Inflacija kao univerzalni krivac kad se turizam i potrošnja objasne jednom riječju

Kad “inflacija” postane univerzalno objašnjenje i za potrošnju građana i za navodni odljev turista, bez definicija, mjerljivih pokazatelja i dokaza o ponašanju gostiju.

Autori: prof. dr. sc. Kristijan Krkač & Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku HRT-ovih vijesti “Više gostiju u prosincu, inflacija i dalje koči potrošnju“, objavljenom 26. prosinca 2025., navodi se da je inflacija “ključna riječ“, pri čemu se sugerira da se zbog rasta cijena dio tradicionalnih gostiju premišlja između dolaska u Hrvatsku i odabira destinacija poput Turske, Grčke ili Italije. Kao sekundarna tvrdnja, već naslov i središnji okvir teksta sugeriraju da “inflacija i dalje koči potrošnju”. Kao dodatni kontekst navodi se i brojčana tvrdnja o blagdanskom presjeku: “u prvih 20 dana prosinca” 20% više dolazaka i 12 % više noćenja u odnosu na godinu prije, bez navođenja izvora i metodologije tog presjeka. (1)

Područje analize

Da bi se ovakve tvrdnje mogle provjeriti, potrebno je razdvojiti tri razine koje se u medijskim interpretacijama često spoje u jednu rečenicu:

  • Inflacija: statistička stopa rasta cijena, odnosno promjena kroz vrijeme. Važno je razlikovati stopu rasta od razine cijena, jer ljudi i turisti često reagiraju na doživljaj “koliko je skupo”, a ne samo na to “koliko je poskupjelo”.
  • Potrošnja: ne mjeri se dojmom da je “skuplje pa se manje troši”, nego realnim pokazateljima, primjerice realnim prometom u trgovini na malo, koji nastoje odvojiti količinu kupljenog od utjecaja cijena.
  • Turistička potražnja: o cjenovnoj konkurentnosti se može i treba govoriti, ali uz minimum standarda dokazivanja, odnosno uz podatke koji povezuju cijene i odluku gosta (ankete, trendovi rezervacija, promjene tržišnih udjela po emitivnim tržištima, struktura rezervacija i sl.).

Problem HRT-ova okvira leži u logici “ključne riječi“, pri čemu se inflacija koristi kao univerzalno objašnjenje i za domaću potrošnju i za odluke turista, bez jasne operativne definicije i bez empirijskih dokaza o navodnom preusmjeravanju gostiju prema konkurenciji. (1)

Analiza

1) Što je rečeno i kako: inflacija kao narativni most

U HRT-ovu tekstu inflacija se uvodi kao “ključna riječ” i odmah povezuje s navodnim okretanjem gostiju prema drugim zemljama (Turska, Grčka, Italija). Taj uzročno-posljedični skok ostaje bez provjerljivih “prijelaznih koraka”: ne navodi se izvor za tvrdnju o “premišljanju”, nije definirano na koga se odnosi pojam “tradicionalni gosti” (što bi, u statističkom smislu, podrazumijevalo ključna emitivna tržišta), izostaje segmentacija (npr. hoteli naspram kampova, obiteljski odmori naspram city breaka, cjenovni razredi), kao i bilo kakva mjera ponašanja (rezervacije, tržišni udjeli, promjena prosječnog trajanja boravka ili motivacijske ankete). (1) Istodobno, isti tekst iznosi brojke za “prvih 20 dana prosinca”, ali bez izvora i metodologije, pa čitatelj ne može znati radi li se o nacionalnom zbroju, odabranim destinacijama, određenoj vrsti smještaja ili nekom drugom uzorku. (1)  Mjesečni trend noćenja turista kroz posljednje godine stavlja u kontekst tvrdnju o “više gostiju u prosincu“.

Graf 1 prikazuje godišnji broj noćenja turista u RH (01–12), 2020.–2024. To daje kontekst (razina/opravak), ali ne provjerava tvrdnju o “prvih 20 dana prosinca” — za to trebaju mjesečni podaci za 2025. koje HRT ne navodi. Izvor: DZS PC-AXIS (dolasci i noćenja u komercijalnom smještaju). (6)

2) Što pokazuju službeni podaci o inflaciji u relevantnom razdoblju

Prema DZS-u, cijene mjerene indeksom potrošačkih cijena u studenome 2025. bile su u prosjeku 3,8% više nego u studenome 2024. (2) U istom priopćenju prikazan je i HICP: ukupno +4,3%, a “Restorani i hoteli” +8,7% (XI 2025./XI 2024.). To je turistički relevantno jer se radi o komponenti troškova koju gost najizravnije osjeti kroz cijene smještaja i ugostiteljstva. Međutim, važno je razdvojiti dvije tvrdnje koje se u javnom govoru često stapaju u jednu. Podatak o rastu cijena govori što se dogodilo s cijenama. Zaključak da su se gosti zbog toga preusmjerili prema konkurenciji traži dodatni dokaz: usporedbe s konkurentskim destinacijama i podatke o ponašanju gostiju (rezervacije, tržišni udjeli, ankete o razlozima izbora destinacije). (1) (2) DZS u istom priopćenju navodi i harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) od +4,3% na godišnjoj razini u studenome 2025. (2) Graf 2 pokazuje varijabilnost inflacije kroz vrijeme, a Graf 3 da su stavke povezane s turizmom iznad prosjeka.

Graf 2 prikazuje kretanje godišnjih stopa promjene, prikazanih po mjesecima CPI; graf ilustrira da inflacija varira po mjesecima i da je nužno razložiti je po komponentama prije izvlačenja zaključaka o utjecaju na potrošnju ili turizam. Izvor: DZS — Indeksi potrošačkih cijena, studeni 2025. (CIJ-2025-1-1/11). (2)

Graf 3 pokazuje godišnje stope promjene HICP-a po ECOICOP skupinama; “Restorani i hoteli” iznose +8,7 % (XI 2025./XI 2024.). To je relevantno za cijene u turizmu, ali samo po sebi ne dokazuje preusmjeravanje gostiju bez booking/udjel podataka. Izvor: DZS – CIJ-2025-1-1/11. (2)

3) “Inflacija i dalje koči potrošnju”: što kažu realni pokazatelji

Naslovni okvir sugerira opće “kočenje” potrošnje. Međutim, DZS za listopad 2025. navodi da je kalendarski prilagođeni realni promet trgovine na malo porastao 4,1 % na godišnjoj razini, uz nastavak rasta 31. mjesec zaredom. (3) Pojam “realno” ovdje ima ključnu funkciju: pokušava opisati raste li količina kupljene robe i usluga, a ne samo iznos potrošnje koji može rasti zbog viših cijena. To ne znači da inflacija ne pogađa kućanstva ili da se dio potrošača ne prilagođava, niti da pojedine stavke nisu osjetno skuplje, no pokazuje da tvrdnja “koči potrošnju” ne može stajati kao opći opis bez preciziranja na koju vrstu potrošnje se misli, na koji dio stanovništva i u kojem razdoblju. (3)  Realni indeksi prometa trgovine na malo (2020–2025) pokazuju trend volumena potrošnje očišćen od učinka cijena.

Graf 4 pokazuje realne indekse prometa trgovine na malo, koji su kalendarski prilagođeni. U listopadu 2025. realni promet bilježi porast od +4,1 % godišnje (31. mjesec rasta), što sugerira povećanje kupljenih količina i osporava opću tvrdnju da inflacija automatski “koči potrošnju“. Izvor: DZS — Trgovina na malo, listopad 2025. (USL-2025-1-1/10). (3)

4) Jesu li “tradicionalni gosti” doista skrenuli prema Turskoj, Grčkoj i Italiji

HRT iznosi zaključak o preusmjeravanju prema konkurenciji, ali bez dokaza koji ga podupire: u tekstu nema anketa, booking podataka ni promjena tržišnih udjela po emitivnim tržištima. (1) Službena turistička statistika DZS-a za 2025. pokazuje mjesečnu varijabilnost koja sama po sebi ne potvrđuje tezu “mnogi su otišli drugdje”. Primjerice, za srpanj 2025. bilježi se pad dolazaka od 1,3 % i noćenja od 0,8 % u odnosu na srpanj 2024. (4), dok se za listopad 2025. bilježi porast dolazaka od 2,3 % i noćenja od 2,4 % u odnosu na listopad 2024. (5). U prvih 10 mjeseci 2025. ukupna noćenja rastu 1,2 %, a noćenja stranih turista 0,8 % u odnosu na isto razdoblje 2024. (5) Takvi podaci mogu biti kompatibilni s raspravom o cijenama i konkurentnosti, ali ne odgovaraju na ključno pitanje koje HRT implicira: tko se točno preusmjerava, u kojem obujmu i na temelju kojih motiva, te je li inflacija uzrok ili tek opća etiketa za osjećaj “Hrvatska je skupa”. (1) (4) (5) Apsolutni brojevi noćenja po tržištima (Graf 5) daju okvir, ali za zaključak o “preusmjeravanju” trebaju udjeli i/ili booking podaci.

Graf 5 prikazuje apsolutni broj noćenja po odabranim emitivnim zemljama (01–12), 2020.–2024. To može pokazati rast/pad po tržištima, ali bez izračuna udjela ne potvrđuje tezu da se gosti “okreću” konkurenciji. Izvor: DZS PC-AXIS (dolasci i noćenja u komercijalnom smještaju). (6)

Zaključak

Ovom članku može se dati ocjena “većinski netočan”. HRT-ov tekst spaja dvije poruke: “više gostiju u prosincu” i “inflacija kao ključna riječ koja koči potrošnju i odvlači goste konkurenciji”. Prva se poruka oslanja na kratki presjek “prvih 20 dana prosinca” bez izvora i metodologije. (1) Druga se postavlja kao širok uzročno-posljedični okvir bez dokaza o ponašanju turista i bez precizne definicije “potrošnje” koju navodno koči. (1) Službeni podaci DZS-a potvrđuju inflaciju u studenome 2025. (+3,8 % godišnje) i iznadprosječan rast skupine “Restorani i hoteli” (+7,3 %), što je relevantno za raspravu o cijenama u turizmu. (2) Istodobno, realni pokazatelji potrošnje kroz trgovinu na malo ne podupiru opći okvir “kočenja”, jer realni promet raste (+4,1 % u listopadu 2025., uz rast 31. mjesec zaredom). (3) Turistička statistika za 2025. pokazuje mjesečnu varijabilnost i blage kumulativne poraste, ali nije dovoljna da bi se tvrdilo da se “mnogi tradicionalni gosti” zbog inflacije okreću Turskoj, Grčkoj i Italiji. (1) (4) (5)

Vidi:

  1. HRT Vijesti. Više gostiju u prosincu, inflacija i dalje koči potrošnju. 26.12.2025. https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/vise-gostiju-u-prosincu-inflacija-i-dalje-koci-potrosnju-12492750
  2. Državni zavod za statistiku (DZS). CIJ-2025-1-1/11 Indeksi potrošačkih cijena u studenome 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97153
  3. Državni zavod za statistiku (DZS). USL-2025-1-1/10 Trgovina na malo u listopadu 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97619
  4. Državni zavod za statistiku (DZS). TUR-2025-1-1/7 Dolasci i noćenja turista u komercijalnom smještaju u srpnju 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97109
  5. Državni zavod za statistiku (DZS). TUR-2025-1-1/10 Dolasci i noćenja turista u komercijalnom smještaju u listopadu 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97115
  6. Državni zavod za statistiku (DZS). PC-Axis (PX-Web) baza: Dolasci i noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima – Tablica 1.3 “Dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta, Republika Hrvatska, županije, po mjesecima”; izvadak 2020–2024 (godišnji zbrojevi 01–12; po zemlji prebivališta).  https://web.dzs.hr/PxWeb/pxweb/hr/Turizam/Turizam__Dolasci%20i%20no%C4%87enja%20turista%20u%20komercijalnim%20smje%C5%A1tajnim%20objektima

Luksuz propada? Ili samo mijenja boju etikete.

Unatoč dramatičnim najavama “kraja ere luksuza”, podaci pokazuju nijansiraniju stvarnost – riječ je o korekciji, ne o kolapsu.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira:

„Srozao se promet najluksuznije robe: Na valu potražnje nabijali su cijene. Evo što slijedi.“

 Izvor: Jutarnji list / Novac.hr, 5. kolovoza 2025. (1)

U članku se navodi niz tvrdnji koje sugeriraju da je luksuzno tržište u slobodnom padu:

●      da su „izgubljeni deseci milijardi eura prometa“

●      da „više ništa nije sigurno, pa ni Chanel“

●      da su brendovi „pretjerali s cijenama“

●      da „srednja klasa više ne kupuje luksuz, a bogati traže diskretniji luksuz“

●      te da su brendovi prešli „rub pristojnog luksuza“

Kontekst i okvir analize

Tržište luksuznih proizvoda jedan je od najosjetljivijih sektora potrošnje. Njegove oscilacije često reflektiraju šire makroekonomske tokove, ali i dubinske kulturne i generacijske promjene. Tvrdnje Jutarnjeg lista prikazuju drastičnu sliku sloma tržišta — no koliko su te tvrdnje utemeljene u stvarnim brojkama i analizama?

U nastavku ćemo procijeniti tvrdnju kroz četiri dimenzije:

  1. Jesu li prihodi luksuznih brendova doista „srožani“?
  2. Je li rast cijena bio tržišno neodrživ?
  3. Održava li se pad globalno ili su u pitanju regionalne razlike?
  4. Što pokazuju srednjoročne prognoze i trendovi?

1. Promet luksuznih brendova – kolaps ili korekcija?

Tvrdnja o „srozavanju prometa“ ponavlja se više puta, ali izostaju brojčani podaci koji bi je potkrijepili. Pogledajmo službene izvore:

●      LVMH, (Louis Vuitton Moët Hennessy, francuski konglomerat s brendovima poput Diora, Fendija i Tiffanyja) vodeća svjetska luksuzna grupacija, bilježi pad organskog rasta od 2% u segmentu modne i kožne galanterije u H1 2025. No ukupni prihodi iznose 39,8 milijardi eura, a segment parfema i kozmetike bilježi rast (2).

●      Kering, (vlasnik brendova poput Guccija, Balenciaga, Saint Laurenta) bilježi pad prihoda od 10% u Q1 2025. Najveći pad osjeća Gucci, koji već duže traži novu kreativnu i tržišnu strategiju (3).

●      Hermès: u Q2 2025. bilježi rast od 9% na konstantne tečajeve; segment kožne galanterije i sedlarstva raste +14,8%, a operativna marža iznosi čak 41,4% (4).

●    Richemont, koji dominira u sektoru nakita i satova (Cartier, Van Cleef & Arpels), u istom kvartalu ostvaruje rast prihoda od 6%, unatoč padu prodaje satova u Aziji (~−13%) i solidnom rastu u SAD-u (+9%) (5).

 Zaključak:

Rezultati pokazuju slabljenje kod dijela portfelja, ali nema govora o sveopćem srozavanju. Tržište se korektira nakon postpandemijskog rasta. Hermès i Richemont bilježe vrlo jake performanse, s visokom profitabilnošću.

 

2. Jesu li brendovi „nabijali“ cijene?

Tvrdnja da su cijene „nabijane na valu potražnje“ točna je samo djelomično. Chanel je, primjerice, od 2019. do 2022. podigao cijene svojih torbi i do 60%, ali taj rast nije bio stihijski — već dio strategije pozicioniranja u kategoriji ultra-luksuza (6) .

Brendovi poput Louis Vuittona, Hermèsa i Cartiera cijene povećavaju ciljano – kako bi:

●      očuvali ekskluzivnost,

●      povećali marže i ROI,

●      izbjegli “brand dilution”.

Dodatna dinamika:

Uvođenje BNPL modela („Buy Now, Pay Later“) u luksuzni sektor dodatno je promijenilo strukturu potrošača. Platforme poput Klarne i Afterpaya omogućuju mlađim generacijama da kupuju luksuzne proizvode na 3–4 obroka bez kamata, uz povećanje prosječne košarice i do 30% (9). Međutim, prekomjerno oslanjanje na BNPL nosi rizik narušavanja ekskluzivnosti i povećanja ovisnosti o mlađim, cjenovno osjetljivijim kupcima.

Objašnjenja pojmova:

●      ROI (Return on Investment) – pokazatelj isplativosti investicija

●      BNPL – model plaćanja na rate bez kamata; sve češći među Gen Z i milenijalcima.

 

3. Lokalni pad ili globalni uzorak?

Jutarnji članak generalizira pad prometa kao „opći“. No u stvarnosti su regionalne razlike značajne:

Kina

●      Tržište luksuznih proizvoda palo je za 18–20 % u 2024., a za 2025. se predviđa stagnacija jer domaća potrošnja ostaje slaba uslijed smanjene potrošačke aktivnosti i povjerenja, te usporavanja gospodarstva. (7)

●      Maloljetni prihodi kućanstava rastu samo 5,4 %, stav potrošnje izričito varira, dok je rast maloprodaje u 2024. iznosio tek 3,7 %. (8)

●      Utjecaj poreznih reformi i jačeg nadzora dodatno prigušuje potrošnju bogatih pojedinaca, što globalnim luksuznim brendovima nameće prilagodbu lokalnim tržišnim uvjetima. (9)

SAD

●     Mlađe generacije (Gen Z i mlađi Millennialsi) preferiraju „quiet luxury“ — odnosno estetiku bez logotipa i napuhanih oznaka, s fokusom na sofisticirani minimalizam. (10)

●   U prvom planu su održivost i digitalna personalizacija proizvoda — autentičnost, transparentnost i prilagodba željama krajnjeg korisnika obično nadilaze tradicionalni status kroz logo. (11)

 Generacija Z (globalno)

●   Prema First Insight, 62 % Gen Z potrošača preferira održive brendove, dok je čak 73 % spremno platiti više za održive proizvode. (12)

●    Razine su još više prema nekim istraživanjima: 91 % kaže da želi kupovati od održivih tvrtki, a 77 % spremno je platiti premium cijenu. (13)

●      Što se tiče učestalosti online kupnje, oko 50 % tinejdžera Gen Z i 59 % odraslih kupuje online barem tjedno, a mnogi to rade više puta tjedno. (14) 

 Latinska Amerika

●    Tržište luksuznih dobara procijenjeno je na USD 31,57 milijardi u 2024., uz očekivani CAGR od ~5,2 % od 2025. do 2034., s tržišnom vrijednošću od oko USD 52 milijarde do 2034.(15)

● To su vješto utemeljeni trendovi rasta koji se mogu prilagoditi na projekciju USD 50 mld do 2030. uz CAGR od 5 %‑5,3 %. (16)

Objašnjenje pojma:

Compound Annual Growth Rate – (složena godišnja stopa rasta)  pokazuje prosječan godišnji rast neke veličine tijekom određenog razdoblja, uz pretpostavku da se rast odvija kumulativno (kao kamate na kamate).

Indija

● Iako su precizni izvori za USD 23,16 mlrd u 2025. s CAGR-om od 5,96 % rijetki, analize poput Kotak Securities, Smallcase i IMARC potvrđuju da indijsko luksuzno tržište u 2025. raste otprilike 5–6 % godišnje, s fokusom na kategorije nakita, satova i automobila. (17)

●  Prognoze predviđaju značajan rast (preko USD 85 mld do 2030.) zahvaljujući rastu srednje i visoke klase te snažnoj potražnji za premium proizvodima.(18)

Zaključak:

Nema sveopćeg pada. Tržište je fragmentirano i regionalno prilagodljivo, s osobitim rastom u Latinskoj Americi i Indiji.

Objašnjenja pojmova:

●      Gen Z – generacija rođena između 1996. i 2010., preferira održivost, digitalnost i personalizaciju.

●      Quiet luxury – luksuz bez vidljivih oznaka brenda, koji preferiraju Gen Z i stariji bogati kupci.

4. Što pokazuju srednjoročni trendovi?

Tvrdnja „ni Chanel više nije siguran“ može zvučati dramatično, ali izostavlja širu sliku. Prema analizama Bain & Company i McKinsey & Co., luksuz se ne gasi, već transformira (4) (8).

●      U fokusu su digitalna i personalizirana prodaja.

●      Mlađe generacije sve više kupuju preko resale platformi.

●      ESG standardi postaju odlučujući u brendiranju.

Nova saznanja iz anketa Euromonitora i Kantara (2023–2024):

●      Gen Z očekuje autentičnost, inkluzivnost i održivost – čak 70% njih izbjegava brendove koji ne dijele te vrijednosti.

●      „Quiet luxury“, resale i digital-first iskustva definiraju novu luksuznu potrošnju.

Objašnjenja pojmova:

●      ESG (Environmental, Social, Governance) – standardi održivog poslovanja.

●      Resale – tržište rabljenih luksuznih proizvoda koje brzo raste.

 

Završna ocjena

Tvrdnja iz Jutarnjeg lista koristi senzacionalistički ton bez podloge u službenim podacima. Radi se o segmentnoj korekciji i promjeni potrošačkih prioriteta – ne o slomu tržišta. Brendovi i kupci se mijenjaju: Gen Z, resale, ESG, BNPL i rast u Indiji i Latinskoj Americi redefiniraju industriju. Tržište luksuza nije u padu, već u evoluciji, time tvrdnje ovog članka i sam članak opisujemo ocjenom ,,većinski netočan”.

 

Vidi:

(1)   https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/srozao-se-promet-najluksuznije-robe-na-valu-potraznje-nabijali-su-cijene-evo-sto-slijedi-15610345

(2)   https://www.lvmh.com/en/financial-calendar/2025-first-half-results

(3)   https://www.kering.com/en/news/first-half-2025-results-072925/

(4)   https://www.globenewswire.com/news-release/2025/07/30/3123768/0/en/Herm%C3%A8s-International-2025-Half-year-Results.html

(5)   https://www.richemont.com/media/ue1bjrjv/richemont-fy25-annual-report-en.pdf

(6)   https://www.thefashionlaw.com/as-chanel-raises-prices-again-what-does-it-mean-for-the-resale-market/

(7)   https://www.businessoffashion.com/news/china/chinese-luxury-sales-expected-to-remain-flat-in-2025-report-says/

(8)   https://www.hinrichfoundation.com/research/wp/us-china/china-consumption-dilemma-in-the-age-of-trump

(9)    https://www.istitutomarangoni.com/en/maze35/industry/china-luxury-slowdown

(10)                 https://www.forbes.com/consent/ketch/?toURL=https://www.forbes.com/councils/forbesbusinesscouncil/2023/10/23/quiet-luxury-is-nothing-new/

(11)                 https://agility-research.com/changing-luxury-markets-how-gen-z-is-redefining-affluence

(12)                 https://www.firstinsight.com/white-papers-posts/gen-z-shoppers-demand-sustainability

(13)                 https://www.quad.com/insights/marketing-to-gen-z-this-generations-focus-on-sustainability-trends-with-caveats

(14)                 https://www.mintel.com/insights/retail/gen-z-online-shopping-behaviour-and-trends-what-brands-need-to-know/

(15)                 https://www.expertmarketresearch.com/reports/latin-america-luxury-goods-market?srsltid=AfmBOopBpACxzZJ2pa4-xHMwbRvX8kND9GwzAsTyUcudnQ1H4ftRj8BP&utm_source=chatgpt.com

(16)                 https://www.thebusinessresearchcompany.com/report/luxury-resale-global-market-report?utm_source=chatgpt.com

(17)                 https://luxonomy.net/report-the-new-generations-that-will-define-the-concept-of-luxury/?utm_source=chatgpt.com

(18)                 https://www.bain.com/insights/luxury-in-transition-securing-future-growth/?utm_source=chatgpt.com

Manipulacija senzacionalizmom u Dnevno.hr: Je li doista “stravično”?

Analiza pokazuje da tvrdnje iz naslova ne odgovaraju trenutno dostupnim ekonomskim pokazateljima u Hrvatskoj tijekom svibnja 2025.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Portal Dnevno.hr objavio je 17. lipnja 2025. članak pod naslovom: „Hrvatima se dogodilo nešto stravično: Vrištao bih na tvom mjestu!“ (1). Takav naslov koristi pojačanu emocionalnu retoriku, čime se odaje dojam dramatičnosti i izvanrednosti situacije. Čitatelji bi mogli zaključiti da se u Hrvatskoj dogodila ozbiljna gospodarska ili društvena kriza. Sam sadržaj članka temelji se na komentarima s foruma Reddit, u kojima se raspravlja o porastu cijena hrane, stanarine i općem osjećaju smanjene životne pristupačnosti. Ipak, ne pružaju se podaci niti analitički kontekst koji bi podržali tvrdnju o “stravičnom” stanju, a korištene formulacije ne udovoljavaju osnovnim profesionalnim standardima ekonomskog izvještavanja.

Analiza podataka

Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), godišnja stopa inflacije u svibnju 2025. iznosila je 4,3%, dok su cijene hrane porasle za 5,1% (2). U kontekstu opće europske dinamike, gdje je prosječna inflacija iznosila 1,9% (3), Hrvatska se nalazi iznad prosjeka, ali daleko od inflacijske krize. Usporedbe radi, tijekom postpandemijskog razdoblja 2022. i 2023., inflacija je dosezala dvoznamenkaste stope – i do 13% – što implicira da trenutni rast cijena predstavlja usporavanje, a ne izvanrednu situaciju.

Važno je razumjeti razliku između nominalnog i realnog rasta plaća. Nominalna plaća predstavlja iznos u apsolutnim vrijednostima, dok se realna plaća računa umanjenjem nominalne vrijednosti za stopu inflacije. U Hrvatskoj je prosječna neto plaća porasla s 890 eura (2020.) na oko 1500 eura (2025.), što predstavlja nominalni rast od gotovo 70% (4). Kada se u obzir uzme kumulativna inflacija od otprilike 25% u istom razdoblju, realni rast plaća iznosi približno 36%, što znači da su građani u prosjeku danas kupovno moćniji nego prije pet godina. Ipak, postoji značajna disperzija u prihodima između sektora, regija i socijalnih skupina, što doprinosi osjećaju ekonomske nesigurnosti.

U tekstu se navodi da si prosječan Hrvat ne može priuštiti godišnji odmor u vlastitoj zemlji, čime se implicira ekstreman pad standarda. Međutim, podaci Instituta za turizam pokazuju da domaći gosti i dalje čine 13% svih noćenja u komercijalnom smještaju, što upućuje na aktivno sudjelovanje građana u domaćem turizmu (5). Nema podataka koji bi potvrdili da je ta brojka značajno pala u usporedbi s prethodnim godinama. Dapače, turistički kapaciteti za domaće goste ostaju popunjeni u sezoni, što ukazuje na realnu potražnju.

Jedna od tvrdnji iznesena u tekstu jest da je pivo u Hrvatskoj skuplje nego u Njemačkoj. Iako se to može dogoditi kod pojedinih proizvoda u određenim regijama ili turističkim zonama, agregatni podaci Eurostata pokazuju da su razine cijena hrane i pića u Njemačkoj i dalje znatno iznad hrvatskih (6). Naime, Price Level Index (PLI) za prehrambene proizvode u Hrvatskoj iznosi oko 84, dok u Njemačkoj prelazi 110, što znači da su prosječne cijene hrane u Hrvatskoj oko 24% niže od prosjeka EU, a u Njemačkoj oko 10% više od prosjeka. Stoga se radi o selektivnom primjeru koji ne odražava stvarnu strukturu potrošačkih cijena.

Nadalje, indeks ljudskog razvoja (HDI), osobito kada se korigira za nejednakost (IHDI), koristi se za procjenu kvalitete života u državama. Tvrdnja da je Hrvatska ispred SAD-a prema ovom indeksu zahtijevala bi pozivanje na konkretne metodološke izvore, kojih u članku nema. Posljednje objavljene rang-liste Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) ne potvrđuju tu tvrdnju. Prema izvješću za 2024./2025., SAD i dalje ima viši HDI i IHDI od Hrvatske (7). Bez jasnog izvora, takva usporedba ostaje spekulativna i dovodi u pitanje točnost interpretacije.

Što se tiče cijena stanovanja, podaci HNB-a i DZS-a potvrđuju da su cijene nekretnina u urbanim centrima, posebice u Zagrebu i na obali, značajno porasle od 2020. Međutim, relativna dostupnost nekretnina ostaje viša nego u većim europskim metropolama kada se usporede omjeri cijene kvadrata i prosječne neto plaće (4). Na primjer, za prosječnu plaću u Zagrebu moguće je kupiti više stambene površine nego u Beču, Milanu ili Berlinu.

Ocjena točnosti

Na temelju podataka iz 2025. godine i korištenih stručnih izvora, članak Dnevno.hr sadrži više subjektivnih interpretacija koje nisu potkrijepljene službenim statistikama. Ključne tvrdnje u naslovu i tekstu prenose dojam krize bez jasno definiranih ekonomskih pokazatelja koji bi to opravdali. Emocionalno pojačana retorika stvara pogrešan dojam ozbiljnosti situacije, a korištenje anonimnih komentara s internetskih foruma bez konteksta dodatno umanjuje vjerodostojnost. Čitatelji bi na temelju ovog članka mogli steći dojam o izvanrednom pogoršanju standarda u Hrvatskoj, iako podaci pokazuju umjerene trendove inflacije, rast realnih plaća i ograničeni porast životnih troškova.

Na temelju navedenih informacija, ovaj članak ocjenjujemo ocjenom netočan.

Literatura:

(1) Vidi: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/hvatima-se-dogodilo-nesto-stravicno-vristao-bih-na-tvom-mjestu-2764949

(2) Vidi: https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97173

(3) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-18062025-ap

(4) Vidi: https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije

(5)  Vidi: https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-trzistima/informacije-o-tijeku-sezone

(6) Vidi:  https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/prc_ppp_ind/default/table?lang=en

(7) Vidi: https://hdr.undp.org/data-center/documentation-and-downloads

Trendovi sugeriraju da se kućanstva u Hrvatskoj hrane sve zdravije i da na ultra-procesuiranu hranu troše sve manje

Hrane li se Hrvati zdravo ili nezdravo i troše li malo ili puno na vrlo obrađenu hranu?

Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač

U tekstu pod naslovom „Aktualni trendovi u prehrani: Što i kako jedemo u 2025. godini?“ objavljeno je sljedeće: „Prehrambene navike neprestano se mijenjaju, a ono što je jučer bilo hit, danas može biti zastarjelo. U 2025. godini prehrambeni trendovi, kako se čini, nastavljaju se kretati u smjeru održivosti, zdravlja i personalizacije.“ (1) Trendovi koji se dalje u tekstu spominju su dominantno trendovi prema zdravoj i neprocesuiranoj hrani, odgovornoj kupovini, pripremi i jedenju hrane. Iz toga se može zaključiti da se Hrvati hrane sve manje nezdravo. Pitanje je je li to točno. Naime, iako taj trend može postojati, ipak on istovremeno može biti zanemariv u odnosu na trend nezdravog hranjenja.

Cijene hrane u Hrvatskoj konstantno rastu već nekoliko godina. (2) Košarica poskupljuje godišnje više od 10% (2024. za čak 16%) što je oko 2% više od prosjeka EU, dok su istovremeno plaće i mirovine značajno manje od prosjeka EU. (3) Hrvati troše gotovo 1/3 mjesečnog dohotka na hranu. (4) Posljedica je da se Hrvati hrane nezdravo za što imamo neposredne podatke o kupovini vrsta hrane, ali i posredne temeljem zdravstvenih pokazatelja poput premalo kretanja, previše sjedenja, prekomjerne težine, kardiovaskularnih poremećaja i bolesti itd. Primjerice, 57% odrasle populacije ima prekomjernu težinu, 67% muškaraca i 35% djece. (5) Hrvati jedu previše mesa, a premalo povrća itd. (6)

Ilustracija 1: Udio novca za hranu koji kućanstva u Europi potroše na ultra-procesuiranu hranu

(vidi izvor (8), podatci za 2018.).

 

S obzirom da su cijene hrane visoke, da je potrošačka košarica mala, ali i s obzirom na više različitih trendova načina života, nužno je da Hrvati u značajnom dijelu jedu jeftinu, nekvalitetnu, nezdravu i u nekoj mjeri procesuiranu pa i ultra-procesuiranu hranu. Pojam procesuirane hrane (prema NOVA klasifikaciji) je nejasan i uključuje sve od minimalne obrade poput pranja, rezanja, kuhanja i sl. pa sve do složene kemijske obrane koja uključuje više od 5 dodanih sastojaka i nekoliko koraka obrade (najbolji primjer ultra-procesuirane hrane koju Hrvati često jedu su čips i gotova jela poput hamburgera, a od pića gazirana pića). (7) Ultra-procesuirana hrana uglavnom je procesuirana industrijski, ima puno aditiva, najmanje 5 i više sastojaka i često je pogodna za jelo čim se kupi.

I sad najvažniji podatak. Kućanstva u Hrvatskoj troše skoro 18% novca na kupovinu ultra-procesuirane hrane. (8) To je dakle skoro 1/5 ukupnog novca koji se troši na hranu (vidi Ilustraciju 1, izvor (8)). Ovdje se radi samo o ultra-procesuiranoj hrani, dok je udio manje procesuirane hrane vjerojatno preko 30% novca kućanstava. (9) Procesuirana hrana uzrokuje prekomjernu težinu, kardiovaskularna oboljenja (9) i povezana je s ranom smrću (10), (11).

Čini se netočnim da se Hrvati hrane zdravo i da kućanstva troše novac predviđen za hranu dominantno na neprocesuiranu hranu. No, kako se trendovi kupovine hrane i njezine pripreme podosta brzo mijenjaju, a i podaci nisu ažurirani na protekle 2-3 godine, moguće je kako se zaista trendovi mijenjaju u smjeru zdrave i neprocesuirane hrane. Zbog toga treba oprezno reći da je tvrdnja iz naslova vjerojatno većinski netočna.

Ukratko, nemoguće je da se trendovi kupovine i pripreme hrane u Hrvatskoj značajno mijenjaju na bolje, da se Hrvati hrane zdravije i da kućanstva istovremeno troše najmanje 1/3 novca na procesuiranu hranu i čak 18% novca na ultra-procesuiranu hranu koja je (uz neke iznimke i zdravstveno preporučene obrade poput termičke obrade ili procesuiranja žitarica i vlaknaste hrane) ne samo vrlo nezdrava nego i uzrokuje cijeli niz poremećaja i bolesti (najmanje njih 30) o čemu nam svjedoče zdravstveni podaci. (12)

P.S. Ultra-procesuirana hrana nije samo dominantno nezdrava pri čemu uzrokuje poremećaje i bolesti pa je njezino kupovanje i jedenje osobno neodgovorno (tj. neodgovorno prema vlastitom zdravlju) nego i društveno neodgovorna ako se promotri njezina kupovina, bacanje i proces industrijskog procesuiranja pod vidom cijene proizvodnog procesa i utjecaja na okoliš.

 

Izvori:

(1) Varaždinski list (2025) „Aktualni trendovi u prehrani: Što i kako jedemo u 2025. godini?“, URL: https://varazdinski.net.hr/vijesti/hrana-i-vino/13416476/aktualni-trendovi-u-prehrani-sto-i-kako-jedemo-u-2025-godini/ (Pristupljeno: 01/06/2025).

(2) Marić, J. (2024) „Najveći Vladin neuspjeh. Cijene hrane mahnito idu prema gore, najviše u EU, a poskupljenja triju proizvoda zloguka su najava još teže godine“, URL: https://www.telegram.hr/politika-kriminal/najveci-vladin-neuspjeh-cijene-hrane-mahnito-idu-prema-gore-najvise-u-eu-a-poskupljenja-triju-proizvoda-zloguka-su-najava-jos-teze-godine/  (Pristupljeno: 01/06/2025).

(3) Rak Šajn, J. (2024) „U godinu dana košarica skuplja za 16%, trgovci peru ruke: ‘Nismo glavni generator inflacije nego silan rast plaća’“, URL: https://www.vecernji.hr/barkod/divljanju-cijena-nema-kraja-kosarica-s-deset-artikala-u-godinu-dana-skuplja-16-1814722(Pristupljeno: 01/06/2025).

(4) L. J. (2025) „Hrvati troše gotovo trećinu mjesečnog dohotka na hranu, a budućnost ne izgleda sjajno“, Tportal, URL: https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvati-trose-gotovo-trecinu-mjesecnog-dohotka-na-hranu-a-buducnost-ne-izgleda-sjajno-20250306 (Pristupljeno: 01/06/2025).

(5) Vukić, Z. (2021) „Hrvati se hrane nezdravo, a više od pola građana ima višak kilograma: “Naši muškarci su prvaci Europe, držimo čvrsto prvo mjesto““, URL: https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/eu-pokrece-program-za-zdraviju-prehranu-hrvati-na-dnu-liste-u-konzumaciji-zdrave-hrane—645741.html (Pristupljeno: 01/06/2025).

(6) Jarić Dauenhauer, N. (2021) „Doznali smo čega sve Hrvati jedu previše, a čega premalo“, URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/doznali-smo-cega-sve-hrvati-jedu-previse-a-cega-premalo/2281106.aspx (Pristupljeno: 01/06/2025).

(7) Monteiro, C. et. al. (2019) „Ultra-processed foods: what they are and how to identify them“, Public Health Nutr. 2019 Feb 12;22(5):936–941. doi: 10.1017/S1368980018003762, URL: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10260459/ (Pristupljeno: 01/06/2025).

„Ultra-processed foods are basically confections of group 2 ingredients [substances extracted from whole foods], typically combined with sophisticated use of additives, to make them edible, palatable, and habit-forming. They have no real resemblance to group 1 foods [minimally processed foods], although they may be shaped, labelled and marketed so as to seem wholesome and ‘fresh’. Unlike the ingredients included in group 2, ultra-processed foods are typically not consumed with or as part of minimally processed foods, dishes and meals. On the contrary, they are designed to be ready-to-eat (sometimes with addition of liquid such as milk) or ready-to-heat, and are often consumed alone or in combination (such as savoury snacks with soft drinks, bread with burgers).“ (nav. mj.)

(8) Levy,, A. (2018) „Processed Food UK, We come first in Europe for eating factory made products, Daily Mail, URL: https://www.pressreader.com/uk/daily-mail/20180205/281968903134042 (Pristupljeno: 01/06/2025).

(9) Pagliai et. al. (2020) „Consumption of ultra-processed foods and health status: a systematic review and meta-analysis“, Br J Nutr. 2020 Aug 14;125(3):308–318. doi: 10.1017/S0007114520002688, URL:  https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7844609/(Pristupljeno: 01/06/2025).

(10) Index (2024) „Ultraprocesirana hrana je povezana s ranom smrću, pokazuje 30-godišnje istraživanje“, URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/ultraprocesirana-hrana-je-povezana-s-ranom-smrcu-pokazuje-30godisnje-istrazivanje/2563440.aspx (Pristupljeno: 01/06/2025).

(11) Monteiro, C. et. al. (2017) „Household availability of ultra-processed foods and obesity in nineteen European countries“, URL: https://www.cambridge.org/core/journals/public-health-nutrition/article/household-availability-of-ultraprocessed-foods-and-obesity-in-nineteen-european-countries/D63EF7095E8EFE72BD825AFC2F331149?fbclid=IwY2xjawKo1WdleHRuA2FlbQIxMABicmlkETBkUVFhTlVuMHRhSnh6RGtQAR5RAe0bTlZ9D8woqCfkmvV5sGLPWIDgZRyEoH6zZibDSvmn4V7RAxrowRlKPg_aem_7j3gOBrLj_rkOI4bZB0whg„The study contributes to a growing literature showing that the consumption of ultra-processed foods is associated with an increased risk of diet-related non-communicable diseases. Its findings reinforce the need for public policies and actions that promote consumption of unprocessed or minimally processed foods and make ultra-processed foods less available and affordable.“ (Pristupljeno: 01/06/2025).

(12) Berg, S. (2024) „What doctors wish patients knew about ultraprocessed foods“, AMA, URL: https://www.ama-assn.org/delivering-care/public-health/what-doctors-wish-patients-knew-about-ultraprocessed-foods (Pristupljeno: 01/06/2025).