„Granica siromaštva” kao politička kratica: 600 eura je blizu službenog praga, ali nije isto što i „ne može se preživjeti”

Nacional prenosi Špikinu tvrdnju da je mirovina ispod 600 eura “granica siromaštva”, ali službeni prag ovisi o godini i tipu kućanstva pa je 600 eura samo približna usporedba.

Autori: prof. dr. sc. Kristijan Krkač & Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

U članku portala Nacional.hr, objavljenom 29. prosinca 2025., prenesena je izjava Milivoja Špike u kojoj se navodi: „To je već granica siromaštva i s tim sredstvima se ne može preživjeti…”. U istom tekstu iznosi se i brojčana procjena da „i dalje imamo nekih 650 tisuća ljudi” koji će imati mirovinu manju od 600 eura. (1)

Područje analize

U javnom govoru izraz „granica siromaštva” često služi kao snažna politička skraćenica za „premalo za život”. No u službenoj statistici Hrvatske i EU najčešće se misli na prag rizika od siromaštva (at-risk-of-poverty threshold) i pripadajuću stopu rizika od siromaštva: udio osoba čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak (nakon socijalnih transfera) ispod praga postavljenog na 60% nacionalnog medijana. (2) Ta mjera je relativna (ovisi o medijanu dohotka) i ne mjeri „biološku granicu preživljavanja”, nego niske dohotke u odnosu na ostatak društva. (2) (3) Ova provjera zato razdvaja tri stvari koje se u izjavi stapaju u jednu rečenicu: (a) što „granica siromaštva” znači u službenoj metodologiji; (b) koliko je 600 eura blizu službenog praga; (c) što je empirijski provjerljivo u dijelu o broju umirovljenika, a što ostaje vrijednosna ocjena („ne može se preživjeti”). (2) (3)

Analiza

1) Što je „granica siromaštva” u službenim definicijama

Eurostat definira stopu rizika od siromaštva kao udio osoba čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak (nakon transfera) ispod praga koji se postavlja na 60% nacionalnog medijana ekvivalentnog dohotka. (2) Dvije su posljedice te definicije ključne za ovu temu. Prvo, riječ je o dohotku prilagođenom veličini i sastavu kućanstva (ekvivalizacija). To znači da se brojka „600 eura” ne može automatski čitati jednako za samca i za kućanstvo s više članova. (2) (3) Drugo, prag je relativan: pomiče se s medijanom. U zemlji koja općenito postaje bogatija prag može rasti i ako se pojedincu ne mijenja realna kupovna moć; obratno, u krizi prag može padati dok cijene nekih nužnih dobara rastu. Zbog toga je pogrešno prag rizika od siromaštva tumačiti kao „objektivnu granicu života”, iako je kao statistički indikator iznimno važan za praćenje društvenih nejednakosti i dizajn socijalnih politika. (2) DZS u priopćenju o pokazateljima siromaštva za 2024. eksplicitno navodi i definiciju i ograničenje: stopa rizika od siromaštva „ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno”, nego koliko ih ima dohodak ispod praga; a prag je 60% medijana ekvivalentnog dohotka. (3) To je službeni okvir u kojem bi se izraz „granica siromaštva” trebao koristiti ako se želi preciznost.

2) Je li 600 eura „granica siromaštva” u Hrvatskoj — brojčano

DZS navodi da je prag rizika od siromaštva u 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio 7.407 eura godišnje. (3) Kada se to preračuna na mjesec, riječ je o oko 617 eura mjesečno. Dakle, brojka 600 eura jest blizu praga za samca, ali nije jednaka službenom pragu za 2024. — razlika je reda veličine ~17 eura mjesečno, ovisno o zaokruživanju. (3)

Ovdje postoje dvije važne nijanse koje politička formulacija prešućuje:

  • Prva nijansa je godina. Prag koji DZS objavljuje odnosi se na konkretan statistički ciklus (u ovom slučaju 2024.) i može se mijenjati iz godine u godinu. (3) Kad se u političkoj izjavi govori „od 1. siječnja” ili općenito o budućem razdoblju, korektnije je reći da je 600 eura „oko” praga prema posljednjim objavljenim podacima, a ne predstavljati broj kao fiksnu i vječnu granicu.
  • Druga nijansa je tip kućanstva. DZS za 2024. navodi i prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina: 15.554 eura godišnje (oko 1.296 eura mjesečno za kućanstvo). (3) To ne znači da je 1.296 eura „dovoljno”, nego da se službeni prag mijenja s kućanstvom zbog ekvivalizacije. U raspravi o mirovinama to je presudno: umirovljenik koji živi sam i umirovljenik u dvočlanom kućanstvu nisu usporedivi bez tog konteksta.

Zaključno, dio izjave koji sugerira da je 600 eura „na razini granice siromaštva” ima statističku potporu kao približna usporedba za samca, ali je netočan ako se čita kao precizna identifikacija službenog praga i ako se zanemari kućanstveni kontekst. (3)

3) „Ne može se preživjeti” i broj „oko 650 tisuća ispod 600”

Tvrdnja „s tim sredstvima se ne može preživjeti” nije provjerljiva jednom službenom statistikom poput praga rizika od siromaštva. To je normativan sud koji ovisi o troškovima stanovanja, zdravlja, dugovima, regionalnim cijenama, imovini, obiteljskoj pomoći i potrošačkim navikama. Službeni indikatori mogu potvrditi da je rizik od siromaštva među starijima visok (DZS u istom priopćenju navodi 37,0% za dob 65+ u 2024.), ali ne mogu „dokazati preživljavanje” kao apsolutnu činjenicu za svakog pojedinca. (3) Što se tiče sekundarne tvrdnje o „oko 650 tisuća” umirovljenika s mirovinom manjom od 600 eura, najbolji izvor je HZMO-ova distribucija mirovina „prema svotama”, koju HZMO objavljuje mjesečno kroz statističke materijale i otvorene datoteke. (4) U ovom okruženju nije bilo moguće izravno učitati HZMO-ove priložene PDF/XLSX tablice (tehničko ograničenje pristupa datotekama), pa se brojčana provjera ne može rekonstruirati do zadnje znamenke iz primarne tablice u istom odgovoru. Ipak, neovisni medijski sažeci koji se pozivaju na HZMO podatke navode da je u studenome isplaćeno 662.667 mirovina/korisnika ispod 600 eura (oko 58%). (6) Ta veličina je kompatibilna s političkom formulom „oko 650 tisuća”, ali uz dvije ograde: (a) treba paziti govori li se o broju korisnika ili broju isplata (u praksi se često preklapaju, ali terminološki nije isto), i (b) broj ovisi o tome promatra li se samo sustav „općih propisa” ili ukupna masa mirovina uključujući posebne režime. (6) (7)

Ukratko: dio o „650 tisuća ispod 600” izgleda vjerojatan i blizak javno prenošenim vrijednostima, no bez izravne tablice u ruci treba ga tretirati kao procjenu „reda veličine”, a ne kao precizan statistički podatak. (4) (5) (6)

Zaključak

Izjava da je mirovina manja od 600 eura „već granica siromaštva” počiva na realnoj intuiciji, ali miješa kolokvijalno značenje siromaštva s preciznim statističkim pojmom. Službeni prag rizika od siromaštva u Hrvatskoj za 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio je 7.407 eura godišnje (oko 617 eura mjesečno), pa je 600 eura brojčano blizu praga, ali nije isto što i službeni prag i ne vrijedi jednako za sve tipove kućanstava. (3) Dodatna rečenica „ne može se preživjeti” ostaje vrijednosna procjena koja se ne može dokazati jednim indikatorom, iako službeni podaci potvrđuju visok rizik od siromaštva među starijima. (2) (3) Time, naša ocjena ovog članka je ,,većinski točan”.  Razlog: ključna usporedba (600 eura ≈ prag rizika od siromaštva za samca prema posljednjim objavljenim DZS podacima) jest približno pogođena, ali izraz „granica siromaštva” koristi se preširoko (relativna mjera, ovisna o kućanstvu i godini) i nadograđuje se nedokazivim apsolutnim sudom o „preživljavanju”. (2) (3)

Izvori:

  1. Nacional.hr. GRANICA SIROMAŠTVA Špika iznio porazne podatke: ‘S tim sredstvima ne može se preživjeti’. 29.12.2025. https://www.nacional.hr/granica-siromastva-spika-iznio-porazne-podatke-s-tim-sredstvima-ne-moze-se-prezivjeti/
  2. Eurostat (Statistics Explained). Glossary: At-risk-of-poverty rate. https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Glossary:At-risk-of-poverty_rate
  3. Državni zavod za statistiku (DZS). Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2024. (ZUDP-2025-1-1). 21.03.2025. https://podaci.dzs.hr/media/wksjuvgb/zudp-2025-1-1-pokazatelji-siroma%C5%A1tva-i-socijalne-isklju%C4%8Denosti-u-2024.pdf
  4. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Statistika (mjesečne tablice i otvorene datoteke). https://www.mirovinsko.hr/hr/statistika/3759
  5. HZMO. Aktualna statistika za studeni 2025. – isplata u prosincu 2025. https://www.mirovinsko.hr/hr/aktualna-statistika-za-studeni-2025-isplata-u-prosincu-2025/148
  6. N1 Info. Manje od 600 eura ima 58 posto umirovljenika: Evo koliko je mirovina iznad 1.000 eura. 28.11.2025.  https://n1info.hr/biznis/manje-od-600-eura-ima-58-posto-umirovljenika-evo-koliko-je-mirovina-iznad-1000-eura
  7. Državni zavod za statistiku (DZS). Anketa o dohotku stanovništva (EU-SILC) – izvješće o kvaliteti (metodološki okvir). https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Izvje%C5%A1taji%20o%20kvaliteti/ADS_2024_hr_12.06..pdf

Je li Mađarska postala najsiromašnija članica Europske unije?

Je li moguće da je jedna članica Europske unije – usred 2025. godine – pala na samo 72% prosjeka životnog standarda i time zauzela posljednje mjesto na ljestvici blagostanja?

Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Dosta europskih medija prenijelo je vijest o tome da je ove 2025. Mađarska i službeno postala najsiromašnija članica Europske unije (EU). Donosimo samo jedan primjer (Kyiv Independent 19/06/2025).

„Prema podacima Eurostata od 18. lipnja 2025., Mađarska je sada posljednja među državama članicama Europske unije prema vitalnoj mjeri blagostanja kućanstava, tj. stvarnoj individualnoj potrošnji (engl. AIC = actual individual consumption) po glavi stanovnika. Sa samo 72% prosjeka EU-a, Mađarska zaostaje za svih 26 drugih zemalja u pogledu onoga što obitelji zapravo troše, uključujući javne usluge poput zdravstva i obrazovanja. Za razliku od njih, Luksemburg vodi u izvješću sa 141%, dok Nizozemska i Njemačka imaju 120%, odnosno 118%. Čak i Poljska, srednjoeuropska vršnjakinja, dolazi na mnogo zdravijih 85% prosjeka EU, dramatično prestižući Mađarsku u stvarnom životnom standardu za oko 13 postotnih bodova.“ (1)

Ti su podaci zaista točno preneseni sa stranice Eurostata koji donosi statistiku za 2024. godinu.

Grafikon 1: Poredba BDP-a per capita za Mađarsku i Hrvatsku unutar EU za 2023. i 2024. (Izvor: Eurostat, vidi izvor 2, podatke istaknuo autor teksta).

„U 2024. godini 9 zemalja EU-a zabilježilo je AIC po stanovniku iznad prosjeka EU-a. Najviše razine zabilježene su u Luksemburgu (41% iznad prosjeka EU), Nizozemskoj (20%) i Njemačkoj (18%). U međuvremenu, 18 zemalja EU zabilježilo je AIC po stanovniku ispod prosjeka EU, a najniže razine zabilježene su u Mađarskoj (28% ispod prosjeka EU), Bugarskoj i Estoniji (26%).“ (2)

Dakle, vijest je načelno točna. Sad, potrebno je vidjeti na što se odnosi. Točnije, informacija se odnosi na bruto domaći proizvod (BDP) per capita (po glavi stanovnika) i na stvarnu osobnu potrošnju (AIC). Zaista, tu Mađarska prema podacima za 2024. stoje najgore među članicama EU. Za poredbu je u Grafikonu 1 istaknuto stanje Mađarske i Hrvatske. Mađarska je 2023. bila šesta od dna ljestvice, a 2024., tj. u samo godinu dana, je na dnu, dok je Hrvatska 2023. bila na petom mjestu od dna, a 2024. je na šestom mjestu. Ovo je zanimljivo za Hrvatsku jer su Mađari redovito značajan dio turista u Hrvatskoj tijekom ljetne sezone.

Iako je načelan podatak koji prenose europski informativni portali o Mađarskoj točan jer točno prenosi statistiku Eurostata i pojašnjenja statistike, ipak treba biti oprezan. Nekoliko je razloga od kojih ćemo navesti samo dva.

Ovi podaci mogu biti puno gori ako se uračunaju podaci poput stope indeksa korupcije pri čemu se stopa korupcije u Mađarskoj povećava (ne budi lijen i u Hrvatskoj) (3), udjela sive ekonomije (koja po definiciji ne može ući u službenu statistiku) itd. Primjerice, udio sive ekonomije u Mađarskoj i Hrvatskoj i općenito u 6-7 najslabijih članica EU čini između 25 i 32% za 2022. (4)

Naime, kad se situacija pogleda dugoročno, onda je jasno da se 6-7 najgorih članica EU tijekom godina često izmjenjuju na posljednjim i pretposljednjim mjestima raznih ekonomskih pokazatelja. One čine grupu najsiromašnijih tijekom dugih razdoblja i teško se izdižu iz te skupine prema primjerice skupini srednje bogatih (poput Poljske koja je usporediva u odnosu na Mađarsku i Hrvatsku).

P.S.

Dodatni problemi za Mađarsku mogu biti protu-demokratski pokazatelji koji idu prema smanjenju demokratizacije i transparentnosti u društvu (npr. rasprava o uvođenju zakona o stranim agentima po uzoru na sličan zakon koji je nedavno donijela Ruska Federacija koji dakako služi samo tome da se obilježe i kazne svi koji su aktivni protivnici režima). 

 

Izvori:

(1) URL: https://kyivinsider.com/orbans-hungary-is-now-officially-the-poorest-nation-in-the-eu/ (Pristupljeno: 19/06/2025).

(2) URL: https://ec-europa-eu.translate.goog/eurostat/en/web/products-eurostat-news/w/ddn-20250618-1?_x_tr_sl=auto&_x_tr_tl=en&_x_tr_hl=en&_x_tr_pto=wapp, https://www.keeptalkinggreece.com/2024/03/27/shock-greece-is-the-2nd-poorest-country-in-europe/ (Pristupljeno: 19/06/2025).

(3) URL: https://www.transparency.org/en/cpi/2024 (Pristupljeno: 19/06/2025).

(4) URL: https://www.researchgate.net/publication/361775720_New_COVID-related_results_for_estimating_the_shadow_economy_in_the_global_economy_in_2021_and_2022/figures (Pristupljeno: 19/06/2025).