Pomoćnici u nastavi nemaju satnicu 5 eura neto kako tvrdi Most, ali nisu ni previše daleko od toga

Saborski zastupnik Marin Miletić (Most) i stranka Most javno su tvrdili da pomoćnici u nastavi u Hrvatskoj rade za 5 eura neto po satu, što nije točno.

Autor: Ramona Ščuric

Stranka Most je u svojoj Facebook objavi (1) za pomoćnike u nastavi napisala da ih ‘država ponižava sramotnom satnicom od 5 eura’, a njihov saborski zastupnik Marin Miletić izjavio je da su pomoćnici u nastavi u Hrvatskoj plaćeni 5 eura neto po satu (2).

– Manje od studentske satnice dobivaju ljudi koji su u doslovnom smislu i mama i tata, anđeli čuvari našim učenicima koji imaju teškoće u razvoju. To su tihi heroji našeg školstva, a za njega su plaćeni pet eura neto, što je stvarno sramotno, izjavio je Miletić u Saboru (3).

Satnice pomoćnika u nastavi ne mogu se generalizirati niti zaokruživati

Iako su Most i Miletić ovime htjeli istaknuti kako su satnice, a posljedično i plaće pomoćnika u nastavi preniske, ta tvrdnja nije točna. Satnice pomoćnika u nastavi ne mogu se generalizirati niti zaokruživati iz više razloga. Jedan od njih je taj što nemaju svi minimalnu bruto satnicu od 7,50 eura. Minimalna bruto satnica za pomoćnike u nastavi, koja vrijedi na razini cijele Hrvatske, propisana je tek početkom školske godine 2024./2025. novim Pravilnikom o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima (4). Prije donošenja tog Pravilnika satnice su određivali osnivači škola – gradovi i županije – zbog čega su razlike za ista radna mjesta bile velike (5).

Iako većina pomoćnika od jeseni 2024. ima minimalnu bruto satnicu od 7,50 eura, Pravilnik ne sprječava osnivače da propišu i višu. Tako postoje gradovi koji su odlučili povećati bruto satnicu:

  • Šibenik – 10 eura bruto (6)
  • Zagreb – 9,08 eura bruto (7)
  • Dubrovnik – 9 eura bruto (8)
  • Zadar – 8,50 eura bruto (9)

Kolika će biti neto satnica ovisi o porezu, olakšicama i odbicima koji se razlikuju od grada do grada i od pojedinca do pojedinca. To znači da čak i s istom bruto satnicom, neto iznos može varirati. Primjerice, samac u Zagrebu (op.a. grad s najvišom stopom poreza na dohodak) s minimalnom bruto plaćom od 9,08 eura i punim radnim opterećenjem od 160 sati može imati neto satnicu od 6,45 eura.

Provjera stvarne neto satnice morala bi se napraviti za apsolutno svakog pomoćnika u nastavi

Kako bismo provjerili postoje li gradovi gdje pomoćnici zaista imaju 5 eura neto po satu, kako su naveli iz Mosta, morali bismo provjeriti podatke o satnicama svih pomoćnika u nastavi kojih u Hrvatskoj ima oko 6.000, kao i provjeriti koliko svaki grad u Hrvatskoj ima porez. S obzirom na to da se radi o vrlo opsežnom istraživačkom pothvatu, zamolili smo saborskog zastupnika Marina Miletića da nam da podatke o tome u kojim gradovima ili županijama je takva situacija. No, do objave ovog teksta podatke nismo dobili.

Stoga smo se obratili Facebook grupi Pomoćnici u nastavi/PUN-Hrvatska (10) koja okuplja oko 3.700 članova i koja je još ranije prikupljala podatke o bruto satnicama pomoćnika u nastavi po gradovima. Na naš zahtjev, administratori grupe zamolili su pomoćnike u nastavi da napišu kolika je njihova neto satnica i gradove u kojima rade.

Pomoćnici su istaknuli da mogu govoriti uglavnom o bruto satnicama jer su neto iznosi promjenjivi i ovise o poreznim stopama i olakšicama. Ipak, neki su naveli svoje neto iznose za gradove s minimalnom bruto satnicom od 7,50 eura:

  • Rijeka: 7,50 bruto – 5,80 do 6 neto
  • Vukovar: 7,50 bruto – između 6,40 i 6,48 neto
  • Split: 7,50 bruto – 5,88 neto

Jedna osoba je napisala i kako je u Dubrovniku, gdje je bruto satnica povećana na 9 eura, neto satnica 6,80 eura. Istaknula je i da je u školama kojima je osnivač Grad Dubrovnik bruto satnica uvećana, dok je u svim ostalim školama kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija ostala na minimalnih 7,50 eura bruto.

Predsjednica Udruge pomoćnika u nastavi: ‘ Izjava gospodina Miletića da je satnica pomoćnika u nastavi 5 eura neto nije točna’

Prema podacima koje su pomoćnici u nastavi javno komunicirali, nitko nije naveo da ima satnicu od 5 eura neto kako navodi Most i Miletić, već se radi o nešto većim satnicama koje su bliže 6 eura neto. Da pomoćnici u nastavi nemaju 5 eura neto satnicu potvrdila nam je i predsjednica Udruge pomoćnika u nastavi, Nataša Pavičić.

– Izjava gospodina Miletića da je satnica pomoćnika u nastavi 5 eura neto nije točna, ali nažalost nije ni daleko od minimalne satnice nekih pomoćnika u nastavi. Prosječno se naša satnica kreće između 5.80 eura i 6.50 eura (tu ne mislim na gradove i županije koji su nedavno podigli bruto iznose). To, naravno, ovisi o porezima, odbicima i drugim olakšicama od grada do grada, tvrdi Pavičić.

Na temelju svega navedenog, izjava Mosta i Miletića da pomoćnici u nastavi imaju satnicu od 5 eura neto je netočna. To nam je potvrdila i predsjednica Udruge pomoćnika u nastavi Nataša Pavičić, koja ističe da se prosječna neto satnica pomoćnika kreće između 5,80 i 6,50 eura, ovisno o gradu i olakšicama. Iako se razlika čini malena kada se gleda na razini cenata, od 5 eura do 6 eura satnice je razlika 20 posto. Uz to, postoje i gradovi koji su povećali minimalnu bruto satnicu, čime je i neto satnica pomoćnika u nastavi premašila 6 eura neto.

Izvori:

(1)     Vidi URL: https://www.facebook.com/share/v/1EnnDxPVeu/ (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(2)     Vidi URL: https://youtu.be/GiSZhF6hEcw (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(3)     Vidi URL: https://youtu.be/JVyCxBtClCQ (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(4)     Vidi URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_07_85_1482.html (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(5)     Vidi URL: https://www.srednja.hr/zbornica/pomocnici-u-nastavi-sve-blize-rjesavanju-svog-statusa-evo-na-sto-sve-trenutno-imaju-prava/ (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(6)     Vidi URL: https://www.sibenik.hr/clanci/grad-sibenik-povecava-satnicu-pomocnicima-u-nastavi/13319.html (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(7)     Vidi URL: https://pomocniciunastavi.com/povecanje-satnice-za-pomocnike-u-nastavi-u-zagrebu-od-1-rujna-2025/ (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(8)     Vidi URL: https://www.dubrovnik.hr/vijesti/vodeca-u-drzavi-grad-dubrovnik-po-treci-put-povecao-satnicu-pomocnicima-u-nastavi-19664 (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(9)     Vidi URL: https://www.grad-zadar.hr/vijest/opce-vijesti-28/predstavnici-pomocnika-u-nastavi-kod-gradonacelnika-8935.html (pristupljeno 28. listopada 2025.)

(10)    Vidi URL: https://www.facebook.com/groups/841377043846398 (pristupljeno 28. listopada 2025.)

Rekordna prodaja, tanja zarada: što se stvarno događa s Atlantic Grupom

Atlantic Grupa objavila je rast prihoda od 10 %, ali i pad dobiti za više od četvrtine. Provjerili smo točnost brojki i usporedili rezultate s Podravkom, Kofolom i Nestléom.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Atlantic Grupa ruši rekorde u prodaji, ali dobit snažno pada… prihod od prodaje 879 milijuna eura (+10,1 %), EBITDA 88,2 milijuna (–9,3 %), neto dobit 32,3 milijuna (–27,6 %). Profitabilnost je pod pritiskom rekordno visokih cijena sirove kave i rasta cijena kakaa te ulaganja u zaposlenike.”

— Jutarnji list – Novac.hr, 27. listopada 2025. (1)

Područje analize

Atlantic Grupa, vlasnik brendova Barcaffè, Argeta, Cedevita i Donat, objavila je rezultate za prvih devet mjeseci 2025. godine. Mediji su istaknuli “rekordan rast prodaje” i “pad dobiti”, navodeći rast cijena sirovina i ulaganja u zaposlenike kao glavne razloge. U ovoj provjeri analiziramo točnost brojki, stvarne uzroke pada profitabilnosti i usporedbu s konkurencijom u prehrambenom sektoru.

Rast prihoda i pad dobiti – točne brojke, ali različite poruke

Službeni izvještaj Atlantic Grupe d.d. potvrđuje sve brojeve iz članka:

●      Prihod od prodaje: 879 milijuna eura (+10,1 %)

●      EBITDA – zarada prije kamata, poreza i amortizacije – 88,2 milijuna eura (–9,3 %)

●      Neto dobit – konačna zarada nakon svih troškova i poreza – 32,3 milijuna eura (–27,6 %) (2)

Istodobno je neto dug porastao s 193,4 na 293,1 milijun eura (+51,6 %), a omjer neto dug/EBITDA dosegnuo 3,3×, što pokazuje veću zaduženost i rast troškova kamata. (2)

Zaključak: Brojke su točne, ali dok naslov govori o “rekordu”, izvještaj pokazuje da se profitabilnost smanjuje – kompanija prodaje više, ali zadržava manje.

Ključni pokazatelji Atlantic Grupe (9M 2025 vs. 9M 2024)

Zašto zarada pada: kava, kakao i kamate

Atlantic u izvješću navodi tri glavna uzroka: rekordno visoke cijene sirovina, ulaganja u zaposlenike i rast kamata zbog većeg duga. (2)

Rekordne cijene sirovina

●      Kava: prema International Coffee Organization (ICO), prosječna svjetska cijena sirove kave (ICO Composite Indicator Price, mjerna jedinica: US centi po funti – USc/lb) u rujnu 2025. iznosila je 324,6 USc/lb, što je približno 25 % više nego u istom razdoblju 2024. godine. (3)

●      Kakao: prema Reutersu, prosječna cijena kakaa (mjerna jedinica: USD po toni – USD/t) u listopadu 2025. dosegla je 9.000 USD/t, čak 60 % više nego godinu prije. (4)

Kava i kakao čine temelj Atlanticovih proizvoda – od Barcaffèa do čokoladnih napitaka i Argeta namaza. Kad cijene tih sirovina rastu, tvrtke moraju birati: povećati cijene proizvoda (uz rizik gubitka kupaca) ili zadržati cijene i time smanjiti profitne marže. Osim sirovina, Atlantic je uložio u rast plaća i razvoj zaposlenika, a istodobno plaća više kamate zbog većeg duga i viših referentnih stopa Europske središnje banke.

Zaključak: članak točno navodi glavni uzrok (sirovine), ali previđa dodatni učinak kamata i zaduženja, koji također smanjuju neto dobit.

Cijene ključnih sirovina (2024–2025

Usporedba s konkurencijom – globalni pad marži, ali Atlantic pogođeniji.

Kako bismo utvrdili je li pad dobiti samo Atlanticov problem, usporedili smo rezultate s drugim prehrambenim kompanijama.

Zaključak usporedbe: pad profitabilnosti globalni je fenomen – zahvaća i multinacionalke poput Nestléa i regionalne tvrtke poput Kofole.

No, Atlanticov pad neto dobiti od 27,6 % veći je od prosjeka, što ukazuje na dodatne unutarnje troškove i veću ovisnost o burzovnim sirovinama.

Zaključak

Članak s portala Novac.hr točno prenosi financijske podatke o Atlantic Grupi i pravilno ističe rast cijena sirovina kao glavni uzrok pada dobiti. Međutim, izostavlja ključnu poantu: rast prihoda ne znači rast zarade. Kompanija ostvaruje rekordnu prodaju, ali zbog viših troškova sirovina, plaća i kamata profitne marže padaju. Usporedba s konkurencijom potvrđuje da su pritisci na profitabilnost globalni, no Atlantic osjeća udar jače zbog strukture proizvoda i veće zaduženosti. Time ovaj članak možemo proglasiti ,,većinski točnim”.

Vidi:

1.     Atlantic Grupa ruši rekorde u prodaji, ali dobit snažno pada — Novac/Jutarnji list (Hina), objavljeno 27. 10. 2025.

 https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/atlantic-grupa-rast-prihoda-pad-dobiti-troskovi-15636679

2.     Investors – Financial Reports – Atlantic Grupa d.d. (službena investitorska stranica s 9M 2025 materijalima)

 https://www.atlanticgrupa.com/hr/investitori/financijski-izvjestaji/financijski-rezultati/

3.     Monthly Coffee Market Report – September 2025 — International Coffee Organization (ICO)

 https://www.ico.org/documents/cy2024-25/cmr-0925-e.pdf

4.     Chocolate prices set to remain high this Halloween in the US, report says — Reuters, objavljeno 09. 10. 2025.

https://www.reuters.com/business/chocolate-prices-set-remain-high-this-halloween-us-report-says-2025-10-09

5.     Podravka Group increased revenue and profit in the first half of the year, marked by integration and Agricultural investments — Podravka d.d., objavljeno 24. 07. 2025.

https://www.podravka.com/investors/news/podravka-group-increased-revenue-and-profit-in-the-first-half-of-the-year-marked-by-integration-and-agricultural-investments

6.     2025 Half-year results — Nestlé S.A., objavljeno 24. 07. 2025.

 https://www.nestle.com/media/mediaeventscalendar/allevents/2025-half-year-results

7.     The beverage group Kofola experienced a cold spring … EBITDA fell by 14.2% — Kofola ČeskoSlovensko a.s., objavljeno 03. 09. 2025.

 https://investor.kofola.cz/en/news-and-current-reports

8.     World Food Situation – Food Price Index — Food and Agriculture Organization (FAO)

 https://www.fao.org/worldfoodsituation/foodpricesindex/en/

9.     Financial Reports – Kofola ČeskoSlovensko a.s. — službeni financijski izvještaji (2025)

 https://investor.kofola.cz/en/investor-2/reports-and-presentations/financial-reports

10. Uz snažan rast prodaje, profitabilnost pod pritiskom visokih cijena kave i kakaa — Atlantic Grupa d.d., službeno priopćenje za medije, listopad 2025.

https://www.atlanticgrupa.com/hr/novosti/uz-snazan-rast-prodaje-profitabilnost-pod-pritiskom-visokih-cijena-kave-i-cijena-kakaa/

“Šalter bez ovlasti”? — Kako se mit o HNB-u i „izgubljenom suverenitetu” sudara s pravom i činjenicama

Profesor Ljubo Jurčić tvrdi da je HNB nakon uvođenja eura „samo šalter“ bez većih ovlasti te da je Hrvatska izgubila suverenitet i mogućnost utjecaja na inflaciju.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

●      “HNB je samo šalter bez velikih ovlasti… izgubili smo suverenitet… HNB je sada bespomoćan i Vlada je u kratkom roku bespomoćna.”

●      “Mi smo izgubili suverenitet, ali smo izgubili i instrument kad dođe do ovakve situacije, ostali smo bez vlastitog novca. HNB je samo šalter bez velikih ovlasti od Europske centralne banke. De facto, HNB je sada bespomoćan i Vlada je u kratkom roku bespomoćna.” — Ljubo Jurčić, izjava za Nacional, 21. listopada 2025. (citati iz članka) (1)

Područje analize

Ova provjera razjašnjava tri česte tvrdnje o ulozi Hrvatske narodne banke (HNB) nakon uvođenja eura (1. siječnja 2023.): (a) je li HNB „samo šalter“ bez suštinskih ovlasti; (b) je li „izgubljen suverenitet“; (c) može li država i dalje utjecati na inflaciju. Analiza se oslanja na: Ugovor o funkcioniranju EU-a (TFEU), Statut ESCB/ESB, Zakon o HNB-u (NN 75/08, 54/13, 47/20), SSM uredbu o bankovnom nadzoru, službene dokumente HNB-a i statistiku DZS-a/ECB-a (2) (11).

Analitički kutovi:

1.     Pravni okvir i formalne zadaće HNB-a nakon uvođenja eura (TFEU čl. 127, 130; Zakon o HNB-u čl. 2–4).

2.     Raspodjela ovlasti u Eurosustavu (Upravno vijeće ESB-a; SSM).

3.     Monetarni suverenitet — što je preneseno, što ostaje.

4.     Utjecaj na inflaciju — monetarni vs. fiskalni alati i hrvatske prakse 2022.–2025.

Analiza

1) Pravni okvir i formalne zadaće HNB-a: „šalter“ ili regulator s redefiniranim mandatom?

TFEU čl. 127. propisuje da je glavni cilj ESSB-a (Eurosustava) stabilnost cijena, a nacionalne središnje banke (NSB) dio su sustava (2). TFEU čl. 130. eksplicitno jamči neovisnost središnjih banaka u obavljanju zadaća (3). U Hrvatskoj, Zakon o HNB-u jasno definira:

●      položaj i neovisnost HNB-a (čl. 2.),

●      cilj – stabilnost cijena (čl. 3.),

●      zadaci HNB-a (čl. 4.) uključujući zadaće nakon uvođenja eura, odnose s EU tijelima, nadzorno-statističke i operativne poslove (4).

Usto, izmjene iz 2020. integriraju obveze iz SSM Uredbe 1024/2013 (čl. 1.a Zakona o HNB-u navodi SSM uredbu među provedbenim aktima), čime se potvrđuje sudjelovanje HNB-a u bonitetnom nadzoru uz ESB (4) (7). HNB nakon eura nije likvidiran niti sveden na „šalter“, nego preuzima ulogu nacionalne operativne i nadzorne karike Eurosustava: sudjeluje u provedbi monetarne politike, nadzoru banaka (osobito manjih izravno nadziranih na nacionalnoj razini u okviru SSM-a), makroprudencijalnoj politici, statistici i upravljanju dijelom financijske imovine (npr. pričuve koje nisu prenesene ESB-u) (4) (10).

Što je preuveličano u „šalter“ narativu?

Izjavu da je HNB „samo šalter“ pobija više činjenica:

●      Upravno vijeće ESB-a (glavno tijelo za monetarnu politiku) sastoji se od šest članova Izvršnog odbora i guvernera svih NSB-ova europodručja — time i guvernera HNB-a (5).

●      HNB donosi i provodi niz podzakonskih odluka (npr. o kolateralu u operacijama Eurosustava, o izvještavanju za nadzor, o provođenju operacija monetarne politike) temeljem ovlaštenja iz Zakona o HNB-u (11) (13).

●      HNB provodi makroprudencijalnu politiku (protuciklički zaštitni sloj, O-SII, sektorska ponderiranja rizika itd.), s izmjenama kalibracija u 2024.–2025. (6) (8) (9).

Zaključak ovog kuta: pravni i institucionalni dokazni korpus ne podupire metaforu „šaltera“ — HNB je funkcionalno i ovlašteno tijelo unutar Eurosustava s nizom domaćih zadaća. Tvrdnja je preširoko generalizirana.

2) Raspodjela ovlasti: što stvarno odlučuje Zagreb, a što Frankfurt?

Uvođenjem eura (1.1.2023.), strateška monetarna ovlast prelazi na ESB: Upravno vijeće određuje ključne kamatne stope, operacije refinanciranja, okvir kolaterala, minimalne pričuve itd. (2), (5). No provedba se naslanja na NSB-ove, pa HNB operativno provodi odluke (npr. vrednovanje kolaterala, tehničke aspekte operacija) i donosi provedbene akte unutar ovlasti iz domaćeg zakona (13).

U bonitetnom nadzoru, SSM Uredba 1024/2013 definira specifične zadaće ESB-a, dok nacionalna nadzorna tijela (HNB) i dalje nadziru manje značajne institucije uz metodološki okvir SSM-a; ESB ima nadležnost za „značajne“ banke (7). Makroprudencijalno, HNB može aktivirati i kalibrirati zaštitne slojeve (npr. protuciklički zaštitni sloj — pck) i sektorske mjere; te mjere se notificiraju ESB-u/ESRB-u (6), (8), (9).

Zaključak ovog kuta: HNB više ne kroji sam kamatne stope, ali nije bez ovlasti: sudjeluje u odlučivanju (glas guvernera u Upravnom vijeću) i ima operativno-nadzornu i makroprudencijalnu ulogu. Tvrdnja o „bespomoćnosti“ zanemaruje tu raspodjelu.

3) Monetarni suverenitet: što je izgubljeno, a što nije

Monetarni suverenitet u užem smislu znači: emisija vlastite valute, kontrola njezine količine, određivanje kamatnih stopa i vođenje samostalne monetarne politike. Hrvatska je pristupanjem eurozoni prenijela te ovlasti na razinu ESB-a (2).  U tom smislu, djelomičan gubitak monetarnog suvereniteta je točan opis — standardna posljedica ulaska u monetarnu uniju. Međutim, ekonomski suverenitet nije reducibilan na monetarnu politiku. Država zadržava fiskalnu politiku (porezi, proračun, izdaci/investicije), politike dohotka i regulatorne alate (tržišta proizvoda, rada, konkurencije), te makroprudencijalne poluge preko HNB-a (6) (8) (9). TFEU čl. 130. i domaći Zakon (čl. 2.–4.) usto jamče neovisnost središnje banke i strukturiraju odnose s EU tijelima (3) (4).

Zaključak ovog kuta: sintagma „izgubili smo suverenitet“ preširoko je i netočno upotrijebljena ako se širi na sve ekonomske politike. Točna je kao skraćenica za monetarni suverenitet — ne i za fiskalno-regulatorni prostor.

4) Utjecaj na inflaciju: nema nacionalnih kamata, ali imate PDV, subvencije, administrirane cijene i makroprudencijalne kočnice

Tvrdnja da su „HNB i Vlada bespomoćni“ u kratkom roku zaboravlja fiskalne, administrativne i makroprudencijalne alate.

Primjeri iz hrvatske prakse 2022.–2025.:

●      Fiskalne mjere na energente i hranu. U 2022. proširena je primjena snižene stope PDV-a (13% i 5%) na prirodni plin, toplinsku energiju, drvo/pelet i dio prehrambenih proizvoda, s ciljem ublažavanja cjenovnog udara (14) (16). Iako Porezna uprava bilježi da sniženje PDV-a nije bilo u cijelosti ugrađeno u potrošačke cijene (marže su dijelom apsorbirale smanjenje), to je i dalje alat kratkoročnog ublažavanja (15).

●      Makroprudencijalne mjere HNB-a. Primjer je protuciklički zaštitni sloj kapitala od 30.6.2024. 1,5%, s najavom povećanja na 2% (primjena planirana od 1.1.2027.), čime se usporava pregrijavanje kreditnog ciklusa i prigušuju inflatorni kanali preko potražnje (8). HNB sustavno objavljuje Makroprudencijalnu dijagnostiku s pregledom aktivnih mjera (9).

●      Administrirane i subvencionirane cijene (npr. energenti) i paketi pomoći također mogu ublažiti inflatorni profil, iako s fiskalnim troškom (14) (15).

●      Statistički i komunikacijski okvir. DZS/ECB objavljuju HICP/CPI koji služe usmjeravanju mjera (10) (11).

Ukratko: ESB vodi kamate, no nacionalne vlasti i HNB imaju alatnu kutiju koja u kratkom do srednjem roku utječe na inflatorne impulse (putem poreza, subvencija, regulacije i kreditnog kanala). Reći da je država „u kratkom roku bespomoćna“ je pretjerivanje.

Retoričke i metodološke napomene

●      Metafora „šaltera“ koristi hiperbolu i sugerira institucionalnu irelevantnost HNB-a, što je u kontradikciji s pravnim tekstovima (TFEU/Statut/ Zakon o HNB-u) i praksom (nadzor, makroprudencijalne mjere, podzakonske odluke) (2) (8) (11)

●      „Izgubljeni suverenitet“ je reduktivna generalizacija: točna za monetarnu sferu, netočna ako se čita kao sveukupna nemoć države.

●      „Nemoć u kratkom roku“ ignorira fiskalne i regulacijske instrumente potvrđene hrvatskim praksama 2022.–2025. (14) (16).

●      Što nedostaje u tvrdnji? Izostavljeni su konkretni članci prava EU i domaćeg zakona, struktura odlučivanja (Upravno vijeće ESB-a) i makroprudencijalni arsenal HNB-a.

Zaključak

Primarna tvrdnja (HNB je „samo šalter“ bez ovlasti; država i HNB „bespomoćni“): na temelju prava EU-a (TFEU čl. 127, 130; Statut ESCB/ESB), Zakona o HNB-u (čl. 2–4), SSM okvira i prakse HNB-a (makroprudencijalne mjere, nadzor, provedbeni akti), tvrdnja je netočna. HNB nema autonomnu monetarnu politiku, ali ima značajne operativne, nadzorne i makroprudencijalne ovlasti, a država zadržava fiskalne i regulatorne alate koji kratkoročno utječu na inflaciju (2) (11) (12) (14) (16).

Sekundarna tvrdnja („izgubljeni suverenitet“): djelomično točno u monetarnoj dimenziji (prijenos na ESB), ali netočno kao generalna tvrdnja o ekonomskoj nemoći — fiskalno-regulatorni prostor ostaje značajan (2) (9) (14) (16).

Službena ocjena ovog članka je time ,,većinski netočan”. Obrazloženje; jezgrovita istina o prijenosu monetarnog suvereniteta postoji, ali ključne sastavnice tvrdnje („HNB je samo šalter“, „bespomoćni smo“) u raskoraku su s pravnim i institucionalnim činjenicama i zanemaruju dostupne fiskalne/makroprudencijalne alate.

Vidi:

1.     Nacional.hr. O INFLACIJI Jurčić: HNB je samo šalter bez velikih ovlasti… 21.10.2025. Dostupno na:https://www.nacional.hr/o-inflaciji-jurcic-hnb-je-samo-salter-bez-velikih-ovlasti-izgubili-smo-suverenitet-ali-i/

2.     Ugovor o funkcioniranju Europske unije, čl. 127 (stabilnost cijena; zadaće ESSB/Eurosustava). EUR-Lex (HR). Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/resource.html?format=PDF&uri=cellar:9e8d52e1-2c70-11e6-b497-01aa75ed71a1.0011.01%2FDOC_3

3.     TFEU čl. 130 (neovisnost središnjih banaka). EUR-Lex (EN; normativni tekst). Dostupno na:https://eur-lex.europa.eu/eli/treaty/tfeu_2016/art_130/oj/eng

4.     Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (NN 75/08, 54/13, 47/20): čl. 2 (neovisnost), čl. 3 (cilj), čl. 4 (zadaci; zadaće nakon uvođenja eura), čl. 1.a (provedba SSM/BRRD/EU akata). Pročišćeni tekst: Zakon.hr. Dostupno na:https://www.zakon.hr/z/590/zakon-o-hrvatskoj-narodnoj-banci

5.     ECB. The Governing Council (sastav: Izvršni odbor + guverneri NSB-ova europodručja). 16.10.2024. Dostupno na: https://www.ecb.europa.eu/ecb/decisions/govc/html/index.en.html

6.     HNB. Makrobonitetna politika — okvir i ciljevi (HR/EN). 7.6.2024. Dostupno na: https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/financijska-stabilnost/o-financijskoj-stabilnosti/makrobonitetna-politika

7.     Uredba (EU) br. 1024/2013 (SSM): o dodjeli specifičnih zadaća ESB-u u bonitetnom nadzoru. EUR-Lex. Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2013/1024/oj/eng? 

8.     HNB. Protuciklički zaštitni sloj kapitala (pck): stopa 1,5% od 30.6.2024.; najava 2% od 1.1.2027. Objavljeno 30.9.2025. Dostupno na: https://www.hnb.hr/en/core-functions/financial-stability/cnb-s-macroprudential-policy/countercyclical-capital-buffer

9.     HNB. Makroprudencijalna dijagnostika, br. 24 (listopad 2024.) i br. 25 (ožujak 2025.) — pregled važećih mjera. Dostupno na: https://api.hnb.hr/documents/d/guest/e-mpd-25-2025

10.  HNB. Upravljanje financijskom imovinom (pričuve koje nisu prenesene ESB-u). 2.1.2023. Dostupno na:https://www.hnb.hr/en/core-functions/financial-assets-management? 

11.  Hrvatska narodna banka. (2025). Odluka o upravljanju kolateralom u kreditnim operacijama Eurosustava [NN 84/2025, 28. svibnja 2025.]. Narodne novine. Preuzeto s https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_05_84_1123.html

12.  ECB. Independence — institucionalni temelj u Ugovoru i Statutu. Dostupno na:https://www.ecb.europa.eu/ecb/our-values/independence/html/index.en.html

13.  HNB. Europski sustav središnjih banaka / Eurosustav — uloga HNB-a. 1.1.2023. Dostupno na:https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/medunarodni-odnosi/europski-sustav-sredisnjih-banaka HNB+1

14.  TEB. Izmjene i dopune Zakona o PDV-u od 1.4.2022. (proširenje sniženih stopa na energente). 31.3.2022. Dostupno na: https://www.teb.hr/novosti/2022/izmjene-i-dopune-zakona-o-pdv-u-od-142022/

15.  Porezna uprava. Analiza učinaka sniženja PDV-a na cijene (1.4.2022.) — nalaz o nepotpunom prosljeđivanju u cijene. 23.5.2022. Dostupno na: https://porezna-uprava.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/Dokumenti%20vijesti/Analiza%20cijena%20-%20220523.pdf? 

16.  HOK. Promjene stopa PDV-a od 1. travnja 2022. — praktični pregled (13% i 5% na energente/dobra). 31.3.2022. Dostupno na: https://www.hok.hr/aktualno/promjene-stopa-pdv-od-1-travnja-2022? 

Tvrdnja Mosta i Miletića da studenti imaju veću satnicu od pomoćnika u nastavi je točna

Most i njihov saborski zastupnik Marin Miletić u javnom govoru su izjavili da studenti imaju veću minimalnu neto satnicu od pomoćnika, što je točno.

Autor: Ramona Ščuric

Da studenti imaju veću neto satnicu od pomoćnika u nastavi javno su tvrdili Most i njihov saborski zastupnik Marin Miletić (1) i ta tvrdnja je točna.

Minimalna studentska satnica je trenutačno 6,06 eura neto (2). Uzmemo li u obzir da velika većina pomoćnika u nastavi prema Pravilniku o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima (3) ima definiranu minimalnu bruto satnicu od 7,50 eura, što u neto iznosu najčešće ispadne oko 5,80 eura, za zaključiti je da studenti koji u cijeloj Hrvatskoj imaju ujednačenu minimalnu neto satnicu od 6,06 eura zapravo imaju veću satnicu od dobrog dijela pomoćnika u nastavi.

Takvo stanje je problematizirala i predsjednica Udruge pomoćnika u nastavi, Nataša Pavičić.

– Studenti imaju zagarantiranu minimalnu neto satnicu koja je, u usporedbi s nekim pomoćnicima, veća od njihove, a ne nose ovakvu odgovornost. Najidealnije bi bilo da nam je svima ista plaća u netu jer radimo i isti posao. Još bi dodatno trebalo povećati plaće pomoćnicima u nastavi koji rade s više djece. Neki rade i sa osmero djece, npr. u centrima za odgoj i obrazovanje ili u centrima za autizam. Takav rad je stvarno potplaćen. Sve bi to dovela u red sistematizacija posla, odnosno koeficijent složenosti posla kojeg mi trenutno nemamo. Neki nemaju ni dodatak na staž ni druga materijalna prava koja proizlaze iz Temeljnog kolektivnog ugovora, navela je Pavičić.

No, postoje i neke iznimke. Prema podatku pomoćnika u nastavi iz Vukovara, koji navodi da je neto satnica između 6,40 i 6,48 eura neto, jasno je da se radi o satnici koja je veća od minimalne studentske. Isto vrijedi i za gradove koji su povećali bruto satnice od propisane minimalne i time povećali i neto satnice pomoćnika u nastavi, čime oni sada imaju veću satnicu od studenata.

Pomoćnici u nastavi traže da im se Pravilnikom definira minimalna neto satnica

Ali, zanimljivo je da će se od 1. siječnja 2026. studentska satnica povećati na 6,56 eura neto (4). Tim povećanjem studentska minimalna neto satnica bit će veća i od neto satnice pomoćnika u nastavi iz Vukovara. Kako bi se ovakav jaz između satnice pomoćnika u nastavi i studenata smanjio, na Facebook stranici Pomoćnici u nastavi/PUN-Hr (5) objavili su kako traže reviziju Pravilnika.

– Minimalna studentska satnica za 2026. raste na 6,56 eura neto, dok pomoćnici u nastavi i dalje imaju 7,5 eura bruto, što je niže od 6 eura neto po satu, pa će studenti ubrzo imati veću satnicu od pomoćnika u nastavi, unatoč nižoj razini odgovornosti i stručnosti koju njihov posao zahtijeva. Problem je što se satnica pomoćnika u nastavi NE usklađuje automatski s rastom minimalca i ne prati ni inflaciju ni rast životnih troškova, iako je njihov posao zakonski jasno definiran kao važna podrška učenicima s teškoćama. Tražimo da minimalna neto satnica pomoćnika u nastavi bude najmanje 8 eura neto, uz automatsku indeksaciju prema rastu minimalne plaće i inflaciji svake godine. Predlažemo se hitnu revizija Pravilnika, jer je trenutačna 7,5 eura bruto satnica nepravedna i neadekvatna u uvjetima stalnog rasta minimalca i studentske satnice, te ugrožava egzistenciju i motivaciju pomoćnika, stoji u Facebook objavi stranice Pomoćnici u nastavi/PUN-Hr.

Studenti imaju definiranu minimalnu neto satnicu, pomoćnici u nastavi nemaju

Prema svemu navedenome, izjava Mosta i Miletića o tome da studenti imaju veću satnicu od pomoćnika u nastavi je točna. Studenti, za razliku od pomoćnika u nastavi, imaju definiranu minimalnu neto satnicu koja je 6,06 eura neto. Pomoćnicima u nastavi definirana je minimalna bruto satnica od 7,50 eura, što u neto iznosu svakom pomoćniku ispada drugačije, a najčešće ispadne oko 5,80 eura.

To znači da studenti, koji u cijeloj Hrvatskoj imaju ujednačenu minimalnu neto satnicu, zapravo imaju veću satnicu od dobrog dijela pomoćnika u nastavi koji nemaju ujednačenu minimalnu neto satnicu. Također je zanimljivo da od 1. siječnja 2026. minimalna studentska satnica raste na 6,56 eura neto, čime će razlika postati još izraženija i studenti će imati veću satnicu od još većeg broja pomoćnika u nastavi.

Pred “bankrotom” ili pred naslovom?

Dnevno.hr tvrdi da je Hrvatska pred bankrotom jer je proračun “u deficitu koji postaje teško održiv”. Podaci EU-a i HNB-a govore suprotno.

Autor: Josip Tomašković

Područje analize

Ova provjera adresira dvije povezane tvrdnje koje je Dnevno.hr objavio 17. listopada 2025. (1):

●       da je Hrvatska “pred bankrotom”

●       da je deficit državnog proračuna “teško održiv”.

Pritom je nužno razlikovati pojmove proračunski deficit (godišnji manjak prihoda nad rashodima) i dug opće države (akumulirani dug), kao i razumjeti kriterije fiskalne održivosti u EU: Maastrichtski pragovi (deficit ≤ 3 % BDP-a, dug ≤ 60 % BDP-a) te širi okvir reformiranog Pakta o stabilnosti i rastu (programi prilagodbe, procjene održivosti, EDP postupci).

Za aktualne brojke i prognoze korišteni su službeni izvori: Eurostat, Europska komisija (proljetna prognoza 2025.), Hrvatska narodna banka (HNB), Ministarstvo financija / Vlada RH te S&P Global Ratings (9).

Tvrdnja je društveno važna jer izraz “pred bankrotom” implicira neposredni suvereni default ili gubitak tržišnog pristupa, što bi imalo teške posljedice po gospodarstvo i životni standard.

Stoga provjeravamo:

●      što znače “bankrot države” i “održivost deficita” u eurozoni,

●      kakvo je stanje i trend hrvatskog proračuna i duga 2024.–2025.,

●      što o riziku neplaćanja signaliziraju tržišta i rejting,

●      postoji li retoričko preuveličavanje i izostavljen kontekst u izvornom naslovu.

 

Analiza

1) Što zapravo znači “bankrot države” u eurozoni?

U javnom govoru “bankrot” često se koristi kao sinonim za suvereni default — kada država ne plati dospjele obveze prema vjerovnicima. Za zemlje eurozone, kriteriji fiskalne održivosti i nadzor su višeslojni: primjenjuje se EU fiskalni okvir (deficit, dug, planovi prilagodbe) uz mehanizme tržišnog nadzora i, u krajnjoj nuždi, europske zaštitne mreže poput Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). Rani indikatori približavanja defaultu su: prekomjeran deficit iznad 3 % bez plana konsolidacije, eksplozivan rast omjera duga/BDP-a i tržišni stres (skok prinosa i CDS-a).

U hrvatskom slučaju 2024.–2025.:

●      Deficit opće države ispod je ili oko 3 % BDP-a prema Europskoj komisiji i službenim dokumentima rebalansa (3)(4) (6).

●      Dug/BDP iznosi oko 58–59 % (ožujak 2025.: 58,4 %), ispod referentnih 60 % i u padu na godišnjoj razini (5) (6).

●      Kreditni rejting Hrvatske je A– uz pozitivan izgled (7), što implicira nizak rizik neplaćanja.

Zaključak ove točke: institucionalni i tržišni indikatori ne podupiru tezu o “pred-bankrotnoj” situaciji.

Manipulativna tehnika: alarmističko zaključivanje iz same činjenice postojanja deficita, bez objašnjenja što zaista označava fiskalna neodrživost.

 

2) Brojke: deficit i dug Hrvatske 2024.–2025.

Prema proljetnoj prognozi Europske komisije (19. svibnja 2025.), deficit Hrvatske za 2024. iznosi 2,4 % BDP-a, a za 2025. se očekuje 2,6–2,7 % (3) (4) (10). Vlada RH je u listopadu 2025. rebalansom planirala manjak opće države od 2,9 % BDP-a te smanjila nominalni manjak državnog proračuna s 4,0 na 3,8 mlrd. eura (2). Sve vrijednosti ostaju unutar Maastrichtskog praga od 3 % BDP-a. Prema HNB-u, omjer duga opće države i BDP-a iznosi 58,4 % (ožujak 2025.) naspram 62,0 % godinu ranije, dakle u padu i ispod referentnog praga (5) (6). U usporedbi s prosjekom eurozone (≈88 % BDP-a), hrvatski je dug znatno niži (4)(5).

Što nedostaje u članku? Naslov Dnevno.hr ne prikazuje da su deficit i dug unutar EU pragova i da Vlada rebalansom cilja održiv okvir (2). Bez tog konteksta, čitatelj dobiva pogrešan dojam o “neodrživosti”.

3) Tržišni i rejting signali: ima li “stresa” koji prethodi bankrotima?

Tri brza indikatora:

●      Rejting: S&P Global Ratings 12. rujna 2025. potvrđuje ocjenu A- uz pozitivne izglede, što implicira mogućnost daljnjeg povišenja (7).

●      Prinosi na obveznice: Petogodišnji prinos Hrvatske sredinom listopada 2025. iznosi oko 2,7 %, bez znakova tržišnog stresa (8).

●      CDS (5Y): oko 75 baznih bodova, što označuje vrlo nisku vjerojatnost defaulta u srednjem roku (9).

U stvarnim slučajevima približavanja defaultu obično dolazi do eksplozivnog rasta prinosa i CDS-a te pada rejtinga u “spekulativni” razred — čega ovdje nema.

4) “Teško održiv” deficit? Što kaže fiskalni okvir i projekcije EU

Procjena održivosti deficita uzima u obzir razinu, strukturu, trend i trošak zaduživanja. Prema Komisiji, Hrvatska 2025.–2026. bilježi rast BDP-a oko 3,2 %, nezaposlenost ispod 5% inflaciju u padu (3) (4). Deficit ostaje ispod 3 %, a dug nastavlja silazni trend. Rebalans 2025. potvrđuje ciljanje manjka opće države od 2,9 % BDP-a (2). To je znatno ispod razine koja bi mogla aktivirati postupak prekomjernog deficita (EDP). Usporedno, više država eurozone ima deficite iznad 3 % (poput Poljske, Rumunjske, Francuske i Slovačke), pa Hrvatska ne odskače negativno (4) (5) (10).

Manipulativna tehnika: izostanak vremenskog horizonta i usporedbenog konteksta — pojam “teško održiv” ostavljen je neodređen, bez fiskalnog kriterija.

Zaključak

Primarna tvrdnja da je “Hrvatska pred bankrotom” nije potkrijepljena podacima. Fiskalni i tržišni pokazatelji (deficit ≈2,6–2,9 %, dug 58–59 % BDP-a, rejting A– s pozitivnim izgledima, stabilni prinosi i CDS) ukazuju na niski rizik neplaćanja i urednu fiskalnu poziciju (2) (9). Sekundarna tvrdnja o “teško održivom deficitu” također je neutemeljena: svi relevantni izvori potvrđuju održivost unutar EU okvira (2) (5). Članak koristi alarmistički jezik i izostavlja ključne fiskalne pokazatelje, pretvarajući uobičajeni deficit u navodni rizik bankrota — što dostupni podaci iz službenih izvora izričito pobijaju. Time je ocjena ovog članka: ,,netočno”.

Vidi:

  1. Dnevno.hr. Hrvatska je pred bankrotom: Državni proračun u deficitu koji postaje teško održiv. 19. listopada 2025. Dostupno na: https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska-je-pred-bankrotom-drzavni-proracun-u-deficitu-koji-postaje-tesko-odrziv-3095026
  2. Ministarstvo financija RH. Rebalans proračuna: Prihodi veći 30 mil. eura, rashodi smanjeni 223 mil. eura.Priopćenje. 3. listopada 2025. Dostupno na: Fhttps://mfin.gov.hr/vijesti/rebalans-proracuna-prihodi-veci-30-mil-eura-rashodi-manji-za-223-mil-eura/3987
  3. European Commission. Economic forecast for Croatia (Spring 2025). 19. svibnja 2025. Dostupno na:https://economy-finance.ec.europa.eu/economic-surveillance-eu-economies/croatia/economic-forecast-croatia_en
  4. European Commission. Spring 2025 Economic Forecast – EU and euro area overview. 19. svibnja 2025. Dostupno na: https://economy-finance.ec.europa.eu/economic-forecast-and-surveys/economic-forecasts/spring-2025-economic-forecast-moderate-growth-amid-global-economic-uncertainty_en
  5. Eurostat. Government finance statistics – quarterly data (EA/EU, 2025). 21. srpnja 2025. Dostupno na:https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Government_finance_statistics_-_quarterly_data
  6. Hrvatska narodna banka. Dug opće države u ožujku 2025. iznosio je 58,4 % BDP-a. Priopćenje. 30. lipnja 2025. Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/dug-opce-drzave-u-ozujku-2025-iznosio-je-58-4-bdp-a
  7. S&P Global Ratings. Croatia ‘A-/A-2’ Ratings Affirmed; Outlook Positive. 12. rujna 2025. Dostupno na:https://www.spglobal.com/ratings/en/regulatory/article/-/view/type/HTML/id/3440375

„Svaka šesta tvrtka gasi radna mjesta“ — upozorenje HUP-a ili retoričko pretjerivanje?

Tvrdnja da će rast minimalne plaće ugasiti „svako šesto radno mjesto“ temelji se na neprovjerenim očekivanjima, a ne na činjenicama.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

„Svaka šesta tvrtka u Hrvatskoj predviđa zatvaranje radnih mjesta zbog povećanja minimalne plaće.“

 „81 % tvrtki ne može prenijeti rast troškova rada kroz cijene.“

 „Bruto profit po zaposlenom u Hrvatskoj upola je niži od prosjeka EU.“

 — Index.hr, 10. listopada 2025. (1)

Područje analize

Povećanje minimalne plaće redovito izaziva napetosti između sindikata i poslodavaca: sindikati ga vide kao mjeru socijalne zaštite, dok poslodavci upozoravaju na pritisak na konkurentnost i rast troškova rada (2). Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) povremeno objavljuje ankete o očekivanim učincima državnih mjera, no rijetko s potpunim uvidom u metodologiju — bez informacija o veličini uzorka, zastupljenim sektorima i načinu prikupljanja podataka. Tvrdnja da „svaka šesta tvrtka gasi radna mjesta“ implicira široko rasprostranjeni val otpuštanja. Međutim, bez transparentnog izvora i konteksta ne može se znati odnosi li se na stvarne planove ili samo na subjektivne procjene i strahove ispitanika.

Ova analiza ispituje četiri aspekta:

  1. izvor i metodologiju istraživanja,
  2. ekonomsku logiku tvrdnji,
  3. retorički okvir,
  4. empirijske dokaze i međunarodni kontekst.

1. Izvor i metodologija: tko je pitao, koliko i koga?

Index se poziva na HUP-ov Fokus tjedna, ali jedini javno dostupan dokument s usporedivim sadržajem je HUP Kompas – Bijela knjiga 2025, u kojem su navedeni stavovi članica o tržištu rada i gospodarskim očekivanjima (3). Prethodne HUP-ove ankete bile su interne, s ograničenim brojem ispitanika — najčešće srednjih i velikih članica HUP-a — te nisu reprezentativne za ukupno hrvatsko gospodarstvo, gdje većinu čine mikro i male tvrtke (4).

Tvrdnja „svaka šesta tvrtka predviđa gašenje radnih mjesta“ stoga se vjerojatno temelji na nepoznatom i malom uzorku, a ne na sustavnom istraživanju. Ako bi anketa, primjerice, obuhvatila stotinjak ispitanika, riječ bi bila o dvadesetak subjekata koji izražavaju zabrinutost — što nije statistički opravdano za zaključak o svim tvrtkama u zemlji. To predstavlja metodološku pogrešku ekstrapolacije — generalizaciju ograničenog uzorka na cijelu populaciju, čime se stvara dojam većeg razmjera problema nego što podaci dopuštaju. Ekstrapolacija u društvenim istraživanjima znači proširivanje rezultata malog, nereprezentativnog uzorka na širu populaciju bez statističke opravdanosti. Takva se pogreška često javlja u anketama s malim brojem ispitanika ili bez poznate strukture uzorka, čime se stvara dojam univerzalnog trenda koji zapravo nije dokazan. (5)

2. Ekonomska logika i empirijski pokazatelji

Minimalna plaća u Hrvatskoj u 2025. iznosi 970 eura bruto, što je oko 54 % prosječne bruto plaće (6).  Prema preporukama Europske komisije i OECD-a, povećanja minimalne plaće do 55–60 % prosječne obično nemaju značajnije negativne učinke na zaposlenost. (7) (8) Empirijske analize za Hrvatsku pokazuju da nakon povećanja minimalne plaće od 10–12 % godišnje u razdoblju 2019.–2024. nije došlo do masovnih otpuštanja. Zaposlenost je rasla, a udio radnika koji primaju minimalac ostao je stabilan, oko 6–8 % ukupno zaposlenih. (6) (9) Drugim riječima, iako povećanje minimalne plaće može izazvati pritisak u niskoprofitnim sektorima (ugostiteljstvo, prerada, tekstil), makroekonomski učinak ostaje ograničen. Tvrdnja o linearnom uzroku „veća plaća = gubitak poslova“ pojednostavljuje kompleksnu stvarnost u kojoj važnu ulogu imaju i produktivnost, elastičnost potražnje za radom te mjere fiskalne politike. (10)

3. Retorika i emocionalni okvir

Izraz „svaka šesta tvrtka“ ima snažan emocionalni naboj. Takva formulacija konkretno kvantificira opasnost i stvara osjećaj hitnosti — klasičan primjer kvantifikacijskog zastrašivanja (scaremongering by ratio). Formulacija „predviđa gašenje radnih mjesta“ također je bitna: predviđanje nije isto što i plan. To je procjena, često temeljena na osjećaju nesigurnosti, ne na čvrstim namjerama. Pretvaranje takve subjektivne izjave u objektivnu činjenicu predstavlja logičku pogrešku reifikacije — mišljenje se prikazuje kao realnost. Reifikacija (od lat. res, stvar) označava logičku pogrešku u kojoj se apstraktni pojam, osjećaj ili mišljenje prikazuje kao činjenična stvarnost. U ovom slučaju, predviđanja poslodavaca – koja su izraz percepcije – interpretirana su kao objektivno stanje gospodarstva, čime se stvara privid većeg ekonomskog rizika nego što empirijski podaci pokazuju.

Sličnu ulogu ima i tvrdnja o „81 % tvrtki koje ne mogu prenijeti trošak rada“. Takva izjava implicira neizbježan pad profitabilnosti, ali ignorira mogućnosti prilagodbe: povećanje produktivnosti, smanjenje neefikasnosti, ulaganje u tehnologiju ili promjenu poslovnog modela. Retorika kombinira apel na strah („gašenje radnih mjesta“) s apelom na razum („nema prostora za rast cijena“), čime se gradi narativ o nadolazećoj ekonomskoj prijetnji.

4. Tvrdnja o profitabilnosti: „upola niži profit od EU prosjeka“

Izraz „bruto profit“ nije standardna makroekonomska kategorija. Eurostat i OECD koriste bruto dodanu vrijednost po zaposlenom kao mjeru produktivnosti (11). Prema tim pokazateljima, Hrvatska se u 2024. nalazila na oko 55–60 % prosjeka EU-a — niže, ali ne „upola“. Tvrdnja iz Indexova članka stoga miješa produktivnost i profitabilnost te preuveličava razliku. Uz to, korištenje izraza “bruto profit” u ovom kontekstu pogrešno je i pojmovno neusklađeno s međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (Eurostat, OECD, IFRS). U službenim analizama koristi se termin bruto dodana vrijednost po zaposlenom ili produktivnost rada, dok “bruto profit” nije priznata makroekonomska kategorija. Profitabilnost ovisi i o poreznom opterećenju, troškovima kapitala i strukturi tržišta, a ne isključivo o plaćama (12).

5. Argument o „ograničavanju cijena“ i uvozu

U članku se navodi i da „limitiranje cijena potiče uvoz jeftinije i manje kvalitetne hrane“. No dostupni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je uvoz prehrambenih proizvoda rastao i prije uvođenja mjera ograničenja cijena 2022.–2023., što znači da ne postoji jasan uzročno-posljedični odnos (13). Bez dodatne analize strukture uvoza i cijena, ova tvrdnja ostaje nepotvrđena pretpostavka.

6. Empirijski i međunarodni kontekst

Iskustva iz država EU potvrđuju da umjereni rast minimalne plaće ne uzrokuje masovna otpuštanja. Njemačka je 2022. povećala minimalnu plaću s 10,45 na 12 eura (+15 %), a zaposlenost se nastavila povećavati (14). Poljska i Mađarska, slične po strukturi gospodarstva, bilježe slične trendove — bez značajnog pada zaposlenosti, iako su pojedini sektori (ugostiteljstvo, poljoprivreda) prijavili pritisak na marže (11). Ekonomisti to objašnjavaju kao “pogrešku u procjeni” (perceptual bias) — sklonost poslodavaca da precjenjuju negativne posljedice regulatornih promjena zbog subjektivnog osjećaja nesigurnosti, a ne stvarnih ekonomskih pokazatelja.

Zaključak

Tvrdnja da „svaka šesta tvrtka u Hrvatskoj predviđa gašenje radnih mjesta zbog povećanja minimalne plaće“ nije potkrijepljena transparentnim podacima. Riječ je o internom anketnom rezultatu HUP-a nepoznate metodologije, čiji se zaključci pogrešno prikazuju kao opća činjenica. Ne postoje dokazi da takav udio tvrtki doista planira otpuštanja, niti da će rast minimalne plaće izazvati sustavan gubitak radnih mjesta. Sekundarne tvrdnje o „nemogućnosti prenošenja troškova“ i „upola manjem profitu“ također su metodološki i pojmovno manjkave, s elementima retoričkog pretjerivanja.

Na temelju dostupnih empirijskih dokaza iz Hrvatske i EU, učinci povećanja minimalne plaće na zaposlenost su ograničeni i sektorski specifični, ali ne dramatični. Članak prenosi interpretacije HUP-a bez kritičkog konteksta, čime stvara pretjerano alarmantan dojam o posljedicama. Time ovom članku možemo dati ocjenu ,,većinski netočno”.

Izvori:

  1. Index.hr. Udruga poslodavaca: Zbog većeg minimalca svaka šesta tvrtka gasi radna mjesta. Objavljeno 10. listopada 2025. https://www.index.hr/vijesti/clanak/udruga-poslodavaca-zbog-veceg-minimalca-svaka-6-tvrtka-gasi-radna-mjesta/2718690.aspx
  2. Eurofound. Minimum wages in 2024: Annual review. Luxembourg: Publications Office of the EU; 2024. https://www.eurofound.europa.eu/en/publications/all/minimum-wages-2024-annual-review
  3. Hrvatska udruga poslodavaca. HUP Kompas – Bijela knjiga 2025. Zagreb: HUP; 2024. https://www.hup.hr/EasyEdit/UserFiles/2024/dan-poduzetnika-2024/hup-kompas-bijela-knjiga-2025.pdf
  4. Državni zavod za statistiku. Plaće i zaposlenost po vrsti poslodavca 2024. Zagreb: DZS; 2025.https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/GPP%202024.pdf
  5. Krkač K. Metodologija istraživanja i proces ocjenjivanja. Zagreb: Lažna uzbuna; 2024. https://lazna-uzbuna.hr/wp-content/uploads/2024/11/Procedura-i-metodologija-provjere-informacija.pdf
  6. DZS. Mjesečni statistički pokazatelji: Plaće i zaposlenost 2025. Zagreb: DZS; 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97039
  7. OECD. Employment Outlook 2024. Paris: OECD Publishing; 2024., https://www.oecd.org/en/publications/oecd-employment-outlook-2024_ac8b3538-en.html
  8. Europska komisija. Directive on Adequate Minimum Wages in the European Union. Brussels: EC; 2022. https://employment-social-affairs.ec.europa.eu/policies-and-activities/rights-work/labour-law/working-conditions/adequate-minimum-wages-eu_en
  9.  Jukić I. Utjecaj povećanja minimalne plaće na zaposlenost u Republici Hrvatskoj [diplomski rad]. Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera; 2023. Dostupno na: https://repozitorij.efos.hr/islandora/object/efos:5852/datastream/PDF/view
  10. Hrvatska narodna banka. Odluke o monetarnoj politici 2024.: HNB; 2024. https://www.hnb.hr/-/odluke-o-monetarnoj-politici-15
  11. OECD. Productivity Outlook 2023. Paris: OECD Publishing; 2023. https://oecdstatistics.blog/2024/03/05/labour-productivity-amidst-global-uncertainties-insights-from-2022-23/
  12. Eurostat. Labour productivity and unit labour costs. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat
  13. Eurostat. National accounts and GDP per hour worked. Brussels: EC; 2024. https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=National_accounts_and_GDP
  14. DZS. Robna razmjena s inozemstvom  2022–2024. Zagreb: DZS; 2025. https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/robna-razmjena-s-inozemstvom/

Privatni krediti – nova kreditna bomba ili pogrešno pročitana opasnost?

Jutarnji list u članku preuzetom iz The Economista tvrdi da “privatni krediti prijete novoj globalnoj kreditnoj krizi.”

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Privatni krediti bujali su nakon što su se banke povukle iz rizičnog kreditiranja … novo agresivno kreditiranje izvan bankarskog sustava prijeti da ponovi greške iz 2007.”

 — Jutarnji list, 6. listopada 2025. (1)

Članak tvrdi da rast “privatnih kredita” (engl. private credit ili shadow lending) izvan tradicionalnog bankarskog sustava stvara novu financijsku prijetnju sličnu onoj koja je izazvala globalnu krizu 2007.–2008. godine.

Područje analize

Pojam “privatni krediti” odnosi se na kredite koje daju nebankarske institucije — fondovi privatnog kapitala, specijalizirani zajmodavci i hedge fondovi. Za razliku od banaka, ti subjekti ne prikupljaju depozite i nisu podvrgnuti istim regulatornim zahtjevima.

Članak Jutarnjeg preuzet iz The Economist predmet je naše analize jer koristi dramatične izraze (“nova kreditna kriza”, “ponavljanje 2007.”), ali ne nudi konkretne brojke.Tema postaje posebno aktualna u kontekstu viših kamatnih stopa i pojačane potražnje za alternativnim oblicima financiranja. Kako se tradicionalno bankarsko kreditiranje usporava, sve veći broj tvrtki okreće se fondovima i institucionalnim investitorima koji nude brži pristup kapitalu, ali uz veći rizik.

 Zato u ovoj provjeri analiziramo četiri razine:

  1. Koliko su “privatni krediti” zaista porasli u EU i globalno?
  2. Koliko su stvarno rizični — i koliko je sustav ranjiv?
  3. Jesu li usporedbe s 2007. ekonomskim činjenicama ili novinarskom retorikom?
  4. Koje manipulativne tehnike se koriste u tekstu?

Analiza

1. Rast sektora: činjenice i brojke

Tvrdnja da “privatni krediti bujaju” djelomično je točna. U posljednjih deset godina došlo je do iznimnog rasta private credit fondova u Europi:

●       Ukupna imovina pod upravljanjem (AUM) u europskom private credit sektoru porasla je s 93 milijarde USD 2013. na 505 milijardi USD 2023. (2)

●      Europska središnja banka (ECB) potvrđuje da je u 2024. taj iznos dosegnuo oko 430 milijardi eura, što je oko 7 % ukupne vrijednosti kredita nefinancijskim korporacijama u EU. (2)

●   Prema podacima ECB-a, 81 % leveraged buyout transakcija (LBO- kupnja tvrtke korištenjem velikog udjela posuđenog novca) u 2023. financirano je putem privatnih kredita, naspram 56 % u 2021. (3)

●      Ipak, ukupni bankovni krediti nefinancijskim poduzećima u EU dosežu oko 5,7 bilijuna eura, što znači da je udio nebankarskih kredita još uvijek znatno manji. (4)

Drugim riječima — sektor jest u snažnom rastu, ali još uvijek nije dominantan u financiranju gospodarstva.

Hrvatska

U Hrvatskoj private credit segment nije transparentno razdvojen od bankovnih kredita.

Prema HNB-u, u lipnju 2024.:

●      Krediti kućanstvima iznose 23 milijarde eura,

●      Krediti nefinancijskim društvima 15,1 milijardu eura (6),

●      Rast kredita kućanstvima: 11,1 %, poduzećima: 4,9 % godišnje.

Ukupna zaduženost privatnog sektora u Hrvatskoj iznosi 47,3 % BDP-a (6), što je ispod prosjeka EU (≈ 75–78 % BDP-a). Podaci HNB-a i Hrvatske udruge banaka pokazuju i pad nenaplativih kredita (NPL) kućanstvima s 5 % na 4,2 %, što znači da se kreditni rizik smanjuje (7).  Zaključno: u hrvatskom kontekstu ne postoje dokazi o “bujanju” nebankarskih kredita koji bi izazvali sistemski rizik.

2. Rizici i regulatorni okvir

Tvrdnja da su privatni krediti “slabo regulirani” i stoga prijetnja financijskoj stabilnosti ima uporište — ali uz važne nijanse.

Djelomično točno:

●    Private credit institucije zaista nisu obuhvaćene Basel III kapitalnim pravilima ni obvezama likvidnosti banaka. Pritom je važno pojasniti nekoliko ključnih pojmova.

●   Alternative Investment Funds (AIF) označavaju fondove koji ulažu u nekonvencionalne instrumente poput nekretnina, privatnog kapitala ili kredita, izvan tradicionalnog tržišta dionica i obveznica. Collateral je imovina koja služi kao osiguranje zajma i može se zaplijeniti ako dužnik ne vrati dug. Institutional investors odnosi se na velike institucije — primjerice mirovinske fondove, osiguravajuća društva i investicijske fondove — koje ulažu sredstva u ime svojih članova ili klijenata.

●     EU i ECB priznaju da postoji “regulatorni arbitrage” — prebacivanje rizika iz banaka u sjenu, gdje nadzor nije jednak. (8)

Djelomično netočno:

●      Europske institucije (ESMA, ECB, EBA) već od 2021. provode nadzor nad tzv. “alternative investment funds” (AIF), a 2023. donesene su dodatne smjernice za transparentnost rizika.

●      Veliki dio private credit fondova u Europi vezan je uz institucionalne investitore, koji sami podliježu nadzoru.

Drugim riječima, iako segment nosi rizike (likvidnost, kolateral, zaduženje), on nije “divlji zapad” financija. ECB i EBA redovito prate taj sektor u okviru Financial Stability Review izvješća (9).

3. Paralele s krizom 2007.: istinite ili iskrivljene?

U članku se spominje 2007. godina i sugerira da se “investitori ponovno igraju s vatrom”, kao da se povijest ponavlja. Takva usporedba zvuči dramatično — ali kad se pogledaju stvarne okolnosti, ona nije održiva. Financijska kriza 2007.–2008. izbila je zbog niza vrlo specifičnih uzroka: banke su davale ogromne količine rizičnih stambenih kredita (tzv. subprime), te ih zatim pakirale u složene financijske proizvode (derivate) koje nitko nije do kraja razumio. Kad su ljudi prestali vraćati kredite, cijeli sustav se srušio poput domina, jer su banke bile međusobno povezane i izuzetno ranjive.

Današnja situacija izgleda bitno drugačije: drugim riječima, današnji sustav nije kopija 2007.godine. Banke danas imaju stroža pravila, veće rezerve i bolju kontrolu. S druge strane, “privatni krediti” o kojima članak govori nisu krediti koje daju banke, nego fondovi i investicijske kuće koji ulažu novac investitora (često mirovinskih fondova ili osiguranja). Takvi fondovi obično koriste dugoročni novac, a ne kratkoročne štedne depozite građana. Zbog toga ne može doći do klasičnog “bank runa”, tj. masovnog povlačenja novca iz banaka koje ruši sustav.

Naravno, rizik postoji — ako previše tih fondova uloži u iste rizične tvrtke, ili ako nastupi velika recesija, moglo bi doći do gubitaka, ali ti gubici bi uglavnom pogodili investitore, a ne bankarski sustav koji drži štednju građana.

Ukratko:

●      Postoji sličnost u ponašanju – i tada i sada investitori traže veći prinos i preuzimaju više rizika.

●      No, mehanizam koji bi mogao izazvati globalni “slom” danas je mnogo slabiji.

Zato je paralela s 2007. više emocionalni signal nego realna analiza. Usporedba stvara strah, ali ne odražava stvarno stanje u financijskom sustavu. (10) (5)

Zaključak

Članak Jutarnjeg lista točno prepoznaje rast alternativnog kreditiranja i moguće regulatorne praznine, ali izostavlja ključne brojke i koristi pretjerano apokaliptičan ton.

●  Točno je: private credit fondovi rastu brzo, osobito u segmentu financiranja korporativnih preuzimanja.

●  Djelomično točno je: taj rast može nositi rizike ako se previše zaduže ili ako nastupi recesija.

●  Netočno / pretjerano je: da trenutni trend “prijeti ponavljanjem 2007.” — ne postoje dokazi da su razmjeri, regulatorni okvir i sistemska povezanost usporedivi.

Sukladno tome možemo reći da je članak većinski točan. Članak ima empirijsku osnovu — sektor raste i nosi rizike — no članak manipulira tonom i analogijama. Nedostaju podaci koji bi dokazali neposrednu prijetnju kreditnoj stabilnosti u EU, a još manje u Hrvatskoj. Zato je ocjena “većinski točno”, uz upozorenje na senzacionalizam i retoričko pretjerivanje.

Vidi:

  1. Jutarnji list – The Economist. “Znakovi nove kreditne krize: Privatni krediti rizik za financijski sustav.” 2025.
  2.  https://www.jutarnji.hr/economist/znakovi-nove-kreditne-krize-privatni-krediti-rizik-1945697-15629313
  3.  Morgan Stanley Investment Management. “Investing in European Private Credit.” 2024.
  4.  https://www.morganstanley.com/im/en-us/individual-investor/insights/articles/investing-in-european-private-credit.html
  5. European Central Bank (ECB) – Banking Supervision Blog. “Private credit: balancing innovation and stability.” 2025.
  6.  https://www.bankingsupervision.europa.eu/press/blog/2025/html/ssm.blog20250603~7af4ffc2d7.en.html
  7. European Central Bank (ECB). “Special Feature: Private credit and financial stability risks.” Financial Stability Review, May 2024.
  8.  https://www.ecb.europa.eu/press/financial-stability-publications/fsr/special/html/ecb.fsrart202405_03~bc23a48dbc.en.html
  9.  Financial Stability Board (FSB). “Global Monitoring Report on Non-Bank Financial Intermediation 2024.” January 2025.
  10.  https://www.fsb.org/uploads/P220125-1.pdf
  11. Hrvatska narodna banka (HNB). “Objava statističkih podataka o depozitima i kreditima kreditnih institucija za lipanj 2024.” 2024.
  12.  https://www.hnb.hr/-/objava-statisti%C4%8Dkih-podataka-o-depozitima-i-kreditima-kreditnih-institucija-za-lipanj-2024
  13. CEIC Data. “Croatia Private Debt (% of GDP), 2024.” 2024.
  14.  https://www.ceicdata.com/en/indicator/croatia/private-debt–of-nominal-gdp
  15.  Hrvatska udruga banaka (HUB). “Pregled 2024.” 2024.
  16.  https://www.hub.hr/sites/default/files/inline-files/HUB%20Pregled%202024.pdf
  17. ESMA / EBA / EIOPA – Joint Committee. “Risks and Vulnerabilities in the EU Financial System.” Autumn 2023.
  18.  https://www.eiopa.europa.eu/publications/joint-committee-report-risks-and-vulnerabilities-eu-financial-system-autumn-2023_en
  19.  McKinsey & Company. “Global Private Markets Review 2025.” 2025.
  20.  https://www.mckinsey.com/industries/private-capital/our-insights/global-private-markets-report

“Luksuzno meso”? Što tvrdnje o skoku cijena zapravo znače

Članak Dnevno.hr o mesu koje “uskoro postaje luksuz” temelji se na stvarnim brojkama za njemačku govedinu, ali ih pogrešno generalizira na cijelo meso, cijelu Europu i Hrvatsku. Provjerili smo sve navode.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

1. “Prema podacima Udruge proizvođačkih zajednica za stoku i meso (VEZG) iz Oldenburga, otkupne cijene su nedavno prešle 7 eura po kilogramu, što je više od 50% više nego ljeti 2023., znatno iznad prosječne stope inflacije.”

2. “U mesnicama i supermarketima kilogram junećeg odreska više klase doseže 40–50 eura, što sve češće postaje pravilo, a ne izuzetak.”

3. “Stručnjaci kažu da je glavni razlog stalno smanjenje stočnog fonda.”

4. “Broj goveda svake godine pada za dva do četiri posto. Mnoge farme zatvaraju vrata…”

5. “Statistika potvrđuje ove tvrdnje: u svibnju 2015. u Njemačkoj je bilo 12,6 milijuna goveda, dok ih je u svibnju ove godine ostalo samo 10,3 milijuna.”

6. “Poznato je da zeleni aktivisti i političari u Europi kritiziraju stočne farme… a sada se čini da njihove ideje dolaze do izražaja.”

7. “Ovo meso uskoro postaje luksuz: Cijena leti u nebo.”

Dnevno.hr, 29. rujna 2025. (1)

Područje analize

Ovaj članak tvrdi da su cijene mesa u Europi dosegle razine koje prijete pretvoriti ga u luksuznu namirnicu. Ključne brojke preuzete su iz njemačkog izvora VEZG (krovna udruga proizvođačkih zajednica za stoku i meso), a narativ se gradi kroz tri linije: prvo, cijene u otkupu i maloprodaji snažno rastu; drugo, uzrok je sustavno smanjenje stočnog fonda; treće, politički pritisci i “zeleni aktivisti” ubrzavaju taj trend. Da bismo procijenili točnost ovih tvrdnji, potrebno je odvojiti što se odnosi na Njemačku, što na globalna tržišta, a što na Hrvatsku. Također je nužno razlikovati otkupne cijene od maloprodajnih te provjeriti kako se trendovi uistinu reflektiraju na potrošače u EU i Hrvatskoj. U nastavku prilažemo tablicu VEZG-a.

Analiza

Otkupne cijene: “7 €/kg”

Tvrdnja da je cijena mesa u otkupu prešla 7 €/kg djelomično je točna, ali samo kada se precizira da se radi o govedini u Njemačkoj, točnije o klasi junadi R3 prema VEZG podacima. U rujnu 2025. ta je cijena doista dosegnula oko 7 €/kg trupne mase. Međutim, isti izvori pokazuju da je otkupna cijena svinja u istom razdoblju bila oko 1,85 €/kg, a peradi još niža. Dakle, 7 €/kg ne predstavlja “cijenu mesa” uopće, nego samo specifičan segment tržišta. Kada se to prešuti, stvara se lažan dojam da sve vrste mesa poskupljuju jednako dramatično. (2)

Usporedba s 2023.: “više od 50%”

Članak tvrdi da je cijena narasla više od 50% u odnosu na ljeto 2023. Podaci pokazuju da su u ljetu 2023. cijene junadi znale pasti do 4,40 €/kg, a prosjek cijele godine bio je bliže 4,96 €/kg. U usporedbi s najnižom vrijednošću rast na 7 €/kg doista znači +59%, dok u usporedbi s prosjekom znači oko +41%. Odabir “baze” odlučuje hoće li rast izgledati dramatičniji. Članak ne objašnjava na što se točno referira, što ukazuje na selektivno prikazivanje. (4)

Maloprodajne cijene: “40–50 €/kg”

Istina je da u njemačkim mesnicama i supermarketima postoje premium odresci koji dosežu cijenu od 40–50 €/kg. No to se odnosi na luksuzne rezove i specifične segmente, a ne na prosječnu cijenu mesa. Prosječna maloprodajna cijena govedine u Njemačkoj znatno je niža, dok svinjetina i perad ostaju dostupne većini kućanstava. U Hrvatskoj, pak, takve cijene nisu zabilježene, a prosječne cijene mesa kreću se u okvirima regionalnih standarda. Članak time anegdotalni primjer predstavlja kao “pravilo”, što je pogrešno. (6) (7) (10)

Uzrok: pad stočnog fonda

Podaci njemačkog statističkog ureda potvrđuju pad broja goveda s 12,6 milijuna (2015.) na 10,3 milijuna (2025.). To jest važan strukturni trend i on doista potiče rast cijena govedine. Međutim, članak ignorira druge važne uzroke: rast cijena stočne hrane i gnojiva, energenata, utjecaj globalne potražnje, kao i sanitarne krize poput afričke svinjske kuge u nekim državama. FAO-ov (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) indeks mesa pokazuje da globalni rekordi dolaze prvenstveno od govedine, dok su svinjetina i perad stabilnije ili čak pojeftinile. Pad stočnog fonda jest relevantan, ali nije jedini ni dovoljan razlog. (3) (5) (8) (9)

Politički okvir: “zeleni aktivisti”

Tvrdnja da su “zeleni aktivisti” i političari ključan uzrok poskupljenja mesa spada u ideološko objašnjenje bez potkrepljenih dokaza. Nigdje u članku nisu navedeni konkretni zakonski propisi ili mjere koje bi izravno podigle cijene na 7 €/kg. Iako rasprave o smanjenju emisija i utjecaju stočarstva na klimu postoje, nema dokaza da su one uzrok aktualnog rasta cijena. Empirijski podaci upućuju na tržišne uzroke: pad stada, rast inputa i potražnju, a ne na aktivizam ili politiku.

Krovna tvrdnja: “meso uskoro postaje luksuz”

Naslov je najdramatičniji element teksta. No kada se pogleda Eurostatov indikator materijalne deprivacije, vidi se da je udio stanovništva EU koje si ne može priuštiti meso ili ribu svaki drugi dan pao s 9,5% (2023.) na 8,5% (2024.). Dakle, priuštivost mesa se poboljšava, a ne pogoršava. U Hrvatskoj, Harmonizirani indeks potrošačkih cijena za meso pokazuje rast u skladu s inflacijom, ali ne razine koje bi meso pretvorile u luksuznu robu. Tvrdnja da meso općenito “uskoro postaje luksuz” nema uporišta u statistikama.

Zaključak

Članak Dnevno.hr temelji se na stvarnim podacima o govedini u Njemačkoj, ali ih prezentira na senzacionalistički način. Točno je da je otkupna cijena junadi R3 dosegla 7 €/kg i da su pojedini premium odresci u Njemačkoj doista vrlo skupi. Međutim, netočno je govoriti o “cijeni mesa” uopće, netočno je sugerirati da su svi rezovi poskupjeli jednakim tempom i netočno je tvrditi da meso u Europi ili Hrvatskoj postaje luksuzna roba. Uzroci su kompleksni, a ne svedeni na pad stočnog fonda ili politički aktivizam. Članak koristi realne brojke, ali ih izdvaja iz konteksta i generalizira, dok krovna tvrdnja o “luksuzu” nema empirijsku potvrdu. Time ovom članku dajemo ocjenu ,,većinski netočno”.

Vidi:

  1. https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/ovo-meso-uskoro-postaje-luksuz-cijena-leti-u-nebo-3074111,
  2. (izvor na njemačkom jeziku, vidi tablicu u članku) https://www.vezg.de/preisinfo-rinder.html
  3. https://www.destatis.de/EN/Themes/Economic-Sectors-Enterprises/Agriculture-Forestry-Fisheries/Animals-Animal-Production/Tables/5-holdings-with-cattle-and-stock-of-cattle.html
  4. https://www.bordbia.ie/farmers-growers/prices-markets/cattle-trade-prices/cattle-selected-eu-prices/
  5. https://agriculture.ec.europa.eu/data-and-analysis/markets/overviews/market-observatories/meat/beef-statistics_en?prefLang=hr
  6. https://fred.stlouisfed.org/series/CP0112HRM086NEST
  7. https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20250828-1
  8. https://www.fao.org/worldfoodsituation/foodpricesindex/en
  9. https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Material_deprivation_statistics_-_early_results
  10. https://blogs.worldbank.org/en/opendata/fertilizer-prices-gain-momentum-amid-strong-demand-and-geopoliti

224 % – evo kako je Jutarnji list opisao rast kineskog BYD-a

Tvrdnja da je BYD u Europi zabilježio rast od 224 % pokazala se netočnom – brojka ne postoji u službenim izvorima, a u samom članku pojavljuje se drukčiji postotak.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„Električna vozila sve traženija u Europi: kineski div zabilježio rast od 224 posto” — Jutarnji list / Novac.hr, 26. rujna 2025.,(1)

U tekstu se dodatno navodi:

●     „Prodaja električnih vozila u Europskoj uniji od siječnja do kolovoza 2025. skočila je za 25%, tržišni udio automobila na baterije 15,8%, hibridi čine više od trećine.”

●      „Njemačka bilježi +39%, Francuska –2%, španjolsko tržište se gotovo udvostručilo.”

●      „Volkswagen ostaje lider s 28% udjela i ‘tek blagim rastom ukupne prodaje (+4,1%)’.”

●      „Tesla ima pad od 42% i udio 1,2%, dok je BYD povećao prodaju za 244%.”

Područje analize

Kako bi analiza bila jasnija široj publici, važno je objasniti osnovne pojmove.

●   Električni automobil na baterije – vozilo koje se pokreće isključivo pomoću baterije i nema motor s unutarnjim izgaranjem (primjeri su Tesla Model 3 ili Volkswagen ID.3).

●   Hibridni automobil – vozilo koje kombinira klasični motor na benzin ili dizel i električni motor. Baterija se puni tijekom vožnje, a ne iz utičnice.

●    Punjivi hibrid – hibrid koji se, osim vožnjom, može puniti i iz utičnice te tako voziti određeni broj kilometara samo na struju.

●    Udruženje europskih proizvođača automobila – organizacija koja redovito objavljuje službene podatke o registracijama novih automobila u Europi.

 

Analiza

1. BYD i „224% rasta“

Naslov tvrdi da je kineski proizvođač automobila BYD (puni naziv: Build Your Dreams) povećao prodaju za 224%. No u samom tekstu piše da je rast iznosio 244%. Službeno Udruženje europskih proizvođača automobila (ACEA) takve podatke po markama uopće ne objavljuje. Brojka od 244% potječe iz industrijske baze Dataforce (koja nije javno dostupna), a prenijeli su je Euronews i drugi mediji te se odnosi na kumulativni rast od siječnja do kolovoza 2025. u usporedbi s istim razdobljem 2024. (3,7). Istodobno, Reuters i Wall Street Journal navode da je u samom kolovozu 2025. BYD registrirao oko 9.100 vozila u EU, što je otprilike +200% više nego u kolovozu 2024., uz tržišni udio od tek 1,3% (2,5). Zaključak je da se brojka od 224% iz naslova ne pojavljuje ni u jednom vjerodostojnom izvoru te je najvjerojatnije posljedica pogreške u prepisivanju.  (2) (3) (5) (7) (8)

2. „29% više u kolovozu nego u srpnju“

U članku se navodi da je u kolovozu prodano 29% više električnih automobila nego u srpnju. To je pogrešno tumačenje. Udruženje europskih proizvođača uvijek uspoređuje isti mjesec dviju različitih godina, a ne mjesec po mjesec. Službeni podatak kaže da je u kolovozu 2025. broj registracija električnih automobila na baterije bio 30,2% veći nego u kolovozu 2024. Tvrdnja iz članka nastala je, dakle, krivim čitanjem godišnje usporedbe kao mjesečne. (4) (6)

3. Tesla i Volkswagen

Za Teslu se navodi da bilježi pad od 42% i udio od 1,2%. Problem je što se ovdje kombiniraju dvije različite vremenske mjere: pad od 42% odnosi se na razdoblje od siječnja do kolovoza, dok se udio od 1,2% odnosi na mjesec kolovoz. To može dovesti čitatelja u zabludu. Slično vrijedi i za Volkswagen grupu. Prema Euronewsu, Volkswagen je od siječnja do kolovoza imao rast od 4,1%. U članku se to preformulira u „blagi rast ukupne prodaje“, što može sugerirati da je riječ o rastu cijelog europskog tržišta, a ne samo Volkswagenove grupe.  (6)

Zaključak

Članak Jutarnjeg lista i Novac.hr ispravno prenosi neke podatke, poput udjela električnih automobila na baterije od 15,8% u Europskoj uniji i snažnog rasta u Njemačkoj. Međutim, ključna tvrdnja iz naslova – da je BYD povećao prodaju za 224% – nije istinita, jer ta brojka ne postoji u pouzdanim izvorima. Točan podatak je 244%, ali se odnosi na mali apsolutni broj automobila i bez dodatnog objašnjenja izgleda dramatičnije nego što zapravo jest. Osim toga, tvrdnja o „29% više nego u srpnju“ temelji se na pogrešnom tumačenju statistike, a podaci o Tesli i Volkswagenu miješaju različite vremenske okvire. Naslovna tvrdnja je netočna, a nekoliko sporednih tvrdnji pogrešno interpretirano. Iako BYD doista bilježi brzi rast u Europi, on polazi s vrlo niske baze i još uvijek ima tek oko jedan posto tržišta, što nikako ne znači dominaciju. Time članak svrstavamo u kategoriju ,,većinski netočno”.

Vidi:

  1. https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/elektricna-vozila-sve-trazenija-u-europi-kineski-div-zabiljezio-rast-od-224-posto-15626516
  2. https://www.acea.auto/files/Press_release_car_registrations_July_2025.pdf
  3. https://www.reuters.com/business/autos-transportation/byd-outsells-tesla-eu-second-month-stellantis-returns-sales-growth-2025-09-25
  4. https://www.pwc.com/hu/hu/kiadvanyok/assets/pdf/strategyand-electric-vehicle-sales-review-q2-2025.pdf
  5. https://www.euronews.com/business/2025/09/12/car-sales-in-europe-which-brands-are-rising-and-falling
  6. https://www.best-selling-cars.com/europe/2025-june-half-year-europe-car-sales-and-market-analysis
  7. https://www.wsj.com/business/autos/chinas-byd-logged-sales-surge-in-europe-last-month-f3409fd0
  8. https://www.bloomberg.com/news/features/2025-06-19/byd-china-s-ev-giant-is-challenging-tesla-bmw-volkswagen-in-europe

Trump “uspio” protiv Kine? Ekonomija u brojkama, a ne u sloganu

Jutarnji list tvrdi da su novi podaci dokaz “uspjeha Trumpova plana”. Analiza pokazuje: statistika jest zabrinjavajuća, ali uzroci su višestruki, a tumačenje pogrešno.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Trumpov plan je uspio” — Novac.jutarnji.hr, Luka Fišić, 30. rujna 2025., (1).

Citati iz članka:

●      “Kineska industrija već šest mjeseci ne izlazi iz minusa.”

●      “U rujnu je proizvodni PMI pao na 49,8 bodova.” (misli se na PMI Kine)

●      “Samo u kolovozu, isporuke u Sjedinjene Države pale su za trećinu.”

●      “Potrošačke cijene pale su 0,4 posto na godišnjoj razini.”

●      “Vlada uvodi nove poticaje; od smanjenja kamatnih stopa… do subvencioniranih programa.”

Analiza

1. Proizvodni PMI – što je i zašto je važan?

PMI (Purchasing Managers’ Index) je indeks menadžera nabave, koji mjeri aktivnost u industriji. Računa se anketiranjem tisuća tvrtki o narudžbama, zapošljavanju, cijenama i zalihama.

●      Vrijednost iznad 50 = širenje industrije.

●      Vrijednost ispod 50 = kontrakcija, pad industrijske aktivnosti.

U rujnu 2025. PMI je u Kini bio 49,8 – što znači blagu kontrakciju. To ukazuje na poteškoće u industrijskom sektoru, ali nije dramatičan pad – razlika od 0,2 boda znači da je industrija na rubu stagnacije. (2) (3)

2. Industrijska proizvodnja

Članak, pišući o Kini, navodi da je “industrija već šest mjeseci u minusu”. Podaci Nacionalnog ureda za statistiku Kine (NBS) pokazuju da je u kolovozu 2025. industrijska proizvodnja porasla 4,3 % na godišnjoj razini. Dakle, proizvodnja raste, ali sporije nego ranije. Rečenica iz članka očito se odnosi na PMI, a ne na službeni indeks industrijske proizvodnje — što je metodološki nespretno jer PMI i službeni output nisu isto. (4) (6)

3. Izvoz

Citirano: “isporuke u SAD pale su za trećinu.” Prema kineskim carinskim podacima, u kolovozu 2025. izvoz u SAD zaista je pao oko 30 % na godišnjoj razini. To je izravna posljedica trgovinskih barijera i smanjene američke potražnje. No ukupni kineski izvoz u druge regije (jugozapadna Azija, EU, Afrika) istodobno je rastao. Dakle, gubitak američkog tržišta dijelom je kompenziran diversifikacijom. (5) (7)

4. Potrošačke cijene i deflacija

Članak navodi: “Potrošačke cijene pale su 0,4 %.” To znači deflaciju — pad cijena u odnosu na prethodnu godinu. Deflacija signalizira slabiju potražnju: kad građani i poduzeća manje troše, cijene stagniraju ili padaju. To može biti opasno jer potrošači odgađaju kupnju očekujući daljnji pad cijena. Međutim, pad od –0,4 % je blag i kratkotrajan; OECD i IMF očekuju da će inflacija u Kini biti pozitivna u prosjeku 2025. godine. (8) (9) (10)

5. Vladini poticaji

Članak spominje: “Vlada uvodi poticaje — od smanjenja kamatnih stopa do subvencioniranih programa.” To je točno. Narodna banka Kine snizila je referentnu kamatnu stopu na 2,35 %, a vlasti nude subvencije za kupnju električnih vozila, stanova i zelenih tehnologija. To pokazuje da vlasti reagiraju aktivno na pritiske — što je suprotno tvrdnji da je Kina paralizirana Trumpovim carinama. (11)

6. Jesu li trendovi dokaz “uspjeha Trumpovog plana”?

Trumpovi ciljevi bili su:

●      smanjiti trgovinski deficit (nije uspjelo; SAD ima još veći globalni deficit);

●      zaštititi američku industriju (djelomično uspjelo, ali uz više cijene za potrošače);

●      zaustaviti kineski uspon (nije uspjelo; Kina i dalje raste, iako sporije).

Dakle, neki kratkoročni ciljevi (smanjenje kineskog izvoza u SAD) jesu postignuti, ali šira slika pokazuje ograničene i obostrano štetne učinke. (12) (13) (14)

Retorika i manipulacija u članku

●    Selektivno biranje podataka: navode se samo negativni indikatori, bez spominjanja pozitivnih trendova u uslugama ili drugim izvoznim tržištima.

●     Kauzalna redukcija: kompleksno usporavanje pripisuje se jednom faktoru — Trumpovim carinama.

●     Emocionalni naslov: “Trumpov plan je uspio” nosi prizvuk pobjede, iako je učinak sporan i ambivalentan.

Zaključak

Pokazatelji koje navodi Jutarnji list (PMI ispod 50, pad izvoza u SAD, deflacija) jesu stvarni. Ali interpretacija da to znači “Trumpov plan je uspio” je pretjerana i metodološki netočna.

●      PMI pokazuje blagu kontrakciju industrije, ne kolaps.

●      Industrijska proizvodnja raste, iako sporije.

●      Izvoz u SAD jest pao, ali globalna izvozna slika je raznolikija.

●      Deflacija je blaga i vlasti reagiraju mjerama poticaja.

●      Trumpovi ciljevi uglavnom nisu ostvareni u cjelini.

Članak koristi točne ekonomske indikatore, ali izvodi jednostran zaključak koji zanemaruje širu ekonomsku sliku i stvarne učinke Trumpove politike te ga time možemo opisati kategorijom ,,većinski netočan”.

Vidi:

  1. https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/stigli-novi-podaci-o-kineskom-gospodarstvu-trumpov-plan-je-uspio-15627701
  2. https://tradingeconomics.com/china/business-confidence
  3. https://www.cnbc.com/2025/08/15/chinas-growth-stumbles-in-july-as-weak-demand-industrial-capacity-curbs-weigh.html
  4. http://english.customs.gov.cn/Statics/e3fea77f-2dea-4099-8247-b8ee037faa3d.html
  5. http://english.customs.gov.cn/Statics/f5789f88-b9a8-4e8e-8071-07dad671ac7f.html
  6. https://www.adb.org/outlook/editions/september-2025 
  7.  https://cceeccic.org/1375257085.html
  8. https://thedocs.worldbank.org/en/doc/8ae5ce818673952a85fee1ee57c3e933-0070012025/original/CEU-June-2025-EN.pdf
  9. https://www.oecd.org/en/publications/oecd-economic-outlook-volume-2025-issue-1_83363382-en/full-report/china_bb7827bc.html
  10. https://www.reuters.com/world/china/imf-lifts-2025-gdp-emerging-economies-outlook-improved-china-view-2025-07-29/
  11. https://www.cbc.gov.tw/en/cp-448-184103-86b4d-2.html
  12. https://www.reuters.com/world/us/us-trade-gap-skids-2-year-low-tariffs-exert-pressure-service-sector-2025-08-05
  13. https://cepr.org/voxeu/columns/2025-trade-war-dynamic-impacts-across-us-states-and-global-economy
  14. https://journals.sagepub.com/doi/full/10.1177/21582440251328482