Bakar “ruši rekorde”, ali nije magija: brojke drže vodu, kontekst traži nijanse

Net.hr prenosi da je bakar u prosincu 2025. prešao prag od 10.080 € po toni i ide prema najvećem godišnjem rastu u više od 15 godina; provjerili smo što se točno mjeri, koliko je tvrdnja precizna i što je u priči prešućeno.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku „Raste cijena važnog metala, ovo nije viđeno 15 godina: Analitičari objasnili što se događa” – Net.hr (rubrika danas.hr), 29. 12. 2025., iznesena je tvrdnja da je bakar u prosincu „premašio prag od 10.080 eura po toni” te da je „na putu prema najvećem godišnjem rastu cijene u više od 15 godina”. (1) U istom kontekstu navodi se i da je cijena „ove godine porasla za više od 35 posto”, uz objašnjenje da se rast povezuje s neizvjesnošću oko američkih carina i zabrinutošću zbog mogućih ograničenja opskrbe. (1)

Područje analize

Cijena bakra nije samo “broj na ekranu”. Bakar je jedan od temeljnih metala elektrifikacije, od elektroenergetskih mreža i kabela do industrijske opreme i obnovljivih izvora, pa nagli skokovi cijena utječu i na ulaganja i na troškove projekata. U europskom kontekstu bakar se sve češće tretira kao strateška sirovina, što se vidi i u regulativnom okviru i u industrijskim dokumentima EU. (9) (10) Da bi provjera bila razumljiva laičkoj publici, ključno je razjasniti kako se bakar standardno kotira na globalnom tržištu. Referentno tržište za trgovanje je London Metal Exchange, a cijene su iskazane u američkim dolarima po metričkoj toni. (3) U tom okviru iznos “10.080 € po toni” ne predstavlja zasebnu europsku burzovnu kotaciju, nego izvedeni preračun dolarske cijene u eure prema tečaju u relevantnom trenutku. (4) Pritom i pojam “godišnjeg rasta” može biti dvosmislen: netko pod tim misli promjenu od početka godine do dana objave, a netko usporedbu kraja jedne godine s krajem prethodne, pri čemu se slika može dodatno promijeniti zbog tečaja EUR/USD.

Analiza

Referentna LME cijena bakra (u dolarima po toni) pokazuje da je prosinački skok rezultat šireg uzlaznog trenda tijekom 2025., a ne izolirani “jednodnevni rekord”.

Graf 1 prikazuje kretanje LME spot cijene bakra (USD/t) kroz 2025. Graf ilustrira da se tvrdnja o “pragu” u eurima mora čitati kroz dolarsku burzovnu kotaciju te da je za euro-iznos nužan preračun po tečaju EUR/USD u relevantnom danu. Izvor: MacroMicro — LME Copper Spot Price (prema podacima London Metal Exchange). (11)

Prag od 10.080 € po toni: je li realan?

Net.hr tvrdi da je bakar “u prosincu… premašio prag od 10.080 € po toni”. (1) Budući da su LME cijene standardno u američkim dolarima po toni, taj euro iznos mora biti dobiven preračunom. Bez navođenja tečaja i bez jasne naznake koristi li se spot cijena ili ugovor za isporuku za tri mjeseca, čitatelj ne može znati radi li se o približnoj ili precizno izračunatoj vrijednosti. LME u specifikaciji ugovora navodi da je cijena izražena u američkim dolarima po toni. (3) Za konkretne dnevne vrijednosti mogu poslužiti povijesne tablice koje reproduciraju LME referentne cijene; Westmetall za 19.12.2025. navodi “LME Copper Cash Settlement” 11.845 USD po toni. (2) ECB za isti datum prikazuje referentni tečaj EUR/USD 1,1712, što znači da 1 euro vrijedi 1,1712 dolara. (4) Preračun 11.845 USD ÷ 1,1712 daje približno 10.114 € po toni, što je iznad 10.080 €. Time je sama brojka u osnovi utemeljena, uz realnu napomenu da se rezultat može neznatno razlikovati ovisno o tome koja se LME cijena uzima i u kojem trenutku se uzima tečaj. (2) (4) Važno je, međutim, da “prag” ostaje retorički efektan izraz koji bez pojašnjenja može stvoriti dojam posebne euro kotacije. U praksi se radi o dolarskoj cijeni preračunatoj u eure.

“Najveći godišnji rast u više od 15 godina”: stoji li usporedba?

Net.hr navodi da je bakar “na putu prema najvećem godišnjem rastu cijene u više od 15 godina”. (1) Takve formulacije mogu zvučati kao gotovo jedinstvena pojava ili sigurna putanja rasta, iako su godišnje promjene roba, uključujući bakar, često vrlo velike, osobito u godinama oporavka nakon snažnih padova. Usporedba postaje čvršća kada se precizno postavi okvir “kraj godine prema kraju prethodne godine” i koristi isti izvor cijena. Westmetallova tablica za “cash settlement” pokazuje 8.706 USD po toni 31.12.2024. i 12.306 USD po toni 29.12.2025., što je rast od približno 41,4% u dolarskom izrazu. (2) Za širi vremenski kontekst isti izvor pokazuje da je 31.12.2008. cijena bila 2.902 USD po toni, a 31.12.2009. 7.346 USD po toni, što je skok od oko 153% i odražava snažan oporavak nakon financijske krize. (2) Na kraju 2010. cijena je 9.739,5 USD po toni, što je oko 32,6% više nego na kraju 2009. (2) Iz te perspektive rast u 2025. doista je iznad mnogih godina nakon 2010., a posljednji veći skok po ovom načinu mjerenja bio je 2009., što je više od 15 godina prije 2025. (2) Pritom je bitno znati da se postotci mogu mijenjati ovisno o tome uzima li se početak godine ili kraj godine kao referenca, ali opći zaključak da je 2025. među jačim godišnjim skokovima u duljem razdoblju ostaje potkrijepljen.

“Porasla za više od 35%”: točno kao okvir, ali ovisi o valuti i definiciji razdoblja

Net.hr navodi rast “za više od 35%”. (1) Ovdje su presudne dvije nijanse koje u tekstu ostaju implicitne. Bakar se na LME kotira u dolarima, dok je u naslovnom okviru istaknut prag u eurima, pa se dojam rasta može promijeniti i zbog tečaja. Uz to, izraz “ove godine” može značiti promjenu od početka godine do dana objave ili usporedbu kraja 2025. s krajem 2024. U dolarskom izrazu, prema usporedbi kraja 2024. i kraja prosinca 2025., rast je oko 41%, što jest “više od 35%”. (2) U eurima rast može ispasti blaži, jer je euro u 2025. prema dolaru bio jači nego na kraju 2024.; ECB za 31.12.2024. prikazuje EUR/USD 1,0389, a za 30.12.2025. 1,1757. (5) (4) Kretanje tečaja EUR/USD objašnjava zašto isti dolarski rast cijene bakra pri preračunu u eure može izgledati blaži ili jači, iako se “na burzi” cijena formira u USD.

Graf 2 prikazuje dnevni ECB referentni tečaj EUR/USD kroz posljednjih 12 mjeseci; graf ilustrira da promjena tečaja može “ublažiti” ili “pojačati” dojam rasta cijene bakra izraženog u eurima, pa je kod tvrdnji o godišnjem rastu nužno naznačiti valutu i razdoblje usporedbe. Izvor: ECB — Euro reference exchange rate, US dollar (USD). (4)

Jačanje eura znači da se ista dolarska cijena pri preračunu u eure “ublažava”. Zato je izjava “više od 35%” razuman i u osnovi točan opis kretanja, ali bez metodološkog objašnjenja može sugerirati da postoji jedan jedini “službeni” postotak rasta.

Uzroci rasta: carine i opskrba jesu dio priče, ali “sigurno utočište” je skliska analogija

Net.hr, prenoseći The Guardian, naglašava neizvjesnost oko američkih carina i poremećaje u opskrbi te uvodi analogije sa zlatom i srebrom kroz ideju “sigurnog utočišta”. (1) Kretanje zaliha u LME ovlaštenim skladištima koristan je “barometar napetosti” tržišta: kad zalihe padaju, vijesti o prekidima opskrbe i logističkim poremećajima imaju jači cjenovni učinak.

Graf 3 prikazuje dnevne ukupne zalihe bakra u LME skladištima (tone) kroz 2025.; graf ilustrira kako promjene vidljivih zaliha mogu signalizirati kratkoročnu zategnutost ponude, ali same po sebi ne dokazuju uzrok rasta cijene (koji i dalje ovisi o potražnji, očekivanjima, premijama i tečaju). Izvor: MacroMicro — LME Copper Warehouse Stock (prema podacima London Metal Exchange). (12)

Problem s tom retorikom je što se “sigurno utočište” u financijama najčešće veže uz imovinu koja u krizama zadržava vrijednost ili raste, poput zlata ili visoko kvalitetnih državnih obveznica. Bakar je prije svega industrijski metal, a potražnja mu je snažno vezana uz investicijske cikluse, građevinu i industrijsku proizvodnju, pa u usporavanjima često može padati, umjesto da “štiti”. Usporedba sa zlatom zato može laičkog čitatelja navesti na pogrešan zaključak o riziku. Sama tvrdnja da su carine i tržišne distorzije relevantan dio priče ima uporište u ozbiljnim analizama financijskih medija; Reuters u više tekstova o bakru spominje ulogu američkih trgovinskih mjera, premija i razlika između tržišta. (6) Dugoročniji kontekst potražnje, povezan s energetskom tranzicijom i infrastrukturom, potvrđuju institucije: IEA u izvještaju Global Critical Minerals Outlook 2025 obrađuje projekcije potražnje za ključnim mineralima kroz tranzicijske scenarije, uključujući bakar, a Europska komisija u factsheetu naglašava ulogu bakra u elektrifikaciji i očekivanja rasta potražnje u duljem roku. (7) (8) U ovoj fazi nije realno “zakucati” udio svakog uzroka jednom brojkom, jer se cijena formira kao kombinacija ponude i potražnje, financijskog pozicioniranja i tečaja. Ono što se može pouzdano provjeriti jest razina cijene, okvir godišnjeg rasta i strateška važnost bakra u europskim dokumentima.

Zaključak

Net.hr točno prenosi osnovnu poruku. Cijena bakra je u prosincu 2025. doista prešla razinu oko 10.080 € po toni kada se dolarska LME cijena preračuna u eure po tadašnjem ECB tečaju, a prema dostupnim podacima o usporedbi kraja 2024. i kraja prosinca 2025. rast u 2025. jest među najvećima u razdoblju duljem od 15 godina. (1) (2) (3) (4) (5) Istodobno, laička publika ostaje bez dvije važne nijanse: “godišnji rast” i postotak rasta ovise o definiciji razdoblja i o valuti u kojoj se računa, a okvir “sigurnog utočišta” za industrijski metal poput bakra može biti zavodljiv jer sugerira ponašanje slično zlatu, što nije njegova tipična uloga. (1) (4) Zbog navedenog, ovaj članak se može smatrati “većinski točnim”. Ocjena je takva jer su ključne brojke i vremenska usporedba uglavnom u skladu s dostupnim tržišnim podacima, ali je priča ispričana preširoko i bez nužnih metodoloških pojašnjenja, posebno oko valute i značenja “godišnjeg” rasta, pa može potaknuti pogrešne zaključke.

Vidi:

  1. Net.hr. Raste cijena važnog metala, ovo nije viđeno 15 godina: Analitičari objasnili što se događa. 29. prosinca 2025. https://net.hr/danas/svijet/bakar-na-putu-prema-najvecem-godisnjem-rastu-cijene-u-vise-od-15-godina-42446744-e4c4-11f0-9a51-9600040c8f8e
  2. Westmetall. Copper, LME Copper cash settlement i ugovor za isporuku za tri mjeseca, dnevne vrijednosti i zalihe.https://www.westmetall.com/en/markdaten.php?action=table&field=LME_Cu_cash
  3. London Metal Exchange. LME Copper, specifikacija ugovora i način kotacije. https://www.lme.com/en/metals/non-ferrous/lme-copper#Overview
  4. European Central Bank. Euro exchange rates charts, USD, referentni tečajevi u prosincu 2025. (graf) https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/euro_reference_exchange_rates/html/eurofxref-graph-usd.en.html
  5. European Central Bank. Euro Foreign Exchange Reference Rates, 31 December 2024. https://www.ecb.europa.eu/stats/exchange/eurofxref/shared/pdf/2024/12/20241231.pdf
  6. Reuters. Analize kretanja cijene bakra u 2025., uključujući ulogu trgovinskih mjera i tržišnih diferencijala. https://www.reuters.com/markets/commodities/disruption-dislocation-lme-metals-year-seven-charts-2025-12-23
  7. International Energy Agency. Global Critical Minerals Outlook 2025.https://www.iea.org/reports/global-critical-minerals-outlook-2025
  8. Europska komisija. Strategic Raw Materials, Copper, factsheet. 2025. Dostupno na: https://webgate.ec.europa.eu/circabc-ewpp/d/d/workspace/SpacesStore/6e3635af-0ea3-4d27-93fb-ddbb2eeec585/download
  9. EUR-Lex. Uredba (EU) 2024/1252 od 11. travnja 2024. (Critical Raw Materials Act). Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2024/1252/oj/eng
  10. Europska komisija. Critical raw materials, informativne stranice. Dostupno na: https://single-market-economy.ec.europa.eu/sectors/raw-materials/areas-specific-interest/critical-raw-materials_en
  11. MacroMicro. LME Copper Spot Price (graf). https://en.macromicro.me/series/17447/lme-copper-spot-price
  12. MacroMicro. Copper — LME warehouse stock (graf). https://en.macromicro.me/series/3613/copper-lme-warehouse-stock

“Šok” za 1,6 milijuna? Da, dopunsko poskupljuje, ali nije riječ o “zdravstvenom” općenito

Riportal (preuzet iz RTL/Net.hr partnerske mreže) točno prenosi odluku HZZO-a o novoj cijeni dopunskog zdravstvenog osiguranja od 1. veljače 2026., ali naslovni okvir je senzacionalistički i terminološki neprecizan.

Autori: prof. sr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Police dopunskog zdravstvenog osiguranja poskupljuju od 1. veljače iduće godine, nova cijena iznosi 180,00 eura godišnje, odnosno 15,00 eura mjesečno, riječ je o poskupljenju od čak 61 posto, a promjena se odnosi na oko 1,6 milijuna građana, dok je oko pola milijuna oslobođeno plaćanja.”- Riportal.net.hr (partnerski prijenos RTL/Net.hr sadržaja), 30.12.2025. (1)

Područje analize

U Hrvatskoj je obvezno zdravstveno osiguranje temeljni i obvezni sustav zdravstvene zaštite koji provodi HZZO, dok su dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje oblici dobrovoljnog osiguranja koji se ugovaraju odvojeno, ponajprije radi pokrivanja participacije i ograničavanja osobnih izdataka. (2) (3) Zbog toga je ključno razlikovati što točno poskupljuje. Ne poskupljuje “zdravstveno” kao cjelina, nego premija police dopunskog zdravstvenog osiguranja koju provodi HZZO. Ovakve vijesti imaju izraženu društvenu važnost jer dopunsko osiguranje izravno utječe na kućne budžete, osobito kod starijih osoba i kroničnih bolesnika. Naslovna dramatizacija (“šok”, “drastično”) može pojačati dojam iznenadnog udara i prikriti činjenicu da znatan dio osiguranika uopće ne plaća premiju jer ostvaruje pravo na financiranje iz državnog proračuna. (4) (5) Analizu strukturiramo kroz četiri pitanja: postoji li formalna odluka i kada se primjenjuje, koliki je stvarni rast cijene i je li postotak korektno prikazan, na koga se promjena odnosi te što naslov prešućuje, ponajprije razliku između dopunskog i obveznog osiguranja.

Analiza

1) “Dobilo zeleno svjetlo”: postoji li odluka i od kada vrijedi?

U tekstu se tvrdi da je poskupljenje “dobilo zeleno svjetlo” te da se nova cijena primjenjuje od 1. veljače 2026. (1) Ta je tvrdnja provjerljivo točna. HZZO je 30. prosinca 2025. objavio da je Upravno vijeće, nakon provedenog savjetovanja s javnošću, donijelo odluku kojom se cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja utvrđuje na 180,00 eura godišnje, odnosno 15,00 eura mjesečno. Odluka se primjenjuje od 1. veljače 2026. na sve važeće i novougovorene police. (4) Naslovna formulacija “zeleno svjetlo” u ovom slučaju nije prazna metafora. Odluka doista postoji i formalno je donesena. Medijski tekst ne ulazi u tehničke detalje provedbe, ali ključni elementi – postojanje odluke i datum primjene – potvrđeni su službenim izvorom. (4)

2) “Drastično” i “61 posto”: je li matematika korektna?

Tekst navodi da je riječ o poskupljenju od “čak 61 posto”, uz godišnju razliku od 68,51 eura. (1) Dosadašnja cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a iznosila je 9,29 eura mjesečno, odnosno 111,49 eura godišnje. (6) Nova cijena iznosi 15,00 eura mjesečno, odnosno 180,00 eura godišnje. (4) Godišnja razlika doista iznosi 68,51 eura. Postotni rast na mjesečnoj razini iznosi približno 61,5 posto, pa se medijski navod od “61 posto” može smatrati zaokruživanjem naniže. (4) (6) Vrijednosni pridjev “drastično” ima retoričku funkciju, ali nije posve neutemeljen jer se radi o skoku od oko 60 posto. Ono što nedostaje jest kontekst. Čitatelj iz naslova ne saznaje da cijena police nije mijenjana više od desetljeća. HZZO u obrazloženju navodi da se cijena nije mijenjala 12 godina te da se uvodi jedinstvena nova cijena. (7)

3) “Oko 1,6 milijuna” i “oko pola milijuna”: na koga se promjena odnosi?

Tekst tvrdi da se promjena odnosi na oko 1,6 milijuna građana, dok je oko pola milijuna oslobođeno plaćanja. (1) Prema Izvješću o poslovanju HZZO-a za 2024. godinu, na dan 31. prosinca 2024. postojalo je 1.601.836 osiguranika koji sami plaćaju policu dopunskog osiguranja te 538.886 polica financiranih iz državnog proračuna. Ukupan broj iznosio je 2.140.722. (8) Medijski izrazi “oko 1,6 milijuna” i “oko pola milijuna” u tom su smislu brojčano točni. Međutim, formulacija “1,6 milijuna Hrvata” nije precizna. Službeni podaci govore o osiguranicima i policama, a ne o nacionalnoj pripadnosti. Sustav obveznog zdravstvenog osiguranja obuhvaća i osobe koje nisu hrvatski državljani, primjerice prema pravilima EU koordinacije. (2) (8) Dodatnu konfuziju može stvoriti i URL u kojem se decimalni zarez pretvara u “16”, što na prvi pogled može sugerirati “šesnaest milijuna”, iako se u samom tekstu govori o 1,6 milijuna. (1)

4) Najveći problem: neprecizno “zdravstveno”

U naslovu se govori o “poskupljenju zdravstvenog”, što mnogi čitatelji razumiju kao poskupljenje zdravstvenog osiguranja općenito ili čak “zdravstva”. U samom tekstu, međutim, jasno je da se radi isključivo o dopunskom zdravstvenom osiguranju. (1) Ta razlika nije terminološka sitnica. Obvezno zdravstveno osiguranje ostaje nepromijenjeno, dok dopunsko predstavlja dobrovoljni instrument za pokrivanje participacije. (2) (3) Izostaje i važna praktična informacija: dio građana ima pravo na plaćanje premije dopunskog osiguranja iz državnog proračuna prema prihodovnom cenzusu. HZZO je početkom prosinca 2025. objavio nove iznose cenzusa koji se primjenjuju od 1. siječnja 2026., što bitno utječe na stvarni doseg poskupljenja. (5)

Zaključak

Tvrdnje da HZZO povećava cijenu police dopunskog zdravstvenog osiguranja na 15 eura mjesečno, odnosno 180 eura godišnje, te da se nova cijena primjenjuje od 1. veljače 2026., provjerljivo su točne i u skladu sa službenim objavama. (4) Navodi o oko 1,6 milijuna osiguranika koji sami plaćaju policu i oko pola milijuna onih čija se premija financira iz proračuna odgovaraju službenim podacima HZZO-a. Postotak rasta od “61 posto” blago je zaokružen, ali matematički utemeljen. (4) (6) (8) Problem nije u brojkama, nego u naslovnom okviru. Senzacionalistički ton i neprecizno korištenje izraza “zdravstveno” mogu dovesti do pogrešnog zaključka da poskupljuje zdravstveni sustav u cjelini. Dodatno, formulacija “Hrvata” umjesto “osiguranika” smanjuje preciznost izvještavanja. Time, ovaj članak možemo ocijeniti “većinski točan”. Ključne činjenice su točne i provjerljive, ali naslov i dio formulacija pojačavaju alarm i zamagljuju stvarni opseg mjere.

Vidi:

  1. Riportal.net.hr. “Šokantne vijesti za 1,6 milijuna Hrvata: Drastično poskupljenje dopunskog zdravstvenog dobilo zeleno svjetlo”. 30.12.2025. https://riportal.net.hr/vijesti/sokantne-vijesti-za-16-milijuna-hrvata-drasticno-poskupljenje-zdravstvenog-dobilo-zeleno-svjetlo/526454/
  2. Narodne novine. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/2013). https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_80_1666.html
  3. Narodne novine. Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 85/2006). https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_85_2016.html
  4. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). “Dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a po novoj cijeni od 1. veljače 2026.” https://hzzo.hr/novosti/dopunsko-zdravstveno-osiguranje-hzzo-po-novoj-cijeni-od-1-veljace-2026
  5. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). “Utvrđen prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna u 2026.” https://hzzo.hr/novosti/utvrden-prihodovni-cenzus-za-ostvarivanje-prava-na-placanje-premije-dopunskog-0
  6.  HZZO (portal dopunskog osiguranja). “Dopunsko zdravstveno osiguranje koje provodi Zavod” (stranica s važećom cijenom 9,29 EUR mjesečno / 111,49 EUR godišnje). https://dzo.hzzo.hr/dopunsko-zdravstveno-osiguranje-koje-provodi-zavod-0
  7. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). “Prijedlog promjene jedinstvene cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja” (navod o nepromijenjenoj cijeni 12 godina + prijedlog 15 EUR). https://hzzo.hr/novosti/dzo/prijedlog-promjene-jedinstvene-cijene-police-dopunskog-zdravstvenog-osiguranja
  8. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Izvješće o poslovanju HZZO-a za 2024. godinu (PDF). https://hzzo.hr/sites/default/files/inline-files/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20poslovanju%20HZZO-a%20za%202024.%20godinu.pdf

“Dignite novac danas” kao financijski alarm: spektakl hitnosti koji ne rješava stvarni problem

Tekst Dnevno.hr sugerira da je masovno podizanje gotovine razuman odgovor na navodne „gubitke” u banci, iako se kupovna moć ne čuva seljenjem novca s računa u ladicu, nego razumijevanjem realnog prinosa, rizika i postojećih zaštitnih mehanizama.

Autori: prof. dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Zašto biste već danas trebali dignuti novac iz banke: Zbog nemara gubite velike svote” — Dnevno.hr (autor naveden u sažetku: Ivana Jurišić), 27.12.2025., (1). U istom kontekstu u javno dostupnom sažetku navodi se i raspon kamatnih stopa na oročenja (“…kamate između 0,02 i 2,8 %… ako poželite oročiti 10 tisuća eura na godinu”). (1)

Područje analize

Tvrdnja je društveno važna jer potiče ponašanje koje može povećati osobni rizik (krađa, gubitak, prijevara), a pritom zamagljuje razliku između nominalnog iznosa (koliko eura piše na računu) i realne vrijednosti (što se za taj iznos može kupiti). U razdobljima povišene inflacije građani doista osjećaju “gubitak” kupovne moći, no iz toga ne slijedi da je racionalno “spas” tražiti u podizanju gotovine. Provjera se zato fokusira na četiri kuta: (i) što točno znači “gubiti” u banci u realnim terminima i je li to “nemar”, (ii) kakva je zakonska zaštita depozita i što ona pokriva, (iii) je li gotovina izvan banke manje rizična i “bolje čuva vrijednost”, (iv) koje su realne, provjerljive alternative za smanjenje erozije kupovne moći bez senzacionalizma.

Analiza

1) Što je rečeno i kako: “hitno danas” plus “nemar” kao moralna presuda

Izraz „već danas” u naslovu djeluje kao okidač hitnosti: sugerira da je odgađanje kažnjivo, pa racionalno razmatranje ustupa mjesto impulzivnoj reakciji. Dodatak „zbog nemara” pritom uvodi moralnu etiketu, prebacujući fokus s odnosa inflacije, kamata i naknada na navodnu neodgovornost pojedinca. To je retorički učinkovito, ali analitički problematično: kupovna moć može se smanjivati i kod vrlo savjesnih štediša ako je realna kamatna stopa negativna. Ključni propust je implicitni uzročno-posljedični skok: iz činjenice da se novac na transakcijskom računu često slabo ili nikako ne oplođuje ne slijedi da je “rješenje” izvaditi ga iz banke. Naprotiv, prebacivanje iz bankovnog depozita u kućnu gotovinu ne mijenja inflaciju i ne stvara prinos; samo mijenja profil rizika. 

2) Što nedostaje: definicija “gubitka” i osnovna matematika realnog prinosa

Kad medijski tekst govori o “gubitku velikih svota”, bez jasnog imenovanja mehanizma, čitatelj može pogrešno zaključiti da banka “uzima” novac ili da je depozit nesiguran. U većini slučajeva riječ je o eroziji realne vrijednosti: ako inflacija raste brže od kamate, realni prinos je negativan. Eurostat je za Hrvatsku u studenome 2025. bilježio godišnju stopu inflacije (HICP) oko 4,3%. (2) Ako je kamata na sredstva na računu 0%, tada je “gubitak” u kupovnoj moći približno jednak inflaciji. Ali ako netko podigne gotovinu i drži je kod kuće, realna erozija i dalje postoji: cijene rastu bez obzira na to je li novac na računu ili u novčaniku. Ono što se može promijeniti nije inflacija, nego prinos (kroz druge instrumente) i trošak (kroz naknade), ali to nije isto što i “dignite novac iz banke”. U javno prikazanom sažetku spominje se raspon kamata na oročenja. I takav raspon sam po sebi ne dokazuje preporuku za gotovinu, nego suprotno: sugerira da postoje bankovni proizvodi s prinosom, koji se biraju usporedbom uvjeta, ročnosti i mogućnosti prijevremenog raskida. (1)

3) Zaštita depozita: sustav postoji upravo zato da “trčanje na banku” ne bude default

Najveća činjenična rupa u alarmističkim savjetima o podizanju novca jest prešućivanje regulatornog okvira. U Europskoj uniji vrijedi Direktiva o sustavima osiguranja depozita koja propisuje pokriće od 100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji u slučaju nedostupnosti depozita. (3) U Hrvatskoj je nadležno tijelo Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD/DAB), koja eksplicitno navodi osigurani iznos 100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji, uz mogućnost privremeno višeg pokrića u određenim životnim situacijama, te isplatu unutar 7 radnih dana. (4) Drugim riječima, tvrdnja implicira da je građanin nezaštićen ako “ne reagira odmah”. No sustav je dizajniran upravo obratno: da se izbjegne panika i da se deponentima pruži predvidiva zaštita bez potrebe za masovnim podizanjem gotovine. Direktiva propisuje i rok dostupnosti “repayable amount” unutar sedam radnih dana (uz tranzicijski period do 31.12.2023.). (3) Često se u sličnim tekstovima “igra” i kartom bail-ina (“uzeli su na Cipru”, “uzet će i kod nas”). No i tu je ključna nijansa: u pravilima sanacije banaka, pokriveni depoziti (do razine osiguranja) imaju poseban tretman, a institucije poput Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB – Single Resolution Board) u svojim objašnjenjima naglašavaju razliku između pokrivenih i nepokrivenih depozita u kontekstu sanacije. (5)

4) Gotovina “kod kuće” nije neutralna opcija: zamjena jednog rizika drugim

Tekstualni okvir “dignite novac iz banke” u praksi potiče ponašanje koje otvara nove rizike: fizičku krađu, gubitak, oštećenje, prijevarne sheme i jednostavno manjak tragova (što otežava dokazivanje vlasništva). Regulirani bankovni depoziti nose institucionalne mehanizme zaštite; kućna gotovina uglavnom ne nosi. (4) Još važnije, gotovina ne rješava temeljnu tezu o “gubitku”. Ako je problem inflacija, gotovina je jednako izložena inflaciji kao i depozit bez kamata. Razlika nastaje tek ako depozit nosi neku kamatu ili ako se sredstva plasiraju u instrumente koji imaju očekivani prinos. Zato “podizanje” nije ekonomski odgovor, nego logistički potez s dodatnim sigurnosnim troškovima.

5) Što bi bio korektan savjet: usporedba prinosa i troškova, a ne alarm

Korektan, potrošački odgovoran tekst u situaciji povišene inflacije trebao bi čitatelju dati tri provjerljive stvari: razliku nominalno/realno, informaciju o osiguranju depozita i realne opcije koje ne počivaju na panici. U tom smislu korisno je i da postoje službene statistike o kamatnim stopama na depozite, koje prate monetarne institucije u okviru europskog statističkog sustava (npr. ECB statistika kamatnih stopa MFI-jeva). (6) To i dalje ne znači da je “oročenje” univerzalno najbolje, niti da su kamate uvijek iznad inflacije. Znači samo da je racionalan put: usporediti uvjete, razumjeti ročnost, likvidnost i naknade, te odlučiti u skladu s vlastitim horizontom i tolerancijom rizika. Alarmistički naslov koji sugerira hitno podizanje novca preskače taj osnovni potrošački minimum i stvara lažnu dihotomiju: ili “dignite danas” ili “gubite velike svote”.

Zaključak

Na temelju dostupnog javnog sažetka i naslovnog okvira, poruka da biste “već danas” trebali dignuti novac iz banke “jer zbog nemara gubite velike svote” jest manipulativno uokvirena i činjenično problematična. Da, u uvjetima inflacije kupovna moć novca može padati ako je prinos nizak. No podizanje gotovine ne uklanja inflaciju, ne stvara prinos i u pravilu povećava sigurnosne rizike. Usto, prešućuje se ključna činjenica da u Hrvatskoj i EU postoji sustav osiguranja depozita do 100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji, uz isplatu u roku (u pravilu) do 7 radnih dana, te jasno definirane iznimke i privremeno višu zaštitu u određenim životnim situacijama. (3), (4) Time, ovom članku možemo dati ocjenu ,,netočan”. Opravdanje: naslovno-savjetodavni zaključak (“dignite novac danas”) ne slijedi iz ekonomskih činjenica o inflaciji i kamatama te ignorira postojeće zaštitne mehanizme i rizike, čime čitatelja navodi na pogrešnu i potencijalno štetnu radnju.

Vidi:

  1. Dnevno.hr. “Zašto biste već danas trebali dignuti novac iz banke: Zbog nemara gubite velike svote”. 27.12.2025. https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/zasto-biste-vec-danas-trebali-dignuti-novac-iz-banke-zbog-nemara-gubite-velike-svote-3163632/
  2. Eurostat. Euro area annual inflation down to 2.3% (priopćenje s tabličnim prikazom po državama; uključuje Hrvatsku). https://ec.europa.eu/eurostat/en/web/products-euro-indicators/w/2-17122025-ap
  3. EUR-Lex. Direktiva 2014/49/EU o sustavima osiguranja depozita (konsolidirani tekst). https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?from=BG&uri=CELEX:02014L0049-20140702&
  4. Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD/DAB). Osigurani iznos. https://www.haod.hr/sustav-osiguranja-depozita/osigurani-iznos
  5. Single Resolution Board (SRB). Objašnjenja o sanaciji/bail-inu i tretmanu depozita. https://www.haod.hr/sustav-osiguranja-depozita/osigurani-iznos
  6. European Central Bank (ECB) Data Portal. Bank interest rates – deposits from households with an agreed maturity of up to one year (new business), Croatia, Monthly (MIR dataset). https://data.ecb.europa.eu/data/datasets/MIR/MIR.M.HR.B.L22.F.R.A.2250.EUR.N

Inflacija kao univerzalni krivac kad se turizam i potrošnja objasne jednom riječju

Kad “inflacija” postane univerzalno objašnjenje i za potrošnju građana i za navodni odljev turista, bez definicija, mjerljivih pokazatelja i dokaza o ponašanju gostiju.

Autori: prof. dr. sc. Kristijan Krkač & Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku HRT-ovih vijesti “Više gostiju u prosincu, inflacija i dalje koči potrošnju“, objavljenom 26. prosinca 2025., navodi se da je inflacija “ključna riječ“, pri čemu se sugerira da se zbog rasta cijena dio tradicionalnih gostiju premišlja između dolaska u Hrvatsku i odabira destinacija poput Turske, Grčke ili Italije. Kao sekundarna tvrdnja, već naslov i središnji okvir teksta sugeriraju da “inflacija i dalje koči potrošnju”. Kao dodatni kontekst navodi se i brojčana tvrdnja o blagdanskom presjeku: “u prvih 20 dana prosinca” 20% više dolazaka i 12 % više noćenja u odnosu na godinu prije, bez navođenja izvora i metodologije tog presjeka. (1)

Područje analize

Da bi se ovakve tvrdnje mogle provjeriti, potrebno je razdvojiti tri razine koje se u medijskim interpretacijama često spoje u jednu rečenicu:

  • Inflacija: statistička stopa rasta cijena, odnosno promjena kroz vrijeme. Važno je razlikovati stopu rasta od razine cijena, jer ljudi i turisti često reagiraju na doživljaj “koliko je skupo”, a ne samo na to “koliko je poskupjelo”.
  • Potrošnja: ne mjeri se dojmom da je “skuplje pa se manje troši”, nego realnim pokazateljima, primjerice realnim prometom u trgovini na malo, koji nastoje odvojiti količinu kupljenog od utjecaja cijena.
  • Turistička potražnja: o cjenovnoj konkurentnosti se može i treba govoriti, ali uz minimum standarda dokazivanja, odnosno uz podatke koji povezuju cijene i odluku gosta (ankete, trendovi rezervacija, promjene tržišnih udjela po emitivnim tržištima, struktura rezervacija i sl.).

Problem HRT-ova okvira leži u logici “ključne riječi“, pri čemu se inflacija koristi kao univerzalno objašnjenje i za domaću potrošnju i za odluke turista, bez jasne operativne definicije i bez empirijskih dokaza o navodnom preusmjeravanju gostiju prema konkurenciji. (1)

Analiza

1) Što je rečeno i kako: inflacija kao narativni most

U HRT-ovu tekstu inflacija se uvodi kao “ključna riječ” i odmah povezuje s navodnim okretanjem gostiju prema drugim zemljama (Turska, Grčka, Italija). Taj uzročno-posljedični skok ostaje bez provjerljivih “prijelaznih koraka”: ne navodi se izvor za tvrdnju o “premišljanju”, nije definirano na koga se odnosi pojam “tradicionalni gosti” (što bi, u statističkom smislu, podrazumijevalo ključna emitivna tržišta), izostaje segmentacija (npr. hoteli naspram kampova, obiteljski odmori naspram city breaka, cjenovni razredi), kao i bilo kakva mjera ponašanja (rezervacije, tržišni udjeli, promjena prosječnog trajanja boravka ili motivacijske ankete). (1) Istodobno, isti tekst iznosi brojke za “prvih 20 dana prosinca”, ali bez izvora i metodologije, pa čitatelj ne može znati radi li se o nacionalnom zbroju, odabranim destinacijama, određenoj vrsti smještaja ili nekom drugom uzorku. (1)  Mjesečni trend noćenja turista kroz posljednje godine stavlja u kontekst tvrdnju o “više gostiju u prosincu“.

Graf 1 prikazuje godišnji broj noćenja turista u RH (01–12), 2020.–2024. To daje kontekst (razina/opravak), ali ne provjerava tvrdnju o “prvih 20 dana prosinca” — za to trebaju mjesečni podaci za 2025. koje HRT ne navodi. Izvor: DZS PC-AXIS (dolasci i noćenja u komercijalnom smještaju). (6)

2) Što pokazuju službeni podaci o inflaciji u relevantnom razdoblju

Prema DZS-u, cijene mjerene indeksom potrošačkih cijena u studenome 2025. bile su u prosjeku 3,8% više nego u studenome 2024. (2) U istom priopćenju prikazan je i HICP: ukupno +4,3%, a “Restorani i hoteli” +8,7% (XI 2025./XI 2024.). To je turistički relevantno jer se radi o komponenti troškova koju gost najizravnije osjeti kroz cijene smještaja i ugostiteljstva. Međutim, važno je razdvojiti dvije tvrdnje koje se u javnom govoru često stapaju u jednu. Podatak o rastu cijena govori što se dogodilo s cijenama. Zaključak da su se gosti zbog toga preusmjerili prema konkurenciji traži dodatni dokaz: usporedbe s konkurentskim destinacijama i podatke o ponašanju gostiju (rezervacije, tržišni udjeli, ankete o razlozima izbora destinacije). (1) (2) DZS u istom priopćenju navodi i harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) od +4,3% na godišnjoj razini u studenome 2025. (2) Graf 2 pokazuje varijabilnost inflacije kroz vrijeme, a Graf 3 da su stavke povezane s turizmom iznad prosjeka.

Graf 2 prikazuje kretanje godišnjih stopa promjene, prikazanih po mjesecima CPI; graf ilustrira da inflacija varira po mjesecima i da je nužno razložiti je po komponentama prije izvlačenja zaključaka o utjecaju na potrošnju ili turizam. Izvor: DZS — Indeksi potrošačkih cijena, studeni 2025. (CIJ-2025-1-1/11). (2)

Graf 3 pokazuje godišnje stope promjene HICP-a po ECOICOP skupinama; “Restorani i hoteli” iznose +8,7 % (XI 2025./XI 2024.). To je relevantno za cijene u turizmu, ali samo po sebi ne dokazuje preusmjeravanje gostiju bez booking/udjel podataka. Izvor: DZS – CIJ-2025-1-1/11. (2)

3) “Inflacija i dalje koči potrošnju”: što kažu realni pokazatelji

Naslovni okvir sugerira opće “kočenje” potrošnje. Međutim, DZS za listopad 2025. navodi da je kalendarski prilagođeni realni promet trgovine na malo porastao 4,1 % na godišnjoj razini, uz nastavak rasta 31. mjesec zaredom. (3) Pojam “realno” ovdje ima ključnu funkciju: pokušava opisati raste li količina kupljene robe i usluga, a ne samo iznos potrošnje koji može rasti zbog viših cijena. To ne znači da inflacija ne pogađa kućanstva ili da se dio potrošača ne prilagođava, niti da pojedine stavke nisu osjetno skuplje, no pokazuje da tvrdnja “koči potrošnju” ne može stajati kao opći opis bez preciziranja na koju vrstu potrošnje se misli, na koji dio stanovništva i u kojem razdoblju. (3)  Realni indeksi prometa trgovine na malo (2020–2025) pokazuju trend volumena potrošnje očišćen od učinka cijena.

Graf 4 pokazuje realne indekse prometa trgovine na malo, koji su kalendarski prilagođeni. U listopadu 2025. realni promet bilježi porast od +4,1 % godišnje (31. mjesec rasta), što sugerira povećanje kupljenih količina i osporava opću tvrdnju da inflacija automatski “koči potrošnju“. Izvor: DZS — Trgovina na malo, listopad 2025. (USL-2025-1-1/10). (3)

4) Jesu li “tradicionalni gosti” doista skrenuli prema Turskoj, Grčkoj i Italiji

HRT iznosi zaključak o preusmjeravanju prema konkurenciji, ali bez dokaza koji ga podupire: u tekstu nema anketa, booking podataka ni promjena tržišnih udjela po emitivnim tržištima. (1) Službena turistička statistika DZS-a za 2025. pokazuje mjesečnu varijabilnost koja sama po sebi ne potvrđuje tezu “mnogi su otišli drugdje”. Primjerice, za srpanj 2025. bilježi se pad dolazaka od 1,3 % i noćenja od 0,8 % u odnosu na srpanj 2024. (4), dok se za listopad 2025. bilježi porast dolazaka od 2,3 % i noćenja od 2,4 % u odnosu na listopad 2024. (5). U prvih 10 mjeseci 2025. ukupna noćenja rastu 1,2 %, a noćenja stranih turista 0,8 % u odnosu na isto razdoblje 2024. (5) Takvi podaci mogu biti kompatibilni s raspravom o cijenama i konkurentnosti, ali ne odgovaraju na ključno pitanje koje HRT implicira: tko se točno preusmjerava, u kojem obujmu i na temelju kojih motiva, te je li inflacija uzrok ili tek opća etiketa za osjećaj “Hrvatska je skupa”. (1) (4) (5) Apsolutni brojevi noćenja po tržištima (Graf 5) daju okvir, ali za zaključak o “preusmjeravanju” trebaju udjeli i/ili booking podaci.

Graf 5 prikazuje apsolutni broj noćenja po odabranim emitivnim zemljama (01–12), 2020.–2024. To može pokazati rast/pad po tržištima, ali bez izračuna udjela ne potvrđuje tezu da se gosti “okreću” konkurenciji. Izvor: DZS PC-AXIS (dolasci i noćenja u komercijalnom smještaju). (6)

Zaključak

Ovom članku može se dati ocjena “većinski netočan”. HRT-ov tekst spaja dvije poruke: “više gostiju u prosincu” i “inflacija kao ključna riječ koja koči potrošnju i odvlači goste konkurenciji”. Prva se poruka oslanja na kratki presjek “prvih 20 dana prosinca” bez izvora i metodologije. (1) Druga se postavlja kao širok uzročno-posljedični okvir bez dokaza o ponašanju turista i bez precizne definicije “potrošnje” koju navodno koči. (1) Službeni podaci DZS-a potvrđuju inflaciju u studenome 2025. (+3,8 % godišnje) i iznadprosječan rast skupine “Restorani i hoteli” (+7,3 %), što je relevantno za raspravu o cijenama u turizmu. (2) Istodobno, realni pokazatelji potrošnje kroz trgovinu na malo ne podupiru opći okvir “kočenja”, jer realni promet raste (+4,1 % u listopadu 2025., uz rast 31. mjesec zaredom). (3) Turistička statistika za 2025. pokazuje mjesečnu varijabilnost i blage kumulativne poraste, ali nije dovoljna da bi se tvrdilo da se “mnogi tradicionalni gosti” zbog inflacije okreću Turskoj, Grčkoj i Italiji. (1) (4) (5)

Vidi:

  1. HRT Vijesti. Više gostiju u prosincu, inflacija i dalje koči potrošnju. 26.12.2025. https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/vise-gostiju-u-prosincu-inflacija-i-dalje-koci-potrosnju-12492750
  2. Državni zavod za statistiku (DZS). CIJ-2025-1-1/11 Indeksi potrošačkih cijena u studenome 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97153
  3. Državni zavod za statistiku (DZS). USL-2025-1-1/10 Trgovina na malo u listopadu 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97619
  4. Državni zavod za statistiku (DZS). TUR-2025-1-1/7 Dolasci i noćenja turista u komercijalnom smještaju u srpnju 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97109
  5. Državni zavod za statistiku (DZS). TUR-2025-1-1/10 Dolasci i noćenja turista u komercijalnom smještaju u listopadu 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97115
  6. Državni zavod za statistiku (DZS). PC-Axis (PX-Web) baza: Dolasci i noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima – Tablica 1.3 “Dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta, Republika Hrvatska, županije, po mjesecima”; izvadak 2020–2024 (godišnji zbrojevi 01–12; po zemlji prebivališta).  https://web.dzs.hr/PxWeb/pxweb/hr/Turizam/Turizam__Dolasci%20i%20no%C4%87enja%20turista%20u%20komercijalnim%20smje%C5%A1tajnim%20objektima

„Granica siromaštva” kao politička kratica: 600 eura je blizu službenog praga, ali nije isto što i „ne može se preživjeti”

Nacional prenosi Špikinu tvrdnju da je mirovina ispod 600 eura “granica siromaštva”, ali službeni prag ovisi o godini i tipu kućanstva pa je 600 eura samo približna usporedba.

Autori: prof. dr. sc. Kristijan Krkač & Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku portala Nacional.hr, objavljenom 29. prosinca 2025., prenesena je izjava Milivoja Špike u kojoj se navodi: „To je već granica siromaštva i s tim sredstvima se ne može preživjeti…”. U istom tekstu iznosi se i brojčana procjena da „i dalje imamo nekih 650 tisuća ljudi” koji će imati mirovinu manju od 600 eura. (1)

Područje analize

U javnom govoru izraz „granica siromaštva” često služi kao snažna politička skraćenica za „premalo za život”. No u službenoj statistici Hrvatske i EU najčešće se misli na prag rizika od siromaštva (at-risk-of-poverty threshold) i pripadajuću stopu rizika od siromaštva: udio osoba čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak (nakon socijalnih transfera) ispod praga postavljenog na 60% nacionalnog medijana. (2) Ta mjera je relativna (ovisi o medijanu dohotka) i ne mjeri „biološku granicu preživljavanja”, nego niske dohotke u odnosu na ostatak društva. (2) (3) Ova provjera zato razdvaja tri stvari koje se u izjavi stapaju u jednu rečenicu: (a) što „granica siromaštva” znači u službenoj metodologiji; (b) koliko je 600 eura blizu službenog praga; (c) što je empirijski provjerljivo u dijelu o broju umirovljenika, a što ostaje vrijednosna ocjena („ne može se preživjeti”). (2) (3)

Analiza

1) Što je „granica siromaštva” u službenim definicijama

Eurostat definira stopu rizika od siromaštva kao udio osoba čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak (nakon transfera) ispod praga koji se postavlja na 60% nacionalnog medijana ekvivalentnog dohotka. (2) Dvije su posljedice te definicije ključne za ovu temu. Prvo, riječ je o dohotku prilagođenom veličini i sastavu kućanstva (ekvivalizacija). To znači da se brojka „600 eura” ne može automatski čitati jednako za samca i za kućanstvo s više članova. (2) (3) Drugo, prag je relativan: pomiče se s medijanom. U zemlji koja općenito postaje bogatija prag može rasti i ako se pojedincu ne mijenja realna kupovna moć; obratno, u krizi prag može padati dok cijene nekih nužnih dobara rastu. Zbog toga je pogrešno prag rizika od siromaštva tumačiti kao „objektivnu granicu života”, iako je kao statistički indikator iznimno važan za praćenje društvenih nejednakosti i dizajn socijalnih politika. (2) DZS u priopćenju o pokazateljima siromaštva za 2024. eksplicitno navodi i definiciju i ograničenje: stopa rizika od siromaštva „ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno”, nego koliko ih ima dohodak ispod praga; a prag je 60% medijana ekvivalentnog dohotka. (3) To je službeni okvir u kojem bi se izraz „granica siromaštva” trebao koristiti ako se želi preciznost.

2) Je li 600 eura „granica siromaštva” u Hrvatskoj — brojčano

DZS navodi da je prag rizika od siromaštva u 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio 7.407 eura godišnje. (3) Kada se to preračuna na mjesec, riječ je o oko 617 eura mjesečno. Dakle, brojka 600 eura jest blizu praga za samca, ali nije jednaka službenom pragu za 2024. — razlika je reda veličine ~17 eura mjesečno, ovisno o zaokruživanju. (3)

Ovdje postoje dvije važne nijanse koje politička formulacija prešućuje:

  • Prva nijansa je godina. Prag koji DZS objavljuje odnosi se na konkretan statistički ciklus (u ovom slučaju 2024.) i može se mijenjati iz godine u godinu. (3) Kad se u političkoj izjavi govori „od 1. siječnja” ili općenito o budućem razdoblju, korektnije je reći da je 600 eura „oko” praga prema posljednjim objavljenim podacima, a ne predstavljati broj kao fiksnu i vječnu granicu.
  • Druga nijansa je tip kućanstva. DZS za 2024. navodi i prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina: 15.554 eura godišnje (oko 1.296 eura mjesečno za kućanstvo). (3) To ne znači da je 1.296 eura „dovoljno”, nego da se službeni prag mijenja s kućanstvom zbog ekvivalizacije. U raspravi o mirovinama to je presudno: umirovljenik koji živi sam i umirovljenik u dvočlanom kućanstvu nisu usporedivi bez tog konteksta.

Zaključno, dio izjave koji sugerira da je 600 eura „na razini granice siromaštva” ima statističku potporu kao približna usporedba za samca, ali je netočan ako se čita kao precizna identifikacija službenog praga i ako se zanemari kućanstveni kontekst. (3)

3) „Ne može se preživjeti” i broj „oko 650 tisuća ispod 600”

Tvrdnja „s tim sredstvima se ne može preživjeti” nije provjerljiva jednom službenom statistikom poput praga rizika od siromaštva. To je normativan sud koji ovisi o troškovima stanovanja, zdravlja, dugovima, regionalnim cijenama, imovini, obiteljskoj pomoći i potrošačkim navikama. Službeni indikatori mogu potvrditi da je rizik od siromaštva među starijima visok (DZS u istom priopćenju navodi 37,0% za dob 65+ u 2024.), ali ne mogu „dokazati preživljavanje” kao apsolutnu činjenicu za svakog pojedinca. (3) Što se tiče sekundarne tvrdnje o „oko 650 tisuća” umirovljenika s mirovinom manjom od 600 eura, najbolji izvor je HZMO-ova distribucija mirovina „prema svotama”, koju HZMO objavljuje mjesečno kroz statističke materijale i otvorene datoteke. (4) U ovom okruženju nije bilo moguće izravno učitati HZMO-ove priložene PDF/XLSX tablice (tehničko ograničenje pristupa datotekama), pa se brojčana provjera ne može rekonstruirati do zadnje znamenke iz primarne tablice u istom odgovoru. Ipak, neovisni medijski sažeci koji se pozivaju na HZMO podatke navode da je u studenome isplaćeno 662.667 mirovina/korisnika ispod 600 eura (oko 58%). (6) Ta veličina je kompatibilna s političkom formulom „oko 650 tisuća”, ali uz dvije ograde: (a) treba paziti govori li se o broju korisnika ili broju isplata (u praksi se često preklapaju, ali terminološki nije isto), i (b) broj ovisi o tome promatra li se samo sustav „općih propisa” ili ukupna masa mirovina uključujući posebne režime. (6) (7)

Ukratko: dio o „650 tisuća ispod 600” izgleda vjerojatan i blizak javno prenošenim vrijednostima, no bez izravne tablice u ruci treba ga tretirati kao procjenu „reda veličine”, a ne kao precizan statistički podatak. (4) (5) (6)

Zaključak

Izjava da je mirovina manja od 600 eura „već granica siromaštva” počiva na realnoj intuiciji, ali miješa kolokvijalno značenje siromaštva s preciznim statističkim pojmom. Službeni prag rizika od siromaštva u Hrvatskoj za 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio je 7.407 eura godišnje (oko 617 eura mjesečno), pa je 600 eura brojčano blizu praga, ali nije isto što i službeni prag i ne vrijedi jednako za sve tipove kućanstava. (3) Dodatna rečenica „ne može se preživjeti” ostaje vrijednosna procjena koja se ne može dokazati jednim indikatorom, iako službeni podaci potvrđuju visok rizik od siromaštva među starijima. (2) (3) Time, naša ocjena ovog članka je ,,većinski točan”.  Razlog: ključna usporedba (600 eura ≈ prag rizika od siromaštva za samca prema posljednjim objavljenim DZS podacima) jest približno pogođena, ali izraz „granica siromaštva” koristi se preširoko (relativna mjera, ovisna o kućanstvu i godini) i nadograđuje se nedokazivim apsolutnim sudom o „preživljavanju”. (2) (3)

Izvori:

  1. Nacional.hr. GRANICA SIROMAŠTVA Špika iznio porazne podatke: ‘S tim sredstvima ne može se preživjeti’. 29.12.2025. https://www.nacional.hr/granica-siromastva-spika-iznio-porazne-podatke-s-tim-sredstvima-ne-moze-se-prezivjeti/
  2. Eurostat (Statistics Explained). Glossary: At-risk-of-poverty rate. https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Glossary:At-risk-of-poverty_rate
  3. Državni zavod za statistiku (DZS). Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2024. (ZUDP-2025-1-1). 21.03.2025. https://podaci.dzs.hr/media/wksjuvgb/zudp-2025-1-1-pokazatelji-siroma%C5%A1tva-i-socijalne-isklju%C4%8Denosti-u-2024.pdf
  4. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Statistika (mjesečne tablice i otvorene datoteke). https://www.mirovinsko.hr/hr/statistika/3759
  5. HZMO. Aktualna statistika za studeni 2025. – isplata u prosincu 2025. https://www.mirovinsko.hr/hr/aktualna-statistika-za-studeni-2025-isplata-u-prosincu-2025/148
  6. N1 Info. Manje od 600 eura ima 58 posto umirovljenika: Evo koliko je mirovina iznad 1.000 eura. 28.11.2025.  https://n1info.hr/biznis/manje-od-600-eura-ima-58-posto-umirovljenika-evo-koliko-je-mirovina-iznad-1000-eura
  7. Državni zavod za statistiku (DZS). Anketa o dohotku stanovništva (EU-SILC) – izvješće o kvaliteti (metodološki okvir). https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Izvje%C5%A1taji%20o%20kvaliteti/ADS_2024_hr_12.06..pdf

Povijesni maksimum koji nije povijesni

Medijski prenesena tvrdnja da je razlika plaća javnog i privatnog sektora “povijesno najveća” i da iznosi 32 posto nije u skladu s dostupnim dugoročnim istraživanjima, a pritom se u javnosti komunicira bez jasne metodologije i definicija.

Autori: prof. dr. sc. Kristijan Krkač & Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U medijskim izvještajima o izjavi glavne direktorice Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irene Weber, objavljenima 23. prosinca 2025., prenesena je primarna tvrdnja: „Svjedočimo povijesno najvećoj razlici… sada je 32 posto.” (1) (2) Kao dodatni kontekst, u medijskom sažetku HUP-ovih poruka o rastu i neravnotežama, objavljenom 8. prosinca 2025., navodi se i sekundarna tvrdnja: „Prosječna plaća isplaćena iz proračuna je 32 posto veća nego u privatnom…” (3)

Područje analize

Usporedbe plaća javnog i privatnog sektora redovito se koriste kao argument u raspravama o tržištu rada, proračunskim rashodima i “odljevu” radnika. No one su pouzdane samo ako su jasne definicije i metodologija. Ključna pitanja su što se uopće smatra javnim sektorom: samo proračunski korisnici ili i javna poduzeća, središnja država ili i lokalna razina. Jednako je važno uspoređuje li se bruto ili neto, po satu ili po mjesecu, te radi li se o prosjeku ili o mjeri koja je manje osjetljiva na ekstremno visoke plaće. Svjetska banka u analizi hrvatskog javnog sektora posebno naglašava razliku između “sirovih” i “prilagođenih” jazova te metodološke zamke kad se koristi samo jedna agregatna brojka. (4) U ovom slučaju presudna je riječ “povijesno”. Superlativ implicira da je današnja razlika najveća u duljem vremenskom horizontu, a to nije moguće dokazati usporedbom s jednom odabranom godinom poput 2019. Zato analizu strukturiramo kroz četiri kuta: kako je tvrdnja formulirana i kakav dojam stvara, što o duljoj dinamici razlika govore empirijska istraživanja, koliko “jaz” odražava strukturu zaposlenih, te što se uopće može provjeriti o brojci 32 posto iz javno dostupnih autoritativnih izvora. (1) (4) (5)

Analiza

Prvo, što je rečeno i kako. U medijskim navodima tvrdnja je maksimalno kategorična: razlika je “povijesno najveća”, a zatim se učvršćuje konkretnom brojkom od 32% i usporedbom s 15% u 2019. (1) (2) Takva konstrukcija ima snažan retorički učinak jer čitatelju sugerira da postoji jasan vremenski niz i nedvojbena metodologija, iako se ti elementi u samom medijskom prijenosu ne prikazuju. U fact check smislu, problem nije u legitimnosti rasprave o plaćama, nego u tome što se superlativ koristi kao činjenica bez prikazanog dokaza i bez nužnih definicija. Za početak je korisno imati jednu čvrstu, vizualnu referencu iz istog izvora koja raspravu o “jazu” spušta na mjerljive brojke.

 

Graf 1: Svjetska banka – Neto plaće po sektorima (HRK), mjesečno i po satu (2008.–2018.)

Lijevi dio prikazuje kretanje mjesečne neto plaće, a desni satne neto plaće u privatnom sektoru, temeljnome javnom sektoru i javnim poduzećima. U cijelom razdoblju javni sektor i javna poduzeća imaju više plaće od privatnog, ali se razlike među sektorima drugačije vide ovisno o tome promatraju li se mjesečni iznosi ili satnice. Ovaj graf pokazuje da “jaz” može izgledati bitno drugačije ovisno o tome gleda li se mjesečni iznos ili satnica, pa bez jasne definicije mjere ne može poduprijeti superlativ “povijesno najveća” niti potvrditi da je upravo “32%” izravno usporediv i provjerljiv navod. (8)

Drugo, je li “povijesno najveća” u skladu s dugoročnim nalazima. Postoje hrvatske empirijske analize koje zahvaćaju dulje razdoblje i eksplicitno uspoređuju javni sektor, poduzeća u državnom vlasništvu i privatni sektor. U radu Nestića, Rubila i Tomića, na temelju Ankete o radnoj snazi, navodi se da je “sirova” razlika u neto plaći po satu između javnog i privatnog sektora na početku promatranog razdoblja bila gotovo 40 posto, dok je kasnije bila niža. (5) Time se ruši doslovna interpretacija superlativa “povijesno najveća” ako “povijesno” obuhvaća barem dva desetljeća. Čak i ako bi netko prigovorio da se u javnosti govori o mjesečnim prosjecima, a dio literature analizira satnicu, upravo to potvrđuje ključnu poantu: bez jasnog definiranja mjere i obuhvata superlativ nije provjerljiv, a dostupni dokazi pokazuju da su u Hrvatskoj već zabilježeni jazovi koji su usporedivi ili veći od 32 posto. (5) Kad se koristi riječ “povijesno”, ključan je dulji vremenski okvir – bez njega se rekord ne može ni tvrditi ni opovrgnuti.

Graf 2: Nestić, Rubil i Tomić, prikaz i razlaganje razlika plaća između sektora kroz dulje razdoblje, s naglaskom na visoke početne razine “sirovog” jaza. Ono što graf može pokazati jest da su u ranijem razdoblju zabilježeni vrlo visoki jazovi (oko četrdesetak posto po satnici), što dovodi u pitanje “povijesno najveća”, ali sam po sebi ne može dokazati da je “32%” točan izračun za 2025. (11)

Napomena: vrijednosti u Grafu 2 izražene su u log-bodovima (razlika logaritama plaća), što je standardna mjera proporcionalnog jaza u plaćama u ekonomskim analizama. To nije isto što i tvrdnja o “32% većoj prosječnoj mjesečnoj plaći” te se ne smije čitati kao izravna usporedba s tim navodom. Za intuitivnu orijentaciju, 0,10 log-bodova približno odgovara oko 10% razlike (točnije 100·(e^0,10 − 1) ≈ 10,5%), ali to vrijedi za definiciju plaće i jedinicu mjere iz izvora (npr. satnicu), a ne za medijski iznesenih 32%.

Treće, što “razlika plaća” zapravo mjeri i koliko je to posljedica strukture zaposlenih. U javnim raspravama često se miješaju dva različita pojma. Prvi je sirovi jaz, odnosno jednostavna razlika prosjeka. Drugi je “premija” javnog sektora, odnosno razlika nakon kontrole za obrazovanje, dob, zanimanje, radno vrijeme i druge karakteristike. Svjetska banka za Hrvatsku prikazuje i sirove i prilagođene razlike te pokazuje da se one mogu bitno razlikovati. Primjerice, u jednoj godini promatranja prosječni sirovi jaz može biti oko četvrtine, dok je prilagođeni jaz jednocifren, što znači da znatan dio razlike dolazi iz različite strukture radne snage, a ne iz toga da se “isti posao” plaća znatno više samo zato što je u javnom sektoru. (4) Da se izbjegne pogrešan zaključak “sektor = uzrok”, sljedeći prikaz razdvaja ukupnu razliku na objašnjivi i neobjašnjivi dio.

Graf 3: Svjetska banka – Prosječni jaz plaća između javnog sektora/javnih poduzeća i privatnog sektora (%, 2008.–2018.)

Prikazani su sirovi (bez prilagodbe) i prilagođeni jazovi, pri čemu je sirovi jaz trajno veći (otprilike 25–35%), a nakon prilagodbe se smanjuje (oko 7–18%); tanke rubne linije označuju 95% interval pouzdanosti. Graf 3 potvrđuje da se u razdoblju 2008.–2018. sirovi jaz često kreće u rasponu oko 25–35%, ali također pokazuje da se nakon prilagodbi jaz znatno smanjuje, pa ne može biti dokaz ni da je današnji jaz “povijesno najveći” ni da je “32%” valjana brojka za 2025. Prije nego se razlika interpretira kao “premija” javnog sektora, treba provjeriti osnovnu strukturu zaposlenih, a obrazovanje je najbrži indikator.(9)

Graf 4: Svjetska banka – Prosječne godine školovanja zaposlenih po sektorima (2008.–2018.).

Javni sektor (core public sector) kroz cijelo razdoblje ima najviše prosječne godine školovanja i bilježi rast, javna poduzeća su između, a privatni sektor najniži, što upućuje na strukturnu (obrazovnu) komponentu razlika u plaćama. Graf 4 pokazuje da javni sektor kroz cijelo razdoblje ima višu obrazovnu strukturu, pa dio “sirovog” jaza može biti strukturni efekt, što znači da se navod “32%” ne može čitati kao čista “premija” javnog sektora niti kao dokaz “povijesnog maksimuma”. Ako se u javnosti barata brojkom “32%”, najpoštenija provjera je usporedba s DZS nizom u istoj definiciji, jer tek tada vidimo je li navod uopće usidren u podatku..(10)

Graf 5. Jaz prosječne mjesečne neto plaće (DZS, Tab. 9.3.1)

Proxy “proračun” = prosjek sektora O+P+Q (javna uprava i obrana; obrazovanje; zdravstvo i socijalna skrb), proxy “privatni” = prosjek sektora A–S bez O,P,Q, mjesečno, 2015–2025. Isprekidana linija označava referentnih 32%. Na ovom proxyju maksimum je 34,1% (06/2024), dok je zadnja dostupna točka 24,7% (10/2025). Napomena: riječ je o neponderiranom prosjeku sektorskih prosjeka (proxy), pa rezultat ovisi o definiciji i obuhvatu “javnog/privatnog” u tvrdnji. (12) (13) (14)

Četvrto, brojka 32 posto i problem provjerljivosti. U medijskom prijenosu brojka se iznosi kao gotova činjenica, ali bez javno prikazane metodologije. Dodatni problem je što se u paralelnoj komunikaciji koristi i druga definicija, “plaća isplaćena iz proračuna”, koja ne mora biti isto što i “javni sektor” u širem smislu, jer javni sektor može uključivati i javna poduzeća, a proračunske isplate obično ciljaju uži krug korisnika. (3) U takvim okolnostima brojka može biti rezultat sasvim određenog presjeka i definicija koje nisu vidljive čitatelju, pa je javna provjera ograničena. Ono što se može provjeriti iz autoritativnih izvora jest da u javnom sektoru postoji složen regulatorni okvir određivanja plaća i da dio rasta dolazi kroz administrativne parametre poput osnovice i dodataka, što povećava potrebu za preciznošću kada se takav sustav uspoređuje s privatnim sektorom. Također, službena statistika o prosječnim plaćama redovito se objavljuje, no standardna priopćenja o prosjeku za pravne osobe ne daju sama po sebi jedinstvenu i metodološki razjašnjenu usporedbu “javni naspram privatnog” s jednim brojem koji bi se mogao proglasiti “povijesnim maksimumom”. (6) (7)

Zaključak

Tvrdnja da “svjedočimo povijesno najvećoj razlici” između plaća javnog i privatnog sektora, uz navod da razlika iznosi 32%, nije u skladu s dostupnim dugoročnim empirijskim nalazima i u javnom je prijenosu predstavljena bez ključnih definicija. Dugoročnije analize za Hrvatsku bilježe razdoblja u kojima je “sirovi” jaz bio vrlo visok, oko četrdesetak posto prema satnici, što dovodi u pitanje superlativ “povijesno najveća” kada se riječ “povijesno” koristi bez vremenskog ograničenja i bez preciziranja mjere. (5) Pritom autoritativna literatura upozorava da se sirovi jaz ne smije automatski tumačiti kao “premija” javnog sektora, jer razlike u obrazovnoj, zanimanjskoj i profesionalnoj strukturi mogu bitno oblikovati agregatnu brojku, dok prilagođene procjene u pravilu ispadaju znatno manje. (4) Zbog toga ovom članku dajemo ocjenu “većinski netočan”. Razlika između plaća javnog i privatnog sektora može postojati i u pojedinim razdobljima može biti veća nego u nekim recentnim godinama, ali tvrdnja da je današnji jaz “povijesno najveći” nije potkrijepljena dugoročnim dokazima. Istodobno, brojka od 32 posto u medijskom obliku ostaje neovisno neprovjerena jer nije popraćena javno dostupnom metodologijom koja bi omogućila provjeru obuhvata i izračuna, uključujući osnovne definicije poput toga odnosi li se mjera na mjesečnu ili satnu plaću te na bruto ili neto iznos, kao i što se točno smatra plaćom “iz proračuna”. U takvom okviru, uz istodobno iznošenje postotka (32%) i superlativa “povijesno najveća”, bez jasne metodologije i bez preciznih definicija, tvrdnja o “povijesnom maksimumu” ne može se utemeljiti, osobito zato što dostupni dugoročniji izvori upućuju na usporedive ili veće “sirove” jazove u prošlosti.  (1) (3) (5)

Vidi:

1. Net.hr. Hoćemo li živjeti bolje? Irena Weber o povišicama iduće godine. 23.12.2025. https://net.hr/danas/rtl-danas/hocemo-li-zivjeti-bolje-irena-weber-o-povisicama-iduce-godine-04e0d53d-df5a-11f0-9a51-9600040c8f8e

2.  Tportal. Irena Weber: Snažan rast plaća nastavit će se i u 2026.; Rast cijena hrane usporava. 23.12.2025. https://www.tportal.hr/biznis/clanak/irena-weber-snazan-rast-placa-nastavit-ce-se-i-u-2026-rast-cijena-hrane-je-usporio-20251223

3. Lider Media. HUP: Hrvatski rast vuče država, privatni sektor ostaje bez daha. 08.12.2025. https://lidermedia.hr/biznis-i-politika/hup-hrvatski-rast-vuce-drzava-privatni-sektor-ostaje-bez-daha/

4. World Bank. Croatia Public Finance Review 2021, Chapter 2: The public private sector wage gap in Croatia; Annexes on methodology and workforce structure. 2021. https://documents1.worldbank.org/curated/en/099420005052236017/pdf/P172617060f2390420827e031de854172f4.pdf

5. Nestić D, Rubil I, Tomić I. Analiza razlika u plaćama između javnog sektora, poduzeća u državnom vlasništvu i privatnog sektora u Hrvatskoj 2000. do 2012. Privredna kretanja i ekonomska politika. 2015;24(1):7–44. https://hrcak.srce.hr/file/206641

6. Državni zavod za statistiku. Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih za listopad 2025. Objavljeno 19.12.2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97033

7. Narodne novine. Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u 2025. godini (NN 155/2024). Objavljeno 31.12.2024. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_12_155_2564.html

8. Graf 1. World Bank. Croatia Public Finance Review 2021. Figure 55: Monthly and hourly net wages by sector. 2021. https://documents1.worldbank.org/curated/en/099420005052236017/pdf/P172617060f2390420827e031de854172f4.pdf

9. Graf 3. World Bank. Croatia Public Finance Review 2021. Figure 58: Mean public private wage gaps, raw and adjusted. 2021. https://documents1.worldbank.org/curated/en/099420005052236017/pdf/P172617060f2390420827e031de854172f4.pdf

10. Graf 4. World Bank. Croatia Public Finance Review 2021. Annex Figure 5: Education differences by sector. 2021.  https://documents1.worldbank.org/curated/en/099420005052236017/pdf/P172617060f2390420827e031de854172f4.pdf

11. Graf 2. Nestić D, Rubil I, Tomić I. Analiza razlika u plaćama… Slika 4: razlaganje jaza po komponentama (Oaxaca Blinder) i razine sirovih razlika u ranijem razdoblju. 2015. https://hrcak.srce.hr/file/206641

12. Državni zavod za statistiku (DZS). Statistika u nizu – Zaposlenost i plaće: Plaće (dataset; Excel “place.xlsx”, Tablica 9.3.1 – prosječna mjesečna isplaćena neto plaća prema NKD 2007, mjeseci, JOPPD). https://data.gov.hr/ckan/dataset/statistika-u-nizu-zaposlenost-i-pla-e/resource/613d2e8f-6cb4-46ce-a556-4c9b7ea9232c

13. Državni zavod za statistiku (DZS). Metodologija: Prosječne mjesečne neto i bruto plaće (definicija i način izračuna prosječne mjesečne isplaćene plaće po zaposlenome u pravnim osobama). https://web.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Zaposlenost%20i%20place/metodologija_place.htm

14. Državni zavod za statistiku (DZS). Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007 (NKD 2007) – struktura/objašnjenja (oznake područja O, P, Q). https://web.dzs.hr/App/NKD_Browser/assets/docs/NKD_2007_struktura.pdf

“Novi način plaćanja” nije čarolija: kartice rastu, mobitel je još manjina, a gotovina ne nestaje

Dnevno.hr ispravno opisuje smjer promjene, ali okvir „velike promjene” miješa kategorije i zanemaruje ključne omjere: gotovina je i dalje najčešći način plaćanja po broju transakcija, dok je „beskontaktno” najčešći oblik kartičnog plaćanja.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Sve veći broj građana odustaje od plaćanja gotovinom i sve se češće oslanja na kartice te mobilne i beskontaktne načine plaćanja.” – Dnevno.hr (I.I.), 28. prosinca 2025., članak “Došlo do velike promjene, građani se okrenuli novom načinu plaćanja” (1). 

Područje analize

Tema “okretanja” prema karticama, mobitelima i beskontaktnom plaćanju redovito završava u dvije krajnosti. U jednoj se svaki rast bezgotovinskog tumači kao dokaz da se gotovina “ukida”. U drugoj se isti trend predstavlja kao “nametanje” digitalnog plaćanja. U stvarnosti su promjene stvarne i mjerljive, ali zaključak ovisi o tome što se točno mjeri, u kojem kontekstu i kojim pojmovima. Za korektnu provjeru ovakvih tvrdnji treba razdvojiti nekoliko razina koje se u medijskim tekstovima često stapaju u jednu “veliku promjenu”. Prvo, plaćanja na prodajnim mjestima (fizičke trgovine i usluge) nisu isto što i online plaćanja, jer obrasci ponašanja, razlozi i dinamika rasta mogu biti različiti (2), (4). Drugo, udio po broju transakcija nije isto što i udio po vrijednosti: gotovina se tipično koristi za manje iznose, dok kartice često “nose” veće košarice (2), (3). Treće, “beskontaktno” nije nužno novi instrument, nego način autorizacije koji se vrlo često odnosi na karticu na terminalu (5). Četvrto, “mobilno plaćanje” (npr. digitalni novčanici u telefonu ili satu) raste, ali i dalje čini manji dio svakodnevnih transakcija na prodajnim mjestima u europodručju (2), (3). U nastavku se tvrdnja razlaže kroz četiri analitička kuta: što je točno rečeno i kako je uokvireno, preklapaju li se kategorije “kartice”, “mobilno” i “beskontaktno” kako sugerira rečenica, koje ključne nijanse mijenjaju interpretaciju (osobito razlika broja i vrijednosti), te što se o Hrvatskoj smije zaključivati na temelju dostupne statistike HNB-a u odnosu na istraživanje navika potrošača u europodručju.

Analiza

Što je rečeno i kako: široka tvrdnja bez mjere i geografije

Dnevno.hr koristi formulaciju “sve veći broj građana” i potom u istu rečenicu stavlja gotovinu, kartice, mobilno i beskontaktno (1). Takva konstrukcija zvuči kao opće pravilo i kao snažan, gotovo dovršen zaokret navika, ali pritom ne navodi osnovne provjerljive parametre: govori li se o udjelu transakcija, broju korisnika, vrijednosti potrošnje ili o nekom četvrtom pokazatelju, te odnosi li se tvrdnja na Hrvatsku, europodručje ili “Europu” općenito. To je tipična retorička tehnika u trendovskim tekstovima: koristi se istinit smjer promjene, ali se izostavljaju mjerna jedinica i granice obuhvata, pa čitatelj lako nadogradi zaključak dalje nego što podaci dopuštaju. Okvir “velike promjene” dodatno pojačava dojam da gotovina postaje marginalna, iako relevantna istraživanja istodobno pokazuju da gotovina ostaje važna u svakodnevnim plaćanjima (2), (3). Kad se tvrdnja prevede u provjerljive pokazatelje, smjer promjene u europodručju doista je jasno dokumentiran. ESB-ovo istraživanje SPACE 2024 navodi da je gotovina i dalje najčešće korišten način plaćanja na prodajnim mjestima, ali s vidljivim padom kroz godine: u 2024. godini gotovina je činila 52% POS plaćanja po broju transakcija, u odnosu na 59% u 2022., 72% u 2019. i 79% u 2016. (2). Dakle, “odmicanje” od gotovine kao trend postoji, ali još nije isto što i “nestajanje gotovine”.

“Novi način” zvuči kao mobitel, ali motor promjene je kartica, često beskontaktna

U rečenici Dnevno.hr-a tri su pojma predstavljena kao jedan paket: kartice, mobilno i beskontaktno (1). Problem je što se te kategorije ne poklapaju. “Beskontaktno” je najčešće način plaćanja karticom na terminalu. “Mobilno” je često samo kartica “preseljena” u digitalni novčanik, ali i dalje se oslanja na kartičnu infrastrukturu. ESB u SPACE 2024 izričito napominje da mobilne aplikacije mogu biti temeljene na platnim karticama (2). U istom istraživanju vidi se ključna nijansa koju naslovni okvir ne prenosi: udio kartičnih plaćanja na prodajnim mjestima u europodručju porastao je s 34% u 2022. na 39% u 2024. (po broju transakcija), dok je udio plaćanja mobilnim uređajima u 2024. bio 6% iako je “gotovo udvostručen” u odnosu na 2022. (2), (3). Drugim riječima, mobilno raste, ali je i dalje manjinsko u odnosu na kartice. Ako čitatelj iz sintagme “novi način” intuitivno zaključi “mobitel”, propušta da je glavni nositelj promjene i dalje kartica. Hrvatski podaci dodatno ocrtavaju što “beskontaktno” najčešće znači u praksi. U publikaciji HNB-a “Platne kartice i kartične transakcije – 2024.” navodi se da su beskontaktne kartične transakcije pri kupnji robe i usluga putem EFTPOS uređaja činile 79% svih transakcija kupnje robe i usluga, odnosno 527,45 milijuna transakcija, te 66% ukupne vrijednosti tih transakcija, odnosno 12,89 milijardi eura, u 2024. (5). Taj nalaz podržava dio medijske priče o “okretanju beskontaktnom”, ali istodobno pokazuje da se “beskontaktno” ne može automatski čitati kao “plaćanje mobitelom”.

Što nedostaje: razlika između broja transakcija i vrijednosti mijenja interpretaciju

Najveći korektiv dojmu “velikog preokreta” je usporedba udjela po broju i udjela po vrijednosti. U europodručju je u 2024. gotovina i dalje prva po broju POS transakcija (52%), ali po vrijednosti kartice nose veći dio ukupne potrošnje: kartice čine 45% vrijednosti POS plaćanja, a gotovina 39% (2). To je ključna nijansa: gotovina relativno češće služi za manje iznose, dok kartice češće preuzimaju veće kupnje. Kad se u medijskom tekstu kaže da “građani odustaju od gotovine” bez navođenja metrike, čitatelj može pogrešno zaključiti da gotovina postaje rijetka i u učestalosti, i u vrijednosti, i u svakodnevnim situacijama. Podaci, međutim, pokazuju složeniji, “dvostruki” pomak: po učestalosti gotovina još drži primat na prodajnim mjestima, dok po vrijednosti kartice već imaju prednost. U tom smislu naslovni okvir o “velikoj promjeni” djeluje kao pojačavanje bez mjere: nije nužno netočan u smjeru, ali čitatelja gura prema jačem zaključku nego što ga brojke opravdavaju.

Hrvatska i europodručje: što se smije tvrditi bez preskakanja metodologije

Dnevno.hr govori o “građanima” općenito (1). Ako se to čita kao tvrdnja o Hrvatskoj, nužan je oprez: SPACE 2024 je istraživanje navika potrošača u europodručju, a nacionalne razlike postoje i u samom izvješću (2). Najsigurnije je reći da je trend u europodručju jasan, dok hrvatski administrativni i statistički podaci vrlo snažno potvrđuju rast kartičnih i digitalnih transakcija, ali ne mjere izravno udio gotovine u POS plaćanjima na isti način kao ankete navika. Ono što se može tvrditi čvrsto na temelju HNB-a jest razmjer kartičnog tržišta i dinamika rasta. U 2024. godini korisnici u Hrvatskoj obavili su ukupno 853,23 milijuna kartičnih platnih transakcija u vrijednosti od 41,35 milijardi eura; broj transakcija porastao je 9,9% u odnosu na 2023., a vrijednost 17,5% (5). Ti podaci snažno podržavaju dio tvrdnje o rastu kartica i kartičnih rješenja. Istodobno, isti izvor pokazuje da gotovina nije “nestala” iz operativne svakodnevice: u 2024. je zabilježeno 93,12 milijuna transakcija podizanja gotovine, u vrijednosti od 14,2 milijarde eura (5). Taj podatak sam po sebi ne govori koliki je udio gotovine u kupnji robe i usluga, ali je dobar korektiv interpretacijama da se gotovina već “povukla”.

Konačno, HNB je 19. prosinca 2024. u objavi o rezultatima SPACE-a također naglasio da digitalna plaćanja rastu, ali da je gotovina i nadalje glavni način plaćanja na prodajnim mjestima, uz porast udjela online plaćanja i dominantnu ulogu kartica u online transakcijama (4). To je još jedan signal da je “velika promjena” realna, ali ne jednolinijska i ne dovršena.

Zaključak

Dnevno.hr-ova središnja tvrdnja da se građani sve češće odmiču od gotovine i češće koriste kartice te digitalne oblike plaćanja oslanja se na trend koji relevantni podaci ESB-a i HNB-a u velikoj mjeri potvrđuju (2), (5). U europodručju udio gotovine na prodajnim mjestima po broju transakcija pada kroz godine, udio kartica raste, a mobilna plaćanja rastu, ali ostaju manjinski udio u usporedbi s karticama (2), (3). U Hrvatskoj se bilježi snažan rast kartičnih transakcija, a beskontaktno kartično plaćanje čini vrlo velik dio kupnji na EFTPOS uređajima (5). Ipak, način prezentacije stvara jači dojam nego što ga brojke nužno opravdavaju: gotovina je po broju POS transakcija u europodručju i dalje najčešća (2), a “beskontaktno” je u praksi najčešće kartica, ne nužno mobitel (5). Zbog tog pojednostavljenja tvrdnja je sadržajno uglavnom točna, ali naslovno i stilistički sklona preuveličavanju “preokreta”. Time je ocjena ovog članka  “većinski točan”.

Vidi:

  1. Dnevno.hr. Došlo do velike promjene, građani se okrenuli novom načinu plaćanja. I.I., 28. prosinca 2025.https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/doslo-do-velike-promjene-gradani-se-okrenuli-novom-nacinu-placanja-3166841
  2. European Central Bank. Study on the payment attitudes of consumers in the euro area (SPACE) 2024. 2024. https://www.ecb.europa.eu/stats/ecb_surveys/space/html/ecb.space2024~19d46f0f17.en.html
  3. European Central Bank. Digital payments continue to rise, albeit at a slower pace; cash remains a key payment method. Press release, 19. prosinca 2024. https://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2024/html/ecb.pr241219~172b929461.en.html
  4. Hrvatska narodna banka. Digitalna plaćanja nastavljaju rasti, iako sporijim tempom; gotovina je i nadalje glavni način plaćanja. 19. prosinca 2024. https://www.hnb.hr/-/digitalna-placanja-nastavljaju-rasti-iako-sporijim-tempom-gotovina-je-i-nadalje-glavni-nacin-placanja?
  5. Hrvatska narodna banka. Platne kartice i kartične transakcije – 2024. Statistika platnog prometa. Godina XI, srpanj 2025.; objavljeno 11. kolovoza 2025. https://www.hnb.hr/-/platne-kartice-i-karticne-transakcije-2024

“Euro je kriv”: kad se rast kamata iz 2022.–2023. pripiše samoj valuti

Dnevno.hr prenosi tvrdnje da je euro “donio više kamatne stope” i “spustio konkurentnost”, no dostupni službeni podaci upućuju na pogrešnu atribuciju uzroka i izostavljen ključni kontekst monetarnog ciklusa ECB-a.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Portal Dnevno.hr u tekstu “Hrvatski ekonomist razbio šutnju u uvođenju eura: Citirao HNB i dao crnu prognozu”, objavljenom 23. prosinca 2025. (autor: E.P.), prenosi izjave ekonomskog analitičara Nevena Vidakovića. (1)

Kao ključne tvrdnje istaknute su rečenice poput: “Rekli su da će euro donijeti niže kamatne stope. Nije, donio je više kamatne stope.” (2) i “Imamo veću inflaciju nego ostatak Europe… cijena naših proizvoda raste… konkurentnost… pada.” (2)

Napomena o dostupnosti: Dnevno.hr stranicu u trenutku provjere nije bilo moguće pouzdano učitati automatiziranim pristupom (tehnička pogreška poslužitelja), pa se za doslovni navod koristi identična transkripcija iz medijskog sažetka iste TV-emisije. (2)

Područje analize

Hrvatska je euro uvela 1. siječnja 2023., temeljem odluke Vijeća EU, uz fiksni konverzijski tečaj 7,53450 HRK za 1 EUR. (3) U javnim raspravama euro se često prikazuje kao “prekretnica” koja bi trebala automatski sniziti kamatne stope i ubrzati “konkurentnost”. No kamatne stope i inflacija u kratkom roku uvelike ovise o širem monetarnom ciklusu i globalnim šokovima (energija, dobavni lanci), a ne samo o tome je li zemlja formalno u europodručju. U ovoj provjeri fokus je na onome što se može činjenično testirati: (i) jesu li kamatne stope doista “više” nakon uvođenja eura i je li euro uzrok; (ii) je li točno da se Hrvatska prije eura zaduživala uz negativne prinose; (iii) je li Hrvatska u prosincu 2025. imala višu inflaciju od prosjeka europodručja; (iv) što znači tvrdnja o “fiksnom tečaju” i konkurentnosti te što se iz podataka smije zaključiti.

1) Kamatne stope: “više su” – ali uzrok se pogrešno pripisuje euru

Tvrdnja “euro je donio više kamatne stope” implicitno sugerira uzročnost: da je prelazak na euro pogoršao uvjete zaduživanja. Problem je što se rast kamata 2022.–2023. dogodio u cijeloj europodručju jer je Europska središnja banka krenula u ciklus snažnog postrožavanja monetarne politike radi borbe s visokom inflacijom. ECB u službenim dokumentima eksplicitno opisuje “seriju povećanja kamatnih stopa” od 2022. nadalje (dakle vremenski baš u razdoblju prije i oko hrvatskog ulaska). (4) (5) Drugim riječima, činjenica da su kamate danas više nego 2021. ili početkom 2022. ne govori sama po sebi ništa o učinku eura. Ona prije svega govori o promjeni režima: od godina izrazito niskih/negativnih stopa do razdoblja restriktivnije politike. U takvom okruženju “apsolutna razina” kamata raste gotovo svugdje, uključujući i zemlje koje su oduvijek u eurozoni. Što bi bio korektan test? Ne “jesu li kamate više nego 2021.”, nego: jesu li, uz iste globalne uvjete, hrvatske kamate više nego što bi bile bez eura, odnosno jesu li se premije rizika (spreadovi) povećale ili smanjile. Takav kontrafaktualni zaključak Dnevno.hr ne nudi, a u samoj izjavi se on preskače. U javnoj komunikaciji HNB je, naprotiv, euro povezivao s uklanjanjem valutnog rizika i (relativno) nižim kamatama, ali “relativno” je ključna riječ: u ciklusu dizanja stopa kamate mogu rasti svima, dok se razlika prema usporedivim zemljama može smanjiti. (6) (7) Manipulativni element ovdje nije nužno lažna brojka, nego skok u uzročnosti: iz točne opservacije “kamate su danas više” izvodi se poruka “euro ih je povisio”.

2) Negativni prinosi prije eura: točno, ali bez konteksta “zašto”

Drugi dio citata tvrdi da se Hrvatska “prije uvođenja eura zaduživala po negativnim kamatnim stopama” na kratkoročne papire. To se može provjeriti dokumentima o aukcijama: primjerice, Ministarstvo financija za aukciju trezorskih zapisa (364 dana) iz 2021. navodi prinos uz negativnu kamatnu stopu. (8) Dakle, ta činjenica je u osnovi točna. No izostavljen je presudan kontekst: negativni prinosi bili su europski fenomen u razdoblju izrazito ekspanzivne monetarne politike i vrlo niske inflacije, a “nestali” su kad je inflacija porasla i kad je ECB promijenio smjer. (4) (5) Upravo zato je pogrešno taj prijelaz (negativno → pozitivno) prikazati kao dokaz da je “euro pogoršao”. Bez eura, Hrvatska bi i dalje bila izložena istom globalnom zaokretu kamata; razlika bi bila u tome bi li uz višu percepciju valutnog i kred. rizika plaćala još veću premiju.

3) Inflacija: Hrvatska jest iznad prosjeka eurozone u studenome 2025., ali “ostatak Europe” je neprecizno

Vidaković (kako ga prenosi medijski sažetak) tvrdi da Hrvatska ima “veću inflaciju nego ostatak Europe”. Eurostatov brzi pokazatelj HICP-a za studeni 2025. navodi da je godišnja inflacija u europodručju oko 2,1%, dok je za Hrvatsku navedena stopa oko 4,3%. (9) Prema tome, tvrdnja je djelomično utemeljena ako se “ostatak Europe” čita kao “prosjek europodručja”. Međutim, formulacija je retorički rastezljiva: “ostatak Europe” sugerira da su gotovo svi ostali niže, što ne mora vrijediti u svakoj zemlji i svakom mjesecu. Eurostatovi pregledi redovno pokazuju raspon među državama članicama (neke su niže, neke više), pa je preciznije reći: “Hrvatska je iznad prosjeka eurozone u tom razdoblju.” Ključna stvar za fact-check nije samo razina inflacije, nego i insinuacija uzroka: da je to “zbog eura”. HNB je prije uvođenja eura javno naglašavao očekivanje “vrlo blagog i jednokratnog” učinka promjene valute na cijene, uz napomenu da glavni inflacijski trendovi dolaze iz šireg okruženja. (6) Drugim riječima: moguće su pojedinačne korekcije i psihološki učinci, ali teza da euro sam po sebi objašnjava trajno višu inflaciju nije nešto što se može dokazati bez detaljne empirije i usporedbe s kontrolnim skupinama.

4) “Fiksni tečaj” i konkurentnost: mehanizam je ekonomski smislen, ali se preskače hrvatski kontekst prije eura

Tvrdnja o konkurentnosti oslanja se na standardnu ideju realnog tečaja: ako zemlja s fiksnim nominalnim tečajem ima višu inflaciju od partnera, njezine cijene relativno rastu i konkurentnost se može pogoršati. U tom smislu, Vidakovićev opis mehanizma nije nelogičan. No problem je što se prešućuje važan dio hrvatske priče: Hrvatska je i prije 2023. godinama vodila politiku stabilnog tečaja prema euru, a uoči uvođenja eura sudjelovala je u ERM II s utvrđenom središnjom stopom. ECB u pregledima o hrvatskom ulasku navodi upravo tu institucionalnu činjenicu (konverzijski tečaj i ERM II kontekst). (10) To znači da “gubitak konkurentnosti zbog fiksnog tečaja” nije nešto što se pojavilo tek 1. siječnja 2023. Hrvatska je i ranije bila u režimu u kojem se nominalni tečaj prema euru nije koristio kao čest alat prilagodbe. Euro jest formalno “zaključao” tu opciju, ali je praktična razlika manja nego što rečenica sugerira. Usto, kad se kaže “euro je obećao konkurentnost”, to je većinom normativna interpretacija političkih poruka. Službene komunikacije HNB-a doista su među koristima spominjale uklanjanje valutnog rizika, niže kamate i poticaj trgovini/investicijama, ali to nije isto što i jamstvo da će se produktivnost i struktura izvoza “automatski” popraviti. (6) (7)

5) Retorika i okvir: “crna prognoza” i personifikacija valute

Naslovni okvir (“razbio šutnju”, “crna prognoza”) čitatelja uvodi u dramatičnu interpretaciju prije nego što se rasprava uopće veže uz mjerljive pokazatelje. U samom argumentu pojavljuje se tipična tehnika personifikacije: “euro je donio” (kao da valuta sama upravlja kamatnim stopama). Time se smanjuje vidljivost stvarnih mehanizama: odluke ECB-a, globalna inflacija, fiskalne mjere, tržišna očekivanja i premije rizika. Takav stil nije dokaz netočnosti, ali povećava rizik da čitatelj izvede pogrešan zaključak o uzroku i odgovornosti.

Zaključak

Provjerljive jezgre iz prenesenih izjava imaju dodir s činjenicama: Hrvatska se u razdoblju prije eura doista mogla kratkoročno zaduživati uz negativne prinose, a danas su kamatne stope više nego u eri negativnih stopa. (8) Također, u studenome 2025. Hrvatska je imala višu inflaciju od prosjeka europodručja. (9) Međutim, ključni problem je uzročna poruka: rast kamata 2022.–2023. i povišene kamate u odnosu na 2021. ne mogu se korektno pripisati “euru”, jer su primarno povezani s europskim i globalnim ciklusom postrožavanja monetarne politike. (4) (5) Nadalje, mehanizam “fiksni tečaj + viša inflacija = pad konkurentnosti” jest teorijski smislen, ali se u hrvatskom slučaju prešućuje da je tečaj prema euru bio izrazito stabilan i prije formalnog ulaska u eurozonu. (10) Zbog te kombinacije točnih fragmenata i pogrešne atribucije uzroka, ocjena ovog članka je ,,većinski netočan”.

Vidi:

  1. Dnevno.hr. Hrvatski ekonomist razbio šutnju u uvođenju eura: Citirao HNB i dao crnu prognozu. 23.12.2025.: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/hrvatski-ekonomist-razbio-sutnju-u-uvodenju-eura-citirao-hnb-i-dao-crnu-prognozu-3164285
  2.  Index.hr. Ekonomist Vidaković… (sažetak istih izjava, uključujući citate o euru, kamatama i inflaciji). 23.12.2025.: https://www.index.hr/vijesti/clanak/ekonomist-vidakovic-japan-je-gotov-kad-krene-kriza-prelit-ce-se-na-sav-g7/2743561.aspx
  3. EUR-Lex. Council Decision (EU) 2022/1211 of 12 July 2022 on the adoption by Croatia of the euro on 1 January 2023. 12.07.2022. URL: https://eur-lex.europa.eu/eli/dec/2022/1211/oj/eng
  4.  ECB. Account of the monetary policy meeting (navodi ciklus postrožavanja od 2022.). https://www.ecb.europa.eu/press/accounts/2024/html/ecb.mg240222~1af5fcd5f9.en.html
  5.  ECB. Official interest rates (služna stranica o ključnim stopama).: https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/key_ecb_interest_rates/html/index.en.html
  6. Hrvatska narodna banka. Uvođenje eura Hrvatskoj će donijeti znatne i trajne koristi (uključuje “niže kamatne stope” i “vrlo blag i jednokratan učinak na cijene”). 23.03.2022. https://www.hnb.hr/-/uvodjenje-eura-hrvatskoj-ce-donijeti-znatne-i-trajne-koristi
  7. Hrvatska narodna banka. Koristi od uvođenja eura znatno veće od troškova (navodi “niže kamatne stope” među koristima). 19.05.2022. https://www.hnb.hr/-/koristi-od-uvodjenja-eura-znatno-vece-od-troskova
  8. Ministarstvo financija RH. Statistika aukcija trezorskih zapisa (primjeri s negativnim prinosima u 2021.). https://mfin.gov.hr/pristup-informacijama/statistika-i-izvjesca/statistika-aukcija-trezorskih-zapisa/696
  9.  Eurostat. Euro indicators / HICP (brza procjena za studeni 2025., uključujući Hrvatsku i eurozonu). 17.12.2025. https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-17122025-ap
  10.  ECB. Croatia adopts the euro (konverzijski tečaj i ERM II kontekst). URL: https://www.ecb.europa.eu/press/economic-bulletin/focus/2023/html/ecb.ebbox202208_02~15fd36600a.en.html

Završna konferencija projekta

Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) održana je završna konferencija projekta „Prepoznavanje i razotkrivanje dezinformacija – nove tehnologije, iskustvo i znanje kao alati“, na kojoj su predstavljeni ključni rezultati, ostvareni ciljevi te doprinos svih projektnih partnera.

U okviru Javnog poziva „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ Agencije za elektroničke medije (referentni broj: NPOO C1.1.1. R6-I2) Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa i partnerima dodijeljena su bespovratna sredstva za provedbu projekta „Prepoznavanje i razotkrivanje dezinformacija – nove tehnologije, iskustvo i znanje kao alati“.

U provedbi projekta sudjelovali su partneri: Tehničko veleučilište u Zagrebu (TVZ), Pametna kuća d.o.o. – portal Srednja.hr, Udruga Multimedijalist / Radio 808 te Zagrebačka škola ekonomije i managementa (nositelj projekta).

Završnu konferenciju otvorio je dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa dr. sc. Mato Njavro, koji je pritom naglasio iznimnu važnost provjere točnosti informacija i borbe protiv dezinformacija u suvremenom društvu, zahvalio svim partnerima na uspješnoj suradnji te istaknuo kako ZŠEM trenutačno provodi više projekata financiranih iz sredstava Europske unije, pri čemu ovaj projekt ima posebno važnu ulogu u jačanju medijske pismenosti, fact-checkinga i kritičkog odnosa prema informacijama, osobito među mladima.

Uloga ZŠEM-a: edukacija, osnivanje Fact-checkinga centra, portala Lažna uzbuna, prilagodba silabusa

U ime nositelja projekta, Zagrebačke škole ekonomije i managementa, o realizaciji ciljeva izvijestili su voditeljica projekta Karmela Aleksić Maslać i urednik portala prof. dr. sc. Kristijan Krkač. ZŠEM je tijekom provedbe projekta proveo edukacije za sve članove projektnog tima, organizirao radionice o medijskoj pismenosti i fact-checkingu te javne tribine otvorene široj javnosti.

U svim edukacijama vezanim uz provjeru informacija sudjelovali su studenti ZŠEM-a i Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (TVZ), kao i nastavnici i novinari partnerskih medija, čime je ostvaren snažan interdisciplinarni pristup borbi protiv dezinformacija. Kreirana je web stranica projekta „Lažna uzbuna“ te se i studenti aktivno uključili u provjeru točnosti informacija, stječući pritom praktična znanja i vještine iz područja fact-checkinga.

Tehničko veleučilište u Zagrebu (TVZ) alati za provjeru istinitosti videa i fotografija

U ime projektnog partnera Tehničko veleučilište u Zagrebu, o ostvarenim ciljevima izvijestile su izv. prof. dr. sc. Lidija Tepeš Golubić i prof. dr. sc. Jana Žiljak Gršić

Tehničko veleučilište u Zagrebu (TVZ) je pored radionica studentima o fact checkingu te radionice o medijskoj pismenosti održao i edukativna predavanja namijenjena studentima, nastavnicima i novinarima na temu: Kada dezinformacija postaje istina? i “Mogućnosti i načini provjere istinitosti video zapisa i fotografija.

Radio 808: podcast-serijal „Lažna uzbuna“ kao alat javne edukacije

U ime projektnog partnera Udruge Multimedijalist / Radio 808, o ostvarenim ciljevima izvijestio je novinar Goran Pirš. U sklopu projekta produciran je i emitiran edukativni podcast-serijal „Lažna uzbuna“, realiziran kroz 23 epizode tijekom 2024. i 2025. godine.

Kroz razgovore s više od 25 stručnjaka iz područja novinarstva, znanosti i civilnog društva obrađeni su različiti aspekti dezinformacija – od njihovog utjecaja na demokratske procese i javno zdravlje do primjene digitalnih i AI alata u provjeri informacija. U serijalu su predstavljene i relevantne domaće i međunarodne fact-checking organizacije, čime je dodatno ojačana vidljivost provjere činjenica u javnom prostoru.

Srednja.hr: informiranje mladih i obrazovne zajednice

O rezultatima rada portala Srednja.hr izvijestila je novinarka i izvršna urednica Martina Gelenčir. U okviru projekta objavljen je ukupno 51 članak posvećen dezinformacijama i fact-checkingu, s posebnim naglaskom na mlade i obrazovne djelatnike.

Sadržaji su obuhvatili izazove rada fact-checkera, temeljnu terminologiju i vrste dezinformacija, eho-komore i filter mjehuriće te načine njihova prepoznavanja. Dodatno su producirana tri video-sadržaja namijenjena mlađoj publici. Kao trajni rezultat projekta izrađena je brošura o dezinformacijama, samostalno objavljena na portalu Srednja.hr tako da bude dostupna svim čitateljima, a može biti vrlo korisna u nastavi medijske pismenosti.

Također je izrađena metodologija provjere informacija i otvorena posebna projektna podstranica, a provedene su i interne edukacije u redakcijama portala srednja.hr, mirovina.hr i bauštela.hr.

Zajednički doprinos borbi protiv dezinformacija

Zagrebačka škola ekonomije i managementa provela je projekt u partnerstvu s Tehničkim veleučilištem u Zagrebu (TVZ), portalom Srednja.hr i Udrugom Multimedijalist / Radio 808, a cilj projekta je bio jačanje medijske pismenosti i otpornosti društva na dezinformacije kroz edukaciju, javno informiranje i suradnju akademske zajednice, medija i civilnog društva.

Završna konferencija potvrdila je da je projekt uspješno ostvario planirane ciljeve te postavio čvrste temelje za nastavak aktivnosti u području provjere informacija i razvoja kritičkog odnosa prema medijskim sadržajima.

Kriptotržište u “krizi”: brojke jesu velike, ali riječ je o mjeri i kontekstu

Net.hr prenosi procjenu CoinGecka o padu tržišne kapitalizacije kriptovaluta, koju u nastavku provjeravamo u pogledu metodologije, vremenskog okvira i konteksta.

Autor: Josip Tomašković

Područje analize i tvrdnje koje se analiziraju

U članku koji je Net.hr objavio 12. prosinca 2025. navodi se sljedeće: „…ukupna se tržišna kapitalizacija kriptovaluta spustila s 3,75 bilijuna dolara na 3,1 do 3,2 bilijuna dolara…“ (1). U istom tekstu dodaje se da je „regulacija tržišta kriptoimovine (MiCA) stupila na snagu još 2023. godine, ali u više faza“ (1). Takav okvir često spaja tri različite razine: promjene cijena pojedinih tokena, promjene ukupne tržišne kapitalizacije i širi narativ o “krizi”. Tržišna kapitalizacija je aproksimacija vrijednosti ekosustava (cijena puta cirkulirajuća ponuda), pa brzo oscilira zbog sentimenta, likvidnosti i korištenja poluge. U ovom slučaju Net.hr se oslanja na CoinGecko kao agregator podataka te sugerira da je u kratkom razdoblju “izgubljeno” više od 600 milijardi USD (1). Za provjerljivost je presudno razdvojiti: je li brojčana usporedba korektna, koji su datumi mjerenja i opisuje li se stanje ili se pojačava retorika (7) (8) (12).

 

Graf 1: grafikon prikazuje kretanje globalne tržišne kapitalizacije kriptovaluta (USD) u razdoblju siječanj–prosinac 2025., s izraženim rastom tijekom ljeta i rane jeseni te korekcijom u studenom i prosincu. CoinGecko (2025), Global Cryptocurrency Market Cap Charts (2).

Analiza

1) Je li pad s 3,75 na 3,1 do 3,2 bilijuna USD realan i što znači “izgubljeno”?

Net.hr tvrdnju iznosi kao jasnu promjenu ukupne tržišne kapitalizacije u kratkom roku (1). Aritmetički, razlika između 3,75 i 3,10 bilijuna USD iznosi 0,65 bilijuna USD, odnosno 650 milijardi USD, dok razlika između 3,75 i 3,20 iznosi 0,55 bilijuna USD, odnosno 550 milijardi USD. Stoga je formulacija “preko 600 milijardi” održiva samo ako se kao donja točka uzima vrijednost bliža 3,1 nego 3,2 (1). Ključni metodološki problem ostaje isti: bez navođenja datuma vrha i datuma dna, usporedba se može provjeriti samo okvirno. CoinGecko grafovi omogućuju provjeru, ali tek kada uredništvo eksplicitno odabere mjerne točke i prikaže ih na slici (2). Dodatni kontekst pruža CoinGecko Research: u Q3 izvješću navodi se završna razina tržišne kapitalizacije na kraju trećeg tromjesečja 2025. oko 4,0 bilijuna USD te kvartalni rast od 16,4 % (3). Time se potvrđuje da su pomaci reda stotina milijardi (pa i približno jedan bilijun, ovisno o točkama usporedbe) u 2025. bili mogući, ali i da tvrdnja bez datuma ostaje nedovoljno stroga (3) (2).

Graf 2: grafikon prikazuje tržišnu kapitalizaciju 20 najvećih stablecoina u razdoblju siječanj–rujan 2025. (2025 Q3 Stablecoin Overview: Market Cap of Top 20 Stablecoins). CoinGecko (2025), 2025 Q3 Crypto Industry Report (3). Graf 2 pokazuje stanje stablecoina u 2025. To nije dokaz pada u prosincu, nego samo pruža širi kontekst.

2) Retorika “krize”: selekcija intervala i značenje tržišne kapitalizacije

Naslov i uvodne formulacije stvaraju dojam sustavne krize, iako su korekcije ove veličine tipične za rizičnu imovinu. Dodatna fraza “u jako kratkom roku” (1) ostaje neodređena i zato je analitički slaba: bez intervala otvara prostor selekciji lokalnog vrha i lokalnog dna (1). Drugo, “izgubljeno” u kontekstu tržišne kapitalizacije nije isto što i realizirani gubitak ulagača. Tržišna kapitalizacija je agregatna procjena na zadnjoj cijeni, pa se može promijeniti i bez toga da je u istom iznosu izvršena prodaja. To ne negira pad, ali mijenja interpretaciju. Urednički minimum bio bi jasno navesti da se radi o promjeni procjene vrijednosti, a ne o iznosu stvarno “izvučenog” kapitala (1) (2).

3) Jesu li ponuđeni uzroci utemeljeni: stope, inflacija i “risk-off”

Net.hr kao uzroke navodi makro neizvjesnost, strah od inflacije i slabije izglede za smanjenje kamata (1). Takvo objašnjenje je općenito kompatibilno s ponašanjem rizične imovine: viša ili dulje restriktivna politika povećava diskontne stope i smanjuje apetit za rizik. Međutim, da bi tvrdnja bila potkrijepljena, treba prikazati barem jedan indikator monetarne politike i jedan indikator tržišnog straha u istom vremenskom prozoru kao i promatrani pad (14) (16).

Graf 3: grafikon prikazuje kretanje efektivne kamatne stope na federalna sredstva u SAD-u u razdoblju 2021–2025. (Effective Federal Funds Rate, DFF). Board of Governors of the Federal Reserve System (US) via FRED® (2025), Effective Federal Funds Rate (DFF) (14).

Graf 4: grafikon prikazuje kretanje indeksa potrošačkih cijena u SAD-u (CPIAUCSL) u odabranom razdoblju 3Y, uz prikaz u obliku godišnje promjene radi lakše interpretacije “inflacije”. U.S. Bureau of Labor Statistics via FRED® (2025), CPIAUCSL (15).

Reuters u prosincu 2025. navodi da je korelacija bitcoina s dionicama tijekom 2025. ojačala, uz podatke o prosječnoj korelaciji s indeksom S&P 500 (6) (17).

Graf 5: grafikon prikazuje kretanje indeksa volatilnosti VIX (VIXCLS) kao indikatora tržišne nervoze u razdoblju 2023–2025. Federal Reserve Bank of St. Louis (FRED) (2025), CBOE Volatility Index: VIX (VIXCLS) (16).

Graf 6: grafikon prikazuje kretanje cijene Bitcoina (BTC) u USD u razdoblju 1Y, s označenim točkama relevantnima za analizu korekcija i volatilnosti. CoinGecko (2025), Bitcoin (BTC) price chart (4).

4) Regulacija MiCA: što je točno i što nedostaje

MiCA (Markets in Crypto-Assets Regulation) je EU uredba koja uvodi jedinstvena pravila za izdavanje kriptoimovine i rad kripto-usluga (npr. mjenjačnica) u cijeloj Europskoj uniji. Valja napomenuti da je ESMA europsko nadzorno tijelo za tržišta kapitala i vrijednosne papire te daje smjernice i pojašnjenja za primjenu pravila na tržištu. “Europska nadzorna tijela” (ESA) zajednički naziv su za ESMA, EBA (bankarstvo) i EIOPA (osiguranje i mirovine). Net.hr navodi da je MiCA “stupila na snagu” 2023. i da se primjenjuje u fazama (1). To je u osnovi točno, ali analitički je nužno razlikovati “ulazak na snagu” od “početka primjene”. Prema EUR-Lex sažetku, pravila za tokene vezane uz imovinu i e-novac tokene primjenjuju se od 30. lipnja 2024., dok se uredba u cijelosti primjenjuje od 30. prosinca 2024. (8). Dodatni pravni okvir vidi se u službenom tekstu uredbe (9), a institucionalni kontekst u objavi Vijeća EU (7) i ESMA-inim pojašnjenjima (10). U praksi su važna i prijelazna razdoblja. ESMA objavljuje popis “grandfathering” razdoblja, pri čemu se navodi da prijelazni režim može trajati do 1. srpnja 2026. ili do odluke o odobrenju, ovisno o tome što nastupi ranije, uz državne razlike (11). Upozorenja europskih nadzornih tijela dodatno naglašavaju da, unatoč regulaciji, rizici za potrošače ostaju značajni (12), što je važno ublažavanje mogućeg pogrešnog dojma da “regulirano” znači “sigurno”. Hrvatska narodna banka također daje objašnjenja okvira i vremenskih učinaka u domaćem kontekstu (13).

Zaključak

Središnja brojčana tvrdnja Net.hr-a o padu tržišne kapitalizacije s oko 3,75 bilijuna USD na 3,1–3,2 bilijuna USD aritmetički je konzistentna s razlikom “preko 600 milijardi” samo uz određeni izbor donje točke, no bez datuma vrha i dna ostaje provjerljiva samo okvirno (1) (2). CoinGecko Q3 izvješće potvrđuje da su pomaci te magnitude u 2025. bili mogući, ali ne rješava problem ponovljivosti bez jasno definiranih mjernih točaka (5) (3). Navodi o MiCA regulaciji su većinom točni, ali u članku nedostaje distinkcija između ulaska na snagu i početka primjene te kontekst prijelaznih razdoblja i ograničenja potrošačke zaštite koje ističu europska nadzorna tijela (8) (11) (12). Zaključno, tvrdnje zadovoljavaju ocjenu ,,većinski točno” po smjeru i rasponu, ali način izlaganja pojačava dojam “krize” bez minimalnih metodoloških činjenica (datumi, točke, raspon grafa) koji bi je učinili strogo ponovljivom i provjerljivom.

Vidi:

  1. Net.hr (Hina). Jedno tržište zahvatila je duboka kriza: U kratkom roku izgubljeno preko 600 milijardi dolara. 12.12.2025. https://net.hr/danas/svijet/zavlada-je-kriza-na-trzistu-kriptovaluta-a9cca420-d72b-11f0-9a51-9600040c8f8e
  2. CoinGecko. Global Cryptocurrency Market Cap Charts. 2025. https://www.coingecko.com/en/charts
  3. CoinGecko Research. 2025 Q3 Crypto Industry Report. 2025. https://www.coingecko.com/research/publications/2025-q3-crypto-report
  4. CoinGecko. Bitcoin Price Chart (BTC). 2025. https://www.coingecko.com/en/coins/bitcoin
  5. CoinGecko. Ethereum Price Chart (ETH). 2025. https://www.coingecko.com/en/coins/ethereum
  6. Reuters. Bitcoin’s 2025 rollercoaster may end on a low. 09.12.2025. https://www.reuters.com/business/finance/bitcoins-2025-rollercoaster-may-end-low-2025-12-09/
  7. Council of the European Union. Council adopts new rules on markets in crypto-assets (MiCA). 16.05.2023. https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2023/05/16/digital-finance-council-adopts-new-rules-on-markets-in-crypto-assets-mica/
  8. EUR-Lex. European crypto-assets regulation (MiCA) summary. 2025. https://eur-lex.europa.eu/EN/legal-content/summary/european-crypto-assets-regulation-mica.html
  9. EUR-Lex. Regulation (EU) 2023/1114 on markets in crypto-assets (MiCA). 2023. https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2023/1114/oj/eng
  10. ESMA. Markets in Crypto-Assets Regulation (MiCA). 2025. https://www.esma.europa.eu/esmas-activities/digital-finance-and-innovation/markets-crypto-assets-regulation-mica
  11. ESMA. List of MiCA grandfathering periods (Art. 143). 12/2024. https://www.esma.europa.eu/sites/default/files/2024-12/List_of_MiCA_grandfathering_periods_art._143_3.pdf
  12. Joint ESAs. Warning on crypto-assets. 10/2025. https://www.esma.europa.eu/sites/default/files/2025-10/Joint_ESAs_revised_warning_on_crypto-assets.pdf
  13. Hrvatska narodna banka. Uredba o tržištima kriptoimovine (MiCA). 2025. https://www.hnb.hr/en/-/uredba-o-trzistima-kriptoimovine-mica
  14. Federal Reserve Bank of St. Louis (FRED). Effective Federal Funds Rate (DFF). 2025. https://fred.stlouisfed.org/series/DFF
  15. Federal Reserve Bank of St. Louis (FRED). Consumer Price Index for All Urban Consumers: All Items (CPIAUCSL). 2025. https://fred.stlouisfed.org/series/CPIAUCSL
  16. Federal Reserve Bank of St. Louis (FRED). CBOE Volatility Index: VIX (VIXCLS). 2025. https://fred.stlouisfed.org/series/VIXCLS
  17. Federal Reserve Bank of St. Louis (FRED). S&P 500 (SP500). 2025. https://fred.stlouisfed.org/series/SP500