“Švicarci odbili veće oporezivanje bogatih”: istina, ali puno uža nego što naslov sugerira

HINA-in tekst vjerno prati Reutersove informacije o švicarskom referendumu, ali generalizirajući naslov i manjak poreznog konteksta ostavljaju čitatelja s pojednostavljenom slikom.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

24sata/HINA, 1.12.2025. u svom članku prenose sljedeće:

  1. „Švicarci odbili na referendumu veće oporezivanje bogatih.” (1)
  2. „Više od 78 posto švicarskih birača odbacio je u nedjelju na referendumu predloženi porez na nasljedstvo…” – opis rezultata glasanja. (1)
  3. „Oko 2500 poreznih obveznika u zemlji ima imovinu vrijednu više od 50 milijuna franaka, prema podacima švicarskih poreznih vlasti.” (1)
  4. „Potrebno nam je progresivno oporezivanje bogatstva” – stav milijardera Alfreda Gantnera, uz prijedlog stopa od 1%, 1,2% i 1,5% na vrlo visoka bogatstva. (1)
  5. „Gantner… na 1045. mjestu Forbesove liste milijardera za 2025. s neto vrijednošću 3,5 mlrd dolara.” (1)

Područje analize

Tekst 24sata prenosi HINA-inu vijest temeljenu na agencijskom izvještaju Reutersa o švicarskom referendumu održanom 30. studenoga 2025. Riječ je o narodnoj inicijativi kojom je mladež švicarske Socijaldemokratske stranke (JUSO) tražila uvođenje 50-postotnog poreza na nasljedstva i darove iznad 50 milijuna švicarskih franaka, pri čemu bi prihod bio usmjeren u projekte za borbu protiv klimatskih promjena. (2) (4) Prema službenim rezultatima, 78,3% birača glasalo je protiv inicijative, uz izlaznost od 43%, a nijedan kanton nije je podržao. (2) Švicarski javni servis i portal Swissinfo to opisuju kao „masivno” odbacivanje, veće nego što su sugerirale ankete. (2)

Važno je pritom razumjeti kontekst:

  • Švicarska već ima poreze na nasljedstva – ali na kantonalnoj razini, dok na saveznoj razini ne postoji opći porez na nasljedstvo. (3) (5)
  • Inicijativa je ciljala vrlo uzak sloj najbogatijih: oko 2.500 poreznih obveznika s imovinom većom od 50 milijuna franaka, s ukupnim bogatstvom od približno 500 milijardi franaka. (4) (6)
  • Iste izborne nedjeljei glasalo se i o prijedlogu uvođenja obvezne civilne službe” za sve građane, koji je također uvjerljivo odbijen. (2)

Članak 24sata dodatno ističe izjave švicarskog milijardera Alfreda Gantnera, suosnivača investicijske tvrtke Partners Group, koji nakon poraza inicijative poziva na progresivni porez na bogatstvo kao alternativu porezu na nasljedstvo. (4)

U analizi se fokusiramo na četiri kuta:

(A) Je li naslov „Švicarci odbili veće oporezivanje bogatih” faktografski i kontekstualno   korektan?

(B) Jesu li brojke o rezultatu i ciljanoj skupini (2.500 najbogatijih) točno prenesene?

(C) Je li prikaz stava Alfreda Gantnera vjeran i oslobođen senzacionalizma?

(D) Što nedostaje: širi porezni i politički kontekst švicarskog sustava i ponavljanih „tax the rich” inicijativa?

Analiza

A) „Švicarci odbili veće oporezivanje bogatih” – preširoka generalizacija

Što je točno rečeno?

Naslov tvrdi da su „Švicarci odbili veće oporezivanje bogatih”, sugerirajući opći otpor prema bilo kakvom povećanju poreza za imućne. Tekst, međutim, već u prvom odlomku precizira da se glasalo o konkretnom, vrlo visokom porezu na nasljedstva iznad 50 milijuna franaka, po stopi od 50%. (1) (2)

Što je stvarno bilo na listiću?

Prema službenom objašnjenju inicijative i izvještajima Swissinfoa i Reutersa, prijedlog je: (2) 4,6)

  • uvodio novi federalni porez na nasljedstva i velike darove iznad 50 milijuna CHF
  • ciljao uski krug oko 2.500 najbogatijih
  • namjenski usmjeravao prihod (procijenjeno oko 4 milijarde CHF godišnje) u klimatske projekte.

Drugim riječima, nije se glasalo o svim „porezima za bogate”, nego o jednoj specifičnoj, vrlo agresivnoj varijanti poreza na nasljedstvo.

Retorika i manipulacija

Naslov koristi nekoliko tipičnih novinarskih skraćenica:

  • generalizacija subjekta („Švicarci”) – cijeli narod se homogenizira oko jednog glasanja
  • širenje pojma – „veće oporezivanje bogatih” obuhvaća, u svakodnevnom jeziku, i poreze na dohodak, imovinu, kapitalnu dobit i sl., dok se u stvarnosti radilo o uskom, specifičnom porezu na nasljedstva i darove najbogatijih
  • dramatična dihotomija – bogati vs. ostali, uz dodatni emocionalni sloj u podnaslovu („OGROMNO BOGATSTVO”).

Ovakav naslov nije činjenično pogrešan – riječ je doista o pokušaju da se značajno poveća porezno opterećenje za najbogatije nasljednike – ali bez dodatnog objašnjenja ostavlja prostor za pogrešno razumijevanje: kao da su Švicarci odbili baš svako povećanje poreza na bogate, a ne jednu vrlo specifičnu mjeru.

Ocjena točke A:

Naslov je većinski točan, ali preširoko formuliran i bez objašnjenja može navesti čitatelja na zaključak da Švicarci načelno odbijaju svaki oblik većeg oporezivanja bogatih, a ne konkretan model poreza na nasljedstvo.

B) Brojke: „više od 78%” i „oko 2500 najbogatijih” – ovdje se HINA drži činjenica

Rezultat referenduma

24sata navodi da je „više od 78 posto švicarskih birača odbacio… predloženi porez na nasljedstvo”. Službeni rezultati koje objavljuju Swissinfo i švicarska vlada govore o 78,3% glasova protiv inicijative, uz 43% izlaznosti, pri čemu niti jedan kanton nije glasao „za”. (2) Formulacija „više od 78 posto” stoga je numerički točna, a dodatna napomena da je rezultat gori za inicijativu od predviđanja anketa također je u skladu s Reutersovim navodom da je konačno odbijanje čak nadmašilo očekivanih „dvije trećine protiv”. (2) (3)

Koliko je „superbogatih”?

Članak navodi da oko 2.500 poreznih obveznika u Švicarskoj ima imovinu veću od 50 milijuna franaka, pozivajući se na podatke švicarskih poreznih vlasti. (1) Reuters u tekstovima uoči referenduma navodi da u Švicarskoj ima oko 2.500 poreznih obveznika s imovinom iznad 50 milijuna CHF, ukupno vrijednom oko 500 milijardi franaka. (3) (4) (6). Isto ponavljaju i drugi mediji (The Straits Times, Investing.com) kao sekundarni prenositelji. (6)

Što članku nedostaje?

Iako su brojke točne, nedostaje jedna važna fusnota: Švicarska već ima nasljedne poreze na kantonalnoj razini, pri čemu većina kantona izuzima najbliže članove obitelji, ali oporezuje ostale nasljednike. (5) Bez te informacije, čitatelj može steći dojam da Švicarska uopće nema nikakav porez na nasljedstvo i da je ovo bila prva i jedina šansa da se bogatiji više oporezuju – što nije točno.

Ocjena točke B:

Brojke o rezultatu glasanja i broju najbogatijih prenesene su točno i u skladu s dostupnim podacima. Nedostaje, međutim, objašnjenje sadašnjeg sustava (kantonalni vs. federalni porezi), što bi čitatelju dalo realniju sliku.

C) Milijarder Gantner: „Morate to učiniti”? – retorika je oštrija od izvornika, ali sadržaj odgovara

Što 24sata tvrdi?

Naslov spaja dva motiva: poraz porezne inicijative i poziv švicarskog milijardera Alfreda Gantnera na veće oporezivanje bogatih. U tekstu se navodi da:

  • Gantner smatra da je koncentracija bogatstva globalni problem;
  • ističe da „ne može nekolicina ljudi imati ogromno bogatstvo dok drugi ne znaju kako platiti zdravstveno osiguranje i stanarinu”;
  • drži da porez na nasljedstvo nije dobro rješenje jer se lako zaobilazi;
  • zagovara progresivni porez na bogatstvo: 1% iznad 200 mil. CHF, 1,2% iznad 500 mil., 1,5% iznad milijarde. (1)

Što kažu izvorni intervjui?

Reuters prenosi isti intervju za dnevnik Tages-Anzeiger:

  • Gantner u više navrata govori o „nužnosti” progresivnog poreza na bogatstvo i problemu koncentracije bogatstva;
  • izrijekom kaže da nasljedni porezi „nisu put naprijed” jer ih je lakše izbjeći, ali da uvođenje umičnog, stupnjevitog poreza na bogatstvo jest razumna alternativa
  • potvrđuje i konkretne stope (1%, 1,2%, 1,5%) na vrlo visoka bogatstva (4)

Dakle, sadržajno se HINA/24sata drže izvornog intervjua: Gantner doista zagovara veće oporezivanje najbogatijih kroz progresivni porez na bogatstvo, uz istodobno protivljenje baš ovom modelu poreza na nasljedstvo.

Je li „Morate to učiniti!” fer prijevod?

Izvornik ne citira doslovnu rečenicu „you must do it”, već seriju normativnih izjava („we need progressive wealth taxation”, „it cannot be that…”) kojima Gantner zagovara poreznu reformu. (4) Naslov 24sata parafrazira taj normativni ton u obliku imperativa „Morate to učiniti!”. To jest pojačavanje dramatičnosti, tipično za naslovni prostor, ali ostaje u okviru smisla Gantnerova stava: on zaista tvrdi da je veće oporezivanje velikih bogatstava nužno da bi se smanjila nejednakost.

Ocjena točke C:

Stav Alfreda Gantnera prenesen je većinski točno, uz uobičajeno pojačavanje dramatičnim imperativom u naslovu. Ključna razlika (protivljenje nasljednom porezu, podrška porezu na bogatstvo) jasno je navedena i u članku.

D) Što nedostaje: postojeći porezni sustav, prijašnji referendumi i širi kontekst „tax the rich”

Postojeći porezni sustav

U članku se ne spominje:

  • da Švicarska nema saveznu, ali ima kantonalne poreze na nasljedstvo,
  • da mnogi kantoni oslobađaju najbliže nasljednike, ali oporezuju daljnju rodbinu i treće osobe;
  • da porez na bogatstvo već postoji u određenim kantonima, iako po nižim stopama od onih koje predlaže Gantner. (3) (5) (7)

Bez toga, čitatelj može steći dojam da Švicarska nema nikakve instrumente oporezivanja velikih nasljedstava i bogatstva, što nije točno – predmet referenduma bio je dodatni, visoko ciljani federalni namjenski porez.

Ponavljane „tax the rich” inicijative

Swissinfo podsjeća da ovo nije prvi neuspješni pokušaj jačeg oporezivanja bogatih na saveznoj razini:

  1. je propala inicijativa za uvođenje nacionalne poreza na nasljedstvo
  2. je odbijena inicijativa za poseban porez na kapitalnu dobit

sada je i treća inicijativa (nasljedstva > 50 mil. CHF za klimu) uvjerljivo poražena. (2) (8) To upućuje na obrazac: u nacionalnim referendumima, švicarski birači redovito odbijaju inicijative koje agresivnije ciljaju najbogatije, iako kantoni i općine zadržavaju značajnu autonomiju u oporezivanju. (5) (7) (8)

Demokratski kontekst

Švicarski sustav direktne demokracije omogućuje građanima da relativno često glasaju o vrlo specifičnim, tehničkim poreznim pitanjima. (7) Članak 24sata o tome ne daje nikakvu pozadinu, pa čitatelju koji nije upoznat sa sustavom može izgledati kao da je riječ o iznimnom događaju, a ne o jednom u nizu glasanja o poreznim i socijalnim pitanjima.

Ocjena točke D:

Članak ne sadrži faktografske pogreške, ali propušta ključan kontekst: postojeće kantonalne poreze, prethodne referendume i širi politički obrazac odbijanja „tax the rich” inicijativa. Time čitatelj dobiva ispravne brojke, ali nepotpunu sliku.

Zaključak

Što možemo utvrditi:

  1. Rezultati referenduma – navod da je „više od 78 posto” birača odbilo prijedlog točan je i u skladu sa službenim podacima (78,3% protiv, 43% izlaznosti). (2)
  2. Priroda poreza – članak ispravno navodi da je riječ o 50% porezu na nasljedstvo iznad 50 milijuna franaka, iako ne spominje da se odnosio i na velike darove, niti razjašnjava da Švicarska već ima kantonalne nasljedne poreze. (2) (5)
  3. Broj najbogatijih– podatak o oko 2.500 poreznih obveznika s imovinom većom od 50 milijuna franaka odgovara brojkama švicarskih poreznih vlasti, kako ih prenose Reuters i drugi mediji. (3) (4) (6)
  4. Stav Alfreda Gantnera – prikaz njegova zagovaranja progresivnog poreza na bogatstvo te protivljenja nasljednom porezu jest sadržajno vjernost Reutersovu izvještaju, iako naslovni imperativ „Morate to učiniti!” donekle dramatizira ton. (4)
  5. Širi kontekst – najveći nedostatak teksta jest izostanak objašnjenja švicarskog poreznog mozaika (kantonalni vs. federalni porezi), kao i činjenice da je ovo treća propala inicijativa koja cilja bogate u posljednjem desetljeću. (2) (5) (8)

Članak 24sata/HINA faktografski točno prenosi ključne brojke i osnovnu strukturu prijedloga: radi se o porazu inicijative za 50% porez na nasljedstva iznad 50 milijuna franaka, koji bi pogodio oko 2.500 najbogatijih, te o pozivu milijardera Alfreda Gantnera na progresivni porez na bogatstvo. Istodobno, naslov i okvir koriste generalizaciju („veće oporezivanje bogatih”) bez jasnog razlikovanja između različitih vrsta poreza i bez objašnjenja postojećih kantonalnih rješenja. Nedostaju i informacije o ranijim referendumima i specifičnostima švicarskog sustava. Zbog toga se članak ne može ocijeniti kao potpuno cjelovit i kontekstualiziran, ali osnovne činjenice su točne te mu zato možemo dati ocjenu ,,većinski točno”.

Vidi:

  1. 24sata / HINA. Švicarci odbili na referendumu veće oporezivanje bogatih. Milijarder: Morate to učiniti! 1.12.2025. https://www.24sata.hr/news/svicarci-odbili-na-referendumu-vece-oporezivanje-bogatih-milijarder-morate-to-uciniti-1091803
  2. Wong Sak Hoi G, O’Sullivan D. Swiss voters massively reject inheritance tax, civic duty proposals. SWI swissinfo.ch. 30.11.2025. https://www.swissinfo.ch/eng/swiss-democracy/inheritance-tax-civic-duty-initiatives-headed-for-defeat-as-swiss-cast-ballots/90522356
  3. Luthi A. Swiss voters reject proposed tax on super rich. Reuters. 30.11.2025. https://www.reuters.com/business/swiss-voters-reject-proposed-tax-super-rich-with-79-public-broadcaster-estimates-2025-11-30
  4. Reuters. Swiss wealth tax proposal to test public appetite for redistribution. 28.11.2025. (prenijeli npr. Investing.com, The Straits Times).   https://www.investing.com/news/economy-news/swiss-wealth-tax-proposal-to-test-public-appetite-for-redistribution-4381290
  5. Reuters. Swiss billionaire calls for higher tax on rich. 1.12.2025. Dostupno na:
  6. https://www.reuters.com/business/swiss-billionaire-calls-higher-tax-rich-2025-12-01/
  7. Swissinfo. How Swiss inheritance taxes compare internationally. 11.11.2025. https://www.swissinfo.ch/eng/swiss-politics/how-swiss-inheritance-taxes-compare-internationally/90307227
  8. Swissinfo. How Swiss direct democracy works. (bez datuma ažuriranja navedenog u isječku; pristupljeno 1.12.2025.) https://www.swissinfo.ch/eng/swiss-democracy/how-swiss-direct-democracy-works/89073820
  9. Swissinfo. Why calls to ‘tax the rich’ are loud, popular – and rarely successful. (bez datuma ažuriranja navedenog u isječku; pristupljeno 1.12.2025.).
  10. https://www.swissinfo.ch/eng/democracy/why-dont-voters-want-to-tax-the-super-rich/90479654

„Samo arhiva“ u plamenu: je li doista „nije ugroženo funkcioniranje Porezne uprave“?

Porezna uprava tvrdi da požar arhive u Vjesniku nije poremetio rad jer su izgorjeli „riješeni, a ne aktivni predmeti“ i postoji elektronička evidencija

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

  • „Požar u Vjesnikovu neboderu nije ugrozio funkcioniranje Porezne uprave, s obzirom na to da su u njemu bili uskladišteni dokumenti o riješenim, a ne o aktivnim predmetima“, priopćila je Porezna uprava Ministarstva financija na upit Hine, prenose Index i drugi mediji
  • „Izgorjeli su spisi o završenim predmetima“, navodi se pozivom na Poreznu upravu.
  • Na 7., 8., 9. i 10. katu Vjesnika nalazila se arhiva Porezne uprave; zgrada je bila „prepuna arhivske građe, opreme i papira“

Ovaj članak  iznose navedene tvrdnje, objavljene 18.11.2025., iz sljedećih medija:

  • iz Slobodne Dalmacije (2)
  • iz Indexa  (1)
  • iz Dnevnik.hr (16)
  • iz Večernjeg lista (4)
  • iz Dubrovačkog dnevnika (15)
  • iz HRT Vijesti  (3)
  • iz Poslovnog dnevnika (5)

Implicitna tvrdnja / poruka koju provjeravamo

Iz kombinacije navoda proizlazi poruka da požar nije ozbiljan problem za rad Porezne uprave jer su izgorjeli „stari“, riješeni predmeti i postoji elektronička dokumentacija – odnosno da gubitak te arhive nije osobito bitan za funkcioniranje sustava.

Područje analize

Analiza obuhvaća četiri razine:

  1. Faktografiju događaja – što je potvrđeno o opsegu požara i vrsti dokumentacije koja je izgorjela. (1) (5)
  2. Pravni i arhivski okvir – što hrvatski propisi kažu o arhivskom gradivu, rokovima čuvanja i odgovornosti za njegovu zaštitu. (6) (10)
  3. Tvrdnju da „nije ugroženo funkcioniranje“ – u užem (operativnom) i širem (institucionalna memorija, nadzor, prava građana) smislu.
  4. Značenje gubitka „starih predmeta“ – može li se takav gubitak smatrati „nebitnim“, osobito u kontekstu poreznih postupaka, zastare i vladavine prava. (11) (14)

Ključni pojmovi:

  • Arhivsko gradivo: javno dokumentarno i arhivsko gradivo od interesa za RH, s osobitom zaštitom i posebnim pravilima čuvanja i izlučivanja. (6) (7)
  • Dokumentarno gradivo izvan arhiva: radni i spisovni materijal koji stvaraju tijela državne uprave, s propisanim rokovima čuvanja i procedurama uništavanja. (8) (10)
  • Funkcioniranje Porezne uprave: ovdje prije svega operativna sposobnost redovnog rada (obračun i naplata poreza, podnošenje prijava, izdavanje rješenja), a ne nužno širina dokaznih resursa ili povijesna dokumentacija.

Analiza

1) Što pouzdano znamo o požaru i arhivi?

Sve dostupne vijesti – HRT, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Poslovni dnevnik i Index – oslanjaju se na iste izvore: priopćenja Ministarstva prostornog uređenja i Porezne uprave te izjave dužnosnika na licu mjesta. (1) (5)

Konzistentno se navodi:

  • da je dio Vjesnikovog nebodera korišten za smještaj arhive nekoliko ministarstava, uključujući Poreznu upravu
  • da je Porezna uprava koristila 7.–10. kat za svoju arhivu
  • da su, prema izjavi Porezne, izgorjeli spisi „o završenim predmetima“, odnosno o predmetima koji nisu aktivni. (2) (5)

Nijedan od ovih izvještaja ne sadrži:

  • popis vrsta predmeta (npr. porez na dohodak, PDV, porez na dobit, postupci nadzora)
  • vremenski raspon (koje godine, koliko unatrag)
  • razradu je li riječ o dokumentima s trajnim rokom čuvanja ili o spisima čiji je rok istekao
  • podatke o tome postoje li za SVE te spise digitalne ili mikrofilmirane preslike.

Dakle, činjenična jezgra – da je doista gorjela arhiva Porezne uprave i da su uništeni papiri o „riješenim predmetima“ – temelji se isključivo na informacijama Porezne uprave, ali je prenose više neovisnih medija, bez kontra-izjava. (2) (5) Za ozbiljniji sud o razmjerima štete nedostaju ključni podaci: godina nastanka predmeta, vrste postupaka, odnos „papir vs. digitalno“ i eventualne ranije procjene rizika za tu arhivu.

2) Pravni i arhivski okvir: što znači „arhivsko gradivo“ i „riješeni predmet“

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima propisuje da je arhivsko gradivo od interesa za RH i uživa osobitu zaštitu. Njime se uređuju zaštita, obrada, dostupnost i korištenje gradiva te obveze stvaratelja i imatelja – među njima i tijela državne uprave. (6) (7) Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva definira kako javnopravna tijela organiziraju spise, određuju rokove čuvanja po kategorijama te kada i kako smiju izlučiti gradivo (uništiti ga) uz suglasnost nadležnog arhiva. (8) (10)

U praksi to znači:

  • „Riješen predmet“ nije isto što i nepotrebna dokumentacija. Spis se smatra zaključenim, ali mu se tek tada počinje računati rok čuvanja, često u trajanju od više godina, a za dio gradiva i trajno. (10) (13)
  • Za porezne predmete, Opći porezni zakon predviđa jedinstveni šestogodišnji rok zastare prava na utvrđivanje porezne obveze i naplate, računajući od isteka godine u kojoj je obveza nastala. (11) (12)
  • Rokovi čuvanja računovodstvene i porezne dokumentacije u praksi su, prema stručnim tumačenjima, najčešće 10 i više godina, upravo da bi se pokrilo razdoblje zastare i dodatne revizijske potrebe. (13) (14)

Dakle, „arhivsko gradivo“ i „riješeni predmeti“ u kontekstu Porezne uprave vrlo vjerojatno obuhvaćaju:

  • spise za koje još nije istekao rok zastare porezne obveze
  • spise koji imaju trajan ili vrlo dug rok čuvanja zbog mogućih sudskih postupaka, kaznenih istraga, revizija ili povijesne vrijednosti
  • dokumente koji, iako nisu potrebni za svakodnevni rad šaltera, ostaju pravno i dokazno relevantni

To izravno dovodi u pitanje interpretaciju da je riječ o nečemu „sporednom“ ili „nebitnom“, makar se formalno radi o „završenim“ predmetima.

3) Tvrdnja „nije ugroženo funkcioniranje Porezne“: u užem i širem smislu

Priopćenje Porezne uprave fokusirano je na operativni aspekt: mogućnost da nastavi obavljati svakodnevne poslove. U tom kontekstu navode dvije ključne činjenice:

  1. da su izgorjeli papiri „riješenih, a ne aktivnih predmeta“
  2. da Porezna uprava „od 2018. godine predmete vodi i u elektroničkom obliku“ (1) (2)

Ove tvrdnje treba staviti u okvir Uredbe o uredskom poslovanju. Ta uredba propisuje da javnopravna tijela poslove vode kroz informacijske sustave uredskog poslovanja i da se službeno dopisivanje treba obavljati primarno elektroničkim putem. (8) (9)

U prijevodu:

  • već godinama postoji obveza elektroničkog vođenja spisa i razmjene dokumenata;
  • Porezna, kao centralno porezno tijelo, u takvom sustavu u pravilu drži aktualne predmete i ključne podatke;
  • papirnati spisi u arhivi služe kao izvornik ili dopuna – važna, ali ne nužno presudna za svakodnevni rad.

Nigdje se ne navodi da su IT sustavi Porezne uprave stradali. Iz dostupnih informacija nema indikacija da su porezne prijave, ePorezna, sustavi naplate ili drugi ključni servisi bili prekinuti. (1) (3)

U tom užem, operativnom smislu, tvrdnja da „funkcioniranje Porezne uprave nije ugroženo“ djeluje uvjerljivo:

  • aktualni postupci i komunikacija s poreznim obveznicima odvijaju se preko informacijskih sustava;
  • gubitak arhive riješenih predmeta ne sprječava Poreznu da danas obračuna porez, provodi nadzor ili izdaje nova rješenja.

No, problem nastaje ako se „funkcioniranje“ shvati u širem smislu:

  • mogućnost da se stari predmeti ponovno otvore (npr. zbog kaznenih istraga, revizije, ustavnih tužbi)
  • mogućnost da Porezna i druga tijela (DORH, USKOK, sudovi, Državna revizija) rekonstruiraju postupanje u osjetljivim slučajevima
  • institucionalna memorija i povijesna dokumentacija o poreznoj politici i praksi

U tom širem smislu:

  • gubitak izvornika (papirnatih spisa, priloga, bilješki) može značajno oslabiti dokaznu poziciju države ili građana u budućim sporovima;
  • digitalni zapisi, ako postoje, možda ne obuhvaćaju sve priloge (npr. originalne ugovore, rješenja drugih tijela, interne bilješke) ili nisu propisno ovjereni;
  • nije poznato je li cjelokupno starije gradivo (prije pune digitalizacije) u cijelosti skenirano.

Dakle, iako je tvrdnja o neugroženom svakodnevnom radu Porezne uglavnom utemeljena, ona ne govori ništa o gubitku dokaznih i povijesnih kapaciteta institucije.

4) Je li „nije bitno što su izgorjeli stari predmeti“ održiva tvrdnja?

Formalno, Porezna uprava nigdje eksplicitno ne kaže da „nije bitno“ – ali se takva poruka jasno sugerira kombinacijom tri elementa:

  • naglasak na tome da je riječ o „arhivskoj građi“;
  • isticanje da su u pitanju „riješeni, a ne aktivni predmeti“;
  • smirujuća poruka da „nije ugroženo funkcioniranje“ zahvaljujući elektroničkom vođenju predmeta. (1) (2) (4) (5)

Kada se to usporedi s pravnim i arhivskim standardima, takva implicitna relativizacija gubitka arhive nije održiva:

  • Arhivsko gradivo nije „smeće“
  • Zakon izričito kaže da je arhivsko gradivo od posebnog interesa za RH i uživa osobitu zaštitu. (6) (7) Gubitak takvog gradiva, čak i ako je riječ o „riješenim predmetima“, predstavlja ozbiljan incident, a ne banalnu štetu.
  • Zastara je duga, a odgovornost šira od Porezne
  • Opći porezni zakon predviđa šestogodišnji rok zastare prava na utvrđivanje porezne obveze i naplate, a u složenim slučajevima (npr. međunarodne transakcije, povezane osobe) nadzori se mogu provoditi upravo za starija razdoblja. (11) (12)
  • Osim toga, porezni spisi često su relevantni i za kazneni progon, građanske parnice, upravne sporove i revizije – i nakon isteka porezne zastare.
  • Digitalno nije automatski adekvatna zamjena
  • Uredba o uredskom poslovanju i pravilnici o dokumentarnom gradivu potiču digitalizaciju, ali i naglašavaju obvezu osiguranja čitljivosti i vjerodostojnosti podataka tijekom cijelog roka čuvanja. (8) (10) (14)

Pritom nije javno poznato:

  • jesu li svi „stari predmeti“ koji su izgorjeli u potpunosti digitalizirani?
  • jesu li digitalne kopije pravno jednako jake kao izvornici u svim potencijalnim sporovima?
  • je li prošla procedura izlučivanja gradiva (uz suglasnost nadležnog arhiva) za ono što je eventualno smjelo biti uništeno? (8) (10)

Demokratski i povijesni aspekt

Arhive poreznih i drugih financijskih predmeta služe i kao resurs za nadzor nad državom: novinari, istraživači, povjesničari i nevladine organizacije koriste takvo gradivo za analizu prakse oporezivanja, eventualnih pogodovanja i nepravilnosti. (6) (7)

Njihov fizički nestanak – bez jasnog i javno dokumentiranog plana digitalnog očuvanja – objektivno smanjuje transparentnost.

Sve to upućuje na zaključak:

  • operativno, Porezna može nastaviti raditi i bez dijela papirnate arhive, osobito ako su aktivni predmeti i IT sustavi neoštećeni;
  • institucionalno i demokratski, gubitak arhivskog gradiva jest ozbiljan i nije ga moguće bez ostatka svesti na „nije bitno, sve je ionako u kompjuteru“.

Zaključak

Primarna tvrdnja iz članka Indexa (preuzeta od Hine) – da požar arhive Porezne uprave u Vjesniku nije ugrozio funkcioniranje Porezne uprave jer su izgorjeli spisi „riješenih, a ne aktivnih predmeta“, a predmeti se od 2018. vode i elektronički – u užem, operativnom smislu je uglavnom točna. Nema indicija da je svakodnevni rad Porezne uprave bio prekinut, a pravni okvir doista potiče elektroničko vođenje spisa. (1) (3) (8) (11)

Međutim, implicitna poruka da je gubitak „starih“, arhiviranih predmeta time nebitan nije u skladu s arhivskim i poreznim propisima: arhivsko gradivo uživa posebnu zaštitu, rokovi čuvanja su dugi, a takvi spisi imaju trajnu dokaznu, pravnu i povijesnu vrijednost. (6) (7) (10) (14). Tvrdnja da požar nije ugrozio svakodnevno funkcioniranje Porezne uprave utemeljena je na dostupnim podacima i zakonskom okviru digitalizacije, ali istovremeno podcjenjuje ozbiljnost gubitka arhivskog gradiva i ne daje potpunu sliku dugoročnih posljedica po prava građana, dokazne kapacitete države i institucionalnu memoriju. Time ovom članku možemo dati ocjenu ,,većinski točno”.

Vidi:

  1. Index Vijesti. U Vjesniku je bila arhiva Porezne. „Tu su bili riješeni, a ne aktivni predmeti“. 18.11.2025. Dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-vjesniku-je-bila-arhiva-porezne-nije-ugrozeno-funkcioniranje/2731821.aspx
  2. Slobodna Dalmacija / Hina. Požar u Vjesniku: gorjela i arhiva Porezne uprave, tamo su skladištili dokumente; poznato je li ugroženo funkcioniranje. 18.11.2025. Dostupno na: https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/pozar-u-vjesniku-gorjela-i-arhiva-porezne-uprave-tamo-su-skladistili-dokumente-poznato-je-li-ugrozeno-funkcioniranje-1518676 slobodnadalmacija.hr
  3. HRT Vijesti / Hina. Požarom zahvaćene arhive Porezne uprave i Ministarstva graditeljstva. 18.11.2025. Dostupno na: https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-vjesniku-izgorjela-arhiva-ministarstva-graditeljstva-i-drzavne-imovine-12433167
  4. Večernji list. Simbol hrvatskog novinarstva život je počeo u poplavi, završio u požaru. 18.11.2025. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/zagreb/simbol-hrvatskog-novinarstva-zivot-je-poceo-u-poplavi-zavrsio-u-pozaru-1908770
  5. Poslovni dnevnik. Tko je vlasnik Vjesnika? Gorjela i arhiva Porezne, rušenje realnije od obnove. 18.11.2025. Dostupno na: https://www.poslovni.hr/hrvatska/gorjela-arhiva-porezne-rusenje-realnije-od-obnove-4511904
  6. Narodne novine. Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (NN 61/18, 98/19, 114/22, 36/24). Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_61_1265.html 
  7. Hrvatski državni arhiv. Arhivski propisi. Dostupno na: http://www.arhiv.hr/Arhivska-sluzba/Arhivski-propisi 
  8. Narodne novine. Uredba o uredskom poslovanju (NN 75/21). Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_75_1415.html
  9. Ministarstvo pravosuđa i uprave. Uredsko poslovanje – informacije o primjeni Uredbe o uredskom poslovanju. Dostupno na: https://mpudt.gov.hr/o-ministarstvu/ustrojstvo-6300/uprava-za-politicki-sustav-i-opcu-upravu/uredsko-poslovanje-26231/26231
  10. Narodne novine. Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva (NN 105/20). Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2020_09_105_1963.html 
  11. Narodne novine / Zakon.hr. Opći porezni zakon (važeći tekst). Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/100/opci-porezni-zakon 
  12. Edusinfo. Tumačenje prijelaznih odredbi novog Općeg poreznog zakona. 22.09.2021. Dostupno na: https://www.edusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/47478
  13. RIF. Pregled rokova i način čuvanja poslovne dokumentacije. 18.06.2023. Dostupno na: https://www.rif.hr/pregled-rokova-i-nacin-cuvanja-poslovne-dokumentacije-4 
  14. Porezna uprava RH. Čuvanje dokumentacije za utvrđivanje i plaćanje poreza – mišljenje. Dostupno na:https://porezna-uprava.gov.hr/Misljenja/Detaljno/597
  15. Dubrovački dnevnik. Tko je zapravo vlasnik zgrade Vjesnika i kakva joj je budućnost? 18.11.2025. Dostupno na: https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/hrvatska/tko-je-zapravo-vlasnik-zgrade-vjesnika-i-kakva-joj-je-buducnost
  16. Dnevnik.hr. Požar u Vjesnikovu neboderu nije ugrozio funkcioniranje Porezne uprave. 18.11.2025. Dostupno na: https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pozar-u-vjesnikovu-neboderu-nije-ugrozio-funkcioniranje-porezne-uprave—946965.html