trgovina – LAZNA UZBUNA

Članak Dnevno.hr o mesu koje “uskoro postaje luksuz” temelji se na stvarnim brojkama za njemačku govedinu, ali ih pogrešno generalizira na cijelo meso, cijelu Europu i Hrvatsku. Provjerili smo sve navode.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

1. “Prema podacima Udruge proizvođačkih zajednica za stoku i meso (VEZG) iz Oldenburga, otkupne cijene su nedavno prešle 7 eura po kilogramu, što je više od 50% više nego ljeti 2023., znatno iznad prosječne stope inflacije.”

2. “U mesnicama i supermarketima kilogram junećeg odreska više klase doseže 40–50 eura, što sve češće postaje pravilo, a ne izuzetak.”

3. “Stručnjaci kažu da je glavni razlog stalno smanjenje stočnog fonda.”

4. “Broj goveda svake godine pada za dva do četiri posto. Mnoge farme zatvaraju vrata…”

5. “Statistika potvrđuje ove tvrdnje: u svibnju 2015. u Njemačkoj je bilo 12,6 milijuna goveda, dok ih je u svibnju ove godine ostalo samo 10,3 milijuna.”

6. “Poznato je da zeleni aktivisti i političari u Europi kritiziraju stočne farme… a sada se čini da njihove ideje dolaze do izražaja.”

7. “Ovo meso uskoro postaje luksuz: Cijena leti u nebo.”

Dnevno.hr, 29. rujna 2025. (1)

Područje analize

Ovaj članak tvrdi da su cijene mesa u Europi dosegle razine koje prijete pretvoriti ga u luksuznu namirnicu. Ključne brojke preuzete su iz njemačkog izvora VEZG (krovna udruga proizvođačkih zajednica za stoku i meso), a narativ se gradi kroz tri linije: prvo, cijene u otkupu i maloprodaji snažno rastu; drugo, uzrok je sustavno smanjenje stočnog fonda; treće, politički pritisci i “zeleni aktivisti” ubrzavaju taj trend. Da bismo procijenili točnost ovih tvrdnji, potrebno je odvojiti što se odnosi na Njemačku, što na globalna tržišta, a što na Hrvatsku. Također je nužno razlikovati otkupne cijene od maloprodajnih te provjeriti kako se trendovi uistinu reflektiraju na potrošače u EU i Hrvatskoj. U nastavku prilažemo tablicu VEZG-a.

Analiza

Otkupne cijene: “7 €/kg”

Tvrdnja da je cijena mesa u otkupu prešla 7 €/kg djelomično je točna, ali samo kada se precizira da se radi o govedini u Njemačkoj, točnije o klasi junadi R3 prema VEZG podacima. U rujnu 2025. ta je cijena doista dosegnula oko 7 €/kg trupne mase. Međutim, isti izvori pokazuju da je otkupna cijena svinja u istom razdoblju bila oko 1,85 €/kg, a peradi još niža. Dakle, 7 €/kg ne predstavlja “cijenu mesa” uopće, nego samo specifičan segment tržišta. Kada se to prešuti, stvara se lažan dojam da sve vrste mesa poskupljuju jednako dramatično. (2)

Usporedba s 2023.: “više od 50%”

Članak tvrdi da je cijena narasla više od 50% u odnosu na ljeto 2023. Podaci pokazuju da su u ljetu 2023. cijene junadi znale pasti do 4,40 €/kg, a prosjek cijele godine bio je bliže 4,96 €/kg. U usporedbi s najnižom vrijednošću rast na 7 €/kg doista znači +59%, dok u usporedbi s prosjekom znači oko +41%. Odabir “baze” odlučuje hoće li rast izgledati dramatičniji. Članak ne objašnjava na što se točno referira, što ukazuje na selektivno prikazivanje. (4)

Maloprodajne cijene: “40–50 €/kg”

Istina je da u njemačkim mesnicama i supermarketima postoje premium odresci koji dosežu cijenu od 40–50 €/kg. No to se odnosi na luksuzne rezove i specifične segmente, a ne na prosječnu cijenu mesa. Prosječna maloprodajna cijena govedine u Njemačkoj znatno je niža, dok svinjetina i perad ostaju dostupne većini kućanstava. U Hrvatskoj, pak, takve cijene nisu zabilježene, a prosječne cijene mesa kreću se u okvirima regionalnih standarda. Članak time anegdotalni primjer predstavlja kao “pravilo”, što je pogrešno. (6) (7) (10)

Uzrok: pad stočnog fonda

Podaci njemačkog statističkog ureda potvrđuju pad broja goveda s 12,6 milijuna (2015.) na 10,3 milijuna (2025.). To jest važan strukturni trend i on doista potiče rast cijena govedine. Međutim, članak ignorira druge važne uzroke: rast cijena stočne hrane i gnojiva, energenata, utjecaj globalne potražnje, kao i sanitarne krize poput afričke svinjske kuge u nekim državama. FAO-ov (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) indeks mesa pokazuje da globalni rekordi dolaze prvenstveno od govedine, dok su svinjetina i perad stabilnije ili čak pojeftinile. Pad stočnog fonda jest relevantan, ali nije jedini ni dovoljan razlog. (3) (5) (8) (9)

Politički okvir: “zeleni aktivisti”

Tvrdnja da su “zeleni aktivisti” i političari ključan uzrok poskupljenja mesa spada u ideološko objašnjenje bez potkrepljenih dokaza. Nigdje u članku nisu navedeni konkretni zakonski propisi ili mjere koje bi izravno podigle cijene na 7 €/kg. Iako rasprave o smanjenju emisija i utjecaju stočarstva na klimu postoje, nema dokaza da su one uzrok aktualnog rasta cijena. Empirijski podaci upućuju na tržišne uzroke: pad stada, rast inputa i potražnju, a ne na aktivizam ili politiku.

Krovna tvrdnja: “meso uskoro postaje luksuz”

Naslov je najdramatičniji element teksta. No kada se pogleda Eurostatov indikator materijalne deprivacije, vidi se da je udio stanovništva EU koje si ne može priuštiti meso ili ribu svaki drugi dan pao s 9,5% (2023.) na 8,5% (2024.). Dakle, priuštivost mesa se poboljšava, a ne pogoršava. U Hrvatskoj, Harmonizirani indeks potrošačkih cijena za meso pokazuje rast u skladu s inflacijom, ali ne razine koje bi meso pretvorile u luksuznu robu. Tvrdnja da meso općenito “uskoro postaje luksuz” nema uporišta u statistikama.

Zaključak

Članak Dnevno.hr temelji se na stvarnim podacima o govedini u Njemačkoj, ali ih prezentira na senzacionalistički način. Točno je da je otkupna cijena junadi R3 dosegla 7 €/kg i da su pojedini premium odresci u Njemačkoj doista vrlo skupi. Međutim, netočno je govoriti o “cijeni mesa” uopće, netočno je sugerirati da su svi rezovi poskupjeli jednakim tempom i netočno je tvrditi da meso u Europi ili Hrvatskoj postaje luksuzna roba. Uzroci su kompleksni, a ne svedeni na pad stočnog fonda ili politički aktivizam. Članak koristi realne brojke, ali ih izdvaja iz konteksta i generalizira, dok krovna tvrdnja o “luksuzu” nema empirijsku potvrdu. Time ovom članku dajemo ocjenu ,,većinski netočno”.

Vidi:

Analizirali smo tvrdnju iz medijskog članka da je „sporazum s Kinom postignut” te provjerili podržavaju li je dostupne činjenice.

Autor: Josip Tomašković

Uvodni kontekst

Index.hr je 11. lipnja 2025. objavio vijest (Hina) da je američki predsjednik Donald Trump na društvenoj mreži Truth Social izvijestio o postizanju trgovinskog sporazuma s Kinom, što je odmah ohrabrilo ulagače i podiglo cijene nafte iznad 68 dolara po barelu. U članku naslovljenom “Trump objavio sporazum s Kinom, nafta skočila iznad 68 dolara” opisano je kako su višednevni pregovori predstavnika SAD-a i Kine u Londonu rezultirali dogovorom. Prema Trumpovoj objavi, Peking je pristao ukinuti ograničenja na izvoz tehnoloških minerala (poput rijetkih minerala) i magneta, dok su se Sjedinjene Države obvezale olakšati pristup svojim sveučilištima za kineske studente. Ova najava ublažila je prijašnje strahove da bi daljnje napetosti između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogle naškoditi globalnoj potražnji za energentima. U takvom kontekstu, ključna tvrdnja koja proizlazi iz Trumpove objave jest da je „sporazum s Kinom postignut“, odnosno da je trgovinski dogovor zaključen. (1)

Analiza tvrdnje

Trumpova izjava o postignutom sporazumu s Kinom temelji se na rezultatu pregovora održanih u Londonu početkom lipnja 2025., koji su uslijedili nakon prethodnih razgovora u Ženevi i telefonskog poziva između Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Prema informacijama dostupnim iz više izvora, čini se da je postignut okvirni dogovor (engl. framework) koji predstavlja primirje u trgovinskom ratu između SAD-a i Kine. Taj dogovor uključuje nekoliko konkretnih elemenata o kojima je Trump javno izvijestio:

Rijetki minerali i magneti: Kina će unaprijed isporučiti neophodne rare earth minerale i magnete Sjedinjenim Državama, uklanjajući ranija kineska ograničenja na izvoz tih strateških materijala. Time bi se ublažila zabrinutost SAD-a zbog kineske kontrole nad opskrbom rijetkih zemalja (ključnih u tehnologijskoj industriji).
Studenti iz Kine: SAD će omogućiti pristup kineskim studentima svojim fakultetima i sveučilištima, što je Trump naglasio kao pozitivan aspekt sporazuma. Ovo znači nastavak ili proširenje izdavanja viza kineskim studentima, signalizirajući olakšavanje obrazovne razmjene unatoč trgovinskim napetostima.
Carine: Dogovoren je novi režim carina između dviju zemalja. Trump je naveo kako će ukupna stopa američkih carina na kinesku robu iznositi 55%, dok će kineske carine na američku robu biti 10%. Ove brojke predstavljaju zbroj postojećih i novih tarifnih mjera – uključujući osnovnu recipročnu carinu od 10%, dodatnih 20% koje je Trump nametnuo (dijelom zbog pitanja fentanila), te postojećih 25% carina iz prvog Trumpova mandata. Takva struktura carina osmišljena je kako bi se uspostavila ravnoteža u trgovini i smanjile retorzivne tarife koje su dosegle vrlo visoke razine tijekom trgovinskog sukoba.

Ključna tvrdnja “sporazum je postignut” implicira da su pregovori završili uspješno i da predstoji provedba dogovorenog. Je li ta tvrdnja točna i u kojoj mjeri? Dostupni dokazi upućuju na to da je postignut načelni sporazum, ali da on još nije formalno ratificiran niti u potpunosti razrađen. I sam Trump upozorio je da sporazum tek trebaju formalno odobriti i potpisati on osobno i kineski predsjednik Xi Jinping. Drugim riječima, postignut je dogovor na razini pregovaračkih timova, no slijedi potvrda na najvišoj političkoj razini prije nego što sporazum stupi na snagu. Američki dužnosnici opisali su rezultat londonskih pregovora kao “okvir koji će sada biti predstavljen predsjednicima na odobrenje”. Kako je pojasnio američki ministar trgovine Howard Lutnick, obje strane su postigle okvirni dogovor koji treba dobiti zeleno svjetlo od čelnika dviju zemalja, nakon čega će se pristupiti njegovoj implementaciji. Sličnu je poruku poslala i kineska strana – zamjenik kineskog ministra trgovine Li Chenggang potvrdio je da je u načelu dogovoren trgovinski okvir koji će biti proslijeđen na odobrenje u Washington i Peking. (1) (2)

Važno je istaknuti da je kineska vlada potvrdila postojanje dogovora. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Lin Jian izjavio je 12. lipnja da je postignut konsenzus te da “sada, kada je konsenzus ostvaren, obje strane trebaju ostati pri njemu”, naglasivši pritom kako “Kina uvijek drži svoju riječ”. Ova izjava sugerira da Peking sporazum shvaća ozbiljno i da ga je voljan poštovati, što daje dodatnu težinu tvrdnji da je dogovor stvarno postignut. Time je otklonjena sumnja da se radi samo o jednostranoj tvrdnji američkog predsjednika – kineske vlasti su javno potvrdile postizanje dogovora i voljne su pridržavati se zajedničkih zaključaka. (3)

Međutim, činjenica da je konsenzus postignut ne znači da je sporazum u potpunosti definiran do posljednjeg detalja. Naprotiv, više izvora napominje da mnoge pojedinosti sporazuma ostaju nejasne i da tek treba utvrditi točan plan provedbe. Primjerice, nije do kraja razjašnjeno kako će se točno provoditi ukidanje ograničenja na izvoz rijetkih minerala iz Kine, koliko brzo i u kojem opsegu će kineski studenti dobiti veći pristup američkim visokoškolskim institucijama, te na koji način će se nadzirati i eventualno prilagođavati dogovorene carine tijekom vremena. Također, američki ministar financija Scott Bessent izjavio je pred Kongresom da ovaj trgovinski dogovor ne uključuje “quid pro quo” – tj. nije riječ o izravnoj pogodbi tipa “čipovi za minerale” – naglašavajući da SAD neće olabaviti svoje izvozne kontrole naprednih čipova prema Kini unatoč dogovoru o rijetkim mineralima. To pokazuje da neke važne sigurnosne i tehnološke restrikcije ostaju na snazi, što je dio šireg konteksta trgovinskih tenzija i nije riješeno ovim sporazumom. (4)

Reakcije tržišta i analitičara također su bile oprezne. Iako je objava sporazuma donekle umirila ulagače, pojedini financijski stručnjaci istaknuli su da se konkretni utjecaj sporazuma neće moći procijeniti dok se ne objave svi detalji. Kako je primijetio jedan analitičar, za tržište je sporazum “gotova stvar prema riječima predsjednika Trumpa, ali nismo vidjeli nikakve detalje”, upozoravajući da bi “vrag mogao biti u detaljima”. Ova izjava sugerira da je tvrdnja o postignutom sporazumu djelomično preuranjena – sve dok se službeni dokument ne potpiše i sve odredbe ne iziđu na vidjelo, postoji određena razina neizvjesnosti. Činjenica da sporazum zahtijeva finalno odobrenje na vrhu implicira mogućnost da bi se, u teoriji, nešto još moglo izmijeniti ili iskrsnuti neočekivane prepreke prije formalizacije. Ipak, važno je naglasiti da je postizanjem načelnog dogovora ostvaren značajan korak naprijed u odnosima dviju sila, jer se time spriječila daljnja eskalacija carinskog rata i obnovilo povjerenje u trgovinsko primirje. (4) (5)

Uzimajući sve navedeno u obzir, tvrdnja da je “sporazum s Kinom postignut” treba se razumjeti u kontekstu dogovorenog okvira koji ima široku podršku obiju strana, ali koji formalno stupa na snagu tek nakon potpisivanja od strane Trumpa i Xija. Index.hr članak korektno prenosi tu informaciju – čak navodi i Trumpovu izjavu da sporazum još treba formalno potvrditi kineski predsjednik i on osobno, čime čitatelju daje do znanja da dogovor nije pravno finaliziran.

Zaključak

Trgovinski sporazum između SAD-a i Kine doista je postignut u načelu, što čini osnovu tvrdnje da je “sporazum postignut”. Pregovarački timovi dogovorili su paket mjera koji uključuje ukidanje ograničenja na izvoz rijetkih minerala, omogućavanje većeg pristupa kineskim studentima američkom visokom školstvu te definiranje novih tarifnih stopa. Ovu su vijest potvrdili i Trump i kineski dužnosnici, što upućuje na obostranu suglasnost oko osnovnih elemenata dogovora. Međutim, važno je naglasiti da sporazum u trenutku objave još nije bio formalno potpisan od strane predsjednika dviju država te da su detalji njegove provedbe još uvijek bili u izradi. Stoga je tvrdnja “Sporazum s Kinom je postignut” većinski točna u smislu da su pregovori uspješno okončani konsenzusom, ali može navesti na pogrešan zaključak da je sve završeno i provedeno. Točnost te tvrdnje uvjetovana je razumijevanjem da se radi o okvirnom dogovoru koji čeka finalnu potvrdu. Izvještaj Index.hr prenio je vijest profesionalno i sažeto, uključivši i potrebni kontekst o formalnom odobrenju sporazuma. Time je čitateljima pružena relativno točna slika stanja: sporazum je dogovoren, ali formalnosti i implementacija slijede. U zaključku, najavljena trgovinska nagodba predstavlja pozitivni pomak u američko-kineskim odnosima, no punu validnost dobit će tek nakon što bude ratificirana na najvišoj razini i pretočena u konkretne politike.

Reference:

Vidi (1): https://www.index.hr/vijesti/clanak/trump-objavio-sporazum-s-kinom-nafta-skocila-iznad-68-dolara/2679845.aspx

Vidi (2): https://www.reuters.com/world/china/china-affirms-trade-deal-with-us-says-it-always-keeps-its-word-2025-06-12/#:~:text=The%20deal%2C%20reached%20after%20Trump,the%20world%27s%20two%20largest%20economies

Vidi (3): https://www.reuters.com/world/china/china-affirms-trade-deal-with-us-says-it-always-keeps-its-word-2025-06-12/#:~:text=BEIJING%2C%20June%2012%20%28Reuters%29%20,China%20always%20kept%20its%20word

Vidi (4): https://edition.cnn.com/2025/06/11/business/us-china-trade-deal-analysis

Vidi (5): https://consent.yahoo.com/v2/collectConsent?sessionId=3_cc-session_a1584b8f-c7d4-4360-bdf1-68f619687c67