“Novi način plaćanja” nije čarolija: kartice rastu, mobitel je još manjina, a gotovina ne nestaje

Dnevno.hr ispravno opisuje smjer promjene, ali okvir „velike promjene” miješa kategorije i zanemaruje ključne omjere: gotovina je i dalje najčešći način plaćanja po broju transakcija, dok je „beskontaktno” najčešći oblik kartičnog plaćanja.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Sve veći broj građana odustaje od plaćanja gotovinom i sve se češće oslanja na kartice te mobilne i beskontaktne načine plaćanja.” – Dnevno.hr (I.I.), 28. prosinca 2025., članak “Došlo do velike promjene, građani se okrenuli novom načinu plaćanja” (1). 

Područje analize

Tema “okretanja” prema karticama, mobitelima i beskontaktnom plaćanju redovito završava u dvije krajnosti. U jednoj se svaki rast bezgotovinskog tumači kao dokaz da se gotovina “ukida”. U drugoj se isti trend predstavlja kao “nametanje” digitalnog plaćanja. U stvarnosti su promjene stvarne i mjerljive, ali zaključak ovisi o tome što se točno mjeri, u kojem kontekstu i kojim pojmovima. Za korektnu provjeru ovakvih tvrdnji treba razdvojiti nekoliko razina koje se u medijskim tekstovima često stapaju u jednu “veliku promjenu”. Prvo, plaćanja na prodajnim mjestima (fizičke trgovine i usluge) nisu isto što i online plaćanja, jer obrasci ponašanja, razlozi i dinamika rasta mogu biti različiti (2), (4). Drugo, udio po broju transakcija nije isto što i udio po vrijednosti: gotovina se tipično koristi za manje iznose, dok kartice često “nose” veće košarice (2), (3). Treće, “beskontaktno” nije nužno novi instrument, nego način autorizacije koji se vrlo često odnosi na karticu na terminalu (5). Četvrto, “mobilno plaćanje” (npr. digitalni novčanici u telefonu ili satu) raste, ali i dalje čini manji dio svakodnevnih transakcija na prodajnim mjestima u europodručju (2), (3). U nastavku se tvrdnja razlaže kroz četiri analitička kuta: što je točno rečeno i kako je uokvireno, preklapaju li se kategorije “kartice”, “mobilno” i “beskontaktno” kako sugerira rečenica, koje ključne nijanse mijenjaju interpretaciju (osobito razlika broja i vrijednosti), te što se o Hrvatskoj smije zaključivati na temelju dostupne statistike HNB-a u odnosu na istraživanje navika potrošača u europodručju.

Analiza

Što je rečeno i kako: široka tvrdnja bez mjere i geografije

Dnevno.hr koristi formulaciju “sve veći broj građana” i potom u istu rečenicu stavlja gotovinu, kartice, mobilno i beskontaktno (1). Takva konstrukcija zvuči kao opće pravilo i kao snažan, gotovo dovršen zaokret navika, ali pritom ne navodi osnovne provjerljive parametre: govori li se o udjelu transakcija, broju korisnika, vrijednosti potrošnje ili o nekom četvrtom pokazatelju, te odnosi li se tvrdnja na Hrvatsku, europodručje ili “Europu” općenito. To je tipična retorička tehnika u trendovskim tekstovima: koristi se istinit smjer promjene, ali se izostavljaju mjerna jedinica i granice obuhvata, pa čitatelj lako nadogradi zaključak dalje nego što podaci dopuštaju. Okvir “velike promjene” dodatno pojačava dojam da gotovina postaje marginalna, iako relevantna istraživanja istodobno pokazuju da gotovina ostaje važna u svakodnevnim plaćanjima (2), (3). Kad se tvrdnja prevede u provjerljive pokazatelje, smjer promjene u europodručju doista je jasno dokumentiran. ESB-ovo istraživanje SPACE 2024 navodi da je gotovina i dalje najčešće korišten način plaćanja na prodajnim mjestima, ali s vidljivim padom kroz godine: u 2024. godini gotovina je činila 52% POS plaćanja po broju transakcija, u odnosu na 59% u 2022., 72% u 2019. i 79% u 2016. (2). Dakle, “odmicanje” od gotovine kao trend postoji, ali još nije isto što i “nestajanje gotovine”.

“Novi način” zvuči kao mobitel, ali motor promjene je kartica, često beskontaktna

U rečenici Dnevno.hr-a tri su pojma predstavljena kao jedan paket: kartice, mobilno i beskontaktno (1). Problem je što se te kategorije ne poklapaju. “Beskontaktno” je najčešće način plaćanja karticom na terminalu. “Mobilno” je često samo kartica “preseljena” u digitalni novčanik, ali i dalje se oslanja na kartičnu infrastrukturu. ESB u SPACE 2024 izričito napominje da mobilne aplikacije mogu biti temeljene na platnim karticama (2). U istom istraživanju vidi se ključna nijansa koju naslovni okvir ne prenosi: udio kartičnih plaćanja na prodajnim mjestima u europodručju porastao je s 34% u 2022. na 39% u 2024. (po broju transakcija), dok je udio plaćanja mobilnim uređajima u 2024. bio 6% iako je “gotovo udvostručen” u odnosu na 2022. (2), (3). Drugim riječima, mobilno raste, ali je i dalje manjinsko u odnosu na kartice. Ako čitatelj iz sintagme “novi način” intuitivno zaključi “mobitel”, propušta da je glavni nositelj promjene i dalje kartica. Hrvatski podaci dodatno ocrtavaju što “beskontaktno” najčešće znači u praksi. U publikaciji HNB-a “Platne kartice i kartične transakcije – 2024.” navodi se da su beskontaktne kartične transakcije pri kupnji robe i usluga putem EFTPOS uređaja činile 79% svih transakcija kupnje robe i usluga, odnosno 527,45 milijuna transakcija, te 66% ukupne vrijednosti tih transakcija, odnosno 12,89 milijardi eura, u 2024. (5). Taj nalaz podržava dio medijske priče o “okretanju beskontaktnom”, ali istodobno pokazuje da se “beskontaktno” ne može automatski čitati kao “plaćanje mobitelom”.

Što nedostaje: razlika između broja transakcija i vrijednosti mijenja interpretaciju

Najveći korektiv dojmu “velikog preokreta” je usporedba udjela po broju i udjela po vrijednosti. U europodručju je u 2024. gotovina i dalje prva po broju POS transakcija (52%), ali po vrijednosti kartice nose veći dio ukupne potrošnje: kartice čine 45% vrijednosti POS plaćanja, a gotovina 39% (2). To je ključna nijansa: gotovina relativno češće služi za manje iznose, dok kartice češće preuzimaju veće kupnje. Kad se u medijskom tekstu kaže da “građani odustaju od gotovine” bez navođenja metrike, čitatelj može pogrešno zaključiti da gotovina postaje rijetka i u učestalosti, i u vrijednosti, i u svakodnevnim situacijama. Podaci, međutim, pokazuju složeniji, “dvostruki” pomak: po učestalosti gotovina još drži primat na prodajnim mjestima, dok po vrijednosti kartice već imaju prednost. U tom smislu naslovni okvir o “velikoj promjeni” djeluje kao pojačavanje bez mjere: nije nužno netočan u smjeru, ali čitatelja gura prema jačem zaključku nego što ga brojke opravdavaju.

Hrvatska i europodručje: što se smije tvrditi bez preskakanja metodologije

Dnevno.hr govori o “građanima” općenito (1). Ako se to čita kao tvrdnja o Hrvatskoj, nužan je oprez: SPACE 2024 je istraživanje navika potrošača u europodručju, a nacionalne razlike postoje i u samom izvješću (2). Najsigurnije je reći da je trend u europodručju jasan, dok hrvatski administrativni i statistički podaci vrlo snažno potvrđuju rast kartičnih i digitalnih transakcija, ali ne mjere izravno udio gotovine u POS plaćanjima na isti način kao ankete navika. Ono što se može tvrditi čvrsto na temelju HNB-a jest razmjer kartičnog tržišta i dinamika rasta. U 2024. godini korisnici u Hrvatskoj obavili su ukupno 853,23 milijuna kartičnih platnih transakcija u vrijednosti od 41,35 milijardi eura; broj transakcija porastao je 9,9% u odnosu na 2023., a vrijednost 17,5% (5). Ti podaci snažno podržavaju dio tvrdnje o rastu kartica i kartičnih rješenja. Istodobno, isti izvor pokazuje da gotovina nije “nestala” iz operativne svakodnevice: u 2024. je zabilježeno 93,12 milijuna transakcija podizanja gotovine, u vrijednosti od 14,2 milijarde eura (5). Taj podatak sam po sebi ne govori koliki je udio gotovine u kupnji robe i usluga, ali je dobar korektiv interpretacijama da se gotovina već “povukla”.

Konačno, HNB je 19. prosinca 2024. u objavi o rezultatima SPACE-a također naglasio da digitalna plaćanja rastu, ali da je gotovina i nadalje glavni način plaćanja na prodajnim mjestima, uz porast udjela online plaćanja i dominantnu ulogu kartica u online transakcijama (4). To je još jedan signal da je “velika promjena” realna, ali ne jednolinijska i ne dovršena.

Zaključak

Dnevno.hr-ova središnja tvrdnja da se građani sve češće odmiču od gotovine i češće koriste kartice te digitalne oblike plaćanja oslanja se na trend koji relevantni podaci ESB-a i HNB-a u velikoj mjeri potvrđuju (2), (5). U europodručju udio gotovine na prodajnim mjestima po broju transakcija pada kroz godine, udio kartica raste, a mobilna plaćanja rastu, ali ostaju manjinski udio u usporedbi s karticama (2), (3). U Hrvatskoj se bilježi snažan rast kartičnih transakcija, a beskontaktno kartično plaćanje čini vrlo velik dio kupnji na EFTPOS uređajima (5). Ipak, način prezentacije stvara jači dojam nego što ga brojke nužno opravdavaju: gotovina je po broju POS transakcija u europodručju i dalje najčešća (2), a “beskontaktno” je u praksi najčešće kartica, ne nužno mobitel (5). Zbog tog pojednostavljenja tvrdnja je sadržajno uglavnom točna, ali naslovno i stilistički sklona preuveličavanju “preokreta”. Time je ocjena ovog članka  “većinski točan”.

Vidi:

  1. Dnevno.hr. Došlo do velike promjene, građani se okrenuli novom načinu plaćanja. I.I., 28. prosinca 2025.https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/doslo-do-velike-promjene-gradani-se-okrenuli-novom-nacinu-placanja-3166841
  2. European Central Bank. Study on the payment attitudes of consumers in the euro area (SPACE) 2024. 2024. https://www.ecb.europa.eu/stats/ecb_surveys/space/html/ecb.space2024~19d46f0f17.en.html
  3. European Central Bank. Digital payments continue to rise, albeit at a slower pace; cash remains a key payment method. Press release, 19. prosinca 2024. https://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2024/html/ecb.pr241219~172b929461.en.html
  4. Hrvatska narodna banka. Digitalna plaćanja nastavljaju rasti, iako sporijim tempom; gotovina je i nadalje glavni način plaćanja. 19. prosinca 2024. https://www.hnb.hr/-/digitalna-placanja-nastavljaju-rasti-iako-sporijim-tempom-gotovina-je-i-nadalje-glavni-nacin-placanja?
  5. Hrvatska narodna banka. Platne kartice i kartične transakcije – 2024. Statistika platnog prometa. Godina XI, srpanj 2025.; objavljeno 11. kolovoza 2025. https://www.hnb.hr/-/platne-kartice-i-karticne-transakcije-2024

“Euro je kriv”: kad se rast kamata iz 2022.–2023. pripiše samoj valuti

Dnevno.hr prenosi tvrdnje da je euro “donio više kamatne stope” i “spustio konkurentnost”, no dostupni službeni podaci upućuju na pogrešnu atribuciju uzroka i izostavljen ključni kontekst monetarnog ciklusa ECB-a.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Portal Dnevno.hr u tekstu “Hrvatski ekonomist razbio šutnju u uvođenju eura: Citirao HNB i dao crnu prognozu”, objavljenom 23. prosinca 2025. (autor: E.P.), prenosi izjave ekonomskog analitičara Nevena Vidakovića. (1)

Kao ključne tvrdnje istaknute su rečenice poput: “Rekli su da će euro donijeti niže kamatne stope. Nije, donio je više kamatne stope.” (2) i “Imamo veću inflaciju nego ostatak Europe… cijena naših proizvoda raste… konkurentnost… pada.” (2)

Napomena o dostupnosti: Dnevno.hr stranicu u trenutku provjere nije bilo moguće pouzdano učitati automatiziranim pristupom (tehnička pogreška poslužitelja), pa se za doslovni navod koristi identična transkripcija iz medijskog sažetka iste TV-emisije. (2)

Područje analize

Hrvatska je euro uvela 1. siječnja 2023., temeljem odluke Vijeća EU, uz fiksni konverzijski tečaj 7,53450 HRK za 1 EUR. (3) U javnim raspravama euro se često prikazuje kao “prekretnica” koja bi trebala automatski sniziti kamatne stope i ubrzati “konkurentnost”. No kamatne stope i inflacija u kratkom roku uvelike ovise o širem monetarnom ciklusu i globalnim šokovima (energija, dobavni lanci), a ne samo o tome je li zemlja formalno u europodručju. U ovoj provjeri fokus je na onome što se može činjenično testirati: (i) jesu li kamatne stope doista “više” nakon uvođenja eura i je li euro uzrok; (ii) je li točno da se Hrvatska prije eura zaduživala uz negativne prinose; (iii) je li Hrvatska u prosincu 2025. imala višu inflaciju od prosjeka europodručja; (iv) što znači tvrdnja o “fiksnom tečaju” i konkurentnosti te što se iz podataka smije zaključiti.

1) Kamatne stope: “više su” – ali uzrok se pogrešno pripisuje euru

Tvrdnja “euro je donio više kamatne stope” implicitno sugerira uzročnost: da je prelazak na euro pogoršao uvjete zaduživanja. Problem je što se rast kamata 2022.–2023. dogodio u cijeloj europodručju jer je Europska središnja banka krenula u ciklus snažnog postrožavanja monetarne politike radi borbe s visokom inflacijom. ECB u službenim dokumentima eksplicitno opisuje “seriju povećanja kamatnih stopa” od 2022. nadalje (dakle vremenski baš u razdoblju prije i oko hrvatskog ulaska). (4) (5) Drugim riječima, činjenica da su kamate danas više nego 2021. ili početkom 2022. ne govori sama po sebi ništa o učinku eura. Ona prije svega govori o promjeni režima: od godina izrazito niskih/negativnih stopa do razdoblja restriktivnije politike. U takvom okruženju “apsolutna razina” kamata raste gotovo svugdje, uključujući i zemlje koje su oduvijek u eurozoni. Što bi bio korektan test? Ne “jesu li kamate više nego 2021.”, nego: jesu li, uz iste globalne uvjete, hrvatske kamate više nego što bi bile bez eura, odnosno jesu li se premije rizika (spreadovi) povećale ili smanjile. Takav kontrafaktualni zaključak Dnevno.hr ne nudi, a u samoj izjavi se on preskače. U javnoj komunikaciji HNB je, naprotiv, euro povezivao s uklanjanjem valutnog rizika i (relativno) nižim kamatama, ali “relativno” je ključna riječ: u ciklusu dizanja stopa kamate mogu rasti svima, dok se razlika prema usporedivim zemljama može smanjiti. (6) (7) Manipulativni element ovdje nije nužno lažna brojka, nego skok u uzročnosti: iz točne opservacije “kamate su danas više” izvodi se poruka “euro ih je povisio”.

2) Negativni prinosi prije eura: točno, ali bez konteksta “zašto”

Drugi dio citata tvrdi da se Hrvatska “prije uvođenja eura zaduživala po negativnim kamatnim stopama” na kratkoročne papire. To se može provjeriti dokumentima o aukcijama: primjerice, Ministarstvo financija za aukciju trezorskih zapisa (364 dana) iz 2021. navodi prinos uz negativnu kamatnu stopu. (8) Dakle, ta činjenica je u osnovi točna. No izostavljen je presudan kontekst: negativni prinosi bili su europski fenomen u razdoblju izrazito ekspanzivne monetarne politike i vrlo niske inflacije, a “nestali” su kad je inflacija porasla i kad je ECB promijenio smjer. (4) (5) Upravo zato je pogrešno taj prijelaz (negativno → pozitivno) prikazati kao dokaz da je “euro pogoršao”. Bez eura, Hrvatska bi i dalje bila izložena istom globalnom zaokretu kamata; razlika bi bila u tome bi li uz višu percepciju valutnog i kred. rizika plaćala još veću premiju.

3) Inflacija: Hrvatska jest iznad prosjeka eurozone u studenome 2025., ali “ostatak Europe” je neprecizno

Vidaković (kako ga prenosi medijski sažetak) tvrdi da Hrvatska ima “veću inflaciju nego ostatak Europe”. Eurostatov brzi pokazatelj HICP-a za studeni 2025. navodi da je godišnja inflacija u europodručju oko 2,1%, dok je za Hrvatsku navedena stopa oko 4,3%. (9) Prema tome, tvrdnja je djelomično utemeljena ako se “ostatak Europe” čita kao “prosjek europodručja”. Međutim, formulacija je retorički rastezljiva: “ostatak Europe” sugerira da su gotovo svi ostali niže, što ne mora vrijediti u svakoj zemlji i svakom mjesecu. Eurostatovi pregledi redovno pokazuju raspon među državama članicama (neke su niže, neke više), pa je preciznije reći: “Hrvatska je iznad prosjeka eurozone u tom razdoblju.” Ključna stvar za fact-check nije samo razina inflacije, nego i insinuacija uzroka: da je to “zbog eura”. HNB je prije uvođenja eura javno naglašavao očekivanje “vrlo blagog i jednokratnog” učinka promjene valute na cijene, uz napomenu da glavni inflacijski trendovi dolaze iz šireg okruženja. (6) Drugim riječima: moguće su pojedinačne korekcije i psihološki učinci, ali teza da euro sam po sebi objašnjava trajno višu inflaciju nije nešto što se može dokazati bez detaljne empirije i usporedbe s kontrolnim skupinama.

4) “Fiksni tečaj” i konkurentnost: mehanizam je ekonomski smislen, ali se preskače hrvatski kontekst prije eura

Tvrdnja o konkurentnosti oslanja se na standardnu ideju realnog tečaja: ako zemlja s fiksnim nominalnim tečajem ima višu inflaciju od partnera, njezine cijene relativno rastu i konkurentnost se može pogoršati. U tom smislu, Vidakovićev opis mehanizma nije nelogičan. No problem je što se prešućuje važan dio hrvatske priče: Hrvatska je i prije 2023. godinama vodila politiku stabilnog tečaja prema euru, a uoči uvođenja eura sudjelovala je u ERM II s utvrđenom središnjom stopom. ECB u pregledima o hrvatskom ulasku navodi upravo tu institucionalnu činjenicu (konverzijski tečaj i ERM II kontekst). (10) To znači da “gubitak konkurentnosti zbog fiksnog tečaja” nije nešto što se pojavilo tek 1. siječnja 2023. Hrvatska je i ranije bila u režimu u kojem se nominalni tečaj prema euru nije koristio kao čest alat prilagodbe. Euro jest formalno “zaključao” tu opciju, ali je praktična razlika manja nego što rečenica sugerira. Usto, kad se kaže “euro je obećao konkurentnost”, to je većinom normativna interpretacija političkih poruka. Službene komunikacije HNB-a doista su među koristima spominjale uklanjanje valutnog rizika, niže kamate i poticaj trgovini/investicijama, ali to nije isto što i jamstvo da će se produktivnost i struktura izvoza “automatski” popraviti. (6) (7)

5) Retorika i okvir: “crna prognoza” i personifikacija valute

Naslovni okvir (“razbio šutnju”, “crna prognoza”) čitatelja uvodi u dramatičnu interpretaciju prije nego što se rasprava uopće veže uz mjerljive pokazatelje. U samom argumentu pojavljuje se tipična tehnika personifikacije: “euro je donio” (kao da valuta sama upravlja kamatnim stopama). Time se smanjuje vidljivost stvarnih mehanizama: odluke ECB-a, globalna inflacija, fiskalne mjere, tržišna očekivanja i premije rizika. Takav stil nije dokaz netočnosti, ali povećava rizik da čitatelj izvede pogrešan zaključak o uzroku i odgovornosti.

Zaključak

Provjerljive jezgre iz prenesenih izjava imaju dodir s činjenicama: Hrvatska se u razdoblju prije eura doista mogla kratkoročno zaduživati uz negativne prinose, a danas su kamatne stope više nego u eri negativnih stopa. (8) Također, u studenome 2025. Hrvatska je imala višu inflaciju od prosjeka europodručja. (9) Međutim, ključni problem je uzročna poruka: rast kamata 2022.–2023. i povišene kamate u odnosu na 2021. ne mogu se korektno pripisati “euru”, jer su primarno povezani s europskim i globalnim ciklusom postrožavanja monetarne politike. (4) (5) Nadalje, mehanizam “fiksni tečaj + viša inflacija = pad konkurentnosti” jest teorijski smislen, ali se u hrvatskom slučaju prešućuje da je tečaj prema euru bio izrazito stabilan i prije formalnog ulaska u eurozonu. (10) Zbog te kombinacije točnih fragmenata i pogrešne atribucije uzroka, ocjena ovog članka je ,,većinski netočan”.

Vidi:

  1. Dnevno.hr. Hrvatski ekonomist razbio šutnju u uvođenju eura: Citirao HNB i dao crnu prognozu. 23.12.2025.: https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/hrvatski-ekonomist-razbio-sutnju-u-uvodenju-eura-citirao-hnb-i-dao-crnu-prognozu-3164285
  2.  Index.hr. Ekonomist Vidaković… (sažetak istih izjava, uključujući citate o euru, kamatama i inflaciji). 23.12.2025.: https://www.index.hr/vijesti/clanak/ekonomist-vidakovic-japan-je-gotov-kad-krene-kriza-prelit-ce-se-na-sav-g7/2743561.aspx
  3. EUR-Lex. Council Decision (EU) 2022/1211 of 12 July 2022 on the adoption by Croatia of the euro on 1 January 2023. 12.07.2022. URL: https://eur-lex.europa.eu/eli/dec/2022/1211/oj/eng
  4.  ECB. Account of the monetary policy meeting (navodi ciklus postrožavanja od 2022.). https://www.ecb.europa.eu/press/accounts/2024/html/ecb.mg240222~1af5fcd5f9.en.html
  5.  ECB. Official interest rates (služna stranica o ključnim stopama).: https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_and_exchange_rates/key_ecb_interest_rates/html/index.en.html
  6. Hrvatska narodna banka. Uvođenje eura Hrvatskoj će donijeti znatne i trajne koristi (uključuje “niže kamatne stope” i “vrlo blag i jednokratan učinak na cijene”). 23.03.2022. https://www.hnb.hr/-/uvodjenje-eura-hrvatskoj-ce-donijeti-znatne-i-trajne-koristi
  7. Hrvatska narodna banka. Koristi od uvođenja eura znatno veće od troškova (navodi “niže kamatne stope” među koristima). 19.05.2022. https://www.hnb.hr/-/koristi-od-uvodjenja-eura-znatno-vece-od-troskova
  8. Ministarstvo financija RH. Statistika aukcija trezorskih zapisa (primjeri s negativnim prinosima u 2021.). https://mfin.gov.hr/pristup-informacijama/statistika-i-izvjesca/statistika-aukcija-trezorskih-zapisa/696
  9.  Eurostat. Euro indicators / HICP (brza procjena za studeni 2025., uključujući Hrvatsku i eurozonu). 17.12.2025. https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-euro-indicators/w/2-17122025-ap
  10.  ECB. Croatia adopts the euro (konverzijski tečaj i ERM II kontekst). URL: https://www.ecb.europa.eu/press/economic-bulletin/focus/2023/html/ecb.ebbox202208_02~15fd36600a.en.html

Završna konferencija projekta

Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) održana je završna konferencija projekta „Prepoznavanje i razotkrivanje dezinformacija – nove tehnologije, iskustvo i znanje kao alati“, na kojoj su predstavljeni ključni rezultati, ostvareni ciljevi te doprinos svih projektnih partnera.

U okviru Javnog poziva „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ Agencije za elektroničke medije (referentni broj: NPOO C1.1.1. R6-I2) Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa i partnerima dodijeljena su bespovratna sredstva za provedbu projekta „Prepoznavanje i razotkrivanje dezinformacija – nove tehnologije, iskustvo i znanje kao alati“.

U provedbi projekta sudjelovali su partneri: Tehničko veleučilište u Zagrebu (TVZ), Pametna kuća d.o.o. – portal Srednja.hr, Udruga Multimedijalist / Radio 808 te Zagrebačka škola ekonomije i managementa (nositelj projekta).

Završnu konferenciju otvorio je dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa dr. sc. Mato Njavro, koji je pritom naglasio iznimnu važnost provjere točnosti informacija i borbe protiv dezinformacija u suvremenom društvu, zahvalio svim partnerima na uspješnoj suradnji te istaknuo kako ZŠEM trenutačno provodi više projekata financiranih iz sredstava Europske unije, pri čemu ovaj projekt ima posebno važnu ulogu u jačanju medijske pismenosti, fact-checkinga i kritičkog odnosa prema informacijama, osobito među mladima.

Uloga ZŠEM-a: edukacija, osnivanje Fact-checkinga centra, portala Lažna uzbuna, prilagodba silabusa

U ime nositelja projekta, Zagrebačke škole ekonomije i managementa, o realizaciji ciljeva izvijestili su voditeljica projekta Karmela Aleksić Maslać i urednik portala prof. dr. sc. Kristijan Krkač. ZŠEM je tijekom provedbe projekta proveo edukacije za sve članove projektnog tima, organizirao radionice o medijskoj pismenosti i fact-checkingu te javne tribine otvorene široj javnosti.

U svim edukacijama vezanim uz provjeru informacija sudjelovali su studenti ZŠEM-a i Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (TVZ), kao i nastavnici i novinari partnerskih medija, čime je ostvaren snažan interdisciplinarni pristup borbi protiv dezinformacija. Kreirana je web stranica projekta „Lažna uzbuna“ te se i studenti aktivno uključili u provjeru točnosti informacija, stječući pritom praktična znanja i vještine iz područja fact-checkinga.

Tehničko veleučilište u Zagrebu (TVZ) alati za provjeru istinitosti videa i fotografija

U ime projektnog partnera Tehničko veleučilište u Zagrebu, o ostvarenim ciljevima izvijestile su izv. prof. dr. sc. Lidija Tepeš Golubić i prof. dr. sc. Jana Žiljak Gršić

Tehničko veleučilište u Zagrebu (TVZ) je pored radionica studentima o fact checkingu te radionice o medijskoj pismenosti održao i edukativna predavanja namijenjena studentima, nastavnicima i novinarima na temu: Kada dezinformacija postaje istina? i “Mogućnosti i načini provjere istinitosti video zapisa i fotografija.

Radio 808: podcast-serijal „Lažna uzbuna“ kao alat javne edukacije

U ime projektnog partnera Udruge Multimedijalist / Radio 808, o ostvarenim ciljevima izvijestio je novinar Goran Pirš. U sklopu projekta produciran je i emitiran edukativni podcast-serijal „Lažna uzbuna“, realiziran kroz 23 epizode tijekom 2024. i 2025. godine.

Kroz razgovore s više od 25 stručnjaka iz područja novinarstva, znanosti i civilnog društva obrađeni su različiti aspekti dezinformacija – od njihovog utjecaja na demokratske procese i javno zdravlje do primjene digitalnih i AI alata u provjeri informacija. U serijalu su predstavljene i relevantne domaće i međunarodne fact-checking organizacije, čime je dodatno ojačana vidljivost provjere činjenica u javnom prostoru.

Srednja.hr: informiranje mladih i obrazovne zajednice

O rezultatima rada portala Srednja.hr izvijestila je novinarka i izvršna urednica Martina Gelenčir. U okviru projekta objavljen je ukupno 51 članak posvećen dezinformacijama i fact-checkingu, s posebnim naglaskom na mlade i obrazovne djelatnike.

Sadržaji su obuhvatili izazove rada fact-checkera, temeljnu terminologiju i vrste dezinformacija, eho-komore i filter mjehuriće te načine njihova prepoznavanja. Dodatno su producirana tri video-sadržaja namijenjena mlađoj publici. Kao trajni rezultat projekta izrađena je brošura o dezinformacijama, samostalno objavljena na portalu Srednja.hr tako da bude dostupna svim čitateljima, a može biti vrlo korisna u nastavi medijske pismenosti.

Također je izrađena metodologija provjere informacija i otvorena posebna projektna podstranica, a provedene su i interne edukacije u redakcijama portala srednja.hr, mirovina.hr i bauštela.hr.

Zajednički doprinos borbi protiv dezinformacija

Zagrebačka škola ekonomije i managementa provela je projekt u partnerstvu s Tehničkim veleučilištem u Zagrebu (TVZ), portalom Srednja.hr i Udrugom Multimedijalist / Radio 808, a cilj projekta je bio jačanje medijske pismenosti i otpornosti društva na dezinformacije kroz edukaciju, javno informiranje i suradnju akademske zajednice, medija i civilnog društva.

Završna konferencija potvrdila je da je projekt uspješno ostvario planirane ciljeve te postavio čvrste temelje za nastavak aktivnosti u području provjere informacija i razvoja kritičkog odnosa prema medijskim sadržajima.

Kriptotržište u “krizi”: brojke jesu velike, ali riječ je o mjeri i kontekstu

Net.hr prenosi procjenu CoinGecka o padu tržišne kapitalizacije kriptovaluta, koju u nastavku provjeravamo u pogledu metodologije, vremenskog okvira i konteksta.

Autor: Josip Tomašković

Područje analize i tvrdnje koje se analiziraju

U članku koji je Net.hr objavio 12. prosinca 2025. navodi se sljedeće: „…ukupna se tržišna kapitalizacija kriptovaluta spustila s 3,75 bilijuna dolara na 3,1 do 3,2 bilijuna dolara…“ (1). U istom tekstu dodaje se da je „regulacija tržišta kriptoimovine (MiCA) stupila na snagu još 2023. godine, ali u više faza“ (1). Takav okvir često spaja tri različite razine: promjene cijena pojedinih tokena, promjene ukupne tržišne kapitalizacije i širi narativ o “krizi”. Tržišna kapitalizacija je aproksimacija vrijednosti ekosustava (cijena puta cirkulirajuća ponuda), pa brzo oscilira zbog sentimenta, likvidnosti i korištenja poluge. U ovom slučaju Net.hr se oslanja na CoinGecko kao agregator podataka te sugerira da je u kratkom razdoblju “izgubljeno” više od 600 milijardi USD (1). Za provjerljivost je presudno razdvojiti: je li brojčana usporedba korektna, koji su datumi mjerenja i opisuje li se stanje ili se pojačava retorika (7) (8) (12).

 

Graf 1: grafikon prikazuje kretanje globalne tržišne kapitalizacije kriptovaluta (USD) u razdoblju siječanj–prosinac 2025., s izraženim rastom tijekom ljeta i rane jeseni te korekcijom u studenom i prosincu. CoinGecko (2025), Global Cryptocurrency Market Cap Charts (2).

Analiza

1) Je li pad s 3,75 na 3,1 do 3,2 bilijuna USD realan i što znači “izgubljeno”?

Net.hr tvrdnju iznosi kao jasnu promjenu ukupne tržišne kapitalizacije u kratkom roku (1). Aritmetički, razlika između 3,75 i 3,10 bilijuna USD iznosi 0,65 bilijuna USD, odnosno 650 milijardi USD, dok razlika između 3,75 i 3,20 iznosi 0,55 bilijuna USD, odnosno 550 milijardi USD. Stoga je formulacija “preko 600 milijardi” održiva samo ako se kao donja točka uzima vrijednost bliža 3,1 nego 3,2 (1). Ključni metodološki problem ostaje isti: bez navođenja datuma vrha i datuma dna, usporedba se može provjeriti samo okvirno. CoinGecko grafovi omogućuju provjeru, ali tek kada uredništvo eksplicitno odabere mjerne točke i prikaže ih na slici (2). Dodatni kontekst pruža CoinGecko Research: u Q3 izvješću navodi se završna razina tržišne kapitalizacije na kraju trećeg tromjesečja 2025. oko 4,0 bilijuna USD te kvartalni rast od 16,4 % (3). Time se potvrđuje da su pomaci reda stotina milijardi (pa i približno jedan bilijun, ovisno o točkama usporedbe) u 2025. bili mogući, ali i da tvrdnja bez datuma ostaje nedovoljno stroga (3) (2).

Graf 2: grafikon prikazuje tržišnu kapitalizaciju 20 najvećih stablecoina u razdoblju siječanj–rujan 2025. (2025 Q3 Stablecoin Overview: Market Cap of Top 20 Stablecoins). CoinGecko (2025), 2025 Q3 Crypto Industry Report (3). Graf 2 pokazuje stanje stablecoina u 2025. To nije dokaz pada u prosincu, nego samo pruža širi kontekst.

2) Retorika “krize”: selekcija intervala i značenje tržišne kapitalizacije

Naslov i uvodne formulacije stvaraju dojam sustavne krize, iako su korekcije ove veličine tipične za rizičnu imovinu. Dodatna fraza “u jako kratkom roku” (1) ostaje neodređena i zato je analitički slaba: bez intervala otvara prostor selekciji lokalnog vrha i lokalnog dna (1). Drugo, “izgubljeno” u kontekstu tržišne kapitalizacije nije isto što i realizirani gubitak ulagača. Tržišna kapitalizacija je agregatna procjena na zadnjoj cijeni, pa se može promijeniti i bez toga da je u istom iznosu izvršena prodaja. To ne negira pad, ali mijenja interpretaciju. Urednički minimum bio bi jasno navesti da se radi o promjeni procjene vrijednosti, a ne o iznosu stvarno “izvučenog” kapitala (1) (2).

3) Jesu li ponuđeni uzroci utemeljeni: stope, inflacija i “risk-off”

Net.hr kao uzroke navodi makro neizvjesnost, strah od inflacije i slabije izglede za smanjenje kamata (1). Takvo objašnjenje je općenito kompatibilno s ponašanjem rizične imovine: viša ili dulje restriktivna politika povećava diskontne stope i smanjuje apetit za rizik. Međutim, da bi tvrdnja bila potkrijepljena, treba prikazati barem jedan indikator monetarne politike i jedan indikator tržišnog straha u istom vremenskom prozoru kao i promatrani pad (14) (16).

Graf 3: grafikon prikazuje kretanje efektivne kamatne stope na federalna sredstva u SAD-u u razdoblju 2021–2025. (Effective Federal Funds Rate, DFF). Board of Governors of the Federal Reserve System (US) via FRED® (2025), Effective Federal Funds Rate (DFF) (14).

Graf 4: grafikon prikazuje kretanje indeksa potrošačkih cijena u SAD-u (CPIAUCSL) u odabranom razdoblju 3Y, uz prikaz u obliku godišnje promjene radi lakše interpretacije “inflacije”. U.S. Bureau of Labor Statistics via FRED® (2025), CPIAUCSL (15).

Reuters u prosincu 2025. navodi da je korelacija bitcoina s dionicama tijekom 2025. ojačala, uz podatke o prosječnoj korelaciji s indeksom S&P 500 (6) (17).

Graf 5: grafikon prikazuje kretanje indeksa volatilnosti VIX (VIXCLS) kao indikatora tržišne nervoze u razdoblju 2023–2025. Federal Reserve Bank of St. Louis (FRED) (2025), CBOE Volatility Index: VIX (VIXCLS) (16).

Graf 6: grafikon prikazuje kretanje cijene Bitcoina (BTC) u USD u razdoblju 1Y, s označenim točkama relevantnima za analizu korekcija i volatilnosti. CoinGecko (2025), Bitcoin (BTC) price chart (4).

4) Regulacija MiCA: što je točno i što nedostaje

MiCA (Markets in Crypto-Assets Regulation) je EU uredba koja uvodi jedinstvena pravila za izdavanje kriptoimovine i rad kripto-usluga (npr. mjenjačnica) u cijeloj Europskoj uniji. Valja napomenuti da je ESMA europsko nadzorno tijelo za tržišta kapitala i vrijednosne papire te daje smjernice i pojašnjenja za primjenu pravila na tržištu. “Europska nadzorna tijela” (ESA) zajednički naziv su za ESMA, EBA (bankarstvo) i EIOPA (osiguranje i mirovine). Net.hr navodi da je MiCA “stupila na snagu” 2023. i da se primjenjuje u fazama (1). To je u osnovi točno, ali analitički je nužno razlikovati “ulazak na snagu” od “početka primjene”. Prema EUR-Lex sažetku, pravila za tokene vezane uz imovinu i e-novac tokene primjenjuju se od 30. lipnja 2024., dok se uredba u cijelosti primjenjuje od 30. prosinca 2024. (8). Dodatni pravni okvir vidi se u službenom tekstu uredbe (9), a institucionalni kontekst u objavi Vijeća EU (7) i ESMA-inim pojašnjenjima (10). U praksi su važna i prijelazna razdoblja. ESMA objavljuje popis “grandfathering” razdoblja, pri čemu se navodi da prijelazni režim može trajati do 1. srpnja 2026. ili do odluke o odobrenju, ovisno o tome što nastupi ranije, uz državne razlike (11). Upozorenja europskih nadzornih tijela dodatno naglašavaju da, unatoč regulaciji, rizici za potrošače ostaju značajni (12), što je važno ublažavanje mogućeg pogrešnog dojma da “regulirano” znači “sigurno”. Hrvatska narodna banka također daje objašnjenja okvira i vremenskih učinaka u domaćem kontekstu (13).

Zaključak

Središnja brojčana tvrdnja Net.hr-a o padu tržišne kapitalizacije s oko 3,75 bilijuna USD na 3,1–3,2 bilijuna USD aritmetički je konzistentna s razlikom “preko 600 milijardi” samo uz određeni izbor donje točke, no bez datuma vrha i dna ostaje provjerljiva samo okvirno (1) (2). CoinGecko Q3 izvješće potvrđuje da su pomaci te magnitude u 2025. bili mogući, ali ne rješava problem ponovljivosti bez jasno definiranih mjernih točaka (5) (3). Navodi o MiCA regulaciji su većinom točni, ali u članku nedostaje distinkcija između ulaska na snagu i početka primjene te kontekst prijelaznih razdoblja i ograničenja potrošačke zaštite koje ističu europska nadzorna tijela (8) (11) (12). Zaključno, tvrdnje zadovoljavaju ocjenu ,,većinski točno” po smjeru i rasponu, ali način izlaganja pojačava dojam “krize” bez minimalnih metodoloških činjenica (datumi, točke, raspon grafa) koji bi je učinili strogo ponovljivom i provjerljivom.

Vidi:

  1. Net.hr (Hina). Jedno tržište zahvatila je duboka kriza: U kratkom roku izgubljeno preko 600 milijardi dolara. 12.12.2025. https://net.hr/danas/svijet/zavlada-je-kriza-na-trzistu-kriptovaluta-a9cca420-d72b-11f0-9a51-9600040c8f8e
  2. CoinGecko. Global Cryptocurrency Market Cap Charts. 2025. https://www.coingecko.com/en/charts
  3. CoinGecko Research. 2025 Q3 Crypto Industry Report. 2025. https://www.coingecko.com/research/publications/2025-q3-crypto-report
  4. CoinGecko. Bitcoin Price Chart (BTC). 2025. https://www.coingecko.com/en/coins/bitcoin
  5. CoinGecko. Ethereum Price Chart (ETH). 2025. https://www.coingecko.com/en/coins/ethereum
  6. Reuters. Bitcoin’s 2025 rollercoaster may end on a low. 09.12.2025. https://www.reuters.com/business/finance/bitcoins-2025-rollercoaster-may-end-low-2025-12-09/
  7. Council of the European Union. Council adopts new rules on markets in crypto-assets (MiCA). 16.05.2023. https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2023/05/16/digital-finance-council-adopts-new-rules-on-markets-in-crypto-assets-mica/
  8. EUR-Lex. European crypto-assets regulation (MiCA) summary. 2025. https://eur-lex.europa.eu/EN/legal-content/summary/european-crypto-assets-regulation-mica.html
  9. EUR-Lex. Regulation (EU) 2023/1114 on markets in crypto-assets (MiCA). 2023. https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2023/1114/oj/eng
  10. ESMA. Markets in Crypto-Assets Regulation (MiCA). 2025. https://www.esma.europa.eu/esmas-activities/digital-finance-and-innovation/markets-crypto-assets-regulation-mica
  11. ESMA. List of MiCA grandfathering periods (Art. 143). 12/2024. https://www.esma.europa.eu/sites/default/files/2024-12/List_of_MiCA_grandfathering_periods_art._143_3.pdf
  12. Joint ESAs. Warning on crypto-assets. 10/2025. https://www.esma.europa.eu/sites/default/files/2025-10/Joint_ESAs_revised_warning_on_crypto-assets.pdf
  13. Hrvatska narodna banka. Uredba o tržištima kriptoimovine (MiCA). 2025. https://www.hnb.hr/en/-/uredba-o-trzistima-kriptoimovine-mica
  14. Federal Reserve Bank of St. Louis (FRED). Effective Federal Funds Rate (DFF). 2025. https://fred.stlouisfed.org/series/DFF
  15. Federal Reserve Bank of St. Louis (FRED). Consumer Price Index for All Urban Consumers: All Items (CPIAUCSL). 2025. https://fred.stlouisfed.org/series/CPIAUCSL
  16. Federal Reserve Bank of St. Louis (FRED). CBOE Volatility Index: VIX (VIXCLS). 2025. https://fred.stlouisfed.org/series/VIXCLS
  17. Federal Reserve Bank of St. Louis (FRED). S&P 500 (SP500). 2025. https://fred.stlouisfed.org/series/SP500

“Europski minimum” kao magla: kada se redovno dizanje trošarina predstavi kao obveza EU

Glas Slavonije prenosi tvrdnju da je povećanje trošarina nužno radi usklađivanja s EU, no važeći europski propisi upućuju da je riječ ponajprije o domaćoj fiskalno-zdravstvenoj odluci, a ne o trenutačno prisilnoj EU obvezi.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku Glasa Slavonije objavljenom 18. prosinca 2025. prenosi se izjava ravnatelja Carinske uprave Maria Demirovića: “Hrvatska je na europskom minimumu i usklađivanje visine trošarine je zapravo potreba usklađivanja s europskim trošarinskim propisima.” (1) U istom tekstu navodi se i da država povećava trošarine uz obrazloženje da će proračun dobiti oko 130 milijuna eura. (1)

Područje analize

Trošarine na duhanske proizvode uobičajeno imaju dvojaku funkciju. S jedne strane, riječ je o stabilnom fiskalnom prihodu. S druge strane, porezne i cjenovne mjere dio su javnozdravstvenih politika jer rast cijena u prosjeku smanjuje potrošnju, osobito kod mladih i nižih dohodovnih skupina. Taj pristup prepoznaje i Okvirna konvencija Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom, koja u članku 6 naglašava da su porezne i cjenovne mjere učinkovito sredstvo smanjenja potrošnje te ostavlja državama suvereno pravo oblikovanja porezne politike uz poziv da porezne mjere usklade sa zdravstvenim ciljevima. (8) U Europskoj uniji postoje usklađena minimalna pravila o strukturi i minimalnim pragovima oporezivanja cigareta, no države članice i dalje samostalno određuju konkretne iznose iznad minimuma i dinamiku povećanja. Europska komisija na službenim stranicama sažima da se radi o minimalnim pravilima, odnosno okviru koji treba poštovati, dok se nacionalne stope u praksi razlikuju. (5) Stoga je ključna razlika između “usklađivanja” u smislu poštivanja minimalnih pragova i strukture, te “usklađivanja” kao političke odluke da se trošarine podignu iznad minimuma radi kombinacije proračunskih i zdravstvenih ciljeva. Za provjeru tvrdnje potrebno je razjasniti četiri pitanja. Prvo, na čemu se pravno temelji najava poskupljenja i u kojoj je fazi postupak. Drugo, što je sadržaj “EU minimuma” u pravnom smislu. Treće, može li se na temelju važećih hrvatskih stopa opravdano reći da je Hrvatska “na europskom minimumu”. Četvrto, što se iz službenih obrazloženja može zaključiti o motivaciji mjere: je li riječ o obveznom “usklađivanju” ili o domaćem odabiru politike.

Analiza

U prvoj razini, treba promatrati što je rečeno i kako je to uokvireno. Izjava “Hrvatska je na europskom minimumu” i tvrdnja da je povećanje trošarina “potreba usklađivanja s europskim propisima” formulirane su tako da stvaraju dojam nužnosti. To indicira da se odluka prezentira kao nešto što proizlazi iz vanjskih pravila, a ne kao izbor domaće porezne politike. Iz toga čitatelj može zaključiti da je Hrvatska trenutačno ispod ili na rubu EU zahtjeva te da je povećanje praktički prisilno kako bi se izbjeglo kršenje propisa. (1) U drugoj razini, važno je utvrditi pravni status promjene. Članak Glasa Slavonije oslanja se na medijski prikaz “poskupljenja od 1. siječnja”, ali istodobno se u javnom prostoru kao temelj promjene pojavljuje nacrt uredbe na e Savjetovanjima. (2) Takav postupak je uobičajen: visine trošarina se u Hrvatskoj u pravilu određuju uredbom. Važeće iznose za 2025. godinu propisuje Uredba o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode objavljena u Narodnim novinama 27. lipnja 2025. (3) Carinska uprava na svojim stranicama dodatno potvrđuje donošenje i stupanje na snagu te uredbe. (4) To znači da je polazište za usporedbu jasno i provjerljivo: postojeći iznosi su već propisani i objavljeni. U trećoj razini dolazi sadržaj EU minimuma i ono što se u javnosti često skraćuje na jednu riječ “minimum”. U europskom okviru za cigarete uobičajeno se govori o kombinaciji relativnog i fiksnog minimuma, uz iznimku kada je ukupna trošarina dovoljno visoka.

U dokumentima Europske komisije vezanim uz reviziju pravila izrijekom se navodi da Direktiva zahtijeva da ukupna trošarina bude najmanje 60 posto ponderirane prosječne maloprodajne cijene i da ne smije biti niža od 90 eura na 1000 cigareta, pri čemu se 60 posto ne mora ispuniti ako država ionako naplaćuje najmanje 115 eura na 1000 cigareta, tzv. escape clause. (7) Ista logika vidljiva je i u Komisijinu izvješću o učincima reforme, objavljenom na EUR Lexu, koje je sastavni dio paketa prijedloga revizije iz srpnja 2025. (6) U četvrtoj razini treba usporediti hrvatske važeće iznose s tim pragovima. Važeća hrvatska uredba propisuje minimalnu trošarinu na cigarete od 124,20 eura na 1000 cigareta. (3) To je iznad fiksnog minimuma od 90 eura koji se navodi u europskom okviru, i iznad praga od 115 eura koji se u europskim dokumentima navodi kao prag nakon kojeg država ne mora dokazivati ispunjenje 60 posto kriterija. (6) (7) Iz toga proizlazi da tvrdnja “Hrvatska je na europskom minimumu”, ako se čita kao tvrdnja o pravnom minimumu EU, nema čvrsto uporište u brojkama iz važećeg propisa. Ovdje je važno uočiti i moguću dvosmislenost. “Europski minimum” u svakodnevnom govoru ponekad znači “među najnižima u EU” prema usporedbi država, a ne nužno “ispod minimalnih pragova EU prava”. Međutim, izjava koja odmah zatim govori o “potrebi usklađivanja s europskim trošarinskim propisima” tu dvosmislenost sužava: čitatelj se vodi prema zaključku da je riječ o pravnoj obvezi. (1) Kada se komunikacija oslanja na takvo uokvirivanje, ona funkcionira kao prebacivanje odgovornosti na “Bruxelles”: odluka se manje doživljava kao domaći odabir, a više kao namet. To indicira retoričku strategiju pozivanja na autoritet i implicitnog rasterećenja domaće politike od potrebe da javnosti objasni vlastite ciljeve i kompromis između prihoda i zdravlja. Peto, treba provjeriti što službena obrazloženja same promjene govore o motivaciji. Nacrt uredbe na e Savjetovanjima predviđa promjene specifične trošarine, proporcionalne stope i minimalne trošarine te obuhvaća i druge proizvode poput e tekućina i grijanih duhanskih proizvoda. (2)

U praksi, takvi nacrti uredbi standardno sadrže fiskalne procjene i obrazloženje ciljeva. U ovom slučaju u medijskom prostoru se prenosi brojka od oko 130 milijuna eura dodatnog prihoda, što je konzistentno s time da se mjera pravda i fiskalnim učinkom. (1) Povezani medijski izvještaji dodatno ističu da država povećanjem trošarina želi i smanjiti “loše pušačke navike”, što se uklapa u javnozdravstveni okvir mjere. (9) Takav spoj ciljeva nije sporan sam po sebi, ali je bitan za ocjenu tvrdnje o navodnoj prisili EU. Šesto, kada se tvrdi da je povećanje “potreba usklađivanja s europskim propisima”, važno je razlikovati dva scenarija. U prvom scenariju država je ispod EU minimuma i mora podignuti trošarine kako bi bila usklađena. U drugom scenariju država je već iznad EU minimuma, ali podiže trošarine jer želi dodatne prihode, želi postići zdravstvene učinke, ili se želi približiti prosjeku ili višim razinama u drugim državama. Na temelju važeće minimalne trošarine od 124,20 eura na 1000 cigareta, hrvatska situacija više nalikuje drugom scenariju. (3) (6) (7) To ne znači da se u EU ne odvija proces revizije pravila. Komisija je 16. srpnja 2025. predstavila prijedlog revizije Direktive i pripadajuće dokumente, uz najavu da bi se novi okvir mogao primjenjivati od 2028. godine. (10)

Međutim, iz toga ne slijedi da današnje povećanje trošarina u Hrvatskoj predstavlja ispunjavanje trenutačne, neposredne obveze, nego prije domaći izbor politike u postojećem okviru, uz moguće anticipiranje budućih trendova. Sedmo, korisno je i prizemljiti dio tvrdnje koji se odnosi na poskupljenje. Rast minimalne trošarine može utjecati na donji segment cijena i potaknuti korekciju maloprodajnih cjenika. No koliki će biti konačni rast cijena ovisi o ponašanju proizvođača, distributera i trgovaca, a ne samo o iznosu trošarine. Iz toga čitatelj može zaključiti da naslovna tvrdnja o poskupljenju u pravilu opisuje smjer, ali ne precizno mjeri učinak u eurima po pakiranju bez detaljnijih tržišnih podataka. U tom smislu, medijska formulacija može biti informativna, ali ostaje opća.

Graf: EU pragovi i hrvatska minimalna trošarina (€/1000 cigareta). Hrvatska je već iznad EU fiksnog minimuma (90 €) i iznad praga od 115 €, što relativizira tvrdnju da se povećanje mora provesti “zbog EU minimuma”.

Na kraju, u ocjeni treba biti precizan: izjava da se trošarine “svake godine razmatraju” i da se Hrvatska “približava europskim minimumima” može odražavati politički narativ o kretanju prema europskim standardima. (1) Ali kada se to prevede u tvrdnju o nužnosti “usklađivanja s europskim propisima”, a istodobno važeći propisi pokazuju da je minimalna trošarina već iznad ključnih pragova koji se ističu u europskim dokumentima, tada komunikacija postaje zavaravajuća u svojoj impliciranoj poruci. (3) (6) (7)

Zaključak

Glas Slavonije korektno prenosi da država razmatra povećanje trošarina i da se mjera javno objašnjava proračunskim učinkom od oko 130 milijuna eura. (1) Međutim, ključna poruka prenesene izjave, da je Hrvatska “na europskom minimumu” te da je povećanje trošarina “potreba usklađivanja s europskim trošarinskim propisima”, indicira trenutačnu prisilnu EU obvezu. Dostupni propisi i službeni iznosi upućuju da Hrvatska već važećom uredbom ima minimalnu trošarinu na cigarete od 124,20 eura na 1000 cigareta, što je iznad pragova koji se u europskim dokumentima navode kao fiksni minimum od 90 eura te praga od 115 eura koji se navodi uz tzv. escape clause. (3) (6) (7) Iz toga slijedi da se najavljeno povećanje uvjerljivije tumači kao domaća fiskalno-zdravstvena odluka unutar postojećeg EU okvira, a ne kao nužno “usklađivanje” zbog trenutačne neusklađenosti. Time ovom članku dajemo ocjenu Lažne uzbune;  ,,većinski netočan”.

Vidi:

  1. Glas Slavonije. Pušače čeka novo poskupljenje: Cigarete skuplje zbog viših trošarina. 18.12.2025. https://glas-slavonije.hr/novosti/hrvatska/2025/12/18/pusace-ceka-novo-poskupljenje-cigarete-skuplje-zbog-visih-trosarina-736412
  2. e-Savjetovanja, Ministarstvo financija RH. Savjetovanje za Nacrt Uredbe o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode (entityId=32298). 2025. https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=32298
  3. Narodne novine. Uredba o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode (NN 95/2025). 27.06.2025. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_06_95_1291.html
  4. Carinska uprava RH. Donesena je Uredba o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode. 27.06.2025. https://carina.gov.hr/vijesti/donesena-je-uredba-o-visini-trosarine-na-duhanske-preradjevine-i-duhanske-proizvode-16989/16989
  5. Europska komisija. Excise duties on tobacco. https://taxation-customs.ec.europa.eu/taxation/excise-duties/excise-duties-tobacco_en
  6. Europska komisija. Commission Staff Working Document, Impact Assessment Report, CELEX: 52025SC0560. 16.07.2025. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52025SC0560
  7. Europska komisija. Commission proposal package on the revision of the Tobacco Taxation Directive, opis minimuma 90 EUR i praga 115 EUR. 2025. https://taxation-customs.ec.europa.eu/taxation/excise-duties/excise-duties-tobacco/revision-tobacco-taxation-directive-proposal_en
  8. World Health Organization. WHO Framework Convention on Tobacco Control. 2003. https://iris.who.int/bitstream/handle/10665/42811/9241591013.pdf
  9. Dnevnik.hr. Novi udar na pušače! Stiže novo poskupljenje, evo i od kada. 18.12.2025. https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/novi-udar-na-pusace-stize-novo-poskupljenje-evo-i-od-kada-trgovci-ce-pokusati-prevaliti-porez-na-krajnjeg-potrosaca—952670.html
  10. Europska komisija. European Commission modernises Tobacco Taxation Directive. 16.07.2025. https://taxation-customs.ec.europa.eu/news/european-commission-modernises-tobacco-taxation-directive-2025-07-16_en

“Buyout” bez kupnje: kad se zakonska konverzija kredita predstavlja kao preuzimanje

Nacional.hr u tekstu sugerira da je konverzija CHF kredita u eure bila usporediva s “buyoutom” banaka, no dostupni pravni i financijski okviri ne podupiru takvu kvalifikaciju.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

U članku portala Nacional.hr, objavljenom 17. prosinca 2025., autor iznosi tezu da je zakonska konverzija kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) u eure usporediva s preuzimanjem (“buyout”) te time implicira da je riječ o postupku koji bankama može donijeti korist nalik kupnji “podcijenjenog” poslovanja. (1) U tom se smislu u tekstu navodi da je “konverzija švicarca u eure bila ‘buyout banaka’”, uz dodatno pojašnjenje da je “preuzimanje banke ili dijela njezinog poslovanja značilo kupovanje podcijenjene banke”. (1) U istom kontekstu autor tvrdi i da je “zaštita potrošača… jedan od stupova, kao i stabilnost financijskog sustava i stabilnost cijena u statutu ECB-a”. (1) Kao sporedna, ali tematski povezana tvrdnja, u članku se pojavljuje i izjava da se “banke se uopće nisu zadužile u švicarskim francima”. (1)

Područje analize

Krediti vezani uz švicarski franak (CHF) u Hrvatskoj su, osobito nakon 2004., postali rašireni ponajprije zbog nižih kamatnih stopa i percepcije tečajne stabilnosti, što se navodi i u analitičkom izvješću Hrvatske narodne banke iz rujna 2015. (2) Nakon što je Švicarska narodna banka 15. siječnja 2015. ukinula minimalni tečaj CHF prema euru, franak je snažno ojačao, a obveze dijela dužnika, izražene u kunama i eurima, porasle su. (3) Hrvatski zakonodavac je u rujnu 2015. uveo model konverzije kojim se potrošače s CHF kreditima nastojalo dovesti u položaj usporediv s onima koji su od početka imali euro kredit, uz retroaktivni izračun i preinaku ugovornih parametara. (4) Takav pristup otvorio je dugotrajnije sporove, uključujući pitanja primjene Direktive 93/13/EEZ o nepoštenim ugovornim odredbama, o čemu je Sud Europske unije raspravljao i u predmetima povezanim s hrvatskim kontekstom konverzije. (12) (5) Analiza se stoga usmjerava na tri ključna pitanja: prvo, što pojam “buyout” znači u financijskom smislu i može li se zakonska konverzija uopće razumno svrstati u taj okvir; drugo, što dostupni izvori indiciraju o inicijativi za mjeru te o raspodjeli troškova i koristi; treće, jesu li tvrdnje o mandatu ECB-a i o (ne)zaduživanju banaka u CHF-u potkrijepljene provjerljivim izvorima.

Analiza

1) Što je rečeno i kako: “buyout” kao interpretativna oznaka konverzije

Tekst Nacional.hr uvodi pojam “buyout” kao ključnu interpretaciju konverzije, pri čemu se može zaključiti da autor konverziju prikazuje kao postupak s obilježjima preuzimanja koji bankama omogućuje “kupovanje podcijenjenog”. (1) Međutim, u financijskoj terminologiji “buyout” ima relativno stabilno i specifično značenje te se odnosi na transakciju preuzimanja vlasničke kontrole nad poduzećem ili njegovim dijelom, često uz visok udio duga i jasno prepoznatljivu transakcijsku strukturu. Takvo se razumijevanje pojma nalazi u institucionalnim rječnicima i pregledima financijske stabilnosti. (6) (7) Zakonska konverzija potrošačkih kredita u Hrvatskoj 2015. ne pokazuje tipične elemente buyout transakcije. Ne proizlazi da je došlo do kupoprodaje banke, prijenosa vlasničkih udjela ili promjene kontrole, niti do prijenosa portfelja na drugog vlasnika u smislu tržišne akvizicije. Umjesto toga, radi se o regulatornoj intervenciji u ugovorne odnose između banaka i dužnika, provedivoj na temelju zakona te vezanoj uz metodologiju preračuna, promjenu valute i pripadajućih ugovornih parametara. (4) U takvom okviru izostaju osnovni transakcijski elementi “buyouta”, poput kupca i prodavatelja, kupoprodajne cijene i financiranja akvizicije.

2) Retorika i manipulativne tehnike: stručni termin kao zamjena za dokazni mehanizam

Upotreba izraza “buyout” u ovom kontekstu može se interpretirati kao retoričko pojačalo koje sugerira određenu vrstu namjere i koristi, iako se u samom tekstu ne iznosi mjerljiv mehanizam koji bi potvrdio da je konverzija imala obilježja preuzimanja. Umjesto prikaza konkretnih transakcijskih obilježja, čitatelju se nudi termin koji zvuči tehnički i autoritativno, dok je pravni instrument u osnovi zakonska obveza konverzije. (4) (8) To upućuje na obrazac u kojem se složen pojam koristi kao interpretativna oznaka, bez dokazivanja da se opisani događaj doista uklapa u kategoriju na koju se pojam uobičajeno odnosi. (6) (7)

3) Što nedostaje: pravna narav mjere i pitanje inicijative

U tekstu se može prepoznati sugestija da su banke konverziju priželjkivale ili da im je ona bila korisna u smislu stabilizacije i izbjegavanja priznanja problema. (1) Međutim, dio javno dostupnih izvještaja, uključujući Reuters, opisuje konverziju kao mjeru koju je hrvatska vlada nametnula bankama te je pritom naglašeno da je teret u znatnoj mjeri prebačen na kreditore, uz visoke procijenjene troškove i sporove koji su se potom otvorili. (8) (9) Takav kontekst otežava zaključak da se radilo o instrumentu koji su banke dizajnirale i provodile kao “buyout” u vlastitu korist. Istodobno, iz dostupnih izvora proizlazi da je mjera imala i makrofinancijske implikacije. HNB je u rujnu 2015. razmatrao učinke različitih rješenja i naveo da bi konverzija u EUR uz otpis dijela glavnice mogla imati visok trenutačni trošak za banke te potencijalno utjecati na međunarodne pričuve u pojedinim scenarijima. (2) To indicira da su kanali utjecaja postojali, ali ne potvrđuje tezu da je sama mjera po svojoj naravi bila “buyout”.

4) Dokazi kontra-teze: što zakon određuje kao cilj konverzije

Normativno polazište konverzije jest da se potrošača s CHF kreditom dovede u položaj usporediv s onim kao da je od početka ugovorio euro kredit pod usporedivim uvjetima, uz propisanu metodologiju izračuna. (4) Iz toga se može zaključiti da je “konverzija” ponajprije pravni institut preinake ugovora temeljem obvezne zakonske norme, a ne tržišna transakcija preuzimanja. U europskom pravnom okviru sporovi oko konverzije dodatno se povezuju s pitanjima zaštite potrošača i nepoštenih ugovornih odredbi. Sud EU u predmetu C-567/20, među ostalim, razmatra odnos konverzije i režima Direktive 93/13/EEZ, uključujući pitanje posljedica nepoštenih odredbi. (5) Takav fokus upućuje na to da je pravna “os” teme potrošačko-ugovorna i regulatorna, a ne korporativno-akvizicijska.

5) Sekundarno: tvrdnja o “stupovima” u statutu ECB-a

Nacional.hr navodi da su “zaštita potrošača”, “stabilnost financijskog sustava” i “stabilnost cijena” “stupovi” u statutu ECB-a. (1) Međutim, ECB-ovi materijali i temeljni ugovorni okvir jasno ističu da je primarni cilj Eurosustava održavanje stabilnosti cijena. (10) UFEU, članak 127,, te Statut ESCB/ECB postavljaju hijerarhiju ciljeva u kojoj je stabilnost cijena na prvom mjestu, dok se zaštita potrošača ne pojavljuje kao “stup” ECB-ova mandata u obliku kako je sugerirano u tekstu. (11) Iz toga proizlazi da sporna formulacija vjerojatno miješa različite javne politike i razine odgovornosti, pri čemu opis ECB-ova mandata ostaje preširok.

6) Sekundarno: tvrdnja da se banke “uopće nisu zadužile u CHF-u”

Izjava da se banke “uopće nisu zadužile u švicarskim francima” iznesena je kategorički, bez navođenja izvora ili metodologije. (1) HNB-ovo izvješće pokazuje da se pri razmatranju valutnih pozicija banaka uzimaju u obzir obveze i mehanizmi zatvaranja valutne neusklađenosti, uključujući i konverzije valuta na međunarodnim tržištima. (2) To ne dokazuje da je svaki pojedini kredit bio izravno financiran u CHF-u, ali je dovoljno da se problematizira apsolutna tvrdnja “uopće nisu”, osobito bez preciziranja na koje razine bilance ili na koje institucije se izjava odnosi.

Zaključak

Na temelju provjerljivih definicija i pravnog okvira može se zaključiti da kvalifikacija zakonske konverzije CHF kredita u eure kao “buyouta banaka” nije utemeljena. Konverzija ne pokazuje tipična obilježja akvizicije ili promjene kontrole, već ima karakter regulatorne intervencije u potrošačke ugovore, kako proizlazi iz relevantnog zakona. (4) (6) (7) Dodatno, izvještaji koji opisuju provedbu mjere upućuju na to da je konverzija bila nametnuta bankama uz značajne troškove i posljedične sporove, što ne podržava interpretaciju o “buyoutu” kao instrumentu osmišljenom u interesu banaka. (8) (2) Sekundarne tvrdnje iz članka, osobito one koje se odnose na mandat ECB-a i “stupove” u statutu, formulirane su preširoko te nisu usklađene s temeljnim dokumentima o ciljevima Eurosustava. (10) (11) Ovom članku, zato, možemo dati ocjenu ,,netočan”.

Vidi:

  1. Nacional.hr. Toksični krediti: konverzija švicaraca u eure bila je buyout banaka jer preuzimanje banke ili dijela njenog poslovanja značilo je kupovanje podcijenjene banke. 17.12.2025. https://www.nacional.hr/toksicni-krediti-konverzija-svicaraca-u-eure-bila-je-buyout-banaka-jer-preuzimanje-banke-ili-dijela-njenog-poslovanja-znacilo-je-kupovanje-podcijenjene-banke/
  2. Hrvatska narodna banka. Izvješće o problematici zaduženosti građana kreditima u švicarskim francima i prijedlozima mjera za olakšavanje položaja dužnika u švicarskim francima. Rujan 2015. https://www.hnb.hr/documents/20182/447389/hp15092015_CHF.pdf/6e84815b-eb41-4315-96a2-9ecf5b8c6183
  3. Swiss National Bank. SNB discontinues minimum exchange rate and lowers interest rate to minus 0.75%. 15.01.2015. https://www.snb.ch/en/publications/communication/press-releases/2015/pre_20150115
  4. Narodne novine. Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/2015). 25.09.2015. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_09_102_1973.html
  5. EUR-Lex. Presuda Suda EU u predmetu C-567/20, A.H. protiv Zagrebačke banke d.d. 05.05.2022. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:62020CJ0567&
  6. OECD. OECD Glossary of Statistical Terms: Leveraged buyout. https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/publications/reports/2008/09/oecd-glossary-of-statistical-terms_g1gh9ad7/9789264055087-en.pdf
  7. European Central Bank. Financial Stability Review. Lipanj 2007. https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/fsr/financialstabilityreview200706en.pdf
  8. Reuters. Banks agree to end action against Croatia in loan conversion dispute. 02.02.2021. https://www.reuters.com/article/markets/europe/banks-agree-to-end-action-against-croatia-in-loan-conversion-dispute-idUSL8N2K82YU
  9. Reuters. Croatia hit with lawsuit for franc-loan conversion law. 15.09.2016. https://www.reuters.com/article/markets/europe/croatia-hit-with-lawsuit-for-franc-loan-conversion-law-idUSL8N1BR3JD
  10. European Central Bank. Price Stability: Objective of the Eurosystem (MP.001 08/06). 2006. https://www.ecb.europa.eu/ecb-and-you/educational/shared/img/MP_0806_300dpi-textsheet.en.pdf
  11. EUR-Lex. Ugovor o funkcioniranju Europske unije, članak 127. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A12012E127
  12. EUR-Lex. Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima. 05.04.1993. https://eur-lex.europa.eu/eli/dir/1993/13/oj/eng

EU “plan” za stanovanje: zvuči veliko, ali je li doista prekretnica?

Provjerili smo je li Europska komisija doista predstavila “prvi europski plan” za pristupačnije stanovanje te koliko su točne brojke o rastu cijena i najamnina koje prate objavu.

Tvrdnja koja se analizira

Net.hr / danas.hr je 16.12.2025. objavio članak u kojem se navodi: “Komisija je danas predstavila prvi europski plan za cjenovno pristupačno stanovanje” (1). U istom tekstu stoji i da su cijene stambenih nekretnina porasle “više od 60 %”, a najamnine “za više od 20 %” (1).

Područje analize

Stambena pristupačnost posljednjih je godina postala jedno od ključnih društveno-ekonomskih pitanja u Europskoj uniji, osobito u većim gradovima gdje se rast cijena nekretnina, najamnina i troškova života sve češće prelijeva u politički pritisak i socijalne napetosti. Eurostatovi pregledi pokazuju dugotrajan rast cijena nekretnina i najamnina na razini EU-a, uz znatne razlike među državama članicama. (6) Istodobno, institucije EU-a posljednjih mjeseci eksplicitno stavljaju stanovanje na dnevni red, pri čemu Europsko vijeće 23.10.2025. formalno poziva Komisiju da brzo predstavi ambiciozan i sveobuhvatan plan, uz naglašavanje supsidijarnosti i nacionalnih nadležnosti. (8) U ovoj provjeri činjenica fokus je na četiri analitička kuta. Prvo, je li točno da je Komisija 16.12.2025. doista predstavila “prvi europski plan” za priuštivo stanovanje i o kakvom se dokumentu radi. (1) (3) Drugo, što znače brojke “više od 60%” i “više od 20%” te jesu li kompatibilne s javno dostupnim europskim statistikama i metodologijama. (3) (6) Treće, što plan stvarno može proizvesti u praksi s obzirom na ograničene ovlasti EU-a u stambenoj politici, koja je primarno u rukama država i lokalnih razina. (3) (8) Četvrto, kako naslovno kadriranje “plan za cijelu Europu” može stvoriti dojam neposrednog rješenja, iako su dio mjera tek najave ili koordinacijski instrumenti. (1) (3) (7)

Analiza

1. Je li Europska komisija doista predstavila “prvi europski plan” 16.12.2025.?

Net.hr tvrdi da je Komisija “danas” (16.12.2025.) predstavila prvi europski plan za cjenovno pristupačno stanovanje. (1) Tu jezgru je moguće provjeriti kroz primarne dokumente Komisije. Europska komisija je objavila “European Affordable Housing Plan” kao službenu komunikaciju s pripadajućim dokumentima i opisom ciljeva, pri čemu se plan javno predstavlja kao “first ever” na razini EU-a. (3) (4) Dodatno, i službena komunikacija prema javnosti (npr. Predstavništvo Komisije u Hrvatskoj) istog datuma opisuje plan istom formulacijom i istim naglascima, što upućuje da je Net.hr sadržajno prenio institucionalni tekst. (2) Ključno je, međutim, razumjeti što “plan” znači u terminima EU prava i politike. Ovdje se ne radi o jedinstvenom zakonu koji bi automatski i izravno regulirao cijene stanova ili najamnina na razini cijele Unije, nego o paketu mjera, najava i koordinacijskih instrumenata, uz dio budućih zakonodavnih inicijativa. (3) (4) U samom planu Komisija navodi da djeluje kao potpora i komplement nacionalnim naporima, što je usklađeno s ranijim političkim signalima Europskog vijeća o poštivanju supsidijarnosti i nacionalnih nadležnosti. (3) (8)

Zaključno za ovaj kut: tvrdnja da je plan predstavljen 16.12.2025. i da ga Komisija uokviruje kao “prvi” na razini EU-a jest u skladu s objavljenim dokumentima i institucionalnim izvorima. (1) (2) (3)

2. Jesu li brojke “više od 60%” i “više od 20%” točne i usporedive?

Sekundarna tvrdnja u Net.hr tekstu navodi prosječan rast cijena stambenih nekretnina “više od 60%” i najamnina “više od 20%” u “posljednjih deset godina”. (1) Ovdje se pojavljuje tipičan problem medijskog korištenja statistike: bez jasnog navođenja početne godine, indeksa i je li riječ o nominalnim ili realnim promjenama, iste rečenice mogu biti točne u jednom, a netočne ili neprecizne u drugom okviru. Komisijin plan kao referentni dokument navodi da su “od 2013. do 2024.” cijene nekretnina porasle za više od 60%, a najamnine “oko 20%” na razini EU-a. (3) To je vrlo blisko formulaciji iz Net.hr teksta, uz razliku u tome što Net.hr govori o “posljednjih deset godina”, dok Komisija eksplicitno navodi raspon 2013. do 2024. (3) Ta razlika je važna jer “posljednjih deset godina” nije strogo identično razdoblju 2013.–2024., a i zato što se stope rasta značajno mijenjaju ovisno o tome uzmete li 2010., 2013., 2015. ili neku drugu baznu godinu. Eurostatov pregled “Housing in Europe – 2025 edition” donosi agregatne podatke koji kažu da su na razini EU-a kućne cijene porasle 53% između 2010. i 2024., dok su najamnine porasle 25% u istom razdoblju. (6) To nije u izravnoj kontradikciji s Komisijinim navodom, nego pokazuje da promjena baze (2010 naspram 2013) i dinamika rasta u pojedinim godinama mogu promijeniti ukupni postotak. Eurostat čak naglašava ubrzanje rasta cijena od 2013. prema 2022., s vrlo snažnim godišnjim stopama u 2021. i 2022., što objašnjava kako se u razdoblju “od 2013.” može doći do većeg kumulativnog rasta nego u dužem razdoblju “od 2010.” (6) Dodatno, Vijeće EU u javnom pregledu krize stanovanja navodi da su cijene kuća “porasle do 60% u prosjeku od 2015.”, uz napomenu da su u nekim državama rastovi prelazili 200%. (7) To opet potvrđuje isti smjer i red veličine, ali i činjenicu da “jedna brojka” skriva ogromne razlike među državama i gradovima.

Zaključno za ovaj kut: brojke “više od 60%” i “više od 20%” nisu očito izmišljene; one su konzistentne s Komisijinim dokumentom za razdoblje 2013.–2024. (3) Ipak, Net.hr formulacija “u posljednjih deset godina” ostaje metodološki neprecizna jer ne definira razdoblje ni indikator, a Eurostatovi agregati za 2010.–2024. daju drukčije ukupne postotke (53% i 25%). (6) To je tipičan primjer kako točna statistika može biti prenesena s “olabavljenim” vremenskim okvirom, što mijenja interpretaciju.

3. Što plan konkretno sadrži i gdje su granice EU djelovanja?

Naslov i framing “plan za pristupačnije stanovanje za cijelu Europu” sugeriraju snažan, izravno operativan zahvat. (1) Međutim, Komisijin dokument i prateće stranice naglašavaju da se radi o potpori državama članicama, regijama i gradovima kroz mjere “dodane vrijednosti EU-a”, a ne o preuzimanju stambene politike. (3) Tu se vidi važna razlika između političke ambicije i pravno-institucionalne realnosti: stanovanje je u velikoj mjeri nacionalno i lokalno pitanje, dok EU kroz jedinstveno tržište, državne potpore, proračunske instrumente i regulaciju platformi može djelovati posredno. Komisija plan strukturira oko nekoliko prioriteta, uključujući povećanje ponude stanovanja, poticanje ulaganja i reformi, adresiranje kratkoročnog najma u područjima pod “stambenim stresom” te potporu najpogođenijim skupinama. (3) Takva struktura u praksi znači kombinaciju financijskih poluga i regulatornog okvira koji će tek nastajati. Jedan od opipljivijih elemenata je najava pan-europske investicijske platforme za stanovanje, s ciljem mobilizacije ulaganja i boljeg spajanja EU sredstava s potrebama na terenu. Komisijina stranica o platformi govori o kombiniranju financiranja i savjetodavne podrške, te navodi da je investicijski jaz procijenjen na oko 150 milijardi eura godišnje, uz potrebu za dodatnim stambenim jedinicama u velikom opsegu. (5) Istovremeno, Zajednički istraživački centar (JRC) objavljuje 16.12.2025. procjene da će EU do 2035. trebati više od 2 milijuna novih domova godišnje kako bi se zadovoljila potražnja, što pokazuje razmjere problema na razini demografije i ponude. (11) No i ovdje je bitno uočiti granice: investicijske platforme, preporuke i koordinacija ne rješavaju automatski pitanje dostupnosti zemljišta, urbanističkih pravila, lokalne infrastrukture, poreznih poticaja ili socijalnih politika, koje su temeljni “prekidači” stambene ponude i cijena. To je razlog zašto Europsko vijeće u zaključcima 23.10.2025. eksplicitno govori o “podršci i komplementu” nacionalnim naporima i o supsidijarnosti. (8) (9) (10)

Zaključno za ovaj kut: Net.hr ispravno prenosi da plan cilja više smjerova djelovanja, ali bez dodatnog konteksta čitatelj može steći dojam da je EU upravo “riješio” stambenu krizu jednim dokumentom, što nije realno ni institucionalno ni vremenski. (1) (3) (8)

4. Retorika i mogući učinci kadriranja

U Net.hr tekstu nema klasičnih dezinformacijskih elemenata poput izmišljenih institucija, lažnih citata ili krivotvorenih brojki. (1) Ono što se ipak vidi jest tipičan obrazac “institucionalnog autoriteta”: tekst je napisan tako da komisijska formulacija funkcionira kao zaključak sama po sebi, bez kritičkog objašnjenja što je pravno obvezujuće, što je najava, a što je tek okvir za buduće inicijative. (1) (3) Drugi element je statističko kadriranje. Navođenje postotaka rasta cijena i najamnina bez metodološke napomene stvara snažan dojam dramatičnosti, ali ostavlja prostor da se iste brojke kasnije osporavaju ili različito tumače, ovisno o bazi i izvoru. (1) (6) U ovom slučaju, Komisija navodi jedan raspon (2013–2024) koji daje “više od 60%” i “oko 20%”. (3) Eurostat za 2010–2024 daje drukčiju sliku agregata (53% i 25%), što nije suštinski suprotno, ali mijenja nijanse. (6) Treći element je obećanje političkog zamaha kroz najavu europskog saveza za stanovanje, izvješća o napretku prije kraja mandata i sastanka na vrhu 2026. (1) To su legitimni politički instrumenti, ali su u medijskom sažimanju lako čitljivi kao “jamstvo rezultata”, iako su stvarni ishodi uvjetovani odlukama država članica, provedbom na lokalnoj razini i budućim zakonodavnim procesima. (3) (8) U tom smislu, naslov “za cijelu Europu” je retorički privlačan, ali sadržajno bi preciznije bilo reći “plan EU potpore i koordinacije”, jer plan ne može jednako djelovati na sve teritorije ni jednako brzo. (3) (7)

Zaključak

Europska komisija je 16.12.2025. doista predstavila dokument koji sama opisuje kao prvi europski plan za cjenovno pristupačno stanovanje, a Net.hr prenosi glavne smjerove tog plana u skladu s institucionalnim izvorima. (1) (2) (3) Brojke o rastu cijena i najamnina su u skladu s Komisijinim prikazom za razdoblje 2013.–2024., no Net.hr formulacija “u posljednjih deset godina” ostaje metodološki neprecizna, a Eurostatovi agregati za 2010.–2024. daju drukčije kumulative (53% za cijene i 25% za najamnine). (3) (6) Najveći problem nije “laž”, nego dojam koji naslovno kadriranje može proizvesti: plan je stvaran i politički važan, ali ne predstavlja trenutačno, izravno rješenje stambene krize na razini cijele EU, jer su ključne poluge i dalje primarno nacionalne i lokalne. (3) (8) Na kraju, ovom članak možemo dati našu ocjenu ,,većinski točno”. Tvrdnja je u osnovi točna (plan je predstavljen i opisani ciljevi odgovaraju službenim dokumentima), ali je dio o “posljednjih deset godina” statistički nedovoljno precizno definiran, a framing “za cijelu Europu” može prenapuhati očekivanja o neposrednim učincima i ovlastima EU-a. (1) (3) (6)

Izvori

  1. Net.hr / danas.hr. Europska komisija predstavlja plan za pristupačnije stanovanje za cijelu Europu. 16.12.2025. https://net.hr/danas/vijesti/europska-komisija-predstavlja-plan-za-pristupacnije-stanovanje-za-cijelu-europu-e88e0fc2-da8f-11f0-9a51-9600040c8f8e
  2. Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. Europski plan za cjenovno pristupačno stanovanje 2025. 16.12.2025. https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/komisija-poduzima-mjere-za-cjenovno-pristupacnije-stanovanje-u-cijeloj-europi-2025-12-16_hr
  3. European Commission. European Affordable Housing Plan (COM dokument, PDF). 16.12.2025. https://housing.ec.europa.eu/document/download/756915b5-d1b1-4bde-ac82-03532d2d3d90_en?filename=0.pdf 
  4. European Commission, Housing. European Affordable Housing Plan. 16.12.2025. https://housing.ec.europa.eu/european-affordable-housing-plan_en?prefLang=hr 
  5. European Commission, Housing. Pan-European Housing Investment Platform. 2025. https://housing.ec.europa.eu/pan-european-housing-investment-platform_en?prefLang=hr
  6. Eurostat. Housing in Europe, 2025 edition (Interactive publication). 2025. https://ec.europa.eu/eurostat/web/interactive-publications/housing-2025
  7. Council of the European Union. The EU’s housing crisis. 2025. https://www.consilium.europa.eu/en/policies/housing-crisis
  8. European Council. European Council meeting (23 October 2025) Conclusions (PDF). 23.10.2025. https://www.consilium.europa.eu/media/d2nhnqso/20251023-european-council-conclusions-en.pdf 
  9. European Parliament. Commission to present the EU’s Affordable Housing Plan. 15.12.2025. https://www.europarl.europa.eu/news/en/agenda/plenary-news/2025-12-15/14/commission-to-present-the-eu-s-affordable-housing-plan 
  10. European Commission, Housing. The Affordable Housing Dialogue. 2025. https://housing.ec.europa.eu/affordable-housing-dialogue_en
  11. European Commission, Joint Research Centre. Housing in the EU: more than 2 million new homes per year needed by 2035 to meet demand. 16.12.2025. https://joint-research-centre.ec.europa.eu/jrc-news-and-updates/housing-eu-more-2-million-new-homes-year-needed-2035-meet-demand-2025-12-16_en

“210 milijardi iz ruske imovine”: kako EU zapravo pokušava pretvoriti zamrznute rezerve u novac za Ukrajinu

Večernji list piše da EU planira zajam “osiguran zamrznutom ruskom imovinom”. Fokusirali smo se na ekonomski mehanizam: što je točno “zamrznuto”, što je “izvanredna dobit”, što su “gotovinske bilance”, i gdje u toj konstrukciji nastaje stvarni novčani tok.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Pozicionirao se kao najistaknutiji europski zagovornik… plana EU-a za financiranje ukrajinskog ratnog proračuna zajmom od 210 milijardi eura, osiguranim zamrznutom ruskom imovinom.” Večernji.hr, 16. prosinca 2025., (1).

Područje analize

Da bismo ekonomski provjerili ovu formulaciju, moramo razdvojiti tri sloja koji se u medijima često stapaju u jednu rečenicu: status imovine (zamrznuta ili imobilizirana), tip novca koji EU pokušava koristiti (prinosi i izvanredne gotovinske bilance, ne nužno “glavnica”), te financijsku konstrukciju zajma (tko posuđuje, od koga, uz kakav rizik i kada se vraća). U prosincu 2025. Europska komisija doista predlaže instrument nazvan “Reparations Loan” do 210 mlrd eura, financiran “cash balances” koji se gomilaju u financijskim institucijama EU-a zbog zabrane transakcija vezanih uz rezerve i imovinu Ruske središnje banke (2). 

U nastavku su ključni pojmovi, objašnjeni kao financijske i imovinske činjenice, bez političkih etiketa.

  1. Suverena imovina Ruske središnje banke (CBR) u EU-u: riječ je o državnim (suverenim) pričuvama koje središnje banke drže kao stranu imovinu: vrijednosnice, depoziti i druga financijska potraživanja prema institucijama izvan svoje zemlje. Kada Komisija govori o oko 210 mlrd eura “imobilizirane” imovine u EU-u, govori prvenstveno o takvim rezervama koje CBR potražuje u europskom financijskom sustavu (2). Europski parlament u studiji iz 2025. navodi da je EU “imobilizirao” oko 210 mlrd eura ruskih suverenih sredstava te “zamrznuo” oko 28 mlrd eura privatne imovine (3). 
  2. Zamrzavanje i imobilizacija: u praksi EU sankcija, “zamrznuto” često znači da vlasnik ne može raspolagati imovinom. “Imobilizirano” je uži, tehnički opis specifično za situaciju gdje su transakcije upravljanja i prijenosa (npr. prijenos kupona, prodaja, reinvestiranje) zabranjene, ali se formalno ne dira vlasništvo. Komisija u prijedlogu naglašava da je CBR-ovo potraživanje prema europskim institucijama i dalje ruska imovina, a obveza tih institucija da vrate CBR-u ostaje netaknuta; zabrana je u tome da se ta obveza trenutačno ne smije izvršiti (2).
  3. Glavnica i prinos: glavnica je nominalna vrijednost imovine (npr. vrijednost obveznica i depozita). Prinos su novčani tokovi koji nastaju iz glavnice: kuponi, kamate, dividende, odnosno zarada od reinvestiranja gotovine. EU je već 2024. uspostavio pravila koja se odnose upravo na “izvanredne prihode” i neto dobit koja nastaje jer se gotovina povezana s imobiliziranom imovinom gomila i može se reinvestirati (4) (5).
  4. Središnji depozitorij vrijednosnih papira (CSD) i Euroclear: CSD je infrastruktura tržišta kapitala koja vodi evidenciju vrijednosnih papira, obavlja namiru transakcija i skrbništvo (custody). Euroclear, sa sjedištem u Belgiji, jedan je od ključnih europskih CSD-ova i upravo se uz njega veže većina imobilizirane ruske suverene imovine u EU-u, što je razlog da se financijski rizici i eventualni sporovi često “koncentriraju” na Belgiju i Euroclear. Euroclear je u svojim objavama o rezultatima naveo da su kamatne zarade povezane s ruskom imovinom u 2024. generirale i značajne porezne prihode u Belgiji, uz istovremene troškove sankcija i protumjera (6).
  5. Izvanredne gotovinske bilance (extraordinary cash balances): ovo je najvažniji tehnički pojam jer objašnjava odakle uopće dolazi “novac koji se može posuditi”. Kada su transakcije prema CBR-u zabranjene, kuponi i dospijeća koji bi inače bili isplaćeni vlasniku završavaju kao gotovina na bilancama posredničkih institucija i CSD-ova, ali se ne smiju prenijeti dalje. Vijeće EU-a je 12. veljače 2024. donijelo odluku koja traži da CSD-ovi takve izvanredne gotovinske bilance posebno evidentiraju i da i pripadne prihode drže odvojeno (4). Komisija u prijedlogu “Reparations Loan” koristi istu logiku, ali šire: govori o “cash balances” koje se gomilaju u financijskim institucijama u EU-u upravo zato što su transakcije u vezi s rezervama CBR-a zabranjene (2).
  6. Windfall profits i neto dobit: “Windfall” u ovom kontekstu znači neočekivana, izvanredna dobit koja se pojavila zbog sankcijskog režima, ne zato što je CSD promijenio poslovni model. Vijeće EU-a je 21. svibnja 2024. usvojilo set pravnih akata kojima se “neto dobit” iz takvih izvanrednih prihoda usmjerava za potporu Ukrajini, uključujući vojnu potporu, kapacitete obrambene industrije i obnovu (5). Europski parlament u analizi iz 2024. eksplicitno navodi model raspodjele u kojem se značajan dio tih profita kanalizira kroz Europski instrument mirovne pomoći (EPF), a dio kroz proračun EU-a (7).

Analiza

1) Što znači “zajam od 210 mlrd eura” i zašto je to broj koji lako zavara

U javnom prostoru broj od 210 mlrd eura zvuči kao “EU uzima 210 mlrd i daje Ukrajini”. Financijski dokument Komisije kaže nešto specifičnije: predlaže se instrument potpore “do 210 mlrd eura”, a financiranje bi došlo iz “cash balances” u financijskim institucijama EU-a koje se gomilaju zato što se transakcije vezane uz rezerve CBR-a ne smiju izvršiti (2). Drugim riječima, 210 mlrd je gornja granica povezane imobilizirane imovine i potencijalne “baze” na koju se konstrukcija naslanja, ali stvarni iznos isplate ovisi o ukrajinskim potrebama, raspoloživosti likvidnosti i političko pravnim aranžmanima unutar EU-a. Reuters je 12. prosinca 2025. izvijestio da se u EU-u spominje zajam “do 165 mlrd eura” za 2026. i 2027. nakon dogovora o neograničenom produženju zamrzavanja, što sugerira da se u pregovorima razlikuju maksimalni okvir i realistični plan isplate u dvogodišnjem horizontu (8). Ova razlika je ekonomski bitna: plan se ne mjeri “koliko je imovine zamrznuto”, nego “koliko je likvidnosti moguće sigurno mobilizirati” bez destabilizacije infrastrukture tržišta, bez prevelikog rizika za CSD i bez prebacivanja tereta na jednu državu članicu.

2) “Osigurano zamrznutom imovinom” nije isto što i “konfiskacija imovine”: gdje je kolateral u ovoj konstrukciji

Večernji koristi frazu “osiguran zamrznutom ruskom imovinom” (1). Ekonomski, to čitatelja vodi na standardni kreditni obrazac: postoji kolateral koji se može aktivirati ako dužnik ne plati. Komisijin prijedlog je drukčiji i zato su pojmovi važni. Komisija opisuje “limited recourse” zajam koji “postaje dospjeo i plativ” kada Ukrajina od Rusije primi reparacije, odštete ili financijsku nagodbu, osim teritorija (2). To je bliže konceptu “zajma čije se vraćanje veže uz budući, uvjetni prihod” nego klasičnom kreditu s hipotekom. U financijskim terminima, osiguranje se u najvećoj mjeri oslanja na pretpostavku buduće naplate reparacija, a kratkoročni izvor likvidnosti nisu “uzeti” ruski vrijednosni papiri nego gotovinske bilance koje su se akumulirale jer se ruskom vlasniku ne smije transferirati novac (2). Europski parlament u studiji iz 2025. upravo zato razlikuje scenarije korištenja prihoda, korištenja glavnice i pravnog “zaobilaženja” konfiskacije kroz zajmove i mehanizme ubrzanja prihoda (3). Zato je formulacija Večernjeg ekonomski djelomično točna, ali nedovoljno precizna. Postoji veza s imobiliziranom imovinom, ali mehanizam je zamišljen tako da se formalno ne dira vlasništvo nad glavnicom i da se likvidnost izvuče iz “zarobljene” gotovine, ne iz prodaje ruskih vrijednosnih papira.

3) Od “izvanrednih profita” do “reparations loan”: kako EU pokušava povećati “flow” bez diranja “stock”

Za razumijevanje ekonomije cijele priče korisno je razmišljati u kategorijama “stock” i “flow”. “Stock” je stanje imobilizirane imovine (oko 210 mlrd eura). “Flow” je novčani tok koji se može generirati iz tog stanja. EU je 2024. krenuo s “flow” pristupom: odvajanje izvanrednih gotovinskih bilanci i usmjeravanje neto dobiti od izvanrednih prihoda prema Ukrajini (4) (5). To je “soft” verzija korištenja zamrznute imovine: ne dira se glavnica, nego se uzima dobit koja nastaje u sustavu dok je glavnica blokirana. Euroclearovi javno objavljeni rezultati potvrđuju da je takav “flow” financijski značajan, uz vidljiv fiskalni efekt kroz belgijski porezni prihod (6).“Reparations Loan” je pokušaj da se iz “flow” logike prijeđe na veći obujam financiranja bez formalne konfiskacije “stocka”. Komisija u prijedlogu eksplicitno kaže da bi Unija posudila sredstva financirana “cash balances” u financijskim institucijama EU-a, a zatim ih proslijedila Ukrajini, uz konstrukciju da se sve zatvara kada dođe do reparacija: Ukrajina vraća EU-u, EU vraća financijskim institucijama, a institucije tada mogu ispuniti obvezu prema CBR-u ako sankcije prestanu vrijediti (2). To je financijski “reverzibilna” arhitektura, zamišljena da pravno i računovodstveno ostavi otvoren put za buduće razrješenje vlasništva, ali da sada proizvede likvidnost.

4) Gdje su ekonomski rizici: bilanca, likvidnost, pravni troškovi i povjerenje u europsku infrastrukturu

Ovakve konstrukcije imaju trošak i rizik čak i kada se glavnica formalno ne dira. Prvi je rizik bilance i pravnog spora za institucije koje drže sredstva. Reuters i drugi izvori bilježe da Ruska središnja banka pokreće tužbe protiv Euroclear-a, tražeći vrlo velike iznose odštete, što u praksi znači potencijalne troškove pravne obrane, reputacijske troškove i rizik protumjera prema europskim imovinama u Rusiji (9) (10). Euroclear u svojim komunikacijama već navodi da sankcije i protumjere stvaraju izravne troškove (6). Drugi je rizik koncentracije: ako se većina imovine i “flow” mehanizama veže uz jednu infrastrukturu u jednoj državi, tada se i financijski rizik percipira kao “belgijski problem”, pa nije slučajno da se u pregovorima traže jamstva i raspodjela rizika na razini EU-a. Reuters 12. prosinca 2025. navodi da je Komisija spremna uvažiti belgijske zabrinutosti oko jamstava i potencijalnih pravnih posljedica (11). To je ekonomski smisleno: bez zajedničkog osiguranja rizika, sama konstrukcija zajma može biti preskupa ili operativno neizvediva. Treći je širi tržišni rizik povjerenja. AP prenosi da Europska središnja banka upozorava na potencijalni učinak na povjerenje u euro kao rezervnu valutu i u europsko financijsko okruženje ako se prijeđe granica između blokade transakcija i percepcije konfiskacije (12). To nije politička nego financijska poanta: rezerve središnjih banaka u svijetu počivaju na pretpostavci pravne sigurnosti i predvidljivog tretmana državne imovine. Ako tržište vjeruje da se “pravila igre” mogu promijeniti ad hoc, tražit će veću premiju rizika ili diverzificirati izvan sustava.

Zaključak

Ekonomska jezgra članka Večernjeg lista je prepoznatljiva i uglavnom utemeljena: EU doista radi na instrumentu “Reparations Loan” čiji se maksimalni okvir veže uz oko 210 mlrd eura imobilizirane suverene imovine Ruske središnje banke u EU-u, a financiranje se u prijedlogu opisuje kroz posuđivanje likvidnosti nastale gomilanjem “cash balances” zbog zabrane transakcija (2) (3). EU je već 2024. uspostavio režim odvajanja izvanrednih gotovinskih bilanci i kanaliziranja neto dobiti iz izvanrednih prihoda prema Ukrajini, što objašnjava kako iz “zamrznute” imovine nastaje stvarni novčani tok (4) (5). Slabija točka je formulacija “osiguran zamrznutom ruskom imovinom” jer ekonomski sugerira klasični kolateral i izravno “uzimanje” glavnice, dok Komisijin dokument opisuje reverzibilnu konstrukciju koja formalno ne dira vlasništvo nad glavnicom i oslanja se na gotovinske bilance i na uvjetnu buduću naplatu reparacija kao trenutak zatvaranja kruga (2). U takvom mehanizmu pojmovi nisu ukras nego ključ za razumijevanje: glavnica, prinos, izvanredne gotovinske bilance, neto dobit, CSD i likvidnost znače da priča nije “EU uzima 210 mlrd”, nego “EU pokušava iz postojećeg sankcijskog efekta izvući veći, strukturirani tok financiranja”. Na kraju, ovom članku možemo dati našu ocjenu ,,većinski točno”.

Vidi:

  1. Večernji.hr. Njemačka mijenja smjer: Što je to smislio Merz? 16.12.2025. https://www.vecernji.hr/vijesti/njemacka-mijenja-smjer-sto-je-to-smislio-merz-1916537
  2. European Commission. Proposal document: Reparations Loan to Ukraine. 03.12.2025. https://commission.europa.eu/document/download/ceae8dde-0291-4ee3-8519-80b30317bf35_en
  3. European Parliament. EU sanctions and Russia’s frozen assets. Study. 2025. https://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document/EXPO_STU(2025)754487
  4. Council of the European Union. Immobilised Russian assets: Council decides to set aside extraordinary revenues. 12.02.2024. https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2024/02/12/immobilised-russian-assets-council-decides-to-set-aside-extraordinary-revenues/
  5. Council of the European Union. Extraordinary revenues generated by immobilised Russian assets: Council greenlights the use of windfall net profits to support Ukraine’s self-defence and reconstruction. 21.05.2024. https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2024/05/21/extraordinary-revenues-generated-by-immobilised-russian-assets-council-greenlights-the-use-of-windfall-net-profits-to-support-ukraine-s-self-defence-and-reconstruction/
  6. Euroclear. Euroclear continues to deliver strong results in 2024. 05.02.2025. https://www.euroclear.com/newsandinsights/en/press/2025/mr-05-euroclear-delivers-strong-results-in-2024.html
  7. European Parliament Think Tank. Ukraine, the European Peace Facility and additional financing. 03.09.2024. https://epthinktank.eu/2024/09/03/ukraine-the-european-peace-facility-and-additional-financing/
  8. Reuters. EU agrees to indefinitely freeze Russian assets, removing obstacle to Ukraine loan. 12.12.2025. https://www.reuters.com/business/finance/eu-set-indefinitely-freeze-russian-assets-removing-obstacle-ukraine-loan-2025-12-12/
  9. Reuters. Russia’s central bank seeks $230 billion in damages from Belgium’s Euroclear, Moscow court says. 15.12.2025. https://www.reuters.com/business/russias-central-bank-seeks-230-billion-damages-belgiums-euroclear-moscow-court-2025-12-15/
  10. The Guardian. Russia seeks $230bn in damages from Euroclear over seized assets. 15.12.2025. https://www.theguardian.com/world/live/2025/dec/15/ukraine-us-russia-berlin-nato-eu-russian-funds-steve-witkoff-volodymyr-zelenskyy-vladimir-putin-europe-live-news?CMP=share_btn_url&page=with%3Ablock-694008988f08c8c808c2adbe
  11. Reuters. EU open to accommodate Belgian concerns on guarantees in Russian asset plan. 12.12.2025. https://www.reuters.com/business/eu-open-accommodate-belgian-concerns-guarantees-russian-asset-plan-2025-12-12/
  12. AP News. Russia’s Central Bank sues Belgian financial institution as EU mulls using Moscow’s frozen assets. 13.12.2025. https://apnews.com/article/russia-frozen-assets-belgium-eu-euroclear-sanctions-b378cb2bf74bd79175930b8ca991c1cc

Ogromna promjena za umirovljenike od 1. siječnja ili samo korekcija pravila?

Dnevno.hr najavljuje velike promjene za umirovljenike od 1. siječnja 2026., ali ne razlikuje uvijek zakonski usvojene mjere od političkih obećanja. Analiziramo što zaista stupa na snagu, koga obuhvaća i jesu li iznesene brojke vjerodostojne.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Iz članka koji prenosi Dnevno.hr, prema dostupnom sažetku i citatima iz drugih medija, proizlazi poruka da od 1. siječnja 2026. invalidske mirovine rastu za 10%, ukida se penalizacija za prijevremene umirovljenike koji imaju 70 ili više godina (oko 137 tisuća ljudi), uvodi se godišnji dodatak na mirovinu te se najavljuje ukidanje poreza na sve mirovine kroz novi porezni zakon u 2026. godini. (1) Sve se predstavlja kao “ogromna promjena” za umirovljenike, uz ograničeno naglašavanje uvjeta i provedbenih rokova. Članak se oslanja na izjave predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika Veselka Gabričevića dane za N1 i prenesene u više medija. U tekstu se spominje i izjava: “U 2026. godini ide novi zakon o porezima, i u tom zakonu ima jedna stavka, bit će članak u kojem će biti ukinuti porezi na sve mirovine.” (Veselko Gabričević za N1, preneseno u više medija i citirano u članku Dnevno.hr). (2) (5) (6) (7)

Područje analize

Od 1. srpnja 2025. na snazi je novi Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 96/25), kojim se uvode izmjene usmjerene na povećanje mirovina i poticanje duljeg ostanka u svijetu rada. (3) (4) Mjere koje se u javnosti ističu za 1. siječnja 2026. odnose se na povećanje invalidskih mirovina, ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike nakon navršene 70. godine života te širenje mogućnosti rada uz isplatu mirovine. Službene informacije objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) kroz obavijesti o izmjenama i redovite statističke publikacije. U isto vrijeme, u istupima predstavnika HSU-a iznose se procjene da će “više od 200 tisuća” korisnika invalidskih mirovina dobiti povišicu od 10%, a 137 tisuća prijevremenih umirovljenika starijih od 70 godina u prosjeku 55 eura veću mirovinu nakon ukidanja penalizacije. (2) (5) (6) (7)

U paket promjena često se uključuje i godišnji dodatak na mirovinu od 6 eura po godini staža, uveden posebnim zakonom, s prvom isplatom u prosincu 2025., ali se u medijskim prikazima nerijetko navodi zajedno s mjerama “od Nove godine”. Uz to, najavljeno je i ukidanje poreza na mirovine kroz novi porezni zakon. Dio javnih nastupa taj element prikazuje kao dovršen politički cilj, dok proračunske i fiskalne analize upućuju da je dinamika provedbe podložna promjenama. (7) (11) (15)

Analiza se vodi kroz četiri pitanja:

  1.  Što prema zakonu i HZMO-u stupa na snagu 1. siječnja 2026.?
  2. Jesu li brojke o broju korisnika i visini povišica realne?
  3. Kako je tretirano ukidanje poreza na mirovine i što je u tom trenutku formalno odlučeno?
  4. Koliki je stvarni razmjer promjena u odnosu na ukupni sustav i životni standard umirovljenika?

Analiza

1. Što se zaista mijenja 1. siječnja 2026.?

Prema obavijesti HZMO-a, tri mjere započinju s primjenom od 1. siječnja 2026. (3) Prva je povećanje invalidskih mirovina. Mirovinski faktori za invalidske mirovine mijenjaju se tako da se kod potpune invalidnosti faktor povećava s 1,0 na 1,1, a kod djelomične s 0,8 na 0,9. To u praksi odgovara povećanju približno 10% za većinu korisnika invalidskih mirovina. HZMO navodi da se preračun provodi od 1. siječnja te da novi iznosi trebaju biti isplaćeni najkasnije do 31. ožujka 2026. (3)

Druga je promjena vezana uz prijevremene starosne mirovine nakon 70. godine života. ZOMO propisuje da se nakon navršene dobne granice za starosnu mirovinu više ne primjenjuje smanjeni polazni faktor, nego se prijevremena mirovina preračunava kao redovita starosna. To obuhvaća i osobe koje su 70 godina navršile ranije, ali im je mirovina i dalje trajno umanjena. HZMO potvrđuje da će se preračun provoditi po službenoj dužnosti od 1. siječnja, uz dovršetak najkasnije do kraja ožujka 2026. (3) (8)

Treća je širenje mogućnosti rada uz mirovinu. Proširuju se kategorije umirovljenika koji mogu raditi do punog radnog vremena uz isplatu dijela mirovine, uključujući starosne i prijevremene umirovljenike te korisnike obiteljske i dijela obiteljske mirovine. Uvodi se i pravilo za korisnike invalidske mirovine, kojima se omogućuje rad do 3,5 sata dnevno uz zadržavanje invalidske mirovine. (3) (8) (9)

Prema tome, datum 1. siječnja 2026. doista predstavlja početak primjene više zakonskih mjera. Ono što u medijskim prikazima često izostaje jest provedbena dinamika: dio korisnika neće dobiti uvećane isplate već u siječnju, jer se preračuni provode tijekom prva tri mjeseca 2026., a razlika se potom isplaćuje retroaktivno. Taj detalj mijenja očekivanja o “kada novac sjeda”, ali ne mijenja činjenicu da pravila stupaju na snagu s početkom godine.

2. Brojevi: 200 tisuća, 137 tisuća i 55 eura

Dnevno.hr prenosi brojke koje se pojavljuju u istupima Veselka Gabričevića i u drugim medijima. (2) (5) (6) (7) Ključne procjene su da “preko 200.000” korisnika invalidskih mirovina dobiva oko 10% veće iznose, da se penalizacija briše za 137 tisuća prijevremenih umirovljenika starijih od 70 godina uz prosjek od oko 55 eura više te da godišnji dodatak od 6 eura po godini staža obuhvaća oko 1,23 milijuna korisnika uz trošak oko 210 milijuna eura HZMO navodi da je u travnju 2025. bilo oko 1,23 milijuna korisnika mirovina, a prosječna mirovina iznosila je oko 572 eura (bez međunarodnih ugovora 644 eura). (9) U srpnju 2025. bilo je oko 82.900 korisnika invalidskih mirovina prema općem zakonu, uz prosjek oko 437 eura, dok je kategorija “starosna mirovina prevedena iz invalidske” brojila oko 62.800 korisnika uz prosjek oko 585 eura. (10) (14) Mirovina.hr, pozivajući se na HZMO, navodi da bi povećanje od 10% moglo obuhvatiti oko 160.000 korisnika invalidskih mirovina (uključujući i prevedene u starosnu), uz prosječno povećanje oko 43 eura. (11) (16) (17) Zbog toga se brojka “više od 200 tisuća” teško potvrđuje kroz javno istaknute HZMO-ove prikaze, dok se procjena od oko 160 tisuća pojavljuje kao češći referentni okvir u izvorima koji se pozivaju na HZMO. Razlika može proizlaziti iz različitog obuhvata kategorija i različitog trenutka mjerenja, ali članak Dnevno.hr ne daje dodatno objašnjenje koje bi čitatelju omogućilo provjeru zašto se koristi viša brojka. Za broj 137 tisuća prijevremenih umirovljenika starijih od 70 godina ne postoji zasebna javna tablica u navedenim izvorima, ali HZMO navodi da je u rujnu 2025. bilo oko 177 tisuća korisnika prijevremenih starosnih mirovina. (12) U tom okviru, procjena da se velika većina prijevremenih umirovljenika nalazi u starijim dobnim skupinama djeluje kompatibilno s ukupnim brojem, iako ostaje riječ o procjeni, a ne službeno objavljenoj strukturi po dobi. Prosječno povećanje od 55 eura nakon ukidanja penalizacije također je u skladu s okvirnim izračunom. Ako prosječna prijevremena mirovina iznosi oko 632 eura, a penalizacija se kod dijela korisnika kreće oko 10–15%, uklanjanje umanjenja može rezultirati povećanjem u rasponu desetaka eura, često oko 50–80 eura, ovisno o individualnim parametrima. (12) (18) Kod godišnjeg dodatka, podaci o 6 eura po godini staža, trošku oko 210 milijuna eura i obuhvatu približno 1,23 milijuna korisnika pojavljuju se u javno dostupnim izjavama i medijskim navodima koji se pozivaju na sustavske podatke. (5) (10) (19) Taj dio je numerički konzistentan s ukupnim brojem korisnika mirovina.

3. Ukidanje poreza na mirovine: usvojeno ili najavljeno

Dnevno.hr prenosi Gabričevićevu tvrdnju da će se u 2026. donijeti novi porezni zakon kojim će se ukinuti porezi na sve mirovine, te taj element prikazuje kao dio paketa mjera koji se veže uz promjene “od 1. siječnja”. (1) (2) (5) (7) Ovdje je presudno razlikovati sadržaj važećih propisa od političkih najava. Postoje javne objave i priopćenja HSU-a u kojima se ukidanje poreza opisuje kao ostvarenje programskog cilja i najavljuje kroz budući zakon. (20) Istodobno, proračunske i porezne analize u medijima upućuju da se porezne mjere mogu odgađati i revidirati te se spominje mogućnost pomicanja rokova. (15) Uz to, dostupni podaci govore da porez na mirovine predstavlja značajan prihod, posebno za lokalne jedinice, što objašnjava zašto je pitanje politički i fiskalno osjetljivo. (13) U trenutku pisanja analiziranog teksta, u navedenim izvorima ne pojavljuje se objavljen konačni tekst poreznog propisa u Narodnim novinama kojim bi ukidanje poreza na sve mirovine već bilo provedeno. Stoga se ukidanje poreza u tom trenutku može opisati kao najava, a ne kao već primijenjeno pravilo. Kada se najavljeno ukidanje poreza prezentira uz mjere koje su već ugrađene u ZOMO i opisane kroz obavijest HZMO-a, granica između “doneseno” i “najavljeno” postaje manje vidljiva. Posljedica je da čitatelj može steći dojam jednake izvjesnosti za sve elemente paketa, iako se radi o različitim razinama normativne potvrđenosti.

4. Razmjer promjena u kontekstu sustava

Formulacija “ogromna promjena” pripada vrijednosnoj procjeni, a ne provjerljivoj činjenici, no razmjer se može procijeniti kroz broj korisnika i prosječne iznose. HZMO navodi da je u travnju 2025. bilo oko 1,23 milijuna korisnika mirovina, s prosječnom mirovinom oko 572 eura (bez međunarodnih ugovora 644 eura). (9) Iz drugih javnih izvora proizlazi da velik dio umirovljenika i dalje živi uz relativno niske iznose, pri čemu je rizik siromaštva starijih osoba važan društveni indikator. (13) (14) U tom kontekstu, povećanje invalidskih mirovina za približno 10% i ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina nakon 70. godine imaju konkretan učinak za dio populacije. Za prosječnu invalidsku mirovinu oko 419 eura, rast od 10% znači približno 40–45 eura mjesečno. (11) (16) (17) Kod dijela prijevremenih umirovljenika preračun može donijeti i više, ovisno o visini penalizacije. (12) (18) Istodobno, promjene nisu jednako raspodijeljene. Umirovljenici koji nisu u skupinama obuhvaćenima ovim ciljanim mjerama neće dobiti “posebno povećanje” u siječnju osim redovitih mehanizama usklađivanja. Godišnji dodatak od 6 eura po godini staža predstavlja jednokratnu isplatu, a ne trajno povećanje mjesečne mirovine. (10) (19) Zbog toga se opis reforme kao “ogromne” može razumjeti kao naglašavanje pozitivnih učinaka za specifične skupine, ali taj opis ne obuhvaća jednakim intenzitetom cjelokupnu populaciju umirovljenika niti rješava temeljni problem niskih mirovina za velik broj korisnika.

Zaključak

Članak Dnevno.hr prenosi poruku da od 1. siječnja 2026. na snagu stupaju mjere koje donose povećanja i nova prava (povećanje invalidskih mirovina, ukidanje penalizacije nakon 70. godine te šire mogućnosti rada uz mirovinu), uz isticanje godišnjeg dodatka i najave ukidanja poreza na mirovine. (1) (2) (3) (5) (7) Usporedba sa službenim i javno dostupnim izvorima pokazuje da mjere vezane uz invalidske mirovine, ukidanje penalizacije i rad uz mirovinu jesu dio ZOMO-a i započinju s primjenom 1. siječnja 2026., uz provedbene preračune koji se, prema HZMO-u, dovršavaju najkasnije do kraja ožujka 2026. (3) (8) Procjene o 137 tisuća korisnika prijevremenih mirovina starijih od 70 godina i prosječnom povećanju od 55 eura uklapaju se u okvir koji je moguće obrazložiti dostupnim prosjecima, iako se radi o zaokruženim procjenama, a ne javno objavljenoj evidenciji po dobi. (12) (18) Procjena “preko 200 tisuća” korisnika invalidskih mirovina koji dobivaju povećanje nije jasno potkrijepljena u prikazima koji se u izvorima pripisuju HZMO-u, gdje se češće navodi okvir oko 160 tisuća. (11) (16) (17) Ukidanje poreza na mirovine u trenutku objave analiziranog sadržaja ostaje u statusu najave, bez navedenog važećeg poreznog propisa koji bi ga već proveo. (15) (20)

Ukupno gledano, ključni dio članka o promjenama od 1. siječnja jest usklađen s onim što stoji u zakonu i službenim obavijestima, ali je dojam “ogromnosti” pojačan kroz optimističnije brojke i spajanje zakonski usvojenih mjera s poreznom najavom koja tada još nema status važeće norme. Time, ovom članku možemo dati ocjenu ,,većinski točno”. Opisane zakonske promjene doista stupaju na snagu i donose vidljiv učinak dijelu umirovljenika, no broj korisnika invalidskih mirovina vjerojatno je prikazan previsoko, a ukidanje poreza na mirovine prezentira se čvršće nego što to u tom trenutku omogućuju važeći propisi.

Vidi:

  1. Dnevno.hr. Od 1. siječnja novo pravilo za umirovljenike stupa na snagu, promjena je ogromna. 9. prosinca 2025. https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/od-1-sijecnja-novo-pravilo-za-umirovljenike-stupa-na-snagu-promjena-je-ogromna-3149691
  2. N1 Hrvatska. Što čeka umirovljenike od 1. siječnja? Brisanje penalizacije za 137.000 korisnika, ukidanje poreza na mirovine. 9. prosinca 2025. https://n1info.hr/biznis/sto-ceka-umirovljenike-od-1-sijecnja-brisanje-penalizacije-za-137000-korisnika-ukidanje-poreza-na-mirovine/
  3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju – obavijest o ključnim izmjenama u mirovinskom sustavu. https://www.mirovinsko.hr/hr/novi-zakon-o-mirovinskom-osiguranju-obavijest-o-kljucnim-izmjenama-u-mirovinskom-sustavu/4049
  4. Zakon o mirovinskom osiguranju. Narodne novine 96/25. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_06_96_1305.html
  5. Poslovni dnevnik. Evo što čeka umirovljenike od 1. siječnja: Mnogi će osjetiti blagodati novog zakona. 10. prosinca 2025. https://www.poslovni.hr/hrvatska/evo-sto-ceka-umirovljenike-od-1-sijecnja-mnogi-ce-osjetiti-blagodati-novog-zakona-4515509
  6. Nacional.hr. Neki su zadovoljni: Evo što čeka umirovljenike od 1. siječnja. 9. prosinca 2025. https://www.nacional.hr/neki-su-zadovoljni-evo-sto-ceka-umirovljenike-od-1-sijecnja
  7. MojeVrijeme. Gabričević: Stižu blagodati, rast će mirovine, godišnji dodatak je primjeren. 9. prosinca 2025. https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2025/12/gabricevic-stizu-blagodati-rast-ce-mirovine-godisnji-dodatak-je-primjeren
  8. Mirovina.hr. SUH dao primjedbe na mirovinsku reformu; pogledajte koje sve izmjene traže. 15. travnja 2025. https://www.mirovina.hr/mirovine/suh-dao-primjedbe-na-mirovinsku-reformu-pogledajte-koje-sve-izmjene-traze/
  9. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Pregled osnovnih podataka o stanju u sustavu mirovinskog osiguranja za travanj 2025. https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/statistika/Osnovni-podatci-2025/osnovni-podatci-2025-05-HR.pdf?vel=1086991
  10. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Pregled osnovnih podataka o stanju u sustavu mirovinskog osiguranja za srpanj 2025. https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/statistika/Osnovni-podatci-2025/HR_Osnovni_podaci_srpanj_2025_isplata_u_kolovozu_2025.pdf?vel=1085298
  11. Mirovina.hr. Invalidske mirovine rast će za deset posto: Evo tko će dobiti povećanje. 11. ožujka 2025. https://www.mirovina.hr/mirovine/invalidske-mirovine-rast-ce-za-deset-posto-evo-tko-ce-dobiti-povecanje/
  12. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Pregled osnovnih podataka o stanju u sustavu mirovinskog osiguranja za rujan 2025. https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/statistika/Osnovni-podatci-2025/osnovni-podatci-2025-10-HR.pdf?vel=1086258
  13. Nacional.hr. Porez na sirotinju: plaćat će ga više od polovice umirovljenika, limit od 600 eura je sramotan. 22. studenoga 2025. https://www.nacional.hr/porez-na-sirotinju-placat-ce-ga-vise-od-polovice-umirovljenika-limit-od-600-eura-je-sramotan
  14. Državni zavod za statistiku. Social protection in Republic of Croatia 2023 – ESSPROS methodology. Zagreb: DZS. https://podaci.dzs.hr/media/15whdmvr/psz-2025-3-1-social-protection-in-republic-of-croatia-2023-esspros-methodology.pdf
  15. Poslovni dnevnik. U 8 posto većem proračunu nema rasterećenja plaća, osobni odbitak ostaje 600 eura. 20. studenoga 2025. https://www.poslovni.hr/hrvatska/u-8-posto-vecem-proracunu-nema-rasterecenja-placa-osobni-odbitak-ostaje-600-eura-4512108
  16. Mirovina.hr. Invalidskih mirovina s godinama sve manje: Rast će za deset posto, a tu je i opcija rada. 10. rujna 2025. https://www.mirovina.hr/mirovine/invalidskih-mirovina-s-godinama-sve-manje-rast-ce-za-deset-posto-a-tu-je-i-opcija-rada/
  17. N1 Hrvatska. Koliko iznose invalidske mirovine? Najviše umirovljenika s najnižim iznosima. 8. srpnja 2025. https://n1info.hr/biznis/koliko-iznose-invalidske-mirovine-najvise-umirovljenika-s-najnizim-iznosima-ovo-je-prosjek/
  18. Povjerenstvo za fiskalnu politiku. Mjesečna informacija PFP br. 6., rujan 2025. https://pfp.hr/hr/dogadanja/novosti/mjesecna-informacija-br-6,110.html
  19. Mirovina.hr. Ivo Bulaja (HZMO) otkrio kada će stići godišnji dodatak: Evo što u slučaju pojedinih vrsta mirovina. 2. prosinca 2025. https://www.mirovina.hr/mirovine/ivo-bulaja-hzmo-otkrio-kada-ce-stici-godisnji-dodatak-evo-sto-u-slucaju-pojedinih-vrsta-mirovina/
  20. HSU. HSU postigla cilj – 2026. ukinut će se porez na mirovine. 1. listopada 2025. https://hsu.hr/aktivnosti/hsu-postigla-cilj-2026-ukinut-ce-se-porez-na-mirovine/

Na ZŠEM-u je održana javna tribina o izazovima dezinformacija u javnom prostoru

Zagrebačka škola ekonomije i managementa u suradnji s partnerima održala je javnu tribinu posvećenu jednom od ključnih izazova suvremenog društva — problemu dezinformacija i borbi protiv njih u javnom prostoru.

Na tribini su sudjelovali: prof. Kristijan Krkač, ZŠEM, Goran Pirš, novinar, Radio808, i Vedrana Pribičević, ekonomistica i viša predavačica na ZŠEM-u.

U dinamičnoj i profesionalnoj raspravi otvorili su ključna pitanja vezana uz medijsku pismenost, odgovornost izvora informacija te utjecaj dezinformacija na društvo, ekonomiju i javni diskurs. Publiku su činili studenti, nastavnici te zainteresirana javnost, a razmjena mišljenja potvrdila je koliko je ova tema važna i aktualna u današnjem informacijskom okruženju. Tribina je održana na ZŠEM-u kao dio kontinuiranih aktivnosti usmjerenih jačanju kritičkog razmišljanja i poticanju odgovorne konzumacije informacija, s posebnim naglaskom na problem dezinformacija i metode njihova prepoznavanja i suzbijanja, te je održana u sklopu projekta „Prepoznavanje i razotkrivanje dezinformacija – nove tehnologije, iskustvo i znanje kao alati“.