Netočnosti u članku Jutarnjeg lista: „Svijet se drastično mijenja – Njemačka, Francuska, Italija i Britanija postaju patuljci, a u cijeloj priči mogla bi profitirati Hrvatska!“

(Izvor: Jutarnji list, printscreen)

Uvod

Provjerili smo članak objavljen u Jutarnjem listu dana 9. siječnja 2025. pod naslovom “Svijet se drastično mijenja – Njemačka, Francuska, Italija i Britanija postaju patuljci, a u cijeloj priči mogla bi profitirati Hrvatska!” (1) Autor članka je Gojko Drljača.

Prilikom analize, fokusirali smo se na ekonomske podatke, posebno vezane uz bruto domaći proizvod (BDP) pojedinih država i na to kako su oni predstavljeni u članku. Naša provjera pokazala je nekoliko značajnih pogrešaka u prijevodu koje mogu dovesti do pogrešne interpretacije ekonomskih odnosa među državama.

  1. Netočno korištenje pojmova trilijun/bilijun

Jedna od najvećih metodoloških pogrešaka u članku odnosi se na korištenje izraza trilijun, koji u različitim jezicima ima drugačije značenje:

  • U Hrvatskoj i većini europskih zemalja, trilijun označava broj 10¹⁸ (milijarda milijardi).
  • U anglosaksonskim zemljama poput SAD-a i Velike Britanije, trillion označava broj 10¹² (milijun milijuna), što je u europskom sustavu zapravo bilijun.

U članku se pogrešno navodi:

“Ako gledamo BDP usklađen za paritete kupovne moći (PPP) kineski iznosi 30-31 trilijun dolara, američki 26-28 trilijuna, a indijski 11-12 trilijuna.”

Ovi podaci su netočni jer su brojevi trebali biti izraženi kao bilijuni (10¹²), a ne trilijuni (10¹⁸).

Ispravna verzija bi glasila:

  • Kina: 30-31 bilijun dolara
  • SAD: 26-28 bilijuna dolara
  • Indija: 11-12 bilijuna dolara [navedeni iznos od 11-12 bilijuna dolara manji je od procjene MMF-a za 2024. godinu, koja iznosi 16,02 bilijuna dolara. Međutim, ova razlika može biti posljedica različitih metodologija ili izvora podataka]. (2)

U ekonomskim analizama, trilijun (10¹⁸) se praktično nikada ne koristi jer bi to bila nezamislivo velika brojka, veća od ukupne svjetske ekonomije.

  1. Netočna interpretacija BDP-a Pakistana per capita

Još jedna značajna pogreška odnosi se na pogrešno izražavanje BDP-a Pakistana per capita. U članku stoji:

“BDP Pakistana per capita trenutačno je bijedan jer iznosi samo 375-400 milijardi dolara, ali bi već za deset godina mogli narasti iznad 700 milijardi.”

Ova tvrdnja je netočna jer je umjesto BDP-a per capita (po stanovniku) naveden ukupni BDP, izražen u milijardama dolara. Ispravan prikaz bio bi:

  • Ukupni BDP Pakistana iznosi 375-400 milijardi dolara.
  • BDP per capita morao bi se računati dijeljenjem ukupnog BDP-a s brojem stanovnika.

Greška nastaje zbog zamjene ukupnog BDP-a s BDP-om po glavi stanovnika, što može dovesti čitatelje u zabludu.

Članak navodi da je BDP Pakistana per capita 375-400 milijardi dolara, što je netočno. Prema podacima Svjetske banke, BDP per capita Pakistana iznosi oko 1.538 USD u 2022. godini (3). Ukupni BDP zemlje iznosi oko 376,493 milijardi USD u 2022. godini.

Zaključak

Ova analiza pokazuje da članak sadrži više strukturnih grešaka, koje su rezultat pogrešnog prevođenja, nedosljedne primjene mjernih jedinica i loše interpretacije ekonomskih podataka:

  1. Neispravno korištenje izraza trilijun/bilijun dovodi do pogrešnih usporedbi veličina ekonomija.
  2. Pogrešno izražavanje BDP-a per capita ukazuje na slabo razumijevanje osnovnih ekonomskih pojmova.

📌 Preporuka: Ispraviti sve navedene pogreške u članku i osigurati konzistentnost ekonomskih podataka kako bi se izbjeglo dezinformiranje čitatelja. Također, preporučujemo dodatnu redakturu ekonomski orijentiranih tekstova u budućim objavama kako bi se osigurala točnost i jasnoća informacija.

Autor: Lažna uzbuna FC tim

 

Izvori:

(1) Jutarnji list. (2025.). Svijet se drastično mijenja: Njemačka, Francuska, Italija i Britanija postaju patuljci, a u cijeloj priči mogla bi profitirati Hrvatska. Dostupno na: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/svijet-se-drasticno-mijenja-njemacka-francuska-italija-i-britanija-postaju-patuljci-a-u-cijeloj-prici-mogla-bi-profitirati-hrvatska-15540922(Pristupljeno: 17.2.2025.)

(2) World Bank. (2025). GDP per capita (current US$) – Pakistan. Preuzeto s https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?locations=PK

(3) International Monetary Fund. (2025). GDP based on purchasing power parity (PPP). Preuzeto s https://www.imf.org/external/datamapper/PPPGDP@WEO/OEMDC/ADVEC/WEOWORLD/IND

 

Što se krije iza naslova vijesti: „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’?”

Višnja Kovačićek

02.02.2025.

Provjerili smo vijest objavljenu na portalu Dnevno.hr od 19. siječnja 2025., kataklizmičkog naslova „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’.” (1) Naslov dramatično aludira na odmazdu novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa i ugrozu stotina tisuća Hrvata.

(Izvor: Dnevno.hr, printscreen)

Tekst vijesti donosi i precizniju informaciju da je Trumpov bijes umjeren na Hrvate koji žive u Njemačkoj. Kontekst iz kojeg autor članka upozorava Hrvate na ugrozu je tumačenje izjave njemačkog ministra gospodarstva Roberta Habecka, koji je, kako autor navodi, izjavio: „Njemačka će biti glavna europska meta trgovinskih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što on stupi na dužnost” i kako autor navodi „tijekom govora na predizbornom skupu Zelenih u Münchenu, kazao da je zemlja Europske unije ‘s najvećim trgovinskim suficitom (sa SAD-om) Njemačka – a to je trn u oku Donaldu Trumpu’”.

Hans von der Burchard i Giovanna Coi u tekstu „Njemačka je glavna meta EU-a Trumpovih carina, upozorava ministar gospodarstva“ objavljenom na portalu Politico pišu sljedeće: „Njemačka će biti glavna europska meta trgovinskih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što on stupi na dužnost, rekao je u subotu njemački ministar gospodarstva Robert Habeck. Upozorenje Habecka, koji je vodeći kandidat Zelene stranke na izborima u Njemačkoj 23. veljače, stiglo je istog dana kad i nešto pozitivnija izjava njegovog protivnika desnog centra Friedricha Merza, koji je Trumpa nazvao vrlo predvidljivim. Govoreći na predizbornom skupu Zelenih u Münchenu, Habeck je rekao da je zemlja EU s najvećim trgovinskim suficitom [sa SAD-om] Njemačka – a to je trn u oku Donaldu Trumpu.“ (2) (prijevod autora)

Prema izvješću Središnjeg državnog uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske (3), u Njemačkoj živi oko 500.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Prema podacima njemačkog Destatisa, Saveznog zavoda za statistiku (4), u Njemačkoj živi 71.347.057 Nijemaca te 12.108.988 stranaca. U slučaju nametanja trgovinskih carina Njemačkoj, svi oni mogli bi osjetiti negativne efekte nametanja carina, a ne samo Hrvati koji žive u Njemačkoj. Iz teksta vijesti Dnevno.hr nejasno je kako i zašto autor vijesti, od 83,5 milijuna stanovnika Njemačke, izdvaja nekoliko stotina tisuća Hrvata te zaključuje da će upravo oni osjetiti Trumpov bijes i da su mu trn u oku.

Pitali smo Dnevno.hr za pojašnjenje naslova i teksta vijesti te nam je Bruno Herljević, glavni urednik portala Dnevno.hr, odgovorio: „Članak je u suštini prijevod teksta s portala Politico, a govori o Trumpovom navodnom ‘piku’ na Njemačku, Njemačka je država u kojoj imamo oko 500 tisuća Hrvata koji tamo žive, a Dnevno ima veliku čitalačku publiku upravo tamo, koja se smatra Hrvatima i redovno izvještavamo o stvarima koje se tiču njih. Naš portal, kao i gomila portala u Hrvatskoj i ostatku regije, koristi određen modus operandi kod obrade opreme, pritom mislim i na broj znakova u naslovu i na ‘teaser’ element (koji nije a priori clickbait, ali nešto mora sakriti) i na samu prezentaciju naslova. Kako je došlo do naslova. U našim člancima, nerijetko, zemlje u kojima živi puno dijaspore, Hrvata (Njemačka, Kanada, Australija), u naslove umjesto naziva tih zemalja, stavljamo formulaciju ‘Zemlja u kojoj žive tisuće Hrvata’ ili skraćeno ‘Brojni Hrvati ili Stotine tisuća Hrvata’ ovisno o broju znakova u naslovu koje možemo potrošiti (80-90 maksimalno)… Dakle, kada kažemo to “Hrvati” u naslovu u ovom slučaju, ne mislimo nužno na državljane Hrvatske, nego na nacionalnost, Hrvate u dijaspori koje će zakačiti ili neće ‘Trumpov bijes prema Njemačkoj’ ili koji će osjetiti posljedice nečega u toj zemlji, iako su Hrvati, jer tamo žive. U tekstu je to pojašnjeno odmah u drugom paragrafu, a čak ima i poveznica koja vodi na strancu na kojoj je taj podatak i objavljen. “No, nije jedino Kanada ta koja ima razloga za brigu. Među ostalim, ima i Njemačka gdje živi trenutačno oko 500 tisuća Hrvata i koja je jedan od najvećih trgovinskih partnera Hrvatske.”

Iako Dnevno.hr u odgovoru navodi da je riječ o naslovu koji u naslovu ima „teaser element“, riječ je o vijesti čiji je naslov dramatičan i senzacionalistički te pogrešno predstavlja članak radi privlačenja klikova tzv. clickbait. Naslov vijesti „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’“ dramatično aludira na odmazdu novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa i ugrozu stotina tisuća Hrvata. Sadržaj same vijesti nije u skladu s naslovom, koji je u ovom zavaravajući i usmjeren na podizanje panike i zabrinutosti.

 

(1) Vidi: A.P. (2025). „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’.“ Dnevno.hr.   Dostupno na: https://www.dnevno.hr/vijesti/stotine-tisuca-hrvata-osjetit-ce-trumpov-bijes-to-mu-je-trn-u-oku-2616890/ – google_vignette. (Pristupljeno: 28. 01 .2025.)

(2) Vidi: H. v. d. B. and G. C. (2025). “Germany is main EU target of Trump tariffs, warns economy minister“, Politico. Dostupno na: https://www.politico.eu/article/donald-trump-robert-habeck-germany-eu-target-tariffs-economy-minister/.(Pristupljeno: 02. 02. 2025.)

(3) Vidi: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, (n.d.). Hrvatski iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci. Dostupno na: https://hrvatiizvanrh.gov.hr/hrvati-izvan-rh/hrvatsko-iseljenistvo/hrvatski-iseljenici-u-prekomorskim-i-europskim-drzavama-i-njihovi-potomci/749

(4) Vidi: Statistisches Bundesamt (Destatis), (2023). Current population by sex and citizenship, 2023 (basis 2022). Dostupno na: https://www.destatis.de/EN/Themes/Society-Environment/Population/Current-Population/Tables/census-sex-and-citizenship-2023-basis-2022.html