EV). IRA je promijenio dotadašnji režim i postavio mnogo strože uvjete za stjecanje federalnog poreznog kredita od 7.500 dolara, uključujući:

  • Finalna montaža vozila mora biti u Sjevernoj Americi (SAD, Kanada ili Meksiko),
  • Minimalni udio kritičnih sirovina u bateriji mora dolaziti iz SAD-a ili savezničkih zemalja,
  • Komponente baterije ne smiju dolaziti iz “zabrinjavajućih država” poput Kine,
  • Vozilo ne smije premašivati određenu cijenu (55.000 $ za limuzine, 80.000 $ za SUV i pickup vozila),
  • Kupac mora biti ispod limita prihoda (150.000 $ pojedinac / 300.000 $ par).

Od 2024. godine na snagu su stupile nove faze implementacije IRA-a koje dodatno ograničavaju porezne kredite za vozila čiji dijelovi baterija dolaze iz Kine. Time su neki modeli, poput Tesla Model 3 RWD i Chevrolet Bolt EV, privremeno izgubili pravo na poticaj, iako se cijena vozila nominalno nije promijenila (2) (4).

 

2. Je li došlo do stvarnog poskupljenja?

Index.hr piše da je „najjeftiniji EV u SAD-u poskupio za 7500 dolara“, implicirajući da je došlo do izravnog skoka cijene. Međutim, stvarnost je složenija. Chevrolet Bolt, koji je godinama slovio za najjeftinije električno vozilo na tržištu, više ne ispunjava uvjete za subvenciju, ali njegova maloprodajna cijena nije narasla – cijena je ostala oko 26.500 USD, samo što kupci više ne mogu ostvariti poreznu olakšicu, pa vozilo realno postaje skuplje za 7.500 dolara. Drugim riječima, nije riječ o poskupljenju, nego o gubitku porezne povlastice.

Za razliku od Bolta, neki drugi modeli i dalje ispunjavaju uvjete. Tesla Model Y i dalje ostvaruje puni poticaj u izvedbama koje koriste američke baterije, dok su druge izvedbe (s baterijama iz Kine) izgubile kredit. Isto vrijedi i za Ford F-150 Lightning, Rivian R1T i druge domaće modele. Gubitak prava na poticaj nije rezultat promjene tržišne cijene, niti proizvoljne odluke proizvođača, već posljedica strože primjene IRA zakona. Zakon se fazno primjenjuje i predviđa sve rigoroznija pravila do 2027. godine. (4) (5)

 

3. Manipulacija ili nesporazum? Medijski prikaz i politička atribucija

Najproblematičniji aspekt članka Index.hr leži u atribuciji gubitka poticaja bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu. Nigdje u tekstu nije ponuđen dokaz da je Trump donio zakon koji bi doveo do promjene cijena električnih vozila, niti je Index pojasnio koje zakonske odredbe točno dovode do “poskupljenja”. Nema ni izvora koji bi ukazivao na to da je Trump imao ikakvu izravnu ulogu.

Iako je točno da je Trump u svojoj predizbornoj kampanji najavio ukidanje zelenih subvencija ako pobijedi 2024., on još uvijek nije na vlasti, a zakon koji je uzrokovao gubitak subvencije je isključivo rezultat politike Bidenove administracije.

Upotreba izraza „Trumpov zakon“ je u ovom kontekstu retorička manipulacija. Ne samo da se temelji na nepostojećem zakonskom aktu, već se i stilski koristi kao alat za političko označavanje krivca – bez oslonca u činjenicama.

 

Zaključak

Tvrdnja da je “najjeftiniji električni automobil u SAD-u poskupio za 7500 dolara zbog Trumpovog zakona” je činjenično netočna i politički manipulativna.

Zakon koji definira kriterije za federalnu poreznu olakšicu je Inflation Reduction Act (IRA), donesen 2022. pod Bidenovom administracijom. Taj zakon uvodi strože kriterije za porezne olakšice za električna vozila s ciljem smanjenja ovisnosti o kineskim baterijama i poticanja domaće proizvodnje. Gubitak poticaja nije rezultat “Trumpovog zakona”, jer takav ne postoji. Također, nije došlo do izravnog povećanja cijene vozila – već do ukidanja porezne olakšice, što povećava neto cijenu za kupce.

Uzimajući u obzir sve izložene činjenice, zaključujemo da je tvrdnja: NETOČNA.

 

Reference:

(1) https://bidenwhitehouse.archives.gov/briefing-room/statements-releases/2024/08/16/fact-sheet-two-years-in-the-inflation-reduction-act-is-lowering-costs-for-millions-of-americans-tackling-the-climate-crisis-and-creating-jobs/

(2) https://www.nerdwallet.com/article/taxes/ev-tax-credit-electric-vehicle-tax-credit

(3) https://www.index.hr/auto/clanak/ameri-bijesni-na-trumpa-najjeftiniji-elektricni-model-je-poskupio-zbog-novog-zakona/2687981.aspx

(4) https://www.irs.gov/credits-deductions/credits-for-new-clean-vehicles-purchased-in-2023-or-after

(5) https://afdc.energy.gov/laws/409

Jesu li Trumpove carine prekretnica ka recesiji?

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Trumpove nove carine izazvale su burne reakcije na financijskim tržištima, uz pad indeksa i nestabilnost cijena sirovina. Je li to dovoljan razlog za zaključak da svijet ide prema recesiji?

Područje analize

Nedavna zbivanja vezana uz carine koje je uveo američki predsjednik D. Trump političkog su i gospodarskog karaktera. Tematika je aktualna i najzastupljenija vijest, kako u Hrvatskim, tako i u stranim medijima. Portal Indeks.hr objavio je 7. travnja članak u kojem se raspravlja o mogućnosti da recesija zavlada svjetskim gospodarstvom, a bavi se i reakcijama dominantnih financijskih tržišta i posljedicama po globalnu ekonomiju (1).

Tvrdnja iz članka

Ključna tvrdnja iz članka je da „svijet ide prema recesiji“, a autor/autorica kao relevantne dokaze navodi potrese na burzama, veliki pad cijena sirovina i snažne udarce koje su banke pretrpjele. Svi navedeni dokazi zajedno vode na zaključak o posljedicama vezanim za svjetsku ekonomiju. Točnije, navedeni potezi dovode do reakcija na financijskim tržištima, a koje potom mogu uzrokovati širu destabilizaciju svjetskog gospodarstva.

Signali s tržišta i kretanja gospodarstva

Međuovisnost financijskih tržišta te političkih i trgovinskih promjena, ali i neizvjesnosti, je velika. Trgovinske mjere, poput spomenutog uvođenja carina, dovode do povećanja troškova uvoza dobara i usluga, čime njihova konačna cijena (cijena gotovih proizvoda) bude veća. Navedeno pokreće inflaciju i smanjuje profitabilnost aktera uključenih u proces, na što investitori reagiraju i upravo se to manifestira kroz pad dionica na tržištu. Pad dionica utječe na smanjenje povjerenja u poslovanju i smanjenje, odnosno povlačenje, kapitala iz sektora koji se percipiraju najrizičnijima. Konačno, tržišta su sve nestabilnija, očekivanja o slabijem gospodarskom rastu također rastu, a time se negativni trendovi pogoršavaju. Navedeno se najbolje može vidjeti i na Slici 1 koja prikazuje mjesečni pad ključnih američkih burzovnih indeksa (S&P 500, Dow Jones i Nasdaq Composite) u travnju. Nagli pad započinje upravo nakon najave oko uvođenja carina, a prikazano kretanje najbolji je pokazatelj brzine kojom tržište stvara reakciju na novonastalo povećanje rizika u gospodarstvu i očekivane procjene oko usporavanja svjetskog gospodarstva. Vidljivo je da je najveći pad imao indeks Nasdaq Composite, a riječ je o širokom indeksu s naglašenom zastupljenošću važnog tehnološkog sektora, jedan je od najpraćenijih tržišnih indeksa, neizostavan je dio financijskih izvještaja i analiza (2), a tradicionalno je osjetljiv na geopolitičku nesigurnost i poremećaje u lancima opskrbe.

 

Slika 1: Grafički prikaz mjesečnog pada američkih indeksa u travnju 2025. (3)

Reuters (4) navodi da su cijene nafte, ali i ostalih sirovina naglo porasle nakon što je Trump najavio 90-dnevno ukidanje dijela carina za brojne zemlje, dok je istovremeno povećao carine na kinesku robu na 125% (prethodnih 104%). To je označilo novu fazu eskalacije trgovinskog sukoba između dviju najvećih svjetskih ekonomija. Ubrzo nakon toga, tržišta su pokazala snažnu reakciju. Cijene nafte koje su ranije pale ispod 60 USD po barelu su naglo porasle. Sličan oporavak bilježi se i kod drugih roba; zlato je skočilo za više od 3% u najsnažnijem dnevnom rastu od listopada 2023., potaknuto povećanom potražnjom za sigurnim investicijama, što potvrđuje globalni porast nesigurnosti. Unatoč privremenom ublažavanju carinskih mjera, tržišta su ostala osjetljiva. Reuters prenosi da će zadržavanje carina između SAD-a i Kine i dalje predstavljati teret za globalnu trgovinu i potražnju. Takva kretanja potvrđuju koliko su tržišta roba izravno pogođena trgovinskom politikom i koliko brzo reflektiraju promjene u globalnom gospodarskom okruženju.

Makroekonomski kontekst i prognoze

Makroekonomski rizici koji proizlaze iz trgovinskih obračuna istaknuti su i u izjavi Kristaline Georgieve, direktorice Međunarodnog monetarnog fonda (IMF). Georgieva je izjavila (5) da povećane geopolitičke tenzije i fragmentacija u trgovini predstavljaju stvarnu prijetnju rastu i financijskoj stabilnosti na globalnoj razini. Navela je da, iako su globalna inflacija i kamatne stope u padu, neizvjesnost u vezi trgovinske politike (posebice SAD-a i Kine) povećava troškove zaduživanja i na taj način smanjuje investicije, te da IMF već primjećuje znakove slabije potražnje i osjetljivosti tržišta na političke odluke.

Može se zaključiti da su nedavno uvedene carine dio šireg trenda fragmentacije globalne ekonomije, a koji se negativno reflektira na investicije, trgovinu i produktivnost. Takva kretanja dovode do zabrinutosti zbog moguće recesije na globalnoj razini.

 

Ocjena točnosti tvrdnje i zaključak

Tvrdnja da „svijet ide prema recesiji“ temelji se na stvarnim tržišnim reakcijama i zabrinutosti vodećih stručnjaka područja. Međutim, ova tvrdnja ostaje samo u domeni procjene, odnosno predviđanja. Tehnička recesija, kako je IMF u svojoj publikaciji ‘Back to basics: What Is a Recession?’ (6) opisuje, predstavlja razdoblje pada gospodarske aktivnosti, a vrlo kratka razdoblja pada ne smatraju se recesijom. IMF navodi da većina komentatora i analitičara koristi praktičnu definiciju recesije kao dva uzastopna tromjesečja pada realnog (inflacijom prilagođenog) BDP-a (ukupna vrijednost svih dobara i usluga koje zemlja proizvede). Iako je ta definicija korisno pravilo, ima nedostatke, pa je često bolje razmotriti širi skup pokazatelja gospodarske aktivnosti kako bi se procijenilo je li zemlja doista u recesiji.

U trenutku pisanja ove analize, dostupni podaci ne potvrđuju dva uzastopna kvartala negativnog rasta BDP-a ni u jednoj od vodećih svjetskih ekonomija. Shodno tome, navedena tvrdnja ne može se smatrati u potpunosti točnom jer je temeljena na određenim pokazateljima s tržišta i zabrinutosti analitičara, no nema čvrste makroekonomske pokazatelje koji bi to i potvrdili.

 

Reference

  1. Vidi:https://www.index.hr/vijesti/clanak/ide-li-svijet-prema-recesiji/2659251.aspx
  2. Vidi:https://www.investopedia.com/terms/n/nasdaqcompositeindex.asp
  3. Vidi:https://www.google.com/finance/quote/.INX:INDEXSP?sa=X&sqi=2&ved=2ahUKEwiazPPE-dmMAxU_JBAIHR80LHYQ3ecFegQINRAX&window=1M&comparison=INDEXDJX%3A.DJI%2CINDEXNASDAQ%3A.IXIC
  4. Vidi:https://www.reuters.com/markets/commodities/commodities-oil-suffers-biggest-5-day-drop-since-2022-metals-plunge-trade-war-2025-04-09/
  5. Vidi:https://www.imf.org/en/News/Articles/2025/04/03/pr2587-statement-by-imf-managing-director-kristalina-georgieva
  6. Vidi: https://www.imf.org/external/pubs/ft/fandd/2009/03/pdf/basics.pdf