Je li Hrvatska stvarno dobila „povoljni kredit“ od 1,7 milijardi eura za obranu?

Provjerili smo tvrdnju Nacionala da je EU odobrila Hrvatskoj 1,7 milijardi eura povoljnog kredita za jačanje obrane.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„Povoljni kredit Hrvatskoj: 1,7 milijardi eura za jačanje obrane“ — Nacional.hr, 9. rujna 2025. (1)

Područje analize

Nacional je objavio vijest da je Hrvatska dobila povoljni kredit u iznosu od 1,7 milijardi eura za jačanje obrane. Takve informacije imaju značajnu društvenu težinu jer se odnose na javne financije, vojnu sigurnost i europsku politiku. Ključno je razjasniti:

  • Postoji li zaista odluka EU o kreditu Hrvatskoj u navedenom iznosu?
  • Koji je pravni i financijski okvir tog navodnog kredita?
  • Je li riječ o kreditu ili o nekoj drugoj vrsti financiranja (fondovi, subvencije, bespovratna sredstva)?
  • Na koji način medij koristi retoriku i što je izostavljeno iz konteksta?

Analiza

1. Što je Nacional objavio i kako je formulirano

Nacional navodi da je Hrvatska dobila „povoljni kredit“ od 1,7 milijardi eura za obranu. Pojam „povoljni kredit“ sugerira zaduživanje pod boljim uvjetima od tržišnih, no tekst ne nudi dokument ili izvor iz EU institucija. Riječ „dobila“ implicira odluku donesenu i finaliziranu, što povećava dramatičnost naslova.

2. Pravna i financijska stvarnost EU instrumenata

U posljednjih pet godina EU je uvela niz instrumenata financiranja obrane. Ključni su:

  • European Peace Facility (EPF) – izvanproračunski fond koji financira vojne i sigurnosne aktivnosti, posebno potporu trećim zemljama.
  • European Defence Fund (EDF) – financira istraživanje i razvoj obrambenih tehnologija, kroz bespovratna sredstva i zajedničke projekte.
  • European Defence Industry Reinforcement through Common Procurement Act (EDIRPA) – instrument koji potiče zajedničku nabavu naoružanja među državama članicama.
  • SAFE – Security Action for Europe – novi mehanizam najavljen 2024., koji predviđa do 150 mlrd € zajmova i financijskih instrumenata na razini EU. SAFE može uključivati kreditne aranžmane preko Europske investicijske banke (EIB), ali zasad nema pojedinačnih alokacija po državama.

Nijedan od ovih instrumenata ne dodjeljuje specifičan „povoljni kredit“ samo Hrvatskoj. Financiranje se odvija kroz zajedničke projekte, fondove ili dostupne kreditne linije za sve članice. (2) (6)

3. Manipulativne tehnike

  • Pojmovna zamjena – riječ „kredit“ koristi se umjesto „financiranje“ ili „alokacija“, čime se stvara dojam duga i bilateralnog aranžmana.
  • Cherry-picking – prenesena je samo brojka (1,7 mlrd €) bez izvora i bez objašnjenja da se radi o ukupnom paketu za EU.
  • Sugestivni naslov – implicira gotovu odluku i direktan novac za Hrvatsku, iako dokumentacije nema.

4. Što nedostaje i što pokazuju dokazi

Provjerom službenih izvora (EK, EIB, Ministarstvo financija RH, Ministarstvo obrane RH) nema traga kreditu od 1,7 mlrd € isključivo za Hrvatsku. EU je 2025. najavila investicijski paket od 1,7 mlrd € u obrambenu industriju na razini cijele Unije – ne u obliku kredita i ne usmjereno jednoj članici. Nacional je vjerojatno zamijenio tu informaciju s bilateralnim aranžmanom. Štoviše, širi plan Readiness 2030 (ReArm Europe) predviđa mobilizaciju do 800 mlrd €, uključujući SAFE kredite. No i taj paket vrijedi za sve države članice, a ne za Hrvatsku posebno. (3) (4) (5)

Zaključak

Tvrdnja Nacionala da je „Hrvatska dobila povoljni kredit od 1,7 milijardi eura za jačanje obrane“ nije potkrijepljena dokumentima EU niti nacionalnih institucija. Radi se o pogrešnom tumačenju najavljenog EU paketa za obrambenu industriju, koji:

  • nije kredit, nego kombinacija fondova i potpora,
  • nije usmjeren isključivo na Hrvatsku,
  • te se odnosi na razinu cijele Europske unije.

Ocjena:  NETOČNO

Obrazloženje: EU nije Hrvatskoj odobrila povoljni kredit od 1,7 mlrd €, nego se radi o netočnom prikazu zajedničkog paketa mjera. Nacional je koristio pogrešan termin („kredit“) i prenio nepotpunu informaciju.

Izvori

  1. Nacional.hr. Povoljni kredit Hrvatskoj: 1,7 milijardi eura za jačanje obrane. 9. rujna 2025. https://www.nacional.hr/povoljni-kredit-hrvatskoj-17-milijardi-eura-za-jacanje-obrane/
  2. Europska komisija. SAFE – Security Action for Europe. https://defence-industry-space.ec.europa.eu/eu-defence-industry/safe-security-action-europe_en
  3. The Guardian. EU plan to bolster Europe’s defences could raise €800bn for Ukraine. 4. ožujka 2025. https://www.theguardian.com/world/2025/mar/04/eu-plan-to-bolster-europes-defences-could-raise-800bn-for-ukraine
  4. Financial Times. EU to expand defence financing instruments. 2025. https://www.ft.com/content/b5c95e3d-74e2-4eb5-a88b-9e650cb93ce2
  5. Reuters. EU to lift EIB lending limit for defence push. 20. lipnja 2025. https://www.reuters.com/business/finance/eu-lift-eib-lending-limit-100-billion-euros-defence-push-sources-say-2025-06-20/
  6. Europska investicijska banka (EIB). Press releases. https://www.eib.org/en/press/all/index.htm

Ispravak netočnih navoda i javna isprika prof. dr. sc. Tadi Juriću

  1. Link na provjeravani članak: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nismo-svjesni-sto-se-dogada-studenti-mi-se-zale-da-su-izgurani-s-trzista-rada-a-nisu-svi-oni-budisti-i-hinduisti-15591289
  2. Link na tekst provjere: https://www.tocnotako.hr/clanak/Jesu-li-migranti-iz-trecih-zemalja-u-Hrvatskoj-brojcano-dominantni-i-u-vecem-udjelu-nego-u-Njemackoj-i-Sloveniji_LAZNA-UZBUNA/1814
  1. Drugi demantij prof. dr. sc. Tade Jurića

Poštovani,

hvala na odgovoru. Međutim, odgovoreno je na samo jedan segment mog demantija, a ja sam ih naveo tri.

Prema Zakonu o medijima, za početak ću se u ovom mailu samo  osvrnuti na izjavu Vaše autorice prema kojoj navodno tvrdim da je u Hrvatskoj 50 % svih radnika iz trećih zemalja.

U tekstu Jutarnjeg lista jasno odmah na početku piše: “Slovenija ima stranih radnika s drugih kontinenata samo 3 posto, a kod nas ih je polovica.”. 

Molim pojašnjenje, istom analogijom kako ste mi odgovorili – “bez čitanja misli”, kako je Vaša autorica zaključila iz ove rečenice da sam tvrdio da polovicu svih radnika u Hrvatskoj čine strani radnici.

Ostali moji komentari će slijediti nakon što objavite ovaj i obrazloženje.

Hvala.

S poštovanjem

  1. Odgovor na demantij

Poštovani gospodine Juriću,

ponovljenom detaljnom analizom Vaših izjava, napisanih u medijskom članku Jutarnjeg lista,  potvrđujemo da su izjave pogrešno interpretirane, proglašene netočnima, a zapravo su točne.

Vaša, medijski prenesena, izjava: „Slovenija, ističe on, ima ukupno 150.000 stranih radnika, od čega samo 3 posto s drugih kontinenata, dok ih je kod nas polovica“ je točna, a zaključak autorice: „Tvrdnja da u Hrvatskoj polovicu radne snage čine radnici trećih zemalja je netočna“ je netočan jer je zanemaren podatak da se to odnosi, ne na ukupno radno stanovništvo, nego na strane radnike, pa je i analiza išla u tom smjeru.

Vaša, medijski prenesena, izjava: „Slovenija, ističe on, ima ukupno 150.000 stranih radnika, od čega samo 3 posto s drugih kontinenata…“ je također točna jer se autorica teksta ponovno referirala na ukupno radno stanovništvo, a ne na strane radnike, pa je i ta analiza podataka otišla u drugom smjeru.

Vaša, medijski prenesena, izjava (prikazana na Slici 1 i Slici 2): „A prednjačimo i po broju stranih radnika s drugih kontinenata kojih po glavi stanovnika uvozimo 25 puta više nego od Njemačke“ naglašava analizu po glavi stanovnika i uvoz. Nastavno na Vaš demantij: „Nisam kazao da Hrvatska „uvozi“ 25 puta više migrantske radne snage u apsolutnom smislu, nego da je udio stranih radnika s drugih kontinenata u Hrvatskoj 25 puta viši nego u Njemačkoj. Njemačka naime pretežito zapošljava radnike iz EU periferije i trećih zemalja Europe.“, naša je pogreška što smo u zaključku napisali iz trećih zemalja, a ne s drugih kontinenata. Analizom podatka koliki je udio stranih radnika s drugih kontinenta po glavi stanovnika, ne uvozimo 25 puta više, nego 2-3 puta više od Njemačke. Ta Vaša izjava se ne može drugačije shvatiti bez dodatnog objašnjenja koje ste nam poslali, a koje nije navedeno u izvornom članku.

Slika 1. Podnaslov Jutarnjeg lista

Slika 2. Članak Jutarnjeg lista

 

Ovom izjavom o ispravku želimo ispraviti pogreške autorice u analizi i interpretaciji Vaših podataka koji su pušteni u javnost i javno Vam se ispričati, kao i cjelokupnoj javnosti. Greške se mogu dogoditi, ali ne namjerno, i ne sa skrivenom namjerom, a ovakve nas greške još više obvezuju da smo oprezniji i detaljniji s analizom i interpretacijom podataka koje puštamo u javnost, te da vlastitu analizu detaljno provjerimo prije objave. Još jednom isprike.

Srdačno i s poštovanjem.

ChatGPT je „aktivno pomagao“ Adamu Raineu „istraživati metode samoubojstva“

Tko je kriv, za što je kriv i kolika će biti nadoknada u slučaju presude za nemar?

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

11. travnja 2025. šesnaestogodišnji Adam Raine (Kalifornija, SAD) počinio je samoubojstvo, a njegovi roditelji tvrde kako je za informiranje o samoubojstvu odgovoran ChatGPT i 26. kolovoza 2025. pokrenuli su tužbu protiv kompanije OpenAI i njezinog direktora. (1) „Adamovi roditelji kažu da je u posljednjim tjednima koristio chatbot s umjetnom inteligencijom kao zamjenu za ljudsko društvo, raspravljajući o svojim problemima s anksioznošću i poteškoćama u razgovoru s obitelji, te da zapisi chata pokazuju kako je bot od pomaganja Adamu s domaćom zadaćom postao njegov trener za samoubojstvo.“ (2) U novoj tužbi podnesenoj u utorak, a podijeljenoj u emisiji “TODAY”, Raineovi tvrde da je “ChatGPT aktivno pomagao Adamu da istraži metode samoubojstva” (istaknuo autor teksta) (3). ChatGPT je chatbot generativne umjetne inteligencije (UI) (4) koji je u vlasništvu kompanije OpenAI (5) čiji je generalni direktor Sam Altman. (6)

Ovdje se postavlja pitanje u dva oblika pri čemu je prvi snažniji, a drugi blaži, tj. (a) Može li chatbot (ovdje ChatGPT) biti trener za samoubojstvo? i (b) Može li chatbot aktivno pomagati pri istraživanju samoubojstva? Pitali smo ChatGPT zna li tko je Adam Raine i samostalno je naveo činjenice slučaja i naveo je sve točne činjenice o osobi i o slučaju tužbe. Dakle, ChatGPT je upoznat sa slučajem i potpuno precizno ga opisuje pružajući točne činjenice i opise. Na daljnje pitanje ChatGPT-u – Jesi li sugerirao Adamu Raineu da može ili treba počiniti samoubojstvo? odgovorio je sljedeće. ChatGPT sugerira da se radi o njegovoj naprednijoj verziji, ali da postoje zaštite koje sprječavaju točno takav poticaj. Chatbot u takvim situacijama preusmjerava ljudskog sugovornika na centre za pomoć pri namjeri samoubojstva i kriznih stanja, odbija pružiti štetne i opasne savjete i na prvo mjesto stavlja sigurnost korisnika. Zatim smo ChatGPT-u postavili pitanje o samoubojstvu i pružio je točnu definiciju i opis, ali je odmah zatim, tj. u sklopu odgovora dao i informacije o „znacima upozorenja“ i o „prevenciji i podršci“. No, stvari nisu tako optimistične kako se čine jer se čini da je OpenAI priznao da zaštitne mjere nisu djelovale.

S jedne strane, u članku (preprint) „For Argument’s Sake, Show Me How to Harm Myself!“ (7) Annika M. Schoene i Cansu Canca iz Bostona (Northeastern University) sugeriraju da se s LLM (engl. large language models, hrv. velikim jezičnim modelima u što spada i ChatGPT) može manipulirati na način da pruže savjete o samoubojstvu (8), (9). S druge strane, istraživanja također pokazuju da LLM mogu uspješno koristiti i pri sprječavanju samoubojstva. To pokazuju Xueting Cui, Yun Gu, Hui Fang i Tingshao Zhu u članku „Development and evaluation of LLM-based suicide intervention chatbot“ (10)

(a1) Po pitanju (a) može se reći LLM sami po sebi pa tako i ChatGPT neće asistirati pri samoubojstvu, a još manje biti „samoubojstveni trener“ (savjetnik, vodič, pomagač), iako se s njime može manipulirati tako da pruža informacije i savjete o samoubojstvu. Već sam pojam manipulacije stavlja teret na korisnika LLM-a, a ne na sam LLM (ovdje ChatGPT). „U psihologiji, manipulacija se definira kao radnja osmišljena za utjecaj ili kontrolu druge osobe, obično na podmukao ili suptilan način koji olakšava nečije osobne ciljeve.“ (11) Manipulacija dakle implicira namjeru pa i predumišljaj pa je odgovornost u slučaju svake manipulacije s LLM-om na strani korisnika koji s njome manipulira, a samim time i u slučaju samoubojstva. (b1) Po pitanju (b), sam ChatGPT čini se neće „aktivno pomagati pri istraživanju samoubojstva“ bez da upozori korisnika, ali s ChatGPT se može manipulirati tako da pruži informacije o samoubojstvu. Također, LLM će bez manipulacije biti velika pomoć pri sprječavanju samoubojstva. Treba reći da je OpenAI objavio i blog u kojem se referira na pomoć ljudima kad im je najpotrebnije, ali i sugerira da u navedenom slučaju zaštita nije djelovala. (12)

Tekst tužbe je sljedeći: „OpenAI sustavi pratili su Adamove razgovore u stvarnom vremenu: 213 spominjanja samoubojstva, 42 razgovora o vješanju, 17 spominjanja omči. ChatGPT je spomenuo samoubojstvo 1275 puta – šest puta češće od samog Adama – uz pružanje sve specifičnijih tehničkih smjernica. Sustav je označio 377 poruka zbog sadržaja samoozljeđivanja, pri čemu je 181 postigla više od 50% pouzdanosti, a 23 više od 90% pouzdanosti. Uzorak eskalacije bio je nepogrešiv: od 2-3 označene poruke tjedno u prosincu 2024. do više od 20 poruka tjedno do travnja 2025.“ (13) Dakle, OpenAI, tj. ChatGPT pružao je informacije o samoubojstvu Adamu. No, pitanje je je li pružanje informacija „aktivno pomaganje“?  Drugo je pitanje zašto OpenAI nakon podataka o razgovoru koje je imao nije automatski prekinuo razgovor? To je tehničko, tj. pitanje o sigurnosti ChatGPT-a, a ne o tome je li „aktivno pomagao“ Adamu.

Ovdje je nekoliko mogućih prigovora (P) pretpostavci da je ChatGPT „aktivno pomagao“ Adamu „u istraživanju samoubojstva“. (P1) Optužiti ChatGPT, tj. kompaniju OpenAI i njezinog direktora za „aktivno pomaganje“ je dvojbeno, iako je pravno moguće jer se u pravilu radi o nesigurnom proizvodu. Naime, zamislimo da je sve ostalo isto, ali da se ovaj događaj zbio prije recimo 40 godina. Tad nije bilo ChatGPT-a, Interneta itd. Adam bi o načinima samoubojstva (čini se da je bio suicidalan i prije korištenja ChatGPT-a) mogao saznati iz npr. starih novina, časopisa i knjiga koje je mogao kupiti u knjižarama i na buvljacima ili posuditi u knjižnicama. Ti izvori pružili su mu informacije o načinima samoubojstva. On je na koncu počinio samoubojstvo. Jesu li te stare novine, časopisi i knjige, zatim prodavači u knjižarama i na buvljacima, bibliotekari, arhivari i na koncu nakladnici i autori tih izvora „aktivno pomagali“ Adamu da „istraži samoubojstvo“? Možda mu i jesu bili pomoć u smislu pružanja informacija, ali teško je tvrditi da su mu „aktivno pomagali“.

(P2) Važna pretpostavka tužbe je i sljedeća: ChatGPT je „aktivno pomagao“ Adamu „istražiti metode samoubojstva“. Pomoć pri samoubojstvu bi bila pomoć od druge strane (čovjek, stroj itd.) koja znajući da suicidalan čovjek nešto pita, traži ili kupuje kako bi počinio samoubojstvo u tome pomaže, tj. pruža mu informacije, prodaje mu štogod i sl. Je li čovjek koji je samoubojici (za kojeg nije mogao znati da je suicidalan) prodao 5 m konopa s kojim će se objesiti „aktivno pomagao“ samoubojici? U najgorem slučaju mu je prodao sredstvo kojem nije prva, a niti jedina namjena vješanje i nije imao dužnost pitati zašto mu treba 5 m konopa. Nasuprot rečenom, zamislimo čovjeka koji je teško i neizlječivo bolestan i želi umrijeti, ali ne može sam izvršiti samoubojstvo. Zamoli blisku osobu da mu pomogne tako što će mu dati neko sredstvo koje će ga ubiti i ta osoba to učini. Tad je ta osoba „aktivno pomagala“ pri samoubojstvu (eutanazija), tj. počinila je ubojstvo (ovisno o moralnom tumačenju i zakonu). Tako ChatGPT čini se nije „aktivno pomagao“ Adamu.

(P3) Zamislimo obrazovanje i uvježbavanje primjerice agenata raznih tajnih službi ili vojnika specijalnih postrojbi. Oni tijekom svog rada sigurno mogu mučiti zarobljenike i zatvorenike na razne načine koji krše cijeli niz prava zatvorenika, ljudska prava i pravila ratovanja. Štoviše, mogu počiniti ratni zločin i genocid. Zamislimo da oni muče zatvorenike ili počine ratni zločin. Jesu li obrazovne institucije koje su ih obrazovale i uvježbavale (autori nastavnih materijala, izvođači pokaznih vježbi itd.) „aktivno pomagali“ tim agentima i vojnicima u mučenju zatvorenika ili počinjenju ratnih zločina? Sigurno su im pružili teorijske i praktične informacije, ali možda ipak nisu „aktivno pomagali“ pri počinjenju kaznenih djela. Kaznena djela su izvršili samo oni koji su ih izvršili i nitko drugi, iako ne moraju oni sami biti jedini odgovorni. Sve ostalo može se nazvati izbjegavanjem ili prebacivanjem odgovornosti.

S obzirom na rečeno (P1-P3) moguće je da ChatGPT „potiče“ na samoubojstvo. U pravnom kontekstu, „poticati“ znači „potaknuti, motivirati ili pružiti podršku drugoj osobi na izvršenje čina, posebno u kriminalnim aktivnostima. To poticanje može uključivati ​​davanje savjeta, pružanje pomoći ili aktivno nadahnuti pojedinca da počini kazneno djelo ili slijedi određeni postupak.“ (14) No, je li informiranje o X-u poticanje na X ili „aktivno pomaganje“ pri informiranju o X-u? Ipak, kako nam sadržaj razgovora Adama Rainea i ChatGPT-a nije detaljno poznat (što će se vjerojatno otkriti tijekom sudskog procesa; dijelovi su dani u tužbi; vidi (3)), potrebno je biti oprezan. Središnje pitanje moglo bi biti: Je li OpenAI imao informaciju o razgovorima Adama i ChatGPT-a i nije djelovao prema sigurnosnim pravilima? Kad se to sazna, a dio je objavljen u tužbi, tad će biti lakše odgovoriti na pitanje – je li ChatGPT „aktivno pomagao“ Adamu da „istraži samoubojstvo“? Nije nemoguće da je istovremeno Adam manipulirao s ChatGPT-em i da je OpenAI znao za razgovor, ali nije reagirao. Štoviše, „OpenAI priznaje da zaštitne mjere ChatGPT-a ne uspijevaju tijekom duljih razgovora“. (15) U tom slučaju OpenAI mogao bi biti proglašen krivim vjerojatno zbog nemara.

Iako ljubitelji znanstvene fantastike često maštaju o tome kako je jedina odgovornost za ubojstva ljudi od strane robota, UI ili kombinacije robota i UI fiktivna zla korporacija; npr. Weyland-Yutani Corporation (franšiza Alien), Cyberdyne Systems (franšiza Terminator) ili Umbrella Corporation(franšiza Resident Evil), situacija u stvarnosti je rijetko crno-bijela. U velikoj većini stvarnih slučajeva u kojima robot, UI ili robot i UI uzrokuju smrt čovjeka odgovornost je podijeljena između kompanije koja je proizvela (i/ili održava) robota pod vidom nepostojećih ili smanjenih sigurnosnih mjera (ponekad namjerno kako bi se povećala učinkovitost, prodaja, zarada i sl.), čovjeka ili sustava koji upravlja ili nadzire robota ili UI i čovjeka koji je stradao zbog vlastitog nemara.

Takva je situacija bila s prvim ubojstvom čovjeka od strane industrijskog robota 1979., tj. Roberta Williamsa (16), u mnogim slučajevima kasnije, zatim s ubojstvom pješakinje od strane autonomnog vozila 2018., tj. Elaine Herzberg (17) pa tako vjerojatno i u ovom slučaju. Najveći dio odgovornosti je zasigurno na korporaciji koja je proizvela i/ili održava stroj, ali je puno manje vjerojatno da bi se smrt dogodila da nije postojao nemar od strane korisnika stroja (npr. da je Williams odbio popeti se na treću etažu gdje ga je usmrtila robotska ruka što mu je naložio nadređeni ili npr. da Herzberg nije prelazila prometnicu izvan pješačkog prijelaza i/ili da nije bila pozitivna na metamfetamin i marihuanu što su slučajevi nemarnog ponašanja). U ovom slučaju, kompanija je vjerojatno bila nemarna, ali i samoubojica je možda bio nemaran, no to ovisi o stupnju suicidalnosti prije i nakon korištenja ChatGPT-a, ali vjerojatno su nemarni bili članovi obitelji koji baš za nemar tuže OpenAI (tj. za manjkavost proizvoda i neuspješno upozoravanje).

Dodatak

Pitanje tko će biti optužen, tko će biti proglašen krivim i prema kojoj vrsti zakonske regulative, a napose kolika će biti kompenzacija ako se robota, UI ili robota i UI, tj. vlasnika, operatera ili proizvođača stroja proglasi krivim za uzrokovanje smrti nije riješeno univerzalnom pravnom regulativom niti u slučaju ozljeda niti u slučaju smrtnih posljedica za ljude. Najčešće se navedene optužuje za nemar. Pritom se u SAD-u koriste mnoge formule, a najpoznatija je formula Suca Learneda Handa ili tzv. „Hand Formula“ kojom se izračunava visina kompenzacije u slučaju kad se treba isplatiti strani koja je podnijela tužbu ako se nemar dokaže pred sudom. (18) Za ova pitanja priložili smo Daljnje izvore na koncu ovog teksta.

P.S.

Ako primijetite znakove suicidalnosti kod sebe ili bližnjih nazovite 01/4833-888 ili 01/3430-000 (vidi: URL). Na komentarima i savjetima hvala Ivanu Spajiću MA, MBA (EPAM, Lead Business Analyst) Prof. dr. sc. Marku Coeckelberghu (Sveučilište u Beču) i Borisu Debiću mag. phys. (ZSEM). Oni ni na koji način nisu odgovorni za tvrdnje iznesene ovdje.

Izvori:

(1) URL: https://www.nbcnews.com/tech/tech-news/family-teenager-died-suicide-alleges-openais-chatgpt-blame-rcna226147 (pristupljeno: 26/08/2025). Vijest je prenio i portal Indeks, URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-americi-se-ubio-adam-16-roditelji-krive-chatgpt-aktivno-mu-je-pomagao/2703633.aspx?fbclid=IwY2xjawMavddleHRuA2FlbQIxMQABHs3CS-wNTRJaw8yA63LPbjsl4fmq6-mJ1IHY3YmLFXWV2rnL63nixx4H0xhl_aem_Da0PvXqyDy-z7P4M5sSNdg (pristupljeno: 26/08/2025).

(2) URL: https://www.nbcnews.com/tech/tech-news/family-teenager-died-suicide-alleges-openais-chatgpt-blame-rcna226147 (pristupljeno: 26/08/2025).

(3) URL: https://www.nbcnews.com/tech/tech-news/family-teenager-died-suicide-alleges-openais-chatgpt-blame-rcna226147 (pristupljeno: 26/08/2025). Tekst tužbe, URL: https://www.courthousenews.com/wp-content/uploads/2025/08/raine-vs-openai-et-al-complaint.pdf (pristupljeno: 26/08/2025).

(4) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/ChatGPT (pristupljeno: 26/08/2025).

(5) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/OpenAI (pristupljeno: 26/08/2025).

(6) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Sam_Altman (pristupljeno: 26/08/2025).

(7) URL: https://arxiv.org/pdf/2507.02990 (pristupljeno: 26/08/2025).

(8) URL: https://time.com/7306661/ai-suicide-self-harm-northeastern-study-chatgpt-perplexity-safeguards-jailbreaking/ (pristupljeno: 26/08/2025).

(9) URL: https://www.pbs.org/newshour/nation/study-says-chatgpt-giving-teens-dangerous-advice-on-drugs-alcohol-and-suicide (pristupljeno: 26/08/2025).

(10) URL: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12362262/ (pristupljeno: 26/08/2025).

(11) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Manipulation_(psychology) (pristupljeno: 26/08/2025).

(12) URL: https://openai.com/index/helping-people-when-they-need-it-most/ (pristupljeno: 26/08/2025).

(13) URL: https://www.techpolicy.press/breaking-down-the-lawsuit-against-openai-over-teens-suicide/ (pristupljeno: 26/08/2025).

(14) URL: https://www.lawinsider.com/dictionary/encourage (pristupljeno: 26/08/2025).

(15) URL: https://arstechnica.com/information-technology/2025/08/after-teen-suicide-openai-claims-it-is-helping-people-when-they-need-it-most/ (pristupljeno: 27/08/2025).

(16) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Williams_(robot_fatality) (pristupljeno: 27/08/2025).

(17) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Death_of_Elaine_Herzberg (pristupljeno: 27/08/2025).

(18) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Hand_formula (pristupljeno 29/08/2025).

Daljnji izvori uz napomenu u Dodatku:

Al-Batoush, A., Khalaf, A., & Alsarhan, M. (2025) Compensation for Damages Caused by Artificial Intelligence in Jordanian Legislation, International Journal on Culture, History, and Religion, 7, 24-38. https://doi.org/10.63931/ijchr.v7iSI.283 URL: https://www.researchgate.net/publication/394851918_Compensation_for_Damages_Caused_by_Artificial_Intelligence_in_Jordanian_Legislation (pristupljeno: 29/08/2025).

De Simone, Marco; Guarascio, Dario; Reljic Jelena (2025) The impact of robots on workplace injuries and deaths: Empirical evidence from Europe, (working paper), URL: https://www.researchgate.net/publication/388919252_The_impact_of_robots_on_workplace_injuries_and_deaths_Empirical_evidence_from_Europe(pristupljeno: 29/08/2025).

Ludvigsen, Kaspar Rosager and Nagaraja, Shishir (2022) Dissecting liabilities in adversarial surgical robot failures: A national (Danish) and EU law perspective, Computer Law & Security Review, URL: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0267364922000048 (pristupljeno: 29/08/2025).

Policy Department for Citizens’ Rights and Constitutional Affairs (2020) Artificial Intelligence and Civil Liability, Legal Affairs, URL: https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2020/621926/IPOL_STU(2020)621926_EN.pdf (pristupljeno: 29/08/2025).

Viony Kresna Sumantri (2019) Legal Responsibility on Errors of the Artificial Intelligence-based Robots, Lentera Hukum, Volume 6 Issue 2 (2019), pp. 333-348, URL: https://pdfs.semanticscholar.org/97f0/4a61060c49370dd4155820fc57665e21c4bd.pdf (pristupljeno: 29/08/2025).

Vorhies, William (2018) Who Do We Blame When an AI Finally Kills Somebody, URL: https://www.datasciencecentral.com/who-do-we-blame-when-an-ai-finally-kills-somebody/ (pristupljeno: 29/08/2025).

Luksuz propada? Ili samo mijenja boju etikete.

Unatoč dramatičnim najavama “kraja ere luksuza”, podaci pokazuju nijansiraniju stvarnost – riječ je o korekciji, ne o kolapsu.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira:

„Srozao se promet najluksuznije robe: Na valu potražnje nabijali su cijene. Evo što slijedi.“

 Izvor: Jutarnji list / Novac.hr, 5. kolovoza 2025. (1)

U članku se navodi niz tvrdnji koje sugeriraju da je luksuzno tržište u slobodnom padu:

●      da su „izgubljeni deseci milijardi eura prometa“

●      da „više ništa nije sigurno, pa ni Chanel“

●      da su brendovi „pretjerali s cijenama“

●      da „srednja klasa više ne kupuje luksuz, a bogati traže diskretniji luksuz“

●      te da su brendovi prešli „rub pristojnog luksuza“

Kontekst i okvir analize

Tržište luksuznih proizvoda jedan je od najosjetljivijih sektora potrošnje. Njegove oscilacije često reflektiraju šire makroekonomske tokove, ali i dubinske kulturne i generacijske promjene. Tvrdnje Jutarnjeg lista prikazuju drastičnu sliku sloma tržišta — no koliko su te tvrdnje utemeljene u stvarnim brojkama i analizama?

U nastavku ćemo procijeniti tvrdnju kroz četiri dimenzije:

  1. Jesu li prihodi luksuznih brendova doista „srožani“?
  2. Je li rast cijena bio tržišno neodrživ?
  3. Održava li se pad globalno ili su u pitanju regionalne razlike?
  4. Što pokazuju srednjoročne prognoze i trendovi?

1. Promet luksuznih brendova – kolaps ili korekcija?

Tvrdnja o „srozavanju prometa“ ponavlja se više puta, ali izostaju brojčani podaci koji bi je potkrijepili. Pogledajmo službene izvore:

●      LVMH, (Louis Vuitton Moët Hennessy, francuski konglomerat s brendovima poput Diora, Fendija i Tiffanyja) vodeća svjetska luksuzna grupacija, bilježi pad organskog rasta od 2% u segmentu modne i kožne galanterije u H1 2025. No ukupni prihodi iznose 39,8 milijardi eura, a segment parfema i kozmetike bilježi rast (2).

●      Kering, (vlasnik brendova poput Guccija, Balenciaga, Saint Laurenta) bilježi pad prihoda od 10% u Q1 2025. Najveći pad osjeća Gucci, koji već duže traži novu kreativnu i tržišnu strategiju (3).

●      Hermès: u Q2 2025. bilježi rast od 9% na konstantne tečajeve; segment kožne galanterije i sedlarstva raste +14,8%, a operativna marža iznosi čak 41,4% (4).

●    Richemont, koji dominira u sektoru nakita i satova (Cartier, Van Cleef & Arpels), u istom kvartalu ostvaruje rast prihoda od 6%, unatoč padu prodaje satova u Aziji (~−13%) i solidnom rastu u SAD-u (+9%) (5).

 Zaključak:

Rezultati pokazuju slabljenje kod dijela portfelja, ali nema govora o sveopćem srozavanju. Tržište se korektira nakon postpandemijskog rasta. Hermès i Richemont bilježe vrlo jake performanse, s visokom profitabilnošću.

 

2. Jesu li brendovi „nabijali“ cijene?

Tvrdnja da su cijene „nabijane na valu potražnje“ točna je samo djelomično. Chanel je, primjerice, od 2019. do 2022. podigao cijene svojih torbi i do 60%, ali taj rast nije bio stihijski — već dio strategije pozicioniranja u kategoriji ultra-luksuza (6) .

Brendovi poput Louis Vuittona, Hermèsa i Cartiera cijene povećavaju ciljano – kako bi:

●      očuvali ekskluzivnost,

●      povećali marže i ROI,

●      izbjegli “brand dilution”.

Dodatna dinamika:

Uvođenje BNPL modela („Buy Now, Pay Later“) u luksuzni sektor dodatno je promijenilo strukturu potrošača. Platforme poput Klarne i Afterpaya omogućuju mlađim generacijama da kupuju luksuzne proizvode na 3–4 obroka bez kamata, uz povećanje prosječne košarice i do 30% (9). Međutim, prekomjerno oslanjanje na BNPL nosi rizik narušavanja ekskluzivnosti i povećanja ovisnosti o mlađim, cjenovno osjetljivijim kupcima.

Objašnjenja pojmova:

●      ROI (Return on Investment) – pokazatelj isplativosti investicija

●      BNPL – model plaćanja na rate bez kamata; sve češći među Gen Z i milenijalcima.

 

3. Lokalni pad ili globalni uzorak?

Jutarnji članak generalizira pad prometa kao „opći“. No u stvarnosti su regionalne razlike značajne:

Kina

●      Tržište luksuznih proizvoda palo je za 18–20 % u 2024., a za 2025. se predviđa stagnacija jer domaća potrošnja ostaje slaba uslijed smanjene potrošačke aktivnosti i povjerenja, te usporavanja gospodarstva. (7)

●      Maloljetni prihodi kućanstava rastu samo 5,4 %, stav potrošnje izričito varira, dok je rast maloprodaje u 2024. iznosio tek 3,7 %. (8)

●      Utjecaj poreznih reformi i jačeg nadzora dodatno prigušuje potrošnju bogatih pojedinaca, što globalnim luksuznim brendovima nameće prilagodbu lokalnim tržišnim uvjetima. (9)

SAD

●     Mlađe generacije (Gen Z i mlađi Millennialsi) preferiraju „quiet luxury“ — odnosno estetiku bez logotipa i napuhanih oznaka, s fokusom na sofisticirani minimalizam. (10)

●   U prvom planu su održivost i digitalna personalizacija proizvoda — autentičnost, transparentnost i prilagodba željama krajnjeg korisnika obično nadilaze tradicionalni status kroz logo. (11)

 Generacija Z (globalno)

●   Prema First Insight, 62 % Gen Z potrošača preferira održive brendove, dok je čak 73 % spremno platiti više za održive proizvode. (12)

●    Razine su još više prema nekim istraživanjima: 91 % kaže da želi kupovati od održivih tvrtki, a 77 % spremno je platiti premium cijenu. (13)

●      Što se tiče učestalosti online kupnje, oko 50 % tinejdžera Gen Z i 59 % odraslih kupuje online barem tjedno, a mnogi to rade više puta tjedno. (14) 

 Latinska Amerika

●    Tržište luksuznih dobara procijenjeno je na USD 31,57 milijardi u 2024., uz očekivani CAGR od ~5,2 % od 2025. do 2034., s tržišnom vrijednošću od oko USD 52 milijarde do 2034.(15)

● To su vješto utemeljeni trendovi rasta koji se mogu prilagoditi na projekciju USD 50 mld do 2030. uz CAGR od 5 %‑5,3 %. (16)

Objašnjenje pojma:

Compound Annual Growth Rate – (složena godišnja stopa rasta)  pokazuje prosječan godišnji rast neke veličine tijekom određenog razdoblja, uz pretpostavku da se rast odvija kumulativno (kao kamate na kamate).

Indija

● Iako su precizni izvori za USD 23,16 mlrd u 2025. s CAGR-om od 5,96 % rijetki, analize poput Kotak Securities, Smallcase i IMARC potvrđuju da indijsko luksuzno tržište u 2025. raste otprilike 5–6 % godišnje, s fokusom na kategorije nakita, satova i automobila. (17)

●  Prognoze predviđaju značajan rast (preko USD 85 mld do 2030.) zahvaljujući rastu srednje i visoke klase te snažnoj potražnji za premium proizvodima.(18)

Zaključak:

Nema sveopćeg pada. Tržište je fragmentirano i regionalno prilagodljivo, s osobitim rastom u Latinskoj Americi i Indiji.

Objašnjenja pojmova:

●      Gen Z – generacija rođena između 1996. i 2010., preferira održivost, digitalnost i personalizaciju.

●      Quiet luxury – luksuz bez vidljivih oznaka brenda, koji preferiraju Gen Z i stariji bogati kupci.

4. Što pokazuju srednjoročni trendovi?

Tvrdnja „ni Chanel više nije siguran“ može zvučati dramatično, ali izostavlja širu sliku. Prema analizama Bain & Company i McKinsey & Co., luksuz se ne gasi, već transformira (4) (8).

●      U fokusu su digitalna i personalizirana prodaja.

●      Mlađe generacije sve više kupuju preko resale platformi.

●      ESG standardi postaju odlučujući u brendiranju.

Nova saznanja iz anketa Euromonitora i Kantara (2023–2024):

●      Gen Z očekuje autentičnost, inkluzivnost i održivost – čak 70% njih izbjegava brendove koji ne dijele te vrijednosti.

●      „Quiet luxury“, resale i digital-first iskustva definiraju novu luksuznu potrošnju.

Objašnjenja pojmova:

●      ESG (Environmental, Social, Governance) – standardi održivog poslovanja.

●      Resale – tržište rabljenih luksuznih proizvoda koje brzo raste.

 

Završna ocjena

Tvrdnja iz Jutarnjeg lista koristi senzacionalistički ton bez podloge u službenim podacima. Radi se o segmentnoj korekciji i promjeni potrošačkih prioriteta – ne o slomu tržišta. Brendovi i kupci se mijenjaju: Gen Z, resale, ESG, BNPL i rast u Indiji i Latinskoj Americi redefiniraju industriju. Tržište luksuza nije u padu, već u evoluciji, time tvrdnje ovog članka i sam članak opisujemo ocjenom ,,većinski netočan”.

 

Vidi:

(1)   https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/srozao-se-promet-najluksuznije-robe-na-valu-potraznje-nabijali-su-cijene-evo-sto-slijedi-15610345

(2)   https://www.lvmh.com/en/financial-calendar/2025-first-half-results

(3)   https://www.kering.com/en/news/first-half-2025-results-072925/

(4)   https://www.globenewswire.com/news-release/2025/07/30/3123768/0/en/Herm%C3%A8s-International-2025-Half-year-Results.html

(5)   https://www.richemont.com/media/ue1bjrjv/richemont-fy25-annual-report-en.pdf

(6)   https://www.thefashionlaw.com/as-chanel-raises-prices-again-what-does-it-mean-for-the-resale-market/

(7)   https://www.businessoffashion.com/news/china/chinese-luxury-sales-expected-to-remain-flat-in-2025-report-says/

(8)   https://www.hinrichfoundation.com/research/wp/us-china/china-consumption-dilemma-in-the-age-of-trump

(9)    https://www.istitutomarangoni.com/en/maze35/industry/china-luxury-slowdown

(10)                 https://www.forbes.com/consent/ketch/?toURL=https://www.forbes.com/councils/forbesbusinesscouncil/2023/10/23/quiet-luxury-is-nothing-new/

(11)                 https://agility-research.com/changing-luxury-markets-how-gen-z-is-redefining-affluence

(12)                 https://www.firstinsight.com/white-papers-posts/gen-z-shoppers-demand-sustainability

(13)                 https://www.quad.com/insights/marketing-to-gen-z-this-generations-focus-on-sustainability-trends-with-caveats

(14)                 https://www.mintel.com/insights/retail/gen-z-online-shopping-behaviour-and-trends-what-brands-need-to-know/

(15)                 https://www.expertmarketresearch.com/reports/latin-america-luxury-goods-market?srsltid=AfmBOopBpACxzZJ2pa4-xHMwbRvX8kND9GwzAsTyUcudnQ1H4ftRj8BP&utm_source=chatgpt.com

(16)                 https://www.thebusinessresearchcompany.com/report/luxury-resale-global-market-report?utm_source=chatgpt.com

(17)                 https://luxonomy.net/report-the-new-generations-that-will-define-the-concept-of-luxury/?utm_source=chatgpt.com

(18)                 https://www.bain.com/insights/luxury-in-transition-securing-future-growth/?utm_source=chatgpt.com

Njemačka tiska novac za Siriju? Možda da, možda ne – ali Asad još nije ispario s novčanica

Iako Reuters potvrđuje da Sirija planira tiskati novčanice u UAE-u i Njemačkoj, tvrdnja da će one biti bez lika Bašara al-Asada ostaje spekulativna.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira:

“Sirijci će iznova tiskati sve novčanice u Njemačkoj, ovaj put bez lika Bašara al-Asada.” Izvor: Express.hr (24sata), 22. svibnja 2025. (1)

Kontekst i širi okvir

Od početka rata 2011., sirijski monetarni sustav suočen je s krizom: inflacija, sankcije i izolacija potaknuli su Damask da surađuje s ruskim tiskarskim sustavom Goznak. Sirijske novčanice, naročito one izdane nakon 2015., prikazuju lik predsjednika Bašara al-Asada i jasno služe političkoj ikonografiji vlasti. Novac u Siriji nije samo sredstvo razmjene nego i simbol političke dominacije, lojalnosti i kontrole.

Viralna tvrdnja da će Sirija prebaciti tiskanje novca u Njemačku, i to bez Asadovog lika, implicira značajne promjene: (1) napuštanje ruske potpore, (2) uspostavu suradnje s europskom državom koja priznaje oporbu, i (3) simbolički otklon od kulta ličnosti. Sve to zahtijeva vrlo snažne dokaze. Još je važnije razumjeti što znači “tiskanje novca” u praksi: je li riječ o tehničkoj proizvodnji temeljenoj na ugovoru, ili o širem ekonomskom i političkom dogovoru koji implicira priznanje promjene vlasti?

Reuters potvrđuje planove, ali ne i detalje

U tekstu objavljenom 16. svibnja 2025. godine, Reuters donosi vijest da Sirija doista planira prekid suradnje s ruskim Goznakom i uspostavu novih dogovora s tiskarama u UAE-u i Njemačkoj. Pozivaju se na diplomate i izvore bliske sirijskoj centralnoj banci. Ključna informacija jest da sirijska vlast traži alternativne lokacije za tiskanje valute zbog sve složenijih odnosa s Moskvom, kao i zbog problema s kašnjenjem isporuke i rastućih troškova.

Međutim, ti planovi su u ranoj fazi. Nema potvrde da je ijedna novčanica već izrađena, niti postoji ugovor objavljen javnosti. Također, ni Bundesdruckerei (njemačka savezna tiskara) ni sirijska središnja banka nisu izdale službene izjave. Pojam “planira” u diplomatskom jeziku može značiti sve od preliminarnih pregovora do potpisanog memoranduma o razumijevanju. Javnost zasad ima tek novinarske izvore, a ne konkretne dokumente ili dizajne novih novčanica. (2)

Express preuveličava: “sve novčanice”, “bez Asada”

Portal Express u naslovu tvrdi da će se “sve novčanice” tiskati u Njemačkoj, što je netočno.

Reuters spominje tiskanje u dvije zemlje, što jasno implicira paralelne procese. Takav aranžman najčešće ukazuje na diverzifikaciju rizika, ne na centraliziranu odluku o zamjeni cjelokupne serije. Nadalje, tvrdnja da će one biti “bez lika Asada” nije potvrđena niti jednim izvorom. Reuters uopće ne ulazi u pitanje dizajna ili motiva novih novčanica. (3) (4) (5)

Dapače, pitanje dizajna obuhvaća kompliciraniju proceduru unutar svake središnje banke. Ona uključuje političku odluku, konzultacije s relevantnim institucijama i pripremu sigurnosnih elemenata. U slučaju Sirije, gdje se čak i osnovne ekonomske informacije ne objavljuju javno, očekivati transparentan postupak uklanjanja predsjednikovog lika s novca bez političke smjene je nerealno.

Simbolika novca: Asad kao figura stabilnosti ili straha

U autoritarnim režimima, lik vođe na novcu nije samo dekoracija, već alat političkog podsjećanja. Uklanjanje lika Asada sa sredstava plaćanja značilo bi poruku dubokih unutarnjih promjena – što nije slučaj u trenutnoj realnosti. Asad ostaje na vlasti, bez znakova slabljenja unutarnje kontrole. Njegov portret na novcu ne predstavlja samo njega, nego i poruku da je “država još uvijek on”.

Osim toga, tiskanje novca u inozemstvu ne implicira nužno promjene dizajna. Većina država koje outsourceaju proizvodnju novca dostavljaju vlastite dizajne. Čak i u slučaju dogovora s Bundesdruckereijem (njemačkom državnom tiskarom) , odluka o uklanjanju Asadovog lika mora bi proći kroz složen politički i institucionalni proces unutar Sirije.

Usto, nije zabilježeno da bi Njemačka, koja priznaje oporbenu koaliciju kao legitimnog predstavnika sirijskog naroda, aktivno preuzela projekt koji bi podrazumijevao potporu režimu Bašara al-Asada bez pravnog temelja i uz rizik kršenja sankcija. Ako bi pak došlo do suradnje s “prijelaznim tijelom”, to bi bio signal većih političkih pomaka koji se zasad nisu dogodili.

Zaključak: Neodlučivo

Na temelju trenutno dostupnih informacija, tvrdnja da će Sirija “tiskati sve novčanice u Njemačkoj, bez lika Asada” je kombinacija djelomično točnih i neutemeljenih tvrdnji.

  • Postoje ozbiljni izvori (Reuters) koji potvrđuju planove o suradnji s Njemačkom i UAE-om,
  • No nema potvrde da će se tiskati sve novčanice,
  • I nema dokaza da će lik Asada biti uklonjen s novih izdanja.

Vrijednost tvrdnje ovisi o razvoju političkih i ekonomskih okolnosti u narednim mjesecima. Trenutno, najtočniji opis je da Sirija istražuje alternativne mogućnosti, ali bez formaliziranih ili dovršenih koraka. Express.hr u ovom je slučaju, sudeći prema dostupnim podacima, preuranjeno izvukao senzacionalistične zaključke.

Stoga se tvrdnja ocjenjuje kao: ,,NEODLUČIVO / NEOCJENJIVO”

Vidi:

(1)      https://express.24sata.hr/top-news/sirijci-ce-iznova-tiskati-sve-novcanice-u-njemackoj-ovaj-put-bez-lika-basara-al-asada-29672

(2)      https://www.reuters.com/markets/currencies/syria-plans-print-currency-uae-germany-ending-russian-role-2025-05-16/

(3)      https://cb.gov.sy/index.php?page=list&ex=2&dir=laws&lang=2&lt=1&service=5&act=578

(4)      https://www.forbesmiddleeast.com/industry/economy/syria-plans-to-print-new-currency-in-uae-and-germany-as-ties-with-west-improve-ending-reliance-on-russia

(5)      https://kyivindependent.com/syria-reportedly-ends-currency-printing-deal-with-russia-eyes-uae-germany-for-new-banknotes/

Demanti prof. dr. sc. Tade Jurića i odgovor na demanti

  1. Link na provjeravani članak: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nismo-svjesni-sto-se-dogada-studenti-mi-se-zale-da-su-izgurani-s-trzista-rada-a-nisu-svi-oni-budisti-i-hinduisti-15591289
  2. Link na tekst provjere: https://www.tocnotako.hr/clanak/Jesu-li-migranti-iz-trecih-zemalja-u-Hrvatskoj-brojcano-dominantni-i-u-vecem-udjelu-nego-u-Njemackoj-i-Sloveniji_LAZNA-UZBUNA/1814

 

  1. Demanti izv. prof. dr. sc. Tade Jurića: DEMANTI Tade Jurića na tekst: Petra Novkovski, 01.07.2025. „Jesu li migranti iz trećih zemalja u Hrvatskoj brojčano dominantni i u većem udjelu nego u Njemačkoj i Sloveniji?“[1]

Poštovani!

Obraćam vam se sukladno Zakonu o medijima vezano uz netočne navode u tekstu „Jesu li migranti iz trećih zemalja u Hrvatskoj brojčano dominantni i u većem udjelu nego u Njemačkoj i Sloveniji?“, objavljenog na portalu LAŽNA UZBUNA i proširenog diljem Interneta,  u kojem se pogrešno interpretiraju moje izjave iz emisije Briefing Jutarnjeg lista (04.06.2025.).[2]

  1. Polovica radnika u Hrvatskoj iz trećih zemalja Autorica citira moju izjavu: “A prednjačimo i po broju stranih radnika s drugih kontinenata kojih po glavi stanovnika uvozimo 25 puta više nego od Njemačke. Slovenija, ističe on, ima ukupno 150.000 stranih radnika, od čega samo 3 posto s drugih kontinenata, dok ih je kod nas polovica.” Autorica zaključuje: „Tvrdnja da radnici trećih zemalja čine „polovicu“ radne snage navedenim izračunom nije poduprta te se ne može statistički potkrijepiti.“ Demantij: – Nisam tvrdio da radnici iz trećih zemalja čine polovicu ukupne radne snage u Hrvatskoj, nego da polovicu svih stranih radnika u Hrvatskoj čine useljenici s drugih kontinenata.
  2. Udio u Sloveniji Autorica navodi: “Također, tvrdnja da Slovenija ima samo 3% radnika iz trećih zemalja je također netočna.” Demantij: – Ponovno, nisam rekao da radnici iz trećih zemalja čine 3% ukupne radne snage u Sloveniji, nego da je udjel stranih radnika s drugih kontinenata u Sloveniji 3%.
  3. Usporedba s Njemačkom Autorica tvrdi: “Naposljetku, tvrdnja da Hrvatska uvozi 25 puta više radnika iz trećih zemalja po glavi stanovnika od Njemačke je statistički neutemeljena.”

Demantij: – Nisam kazao da Hrvatska „uvozi“ 25 puta više migrantske radne snage u apsolutnom smislu, nego da je udio stranih radnika s drugih kontinenata u Hrvatskoj 25 puta viši nego u Njemačkoj. Njemačka naime pretežito zapošljava radnike iz EU periferije i trećih zemalja Europe. Sve navedene tvrdnje temelje se na podacima iz moje znanstvene monografije Suvremene migracije i opstanak nacije (Školska knjiga, Zagreb 2025).

 

  1. Odgovor na demanti

Poštovani gospodine Juriću,

hvala Vam na detaljnom demantiju i pojašnjenjima vezanima uz članak objavljen na našem portalu “Lažna uzbuna”. Cijenimo Vašu želju za preciznim tumačenjem podataka.

Naš primarni cilj jest prepoznavanje i razotkrivanje dezinformacija provjerom javno objavljenih medijskih informacija. U tom smislu, naša se analiza uvijek usmjerava na provjeru napisanih tvrdnji i izjava onako kako su predstavljene u medijskom tekstu koji provjeravamo.

Pregledom Vašeg demantija i usporedbom s izvornim tekstom iz Jutarnjeg lista, uočljiva je razlika. Međutim, mi ne možemo znati na što je autor izjave/tvrdnje iz navedenog članka mislio ako to nije jasno navedeno u samom članku kojim se mi bavimo (konkretno, u članku je bilo navedeno ovo, bez pojašnjenja: a prednjačimo i po broju stranih radnika s drugih kontinenata kojih po glavi stanovnika uvozimo 25 puta više od Njemačke; Slovenija, ističe on, ima ukupno 150.000 stranih radnika). Naša uloga nije analizirati nečije misli izvan konteksta prenesenog medijskog sadržaja, ili knjige (a što u navedenom medijskom tekstu nije navedeno, te nije predmet provjere). Shodno tome, bavimo se isključivo provjerom onih informacija kako su one napisane u člancima u medijima, od strane autora tih članaka. Ako je izjava/tvrdnja krivo prenesena, mi to ne možemo znati, pa se takva situacija treba riješiti s autorom medijskog članka.

Prepoznajemo važnost konteksta i preciznosti u ovako osjetljivim temama pa, sukladno našim načelima i Zakonu o medijima, Vaš ćemo demanti objaviti u cijelosti na našem portalu. Na taj ćemo način osigurati da naši čitatelji dobiju cjelovitu sliku i uvid u Vaša pojašnjenja kojih u izvornom medijskom članku nema.

Srdačno.

[1] https://lazna-uzbuna.hr/983/jesu-li-migranti-iz-trecih-zemalja-u-hrvatskoj-brojcano-dominantni-i-u-vecem-udjelu-nego-u-njemackoj-i-sloveniji/

[2] https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nismo-svjesni-sto-se-dogada-studenti-mi-se-zale-da-su-izgurani-s-trzista-rada-a-nisu-svi-oni-budisti-i-hinduisti-15591289

Podjela rada po spolu načelno i u religijama

Je li točno da se sve velike religije slažu u tome da žene ne valjaju?

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Željko Porobija je 20/07/2025 objavio na portalu Index tekst pod naslovom „U čemu se slažu sve velike religije? Da žene ne valjaju“ (1). Temeljni sadržaj teksta je kao što i naslov kaže taj da su žene u velikim svjetskim religijama manje vrijedne. Istina, autor priznaje neku ravnopravnost u počecima nekih religija, pri čemu navodi Budizam, iako je ovdje trebao napisati Hinduizam koji je stariji (odjeljci 1-2). Zatim prikazuje, ne bez pogrešaka koje sad nisu vrijedne spomena i rasprave, povijest svoje teze u Kršćanstvu, Židovstvu i Islamu (odjeljci 3-7).

Autorova najočitija pogreška je reći da se oko toga da žene ne valjaju „slažu sve velike religije“. U velike religije svakako spada i Hinduizam koji je treća velika svjetska religija s 14,9% (2020), tj. 1,2 milijarde vjernika (2). Položaj i uloga žena u Hinduizmu koji je velika religija sigurno nije takav „da žene ne valjaju“ kako u naslovu kaže autor nego je u najboljem slučaju za autora „raznolik“, tj. i pozitivan i neutralan i negativan. Dakle, nije točno da se sve velike religije slažu oko toga da žene ne valjaju jer je Hinduizam velika religija i jer nema jasan stav – žene ne valjaju. Svećenstvo žena u Hinduizmu i Budizmu nije nepoznato niti danas niti u povijest tih religija; a pritom su svećenice i svećenici religijski ravnopravni (npr. Budina pomajka je prva zaređena svećenica, lame tibetskog Budizma).

Ono što autor teksta ne vidi je uzrok stava o ženama u većini, ali ne i u „svim“ velikim religijama danas, a koji se treba tražiti u promijeni način života čovjeka u mlađem kamenom dobu i prijelazu u željezno doba i promjeni u shvaćanju podjele rada po spolu općenito pa posljedično vjerojatno i po spolu u religijskim i vjerskim poslovima. Dodatna pogreška autora je izostanak riječi „današnje“ prije izraza „velike religije“ jer primjerice prije 10.000 godina niti jedna od današnjih velikih religija nije postojala, ali su postojale velike religije (prije svega šamanizam ili rane religije koje su vjerojatno nastale iz primordijalnih religijskih oblika u Kamenom dobu (najstarija grobnica s oznakama vjerskog ukopa stara je oko 100.000 godina i nalazi se u spilji Qafzeh ili Kedumim u Izraelu) (3).

Kratko pojašnjenje autorove pogreške bilo bi sljedeće. Podjela rada na razne načine dovodi do specijalizacije poslova, veće produktivnosti i pojave barem preduvjeta kapitalističkog društva. Podjela rada stara je pojava i zabilježena je već u kulturama i religijama poput Sumerske i mlađima (4). Razna su mjerila podjele rada, tj. po fizičkoj snazi, inteligenciji, dobi, spolu, mjestu stanovanja, obiteljskom nasljeđu, potrebama, učinkovitosti, darovitost itd.

Podjela rada po spolu u slučaju hrane na muškarce-lovce i žene-sakupljačice tijekom ljudske povijesti koju se tvrdilo još od sredine 1960-ih (5, 6, 7) dovedena je u pitanje tvrdnjom kako za tu podjelu ne postoji dokazni materijal, barem ne do mlađeg Kamenog doba (Neolitik, 50.000 – 10.000 god. pr. Kr.) (8). Naime, sa zatopljenjem je nastao niz uvjeta koji su omogućili vlastitu proizvodnju hrane (uzgoj životinja i biljaka, što se poklapa s domestikacijom (pripitomljavanjem) divljih životinja u razdoblju između 12.000 i 9.000 god. pr. Kr., 9) i tek tad se pojavila podjela rada po spolu. Štoviše, postoji i nešto dokaznog materijala o tome da su žene u razdoblju oko 9.000 god. pr. Kr. bile lovci jer su pronađeni ostaci koji sugeriraju da su bile obredno pokopane s punom opremom lovca. Poznat je slučaj peruanske žene (stare 17-19 god.) pokopane na taj način (10). Naime, ako je stroga podjela na muškarce-lovce i žene-sakupljačice tad bila na djelu, onda je peruanska žena-lovac nemoguća, ali to je slučaj. Također, poznato je da je značajan dio žena i djece sudjelovao u lovu (11). Doduše, nije poznato je li to bila iznimka ili pravilo u odnosu na cjeline društava.

Podjela rada po spolu u slučaju religije, na muškarce-svećenike i žene pomagačice (liječnice, časne sestre i sl.) tvrdi se i provodi u većini današnjih velikih svjetskih religija. No, postojanje ženskih Bogova, tj. Božica nije nepoznato u Paleolitiku, ali postojanje žena-svećenica često se poriče. Većina velikih svjetskih religija (Kršćanstvo, Islam, Hinduizam, Budizam, Židovstvo itd.) prepoznaje podjelu rada u religiji po spolu pri čemu su muškarci svećenici, a žene ne (12). Hinduizam (vjerojatno i Budizam) kao najstariji od velikih svjetskih religija čini se jedni priznaje jednakost žena i muškaraca (13). Himna Devi Sukta (14) Rigvede (15) tvrdi „da je ženska energija bit svemira, ona koja stvara svu tvar i svijest… (16). Ipak, među velikim religijama današnjice Hinduizam i Budizam su iznimke.

To da su Hinduizam i Budizam iznimke od pravila može se potkrijepiti sljedećim načelnim stavovima.

  • Prvo Hinduizam: Graham M. Schweig u poglavlju „The Divine Feminine in the Theology of Krishna“ piše sljedeće: „Nigdje u panorami svjetskih religijskih tradicija, od davnina do danas, ne nalazimo tako snažnu prisutnost ženskog glasa unutar božanstva kao što nalazimo u hinduističkom kompleksu religije. S obzirom na široko rasprostranjeni interes za ulogu ženskog principa u religiji tijekom posljednja tri desetljeća, istaknutost božanskog ženskog principa u tradicijama Krishna bhakti višnuizma svakako zaslužuje našu pažnju. Iako su teologije među kasnijim tradicijama Krishna bhakti u sjevernoj Indiji raznolike i složene, postoje istaknute teme koje se tiču ženskog principa unutar i u odnosu na božanstvo. U ovom eseju ukratko ću raspraviti pet oblika božanskog ženskog principa i predstaviti demonstrativne primjere iz svetopisamskih i poetskih izvora. Izražavanje ženskog principa poprima mnogo oblika, počevši, možda iznenađujuće, sa samim Krishnom.“. (17) Također, još od doba Veda ženama je omogućeno obrazovanje (tj. da postanu brahmacharini (obrazovane) i da shodno tome pronađu pristalog supruga), štoviše, to se od njih očekuje. (18)
  • Zatim Budizam: ženski lama u tibetskom Budizmu Mindrolling Jetsün Khandro Rinpoche (rođ. Tsering Paldrön) ima sljedeći stav o statusu žena u Budizmu (već sama činjenica da se radi o ženi svećenici dostatan je argument): „Kada se govori o ženama i budizmu, primijetila sam da ljudi često tu temu smatraju nečim novim i drugačijim. Vjeruju da su žene u budizmu postale važna tema jer živimo u modernom dobu i toliko žena sada prakticira Dharmu. Međutim, to nije slučaj. Ženska sangha (svećenica, op.a.) postoji stoljećima. Ne donosimo ništa novo u tradiciju staru 2500 godina. Korijeni su tu, a mi ih jednostavno ponovno oživljavamo.“ (19)

Dakle, pojava ne samo redovnica nego i svećenica u Hinduizmu i Budizmu nije strana, dok je sigurno strana u Židovstvu, Kršćanstvu i Islamu.

Većina današnjih velikih religija još nije postojala tijekom Paleolitika. U to doba na djelu su bile rane religije poput šamanizma (20) koji danas postoji vrlo rijetko u čistom obliku (samo kod nekih naroda u Sibiru, Mongoliji i Kini, Altajsko gorje) zbog izolacije i nomadskog načina života. Najstariji grob u kojem je prije oko 30.000 godina pokopan šaman nalazi se u današnjoj Češkoj (21, 22), a tad još nisu postojale današnje velike religije. Šamanizam je tijekom dokumentirane povijest i sadašnjosti (npr. kod Eskima) religija koja ne poznaje podjelu rada u religiji po spolu, tj. šaman može biti muškarac kao i žena (šamanica); spol je doslovno nevažan (23).

Prijelaz iz ravnopravne uloge muškaraca i žena u religijskim poslovima prema podjeli rada po spolu pri čemu su muškarci imali poslove veće moći (vrhovni svećenici, svećenici itd.), a žene poslove manje moći (podređene svećenice, službenice, redovi djevica itd.) nije povijesno jasno utvrđen, ali se vjerojatno poklapa s prestankom dominantno nomadskog načina života (oko 12.000 god. pr. Kr.) i s pojavom danas poznatih velikih svjetskih religija, tj. s njihovim prapočecima koji nisu jasno utvrđeni (otprilike s prijelazom s kamenog na željezno doba). Hinduizam (i neke škole Budizma) kao najstarija današnja velika religija (s prapočecima i prije civilizacija doline Inda, tj. od 3.000 god. pr. Kr.) zadržava djelomičnu ravnopravnost muškaraca i žena u religijskim poslovima (vjerojatno zahvaljujući očuvanju šamanističkih izvora), ali ostale velike svjetske religije ne. Zašto je došlo do te promjene nije jasno, iako postoji nekoliko hipoteza koje podjelu rada u religiji po spolu vide kao posljedicu podjele rada po spolu u svim ostalim poslovima (političko upravljanje kraljevstvom, vojskom, gospodarstvom itd.) pa samim time i u religijskim poslovima, a najčešće se spominje Neolitska revolucija. (24) Ne treba zaboraviti da posao (poziv) svećenika nerijetko uključuje stabilno zaposlenje, solidne prihode i politički status. Onemogućavanjem napredovanja žena do razine svećenstva i vrhovnog svećenstva ne samo da se osigurava vlastita ekonomska stabilnost muškaraca svećenika nego se i eliminira konkurencija.

Dakle, tvrdnja „U čemu se slažu sve velike religije? Da žene ne valjaju“ činjenično je pogrešna, a pogrešna je vjerojatno i povijesno, tj. pod vidom povijesti, povijesti gospodarstva i poredbenog studija religija.

Izvori:

(1) https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-cemu-se-slazu-sve-velike-religije-da-zene-ne-valjaju/2692026.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_d_0 (pristupljeno: 21/07/2025).

(2) https://en.wikipedia.org/wiki/Major_religious_groups (pristupljeno: 21/07/2025).

(3) https://en.wikipedia.org/wiki/Qafzeh_Cave (pristupljeno: 21/07/2025).

(4) https://en.wikipedia.org/wiki/Division_of_labour (pristupljeno: 21/07/2025).

(5) https://en.wikipedia.org/wiki/Richard_Borshay_Lee (pristupljeno: 21/07/2025).

(6) https://en.wikipedia.org/wiki/Irven_DeVore (pristupljeno: 21/07/2025).

(7) https://www.scientificamerican.com/article/the-theory-that-men-evolved-to-hunt-and-women-evolved-to-gather-is-wrong1/(pristupljeno: 21/07/2025).

(8) https://www.scientificamerican.com/article/the-theory-that-men-evolved-to-hunt-and-women-evolved-to-gather-is-wrong1/(pristupljeno: 21/07/2025).

(9) https://en.wikipedia.org/wiki/Domestication

(10) https://www.smithsonianmag.com/smart-news/9000-year-old-big-game-hunter-peru-prompts-questions-about-hunter-gatherer-gender-roles-180976218/ (pristupljeno: 21/07/2025).

(11) https://www.science.org/doi/10.1126/sciadv.abd0310 (pristupljeno: 21/07/2025).

(12) https://en.wikipedia.org/wiki/Women_and_religion (pristupljeno: 21/07/2025).

(13) https://en.wikipedia.org/wiki/Women_in_Hinduism (pristupljeno: 21/07/2025).

(14) https://en.wikipedia.org/wiki/Dev%C4%ABs%C5%ABkta (pristupljeno: 21/07/2025).

(15) https://en.wikipedia.org/wiki/Rigveda (pristupljeno: 21/07/2025).

(16) Brown, C Mackenzie (1990) The Triumph of the Goddess, SUNY Press, Brown, C Mackenzie (1998). The Devi Gita: The Song of the Goddess: A Translation, Annotation, and Commentary. SUNY Press, URL: https://archive.org/details/triumphofgoddess0000brow.

(17) Schweig, Graham M. (2007) „The Divine Feminine in the Theology of Krishna“, u: Bryant, Edwin, F. (2007) Krishna, A Sourcebook, Oxford: Oxford University Press, str. 441-477. URL: https://archive.org/details/bryant-e.-krishna-a-sourcebook.

(18) Jain, S. (2003), „The Right to Family Planning, in Sacred Rights“, Oxford: Oxford University Press, npr. str. 134, „Atharva Veda potvrđuje da (…) brahmacharin ima veće izglede za brak od djevojke koja je neobrazovana.“ (…) „U vedskom razdoblju od djevojaka kao i od dječaka, očekuje se da prođu barem neku razinu obrazovanja. URL: https://www.scribd.com/document/792039331/Brahmacarya.

(19) Rinpoche, Khandro Thubten Chodron, u Sylvia Boorstein (ed.). Blossoms of the Dharma: Living as a Buddhist Nun, North Atlantic Books, str. 171. Vidi i: Kaushik, Garima (2016) Women and Monastic Buddhism in Early South Asia. Oxford: Taylor & Francis, URL: https://books.google.hr/books?id=J6Ci86jyYq4C&redir_esc=y.

(20) https://en.wikipedia.org/wiki/Shamanism (pristupljeno: 21/07/2025).

(21) https://www.amazon.com/Woman-Shamans-Body-Reclaiming-Feminine/dp/0553379712 (pristupljeno: 21/07/2025).

(22) https://www.cuyamungueinstitute.com/articles-and-news/woman-shaman-the-suppressed-history/ (pristupljeno: 21/07/2025).

(23) https://www.jstor.org/stable/42869540 (pristupljeno: 21/07/2025).

(24) https://www.econlib.org/library/Enc/DivisionofLabor.html (pristupljeno 22/07/2025). Načelno se radi u povećanju broja ljudi na Zemlji (tj. visokom prirodnom prirastu), o zgušnjavanju velikih skupina ljudi na malim područjima i o urbanizaciji malih gusto naseljenih područja koja su uzrokovala podjelu rada.

Koliko je stvarno narasla hrvatska minimalna plaća u razdoblju od 2016. do 2025. godine?

Analizirali smo izjavu predsjednika Sabora o rastu minimalne plaće od 130 %

Autorica: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Visina minimalne i prosječne plaće važan je indikator ekonomskog zdravlja države, ali i socijalne jednakosti u društvu. Promjene tih plaća odražavaju kretanja na tržištu rada, dinamiku i uspjeh vladinih gospodarskih politika i razinu zaštite najranjivijih skupina društva. Hrvatski kontekst posebno je zanimljiv u periodu od 2016. do 2025. godine jer uključuje ulazak Republike Hrvatske u eurozonu, niz poreznih reformi, pandemiju i anomalije zbog koronavirusa, ali i višegodišnju inflaciju. Upravo zbog toga, analiza tvrdnji o minimalnim plaćama iziskuje posebnu važnost u ispravnom tumačenju podataka i njihovih reperkusija.

Tvrdnja iz članka

Portal 24 sata je 1. svibnja prenio izjavu predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića (2). Jedna tvrdnja iz izjave prošla je neopaženo, a čini važan aspekt razumijevanja hrvatske ekonomije, ali i tržišta rada. Portal je prenio sljedeće: „Podsjetio je kako su od 2016. do danas, plaće jako narasle, minimalna 130 posto, da prosječna plaća danas iznosi preko 1.400 eura.“

Analiza podataka

Prema Uredbi o visini minimalne plaće za 2016. godinu, objavljenoj u Narodnim novinama 151/2015, minimalna bruto plaća za to razdoblje iznosila je 3.120,00 kuna (3). Neto iznos plaće za 2016. godinu (prema tadašnjim poreznim pravilima) iznosio je oko 2.620,00 kuna, što konverzijom po fiksnom tečaju daje iznos od 347,7 eura. Minimalna plaća u 2025. godini iznosi 970 eura bruto (4), a u neto iznosu je to 700 eura.

Na temelju navedenih podataka, moguće je izračunati rast minimalne plaće:((700 – 347,7) / 347,7) * 100 = 101,4

Na temelju ovog izračuna, stvarni rast minimalne plaće iznosi oko 101 %, a ne 130 % kao što je Gordan Jandroković izjavio.

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da je minimalna plaća od 2016. do 2025. godine narasla za 130 % nije točna. Službeni podaci potvrđuju da je minimalna bruto plaća 2016. godine iznosila 3.120 kuna, što prema tadašnjim poreznim pravilima odgovara neto iznosu od otprilike 347,7 eura. U 2025. godini, neto minimalna plaća iznosi 700 eura. To predstavlja stvarni rast od približno 101,4 %, što je manje od 130 %.

Zaključno, izjava predsjednika Sabora o rastu minimalne plaće je NETOČNA. Navedena odstupanja u izjavama mogu dovesti do pogrešne percepcije o stvarnom ekonomskom napretku.

Reference

1.     Vidi:https://chatgpt.com/

2.     Vidi:https://www.24sata.hr/news/jandrokovic-znamo-da-dio-ljudi-ne-osjeti-gospodarski-rast-o-njima-posebno-vodimo-brigu-1048730

3.     Vidi:https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_12_140_2606.html

4.     Vidi:https://mrosp.gov.hr/vijesti/sjednica-vlade-rh-minimalna-placa-za-2025-godinu-970-eura-bruto/13528

Je li Europa spremna za super aplikacije? Hrvatski fintech raste u sjeni regulatornih izazova

Analiza otkriva ograničenja europskog tržišta i potencijal hrvatskih aktera u digitalnoj financijskoj transformaciji.

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Posljednje desetljeće obilježeno je digitalnom transformacijom koja je snažno promijenila način na koji korisnici pristupaju financijskim uslugama. Fintech industrija postala je jedna od najbrže rastućih u Europi, ali i svijetu. S porastom potrošačke upotrebe mobilnih aplikacija, sve je češće prisutan pojam super aplikacija, a označuje mobilnu ili web aplikaciju koja objedinjuje više usluga na jednoj platformi. Super aplikacije imaju skup osnovnih značajki i neovisne mini-aplikacije kojima korisnici mogu pristupiti unutar njih (2). Neke od funkcionalnosti tih aplikacija su plaćanja, komunikacija, naručivanje usluga, bankarstvo i slično.

U Aziji, super aplikacije kao što su WeChat i AliPay, super aplikacije dominiraju digitalnim prostorom, a europsko se tržište postupno otvara za takav model funkcioniranja. Prema izvještaju McKinsey & Company, The 2022 McKinsey Global Payments Report (3), europski financijski sektor „pokazuje znakove spremnosti za ovakav integrirani pristup“, ali ga usporavaju regulatorna očekivanja oko otvorenih podataka i fragmentirani tehnološki sustavi usluga plaćanja.

Republika Hrvatska, iako relativno malo tržište, sve više postaje prepoznatljiv akter u ovom području. Jedan od prvih projekata digitalne transformacije u financijskom sektoru u Hrvatskoj bio je HGKtech, inicijativa Hrvatske gospodarske komore (HGK) pokrenuta s ciljem spajanja dvaju sektora – financijskog i tehnološkog. Kao uvod u projekt, HGK je organizirala Fin&Tech konferenciju 2017. godine (4). Ovakvi trendovi ukazuju na rastuću potrebu za integriranim digitalnim rješenjima koja će istovremeno zadovoljiti potrebe korisnika, regulatora i tržišta te otvoriti prostor za konkurentnost i inovacije u europskom i domaćem fintech okruženju.

Analizirana tvrdnja       

Večernji list je 07. srpnja objavio članak pod nazivom ‘Europa je spremna za super aplikaciju, a Hrvatska ima ozbiljnu ‘fintech’ scenu’, a kao autor se navodi Josipa Ban / Poslovni dnevnik (5). U članku se prenose tvrdnje iz izjave Damira Čauševića (Monri Payments) koji navodi da je Europa spremna za uvođenje super aplikacija te da Hrvatska ima ozbiljnu fintech scenu.

Analiza podataka

Europa i super aplikacije

Prema analizi sa stranice okoone.com (6), europsko tržište trenutačno zaostaje za Azijom u razvoju super aplikacija zbog fragmentiranog tržišta, stroge GDPR regulative, već etablirane konkurencije specijaliziranih aplikacija i kulturnih preferencija za decentralizirane usluge.

Fragmentirano tržište odnosi se na činjenicu da je Europa kombinacija raznih kultura, jezika i regulativa te se Europa suočava s izazovima integracije plaćanja, navigacije kroz zakone o podacima specifičnima za svaku zemlju i prilagodbe različitim potrošačkim preferencijama, što usporava usvajanje i povećava operativne troškove. GDPR jedna je od najstrožih uredbi o privatnosti podataka, a europski regulatori agresivno nastupaju protiv monopolističkog ponašanja, što otežava jednoj tvrtki konsolidaciju više industrija pod jednim brendom. Također, europsko digitalno gospodarstvo već je prepuno specijaliziranih aplikacija koje dominiraju svojim nišama te su korisnici vjerni postojećim rješenjima. Kada je riječ o europskim korisnicima, valja napomenuti da cijene izbor i decentralizaciju te preferiraju više specijaliziranih aplikacija umjesto oslanjanja na jednu centraliziranu platformu, što čini kulturne preferencije specifičnima.

Unatoč navedenim preprekama, postoji potencijal za razvoj jedinstvenog europskog modela super aplikacija, prvenstveno kroz fintech sektor (npr. Revolut, Klarna) koji već uživa povjerenje korisnika. Budući uspjeh ovisit će o strateškim partnerstvima među tvrtkama i ključnoj vladinoj podršci u vidu regulatornih prilagodbi, što bi omogućilo stvaranje ekosustava koji uravnotežuje integraciju s europskom željom za decentralizacijom.

Ipak, procjena je da će se tržište super aplikacija povećati od 20-30% u sljedećih pet godina na području Europe uz postojeće projekte kao što su Revolut, Aircash itd. (7). Očekuje se da će u sljedećem desetljeću igrati ključnu ulogu u svakodnevnom životu.

Hrvatska i fintech scena

Monri Payments, jedna je od vodećih IT pružatelja u regiji jugoistočne Europe. Kompanija se bavi online procesiranjem plaćanja, in-store (fizičko) procesiranjem plaćanja, blagajničkim rješenjima, dodatnim funkcionalnostima i podrškom, a ima preko 200 zaposlenih, 6 ureda u regiji i partnerstvo s više od 25 banaka (8). U 2024. godini, kompanija je ostvarila neto rezultat poslovanja od 2.462.327,00 eura, s neto maržom od 13,68%, a bilježi i snažan rast poslovnih prihoda te je prepoznata kao jedna od najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u EMEA regiji, rangirajući se na 259. mjestu Deloitte Technology Fast 500 EMEA 2024 ljestvice s rastom od 740 % (9).

Hrvatska se, u regiji, ističe usvajanjem digitalnih novčanika i instant plaćanja, potaknuta primjenom sustava ECB-ovog TIPS-a, koji omogućuje gotovo trenutačne euro-transakcije. Analiza specijaliziranog portala ergomania.eu (10) navodi da je Hrvatska u procesu buđenja u fintech sektoru. Iako je riječ o malom tržištu s nekim regionalnim razlikama u prihvaćanju digitalnih inovacija, zemlja bilježi porast fokusa na korisničko iskustvo i digitalizaciju. Unatoč izazovima u pristupu kapitalu i regulatornim preprekama, domaće Fintech tvrtke pokazuju značajan rast i ambicije za širenje na europsko tržište, dok Hrvatska narodna banka aktivno radi na regulaciji i istraživanju digitalnog eura. Osiguravajući sektor se ističe kao najperspektivniji dio hrvatske Fintech industrije. Dodatno, razvoj platformi poput Aircasha, najveće hrvatske e-novčanice s više od 500 000 korisnika, potvrđuje brzinu rasta fintech rješenja u državi. Također, portal navodi da je domaća fintech zajednica relativno mala, ali izuzetno vitalna i inovativna, s naglaskom na primjere kao što su Electrocoin, Aircash i HANFA-in Fintech Hub, koji okuplja razvojne, regulatorne i startup inicijative.

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da je Europa spremna za super aplikaciju djelomično je utemeljena. Iako europsko fintech tržište pokazuje određeni napredak i postoje primjeri aplikacija poput Revoluta i Klarne, stručne analize ističu prepreke – regulatorna ograničenja, fragmentirano tržište i kulturne preferencije. Suprotno tome, iznesena tvrdnja o ozbiljnosti hrvatske fintech scene potvrđena je konkretnim podacima o poslovanju Monri Paymentsa, razvoju Aircasha, te institucionalnim inicijativama (HANFA). Hrvatska doista pokazuje vitalnost, inovativnost i prisutnost u fintech sektoru.

Na temelju svega navedenog, ukupna ocjena točnosti je DJELOMIČNO TOČNO.

Reference:

1.     Vidi:https://chatgpt.com/

2.     Vidi:https://www.techtarget.com/whatis/definition/super-app

3.     Vidi:https://www.mckinsey.com/~/media/mckinsey/industries/financial%20services/our%20insights/the%202022%20mckinsey%20global%20payments%20report/the-2022-mckinsey-global-payments-report.pdf

4.     Vidi:https://www.hgk.hr/fintech-konferencija-najava

5.     Vidi:https://www.vecernji.hr/vijesti/europa-je-spremna-za-superaplikaciju-a-hrvatska-ima-ozbiljnu-fintech-scenu-1874853

6.     Vidi:https://www.okoone.com/spark/industry-insights/why-europe-is-struggling-to-build-a-true-superapp/

7.     Vidi:https://itlogs.com/super-apps-have-already-conquered-asia-and-now-they-re-coming-to-europe/

8.     Vidi:https://infobiz.fina.hr/tvrtka/monri-payments-d-o-o/OIB-82551932122

9.     Vidi:https://infobiz.fina.hr/tvrtka/monri-payments-d-o-o/OIB-82551932122

10.  Vidi:https://ergomania.eu/croatian-fintech-scene-cutting-edge-fintech-solutions/

Amerikanci bijesni na Trumpa? Najjeftiniji automobil u SAD-u poskupio?

Što stoji iza poskupljenja električnih vozila? Propitujemo zakon, tržište i medijski diskurs.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Najjeftiniji električni model u SAD-u je poskupio za 7500 dolara jer više ne ispunjava uvjete za federalne porezne olakšice zbog Trumpovog zakona.”

— Index.hr, 9. srpnja 2025. (3)

Područje analize

Analiza se temelji na tri ključna aspekta:

  1. Zakonodavni okvir: Što je točno Inflation Reduction Act i tko ga je donio?
  2. Ekonomski učinci na tržište električnih vozila: Je li došlo do realnog poskupljenja?
  3. Politički i medijski kontekst: Prenosi li Index.hr objektivno informacije ili koristi manipulativne formulacije?

 

1. Što je zapravo Inflation Reduction Act (IRA)?

Tvrdnja Indexa da je električno vozilo „poskupjelo zbog Trumpovog zakona“ temelji se na ozbiljnoj pogrešci: ne postoji nikakav “Trumpov zakon” koji bi trenutno imao učinak na porezne olakšice za električna vozila. Pravi zakon koji definira uvjete za ostvarivanje federalnih poticaja je Inflation Reduction Act (IRA) – sveobuhvatan zakon o klimatskoj, poreznoj i energetskoj politici, donijet 16. kolovoza 2022. za vrijeme predsjednika Joea Bidena, u trenutku kad su i Zastupnički dom i Senat bili pod demokratskom kontrolom.

IRA je najveći klimatski zakon u povijesti SAD-a i sadrži 369 milijardi dolara namijenjenih:

  • smanjenju emisija stakleničkih plinova,
  • poticanju domaće proizvodnje energije,
  • razvoju „čiste“ tehnologije (uključujući električna vozila i baterije),
  • fiskalnoj konsolidaciji kroz porezne reforme (1)

Jedan od ključnih mehanizama zakona odnosi se na subvencije za kupnju električnih vozila (EV). IRA je promijenio dotadašnji režim i postavio mnogo strože uvjete za stjecanje federalnog poreznog kredita od 7.500 dolara, uključujući:

  • Finalna montaža vozila mora biti u Sjevernoj Americi (SAD, Kanada ili Meksiko),
  • Minimalni udio kritičnih sirovina u bateriji mora dolaziti iz SAD-a ili savezničkih zemalja,
  • Komponente baterije ne smiju dolaziti iz “zabrinjavajućih država” poput Kine,
  • Vozilo ne smije premašivati određenu cijenu (55.000 $ za limuzine, 80.000 $ za SUV i pickup vozila),
  • Kupac mora biti ispod limita prihoda (150.000 $ pojedinac / 300.000 $ par).

Od 2024. godine na snagu su stupile nove faze implementacije IRA-a koje dodatno ograničavaju porezne kredite za vozila čiji dijelovi baterija dolaze iz Kine. Time su neki modeli, poput Tesla Model 3 RWD i Chevrolet Bolt EV, privremeno izgubili pravo na poticaj, iako se cijena vozila nominalno nije promijenila (2) (4).

 

2. Je li došlo do stvarnog poskupljenja?

Index.hr piše da je „najjeftiniji EV u SAD-u poskupio za 7500 dolara“, implicirajući da je došlo do izravnog skoka cijene. Međutim, stvarnost je složenija. Chevrolet Bolt, koji je godinama slovio za najjeftinije električno vozilo na tržištu, više ne ispunjava uvjete za subvenciju, ali njegova maloprodajna cijena nije narasla – cijena je ostala oko 26.500 USD, samo što kupci više ne mogu ostvariti poreznu olakšicu, pa vozilo realno postaje skuplje za 7.500 dolara. Drugim riječima, nije riječ o poskupljenju, nego o gubitku porezne povlastice.

Za razliku od Bolta, neki drugi modeli i dalje ispunjavaju uvjete. Tesla Model Y i dalje ostvaruje puni poticaj u izvedbama koje koriste američke baterije, dok su druge izvedbe (s baterijama iz Kine) izgubile kredit. Isto vrijedi i za Ford F-150 Lightning, Rivian R1T i druge domaće modele. Gubitak prava na poticaj nije rezultat promjene tržišne cijene, niti proizvoljne odluke proizvođača, već posljedica strože primjene IRA zakona. Zakon se fazno primjenjuje i predviđa sve rigoroznija pravila do 2027. godine. (4) (5)

 

3. Manipulacija ili nesporazum? Medijski prikaz i politička atribucija

Najproblematičniji aspekt članka Index.hr leži u atribuciji gubitka poticaja bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu. Nigdje u tekstu nije ponuđen dokaz da je Trump donio zakon koji bi doveo do promjene cijena električnih vozila, niti je Index pojasnio koje zakonske odredbe točno dovode do “poskupljenja”. Nema ni izvora koji bi ukazivao na to da je Trump imao ikakvu izravnu ulogu.

Iako je točno da je Trump u svojoj predizbornoj kampanji najavio ukidanje zelenih subvencija ako pobijedi 2024., on još uvijek nije na vlasti, a zakon koji je uzrokovao gubitak subvencije je isključivo rezultat politike Bidenove administracije.

Upotreba izraza „Trumpov zakon“ je u ovom kontekstu retorička manipulacija. Ne samo da se temelji na nepostojećem zakonskom aktu, već se i stilski koristi kao alat za političko označavanje krivca – bez oslonca u činjenicama.

 

Zaključak

Tvrdnja da je “najjeftiniji električni automobil u SAD-u poskupio za 7500 dolara zbog Trumpovog zakona” je činjenično netočna i politički manipulativna.

Zakon koji definira kriterije za federalnu poreznu olakšicu je Inflation Reduction Act (IRA), donesen 2022. pod Bidenovom administracijom. Taj zakon uvodi strože kriterije za porezne olakšice za električna vozila s ciljem smanjenja ovisnosti o kineskim baterijama i poticanja domaće proizvodnje. Gubitak poticaja nije rezultat “Trumpovog zakona”, jer takav ne postoji. Također, nije došlo do izravnog povećanja cijene vozila – već do ukidanja porezne olakšice, što povećava neto cijenu za kupce.

Uzimajući u obzir sve izložene činjenice, zaključujemo da je tvrdnja: NETOČNA.

 

Reference:

(1) https://bidenwhitehouse.archives.gov/briefing-room/statements-releases/2024/08/16/fact-sheet-two-years-in-the-inflation-reduction-act-is-lowering-costs-for-millions-of-americans-tackling-the-climate-crisis-and-creating-jobs/

(2) https://www.nerdwallet.com/article/taxes/ev-tax-credit-electric-vehicle-tax-credit

(3) https://www.index.hr/auto/clanak/ameri-bijesni-na-trumpa-najjeftiniji-elektricni-model-je-poskupio-zbog-novog-zakona/2687981.aspx

(4) https://www.irs.gov/credits-deductions/credits-for-new-clean-vehicles-purchased-in-2023-or-after

(5) https://afdc.energy.gov/laws/409