Ogromna promjena za umirovljenike od 1. siječnja ili samo korekcija pravila?

Dnevno.hr najavljuje velike promjene za umirovljenike od 1. siječnja 2026., ali ne razlikuje uvijek zakonski usvojene mjere od političkih obećanja. Analiziramo što zaista stupa na snagu, koga obuhvaća i jesu li iznesene brojke vjerodostojne.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Iz članka koji prenosi Dnevno.hr, prema dostupnom sažetku i citatima iz drugih medija, proizlazi poruka da od 1. siječnja 2026. invalidske mirovine rastu za 10%, ukida se penalizacija za prijevremene umirovljenike koji imaju 70 ili više godina (oko 137 tisuća ljudi), uvodi se godišnji dodatak na mirovinu te se najavljuje ukidanje poreza na sve mirovine kroz novi porezni zakon u 2026. godini. (1) Sve se predstavlja kao “ogromna promjena” za umirovljenike, uz ograničeno naglašavanje uvjeta i provedbenih rokova. Članak se oslanja na izjave predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika Veselka Gabričevića dane za N1 i prenesene u više medija. U tekstu se spominje i izjava: “U 2026. godini ide novi zakon o porezima, i u tom zakonu ima jedna stavka, bit će članak u kojem će biti ukinuti porezi na sve mirovine.” (Veselko Gabričević za N1, preneseno u više medija i citirano u članku Dnevno.hr). (2) (5) (6) (7)

Područje analize

Od 1. srpnja 2025. na snazi je novi Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 96/25), kojim se uvode izmjene usmjerene na povećanje mirovina i poticanje duljeg ostanka u svijetu rada. (3) (4) Mjere koje se u javnosti ističu za 1. siječnja 2026. odnose se na povećanje invalidskih mirovina, ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike nakon navršene 70. godine života te širenje mogućnosti rada uz isplatu mirovine. Službene informacije objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) kroz obavijesti o izmjenama i redovite statističke publikacije. U isto vrijeme, u istupima predstavnika HSU-a iznose se procjene da će “više od 200 tisuća” korisnika invalidskih mirovina dobiti povišicu od 10%, a 137 tisuća prijevremenih umirovljenika starijih od 70 godina u prosjeku 55 eura veću mirovinu nakon ukidanja penalizacije. (2) (5) (6) (7)

U paket promjena često se uključuje i godišnji dodatak na mirovinu od 6 eura po godini staža, uveden posebnim zakonom, s prvom isplatom u prosincu 2025., ali se u medijskim prikazima nerijetko navodi zajedno s mjerama “od Nove godine”. Uz to, najavljeno je i ukidanje poreza na mirovine kroz novi porezni zakon. Dio javnih nastupa taj element prikazuje kao dovršen politički cilj, dok proračunske i fiskalne analize upućuju da je dinamika provedbe podložna promjenama. (7) (11) (15)

Analiza se vodi kroz četiri pitanja:

  1.  Što prema zakonu i HZMO-u stupa na snagu 1. siječnja 2026.?
  2. Jesu li brojke o broju korisnika i visini povišica realne?
  3. Kako je tretirano ukidanje poreza na mirovine i što je u tom trenutku formalno odlučeno?
  4. Koliki je stvarni razmjer promjena u odnosu na ukupni sustav i životni standard umirovljenika?

Analiza

1. Što se zaista mijenja 1. siječnja 2026.?

Prema obavijesti HZMO-a, tri mjere započinju s primjenom od 1. siječnja 2026. (3) Prva je povećanje invalidskih mirovina. Mirovinski faktori za invalidske mirovine mijenjaju se tako da se kod potpune invalidnosti faktor povećava s 1,0 na 1,1, a kod djelomične s 0,8 na 0,9. To u praksi odgovara povećanju približno 10% za većinu korisnika invalidskih mirovina. HZMO navodi da se preračun provodi od 1. siječnja te da novi iznosi trebaju biti isplaćeni najkasnije do 31. ožujka 2026. (3)

Druga je promjena vezana uz prijevremene starosne mirovine nakon 70. godine života. ZOMO propisuje da se nakon navršene dobne granice za starosnu mirovinu više ne primjenjuje smanjeni polazni faktor, nego se prijevremena mirovina preračunava kao redovita starosna. To obuhvaća i osobe koje su 70 godina navršile ranije, ali im je mirovina i dalje trajno umanjena. HZMO potvrđuje da će se preračun provoditi po službenoj dužnosti od 1. siječnja, uz dovršetak najkasnije do kraja ožujka 2026. (3) (8)

Treća je širenje mogućnosti rada uz mirovinu. Proširuju se kategorije umirovljenika koji mogu raditi do punog radnog vremena uz isplatu dijela mirovine, uključujući starosne i prijevremene umirovljenike te korisnike obiteljske i dijela obiteljske mirovine. Uvodi se i pravilo za korisnike invalidske mirovine, kojima se omogućuje rad do 3,5 sata dnevno uz zadržavanje invalidske mirovine. (3) (8) (9)

Prema tome, datum 1. siječnja 2026. doista predstavlja početak primjene više zakonskih mjera. Ono što u medijskim prikazima često izostaje jest provedbena dinamika: dio korisnika neće dobiti uvećane isplate već u siječnju, jer se preračuni provode tijekom prva tri mjeseca 2026., a razlika se potom isplaćuje retroaktivno. Taj detalj mijenja očekivanja o “kada novac sjeda”, ali ne mijenja činjenicu da pravila stupaju na snagu s početkom godine.

2. Brojevi: 200 tisuća, 137 tisuća i 55 eura

Dnevno.hr prenosi brojke koje se pojavljuju u istupima Veselka Gabričevića i u drugim medijima. (2) (5) (6) (7) Ključne procjene su da “preko 200.000” korisnika invalidskih mirovina dobiva oko 10% veće iznose, da se penalizacija briše za 137 tisuća prijevremenih umirovljenika starijih od 70 godina uz prosjek od oko 55 eura više te da godišnji dodatak od 6 eura po godini staža obuhvaća oko 1,23 milijuna korisnika uz trošak oko 210 milijuna eura HZMO navodi da je u travnju 2025. bilo oko 1,23 milijuna korisnika mirovina, a prosječna mirovina iznosila je oko 572 eura (bez međunarodnih ugovora 644 eura). (9) U srpnju 2025. bilo je oko 82.900 korisnika invalidskih mirovina prema općem zakonu, uz prosjek oko 437 eura, dok je kategorija “starosna mirovina prevedena iz invalidske” brojila oko 62.800 korisnika uz prosjek oko 585 eura. (10) (14) Mirovina.hr, pozivajući se na HZMO, navodi da bi povećanje od 10% moglo obuhvatiti oko 160.000 korisnika invalidskih mirovina (uključujući i prevedene u starosnu), uz prosječno povećanje oko 43 eura. (11) (16) (17) Zbog toga se brojka “više od 200 tisuća” teško potvrđuje kroz javno istaknute HZMO-ove prikaze, dok se procjena od oko 160 tisuća pojavljuje kao češći referentni okvir u izvorima koji se pozivaju na HZMO. Razlika može proizlaziti iz različitog obuhvata kategorija i različitog trenutka mjerenja, ali članak Dnevno.hr ne daje dodatno objašnjenje koje bi čitatelju omogućilo provjeru zašto se koristi viša brojka. Za broj 137 tisuća prijevremenih umirovljenika starijih od 70 godina ne postoji zasebna javna tablica u navedenim izvorima, ali HZMO navodi da je u rujnu 2025. bilo oko 177 tisuća korisnika prijevremenih starosnih mirovina. (12) U tom okviru, procjena da se velika većina prijevremenih umirovljenika nalazi u starijim dobnim skupinama djeluje kompatibilno s ukupnim brojem, iako ostaje riječ o procjeni, a ne službeno objavljenoj strukturi po dobi. Prosječno povećanje od 55 eura nakon ukidanja penalizacije također je u skladu s okvirnim izračunom. Ako prosječna prijevremena mirovina iznosi oko 632 eura, a penalizacija se kod dijela korisnika kreće oko 10–15%, uklanjanje umanjenja može rezultirati povećanjem u rasponu desetaka eura, često oko 50–80 eura, ovisno o individualnim parametrima. (12) (18) Kod godišnjeg dodatka, podaci o 6 eura po godini staža, trošku oko 210 milijuna eura i obuhvatu približno 1,23 milijuna korisnika pojavljuju se u javno dostupnim izjavama i medijskim navodima koji se pozivaju na sustavske podatke. (5) (10) (19) Taj dio je numerički konzistentan s ukupnim brojem korisnika mirovina.

3. Ukidanje poreza na mirovine: usvojeno ili najavljeno

Dnevno.hr prenosi Gabričevićevu tvrdnju da će se u 2026. donijeti novi porezni zakon kojim će se ukinuti porezi na sve mirovine, te taj element prikazuje kao dio paketa mjera koji se veže uz promjene “od 1. siječnja”. (1) (2) (5) (7) Ovdje je presudno razlikovati sadržaj važećih propisa od političkih najava. Postoje javne objave i priopćenja HSU-a u kojima se ukidanje poreza opisuje kao ostvarenje programskog cilja i najavljuje kroz budući zakon. (20) Istodobno, proračunske i porezne analize u medijima upućuju da se porezne mjere mogu odgađati i revidirati te se spominje mogućnost pomicanja rokova. (15) Uz to, dostupni podaci govore da porez na mirovine predstavlja značajan prihod, posebno za lokalne jedinice, što objašnjava zašto je pitanje politički i fiskalno osjetljivo. (13) U trenutku pisanja analiziranog teksta, u navedenim izvorima ne pojavljuje se objavljen konačni tekst poreznog propisa u Narodnim novinama kojim bi ukidanje poreza na sve mirovine već bilo provedeno. Stoga se ukidanje poreza u tom trenutku može opisati kao najava, a ne kao već primijenjeno pravilo. Kada se najavljeno ukidanje poreza prezentira uz mjere koje su već ugrađene u ZOMO i opisane kroz obavijest HZMO-a, granica između “doneseno” i “najavljeno” postaje manje vidljiva. Posljedica je da čitatelj može steći dojam jednake izvjesnosti za sve elemente paketa, iako se radi o različitim razinama normativne potvrđenosti.

4. Razmjer promjena u kontekstu sustava

Formulacija “ogromna promjena” pripada vrijednosnoj procjeni, a ne provjerljivoj činjenici, no razmjer se može procijeniti kroz broj korisnika i prosječne iznose. HZMO navodi da je u travnju 2025. bilo oko 1,23 milijuna korisnika mirovina, s prosječnom mirovinom oko 572 eura (bez međunarodnih ugovora 644 eura). (9) Iz drugih javnih izvora proizlazi da velik dio umirovljenika i dalje živi uz relativno niske iznose, pri čemu je rizik siromaštva starijih osoba važan društveni indikator. (13) (14) U tom kontekstu, povećanje invalidskih mirovina za približno 10% i ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina nakon 70. godine imaju konkretan učinak za dio populacije. Za prosječnu invalidsku mirovinu oko 419 eura, rast od 10% znači približno 40–45 eura mjesečno. (11) (16) (17) Kod dijela prijevremenih umirovljenika preračun može donijeti i više, ovisno o visini penalizacije. (12) (18) Istodobno, promjene nisu jednako raspodijeljene. Umirovljenici koji nisu u skupinama obuhvaćenima ovim ciljanim mjerama neće dobiti “posebno povećanje” u siječnju osim redovitih mehanizama usklađivanja. Godišnji dodatak od 6 eura po godini staža predstavlja jednokratnu isplatu, a ne trajno povećanje mjesečne mirovine. (10) (19) Zbog toga se opis reforme kao “ogromne” može razumjeti kao naglašavanje pozitivnih učinaka za specifične skupine, ali taj opis ne obuhvaća jednakim intenzitetom cjelokupnu populaciju umirovljenika niti rješava temeljni problem niskih mirovina za velik broj korisnika.

Zaključak

Članak Dnevno.hr prenosi poruku da od 1. siječnja 2026. na snagu stupaju mjere koje donose povećanja i nova prava (povećanje invalidskih mirovina, ukidanje penalizacije nakon 70. godine te šire mogućnosti rada uz mirovinu), uz isticanje godišnjeg dodatka i najave ukidanja poreza na mirovine. (1) (2) (3) (5) (7) Usporedba sa službenim i javno dostupnim izvorima pokazuje da mjere vezane uz invalidske mirovine, ukidanje penalizacije i rad uz mirovinu jesu dio ZOMO-a i započinju s primjenom 1. siječnja 2026., uz provedbene preračune koji se, prema HZMO-u, dovršavaju najkasnije do kraja ožujka 2026. (3) (8) Procjene o 137 tisuća korisnika prijevremenih mirovina starijih od 70 godina i prosječnom povećanju od 55 eura uklapaju se u okvir koji je moguće obrazložiti dostupnim prosjecima, iako se radi o zaokruženim procjenama, a ne javno objavljenoj evidenciji po dobi. (12) (18) Procjena “preko 200 tisuća” korisnika invalidskih mirovina koji dobivaju povećanje nije jasno potkrijepljena u prikazima koji se u izvorima pripisuju HZMO-u, gdje se češće navodi okvir oko 160 tisuća. (11) (16) (17) Ukidanje poreza na mirovine u trenutku objave analiziranog sadržaja ostaje u statusu najave, bez navedenog važećeg poreznog propisa koji bi ga već proveo. (15) (20)

Ukupno gledano, ključni dio članka o promjenama od 1. siječnja jest usklađen s onim što stoji u zakonu i službenim obavijestima, ali je dojam “ogromnosti” pojačan kroz optimističnije brojke i spajanje zakonski usvojenih mjera s poreznom najavom koja tada još nema status važeće norme. Time, ovom članku možemo dati ocjenu ,,većinski točno”. Opisane zakonske promjene doista stupaju na snagu i donose vidljiv učinak dijelu umirovljenika, no broj korisnika invalidskih mirovina vjerojatno je prikazan previsoko, a ukidanje poreza na mirovine prezentira se čvršće nego što to u tom trenutku omogućuju važeći propisi.

Vidi:

  1. Dnevno.hr. Od 1. siječnja novo pravilo za umirovljenike stupa na snagu, promjena je ogromna. 9. prosinca 2025. https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/od-1-sijecnja-novo-pravilo-za-umirovljenike-stupa-na-snagu-promjena-je-ogromna-3149691
  2. N1 Hrvatska. Što čeka umirovljenike od 1. siječnja? Brisanje penalizacije za 137.000 korisnika, ukidanje poreza na mirovine. 9. prosinca 2025. https://n1info.hr/biznis/sto-ceka-umirovljenike-od-1-sijecnja-brisanje-penalizacije-za-137000-korisnika-ukidanje-poreza-na-mirovine/
  3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju – obavijest o ključnim izmjenama u mirovinskom sustavu. https://www.mirovinsko.hr/hr/novi-zakon-o-mirovinskom-osiguranju-obavijest-o-kljucnim-izmjenama-u-mirovinskom-sustavu/4049
  4. Zakon o mirovinskom osiguranju. Narodne novine 96/25. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_06_96_1305.html
  5. Poslovni dnevnik. Evo što čeka umirovljenike od 1. siječnja: Mnogi će osjetiti blagodati novog zakona. 10. prosinca 2025. https://www.poslovni.hr/hrvatska/evo-sto-ceka-umirovljenike-od-1-sijecnja-mnogi-ce-osjetiti-blagodati-novog-zakona-4515509
  6. Nacional.hr. Neki su zadovoljni: Evo što čeka umirovljenike od 1. siječnja. 9. prosinca 2025. https://www.nacional.hr/neki-su-zadovoljni-evo-sto-ceka-umirovljenike-od-1-sijecnja
  7. MojeVrijeme. Gabričević: Stižu blagodati, rast će mirovine, godišnji dodatak je primjeren. 9. prosinca 2025. https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2025/12/gabricevic-stizu-blagodati-rast-ce-mirovine-godisnji-dodatak-je-primjeren
  8. Mirovina.hr. SUH dao primjedbe na mirovinsku reformu; pogledajte koje sve izmjene traže. 15. travnja 2025. https://www.mirovina.hr/mirovine/suh-dao-primjedbe-na-mirovinsku-reformu-pogledajte-koje-sve-izmjene-traze/
  9. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Pregled osnovnih podataka o stanju u sustavu mirovinskog osiguranja za travanj 2025. https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/statistika/Osnovni-podatci-2025/osnovni-podatci-2025-05-HR.pdf?vel=1086991
  10. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Pregled osnovnih podataka o stanju u sustavu mirovinskog osiguranja za srpanj 2025. https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/statistika/Osnovni-podatci-2025/HR_Osnovni_podaci_srpanj_2025_isplata_u_kolovozu_2025.pdf?vel=1085298
  11. Mirovina.hr. Invalidske mirovine rast će za deset posto: Evo tko će dobiti povećanje. 11. ožujka 2025. https://www.mirovina.hr/mirovine/invalidske-mirovine-rast-ce-za-deset-posto-evo-tko-ce-dobiti-povecanje/
  12. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Pregled osnovnih podataka o stanju u sustavu mirovinskog osiguranja za rujan 2025. https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/statistika/Osnovni-podatci-2025/osnovni-podatci-2025-10-HR.pdf?vel=1086258
  13. Nacional.hr. Porez na sirotinju: plaćat će ga više od polovice umirovljenika, limit od 600 eura je sramotan. 22. studenoga 2025. https://www.nacional.hr/porez-na-sirotinju-placat-ce-ga-vise-od-polovice-umirovljenika-limit-od-600-eura-je-sramotan
  14. Državni zavod za statistiku. Social protection in Republic of Croatia 2023 – ESSPROS methodology. Zagreb: DZS. https://podaci.dzs.hr/media/15whdmvr/psz-2025-3-1-social-protection-in-republic-of-croatia-2023-esspros-methodology.pdf
  15. Poslovni dnevnik. U 8 posto većem proračunu nema rasterećenja plaća, osobni odbitak ostaje 600 eura. 20. studenoga 2025. https://www.poslovni.hr/hrvatska/u-8-posto-vecem-proracunu-nema-rasterecenja-placa-osobni-odbitak-ostaje-600-eura-4512108
  16. Mirovina.hr. Invalidskih mirovina s godinama sve manje: Rast će za deset posto, a tu je i opcija rada. 10. rujna 2025. https://www.mirovina.hr/mirovine/invalidskih-mirovina-s-godinama-sve-manje-rast-ce-za-deset-posto-a-tu-je-i-opcija-rada/
  17. N1 Hrvatska. Koliko iznose invalidske mirovine? Najviše umirovljenika s najnižim iznosima. 8. srpnja 2025. https://n1info.hr/biznis/koliko-iznose-invalidske-mirovine-najvise-umirovljenika-s-najnizim-iznosima-ovo-je-prosjek/
  18. Povjerenstvo za fiskalnu politiku. Mjesečna informacija PFP br. 6., rujan 2025. https://pfp.hr/hr/dogadanja/novosti/mjesecna-informacija-br-6,110.html
  19. Mirovina.hr. Ivo Bulaja (HZMO) otkrio kada će stići godišnji dodatak: Evo što u slučaju pojedinih vrsta mirovina. 2. prosinca 2025. https://www.mirovina.hr/mirovine/ivo-bulaja-hzmo-otkrio-kada-ce-stici-godisnji-dodatak-evo-sto-u-slucaju-pojedinih-vrsta-mirovina/
  20. HSU. HSU postigla cilj – 2026. ukinut će se porez na mirovine. 1. listopada 2025. https://hsu.hr/aktivnosti/hsu-postigla-cilj-2026-ukinut-ce-se-porez-na-mirovine/

“Švicarci odbili veće oporezivanje bogatih”: istina, ali puno uža nego što naslov sugerira

HINA-in tekst vjerno prati Reutersove informacije o švicarskom referendumu, ali generalizirajući naslov i manjak poreznog konteksta ostavljaju čitatelja s pojednostavljenom slikom.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

24sata/HINA, 1.12.2025. u svom članku prenose sljedeće:

  1. „Švicarci odbili na referendumu veće oporezivanje bogatih.” (1)
  2. „Više od 78 posto švicarskih birača odbacio je u nedjelju na referendumu predloženi porez na nasljedstvo…” – opis rezultata glasanja. (1)
  3. „Oko 2500 poreznih obveznika u zemlji ima imovinu vrijednu više od 50 milijuna franaka, prema podacima švicarskih poreznih vlasti.” (1)
  4. „Potrebno nam je progresivno oporezivanje bogatstva” – stav milijardera Alfreda Gantnera, uz prijedlog stopa od 1%, 1,2% i 1,5% na vrlo visoka bogatstva. (1)
  5. „Gantner… na 1045. mjestu Forbesove liste milijardera za 2025. s neto vrijednošću 3,5 mlrd dolara.” (1)

Područje analize

Tekst 24sata prenosi HINA-inu vijest temeljenu na agencijskom izvještaju Reutersa o švicarskom referendumu održanom 30. studenoga 2025. Riječ je o narodnoj inicijativi kojom je mladež švicarske Socijaldemokratske stranke (JUSO) tražila uvođenje 50-postotnog poreza na nasljedstva i darove iznad 50 milijuna švicarskih franaka, pri čemu bi prihod bio usmjeren u projekte za borbu protiv klimatskih promjena. (2) (4) Prema službenim rezultatima, 78,3% birača glasalo je protiv inicijative, uz izlaznost od 43%, a nijedan kanton nije je podržao. (2) Švicarski javni servis i portal Swissinfo to opisuju kao „masivno” odbacivanje, veće nego što su sugerirale ankete. (2)

Važno je pritom razumjeti kontekst:

  • Švicarska već ima poreze na nasljedstva – ali na kantonalnoj razini, dok na saveznoj razini ne postoji opći porez na nasljedstvo. (3) (5)
  • Inicijativa je ciljala vrlo uzak sloj najbogatijih: oko 2.500 poreznih obveznika s imovinom većom od 50 milijuna franaka, s ukupnim bogatstvom od približno 500 milijardi franaka. (4) (6)
  • Iste izborne nedjeljei glasalo se i o prijedlogu uvođenja obvezne civilne službe” za sve građane, koji je također uvjerljivo odbijen. (2)

Članak 24sata dodatno ističe izjave švicarskog milijardera Alfreda Gantnera, suosnivača investicijske tvrtke Partners Group, koji nakon poraza inicijative poziva na progresivni porez na bogatstvo kao alternativu porezu na nasljedstvo. (4)

U analizi se fokusiramo na četiri kuta:

(A) Je li naslov „Švicarci odbili veće oporezivanje bogatih” faktografski i kontekstualno   korektan?

(B) Jesu li brojke o rezultatu i ciljanoj skupini (2.500 najbogatijih) točno prenesene?

(C) Je li prikaz stava Alfreda Gantnera vjeran i oslobođen senzacionalizma?

(D) Što nedostaje: širi porezni i politički kontekst švicarskog sustava i ponavljanih „tax the rich” inicijativa?

Analiza

A) „Švicarci odbili veće oporezivanje bogatih” – preširoka generalizacija

Što je točno rečeno?

Naslov tvrdi da su „Švicarci odbili veće oporezivanje bogatih”, sugerirajući opći otpor prema bilo kakvom povećanju poreza za imućne. Tekst, međutim, već u prvom odlomku precizira da se glasalo o konkretnom, vrlo visokom porezu na nasljedstva iznad 50 milijuna franaka, po stopi od 50%. (1) (2)

Što je stvarno bilo na listiću?

Prema službenom objašnjenju inicijative i izvještajima Swissinfoa i Reutersa, prijedlog je: (2) 4,6)

  • uvodio novi federalni porez na nasljedstva i velike darove iznad 50 milijuna CHF
  • ciljao uski krug oko 2.500 najbogatijih
  • namjenski usmjeravao prihod (procijenjeno oko 4 milijarde CHF godišnje) u klimatske projekte.

Drugim riječima, nije se glasalo o svim „porezima za bogate”, nego o jednoj specifičnoj, vrlo agresivnoj varijanti poreza na nasljedstvo.

Retorika i manipulacija

Naslov koristi nekoliko tipičnih novinarskih skraćenica:

  • generalizacija subjekta („Švicarci”) – cijeli narod se homogenizira oko jednog glasanja
  • širenje pojma – „veće oporezivanje bogatih” obuhvaća, u svakodnevnom jeziku, i poreze na dohodak, imovinu, kapitalnu dobit i sl., dok se u stvarnosti radilo o uskom, specifičnom porezu na nasljedstva i darove najbogatijih
  • dramatična dihotomija – bogati vs. ostali, uz dodatni emocionalni sloj u podnaslovu („OGROMNO BOGATSTVO”).

Ovakav naslov nije činjenično pogrešan – riječ je doista o pokušaju da se značajno poveća porezno opterećenje za najbogatije nasljednike – ali bez dodatnog objašnjenja ostavlja prostor za pogrešno razumijevanje: kao da su Švicarci odbili baš svako povećanje poreza na bogate, a ne jednu vrlo specifičnu mjeru.

Ocjena točke A:

Naslov je većinski točan, ali preširoko formuliran i bez objašnjenja može navesti čitatelja na zaključak da Švicarci načelno odbijaju svaki oblik većeg oporezivanja bogatih, a ne konkretan model poreza na nasljedstvo.

B) Brojke: „više od 78%” i „oko 2500 najbogatijih” – ovdje se HINA drži činjenica

Rezultat referenduma

24sata navodi da je „više od 78 posto švicarskih birača odbacio… predloženi porez na nasljedstvo”. Službeni rezultati koje objavljuju Swissinfo i švicarska vlada govore o 78,3% glasova protiv inicijative, uz 43% izlaznosti, pri čemu niti jedan kanton nije glasao „za”. (2) Formulacija „više od 78 posto” stoga je numerički točna, a dodatna napomena da je rezultat gori za inicijativu od predviđanja anketa također je u skladu s Reutersovim navodom da je konačno odbijanje čak nadmašilo očekivanih „dvije trećine protiv”. (2) (3)

Koliko je „superbogatih”?

Članak navodi da oko 2.500 poreznih obveznika u Švicarskoj ima imovinu veću od 50 milijuna franaka, pozivajući se na podatke švicarskih poreznih vlasti. (1) Reuters u tekstovima uoči referenduma navodi da u Švicarskoj ima oko 2.500 poreznih obveznika s imovinom iznad 50 milijuna CHF, ukupno vrijednom oko 500 milijardi franaka. (3) (4) (6). Isto ponavljaju i drugi mediji (The Straits Times, Investing.com) kao sekundarni prenositelji. (6)

Što članku nedostaje?

Iako su brojke točne, nedostaje jedna važna fusnota: Švicarska već ima nasljedne poreze na kantonalnoj razini, pri čemu većina kantona izuzima najbliže članove obitelji, ali oporezuje ostale nasljednike. (5) Bez te informacije, čitatelj može steći dojam da Švicarska uopće nema nikakav porez na nasljedstvo i da je ovo bila prva i jedina šansa da se bogatiji više oporezuju – što nije točno.

Ocjena točke B:

Brojke o rezultatu glasanja i broju najbogatijih prenesene su točno i u skladu s dostupnim podacima. Nedostaje, međutim, objašnjenje sadašnjeg sustava (kantonalni vs. federalni porezi), što bi čitatelju dalo realniju sliku.

C) Milijarder Gantner: „Morate to učiniti”? – retorika je oštrija od izvornika, ali sadržaj odgovara

Što 24sata tvrdi?

Naslov spaja dva motiva: poraz porezne inicijative i poziv švicarskog milijardera Alfreda Gantnera na veće oporezivanje bogatih. U tekstu se navodi da:

  • Gantner smatra da je koncentracija bogatstva globalni problem;
  • ističe da „ne može nekolicina ljudi imati ogromno bogatstvo dok drugi ne znaju kako platiti zdravstveno osiguranje i stanarinu”;
  • drži da porez na nasljedstvo nije dobro rješenje jer se lako zaobilazi;
  • zagovara progresivni porez na bogatstvo: 1% iznad 200 mil. CHF, 1,2% iznad 500 mil., 1,5% iznad milijarde. (1)

Što kažu izvorni intervjui?

Reuters prenosi isti intervju za dnevnik Tages-Anzeiger:

  • Gantner u više navrata govori o „nužnosti” progresivnog poreza na bogatstvo i problemu koncentracije bogatstva;
  • izrijekom kaže da nasljedni porezi „nisu put naprijed” jer ih je lakše izbjeći, ali da uvođenje umičnog, stupnjevitog poreza na bogatstvo jest razumna alternativa
  • potvrđuje i konkretne stope (1%, 1,2%, 1,5%) na vrlo visoka bogatstva (4)

Dakle, sadržajno se HINA/24sata drže izvornog intervjua: Gantner doista zagovara veće oporezivanje najbogatijih kroz progresivni porez na bogatstvo, uz istodobno protivljenje baš ovom modelu poreza na nasljedstvo.

Je li „Morate to učiniti!” fer prijevod?

Izvornik ne citira doslovnu rečenicu „you must do it”, već seriju normativnih izjava („we need progressive wealth taxation”, „it cannot be that…”) kojima Gantner zagovara poreznu reformu. (4) Naslov 24sata parafrazira taj normativni ton u obliku imperativa „Morate to učiniti!”. To jest pojačavanje dramatičnosti, tipično za naslovni prostor, ali ostaje u okviru smisla Gantnerova stava: on zaista tvrdi da je veće oporezivanje velikih bogatstava nužno da bi se smanjila nejednakost.

Ocjena točke C:

Stav Alfreda Gantnera prenesen je većinski točno, uz uobičajeno pojačavanje dramatičnim imperativom u naslovu. Ključna razlika (protivljenje nasljednom porezu, podrška porezu na bogatstvo) jasno je navedena i u članku.

D) Što nedostaje: postojeći porezni sustav, prijašnji referendumi i širi kontekst „tax the rich”

Postojeći porezni sustav

U članku se ne spominje:

  • da Švicarska nema saveznu, ali ima kantonalne poreze na nasljedstvo,
  • da mnogi kantoni oslobađaju najbliže nasljednike, ali oporezuju daljnju rodbinu i treće osobe;
  • da porez na bogatstvo već postoji u određenim kantonima, iako po nižim stopama od onih koje predlaže Gantner. (3) (5) (7)

Bez toga, čitatelj može steći dojam da Švicarska nema nikakve instrumente oporezivanja velikih nasljedstava i bogatstva, što nije točno – predmet referenduma bio je dodatni, visoko ciljani federalni namjenski porez.

Ponavljane „tax the rich” inicijative

Swissinfo podsjeća da ovo nije prvi neuspješni pokušaj jačeg oporezivanja bogatih na saveznoj razini:

  1. je propala inicijativa za uvođenje nacionalne poreza na nasljedstvo
  2. je odbijena inicijativa za poseban porez na kapitalnu dobit

sada je i treća inicijativa (nasljedstva > 50 mil. CHF za klimu) uvjerljivo poražena. (2) (8) To upućuje na obrazac: u nacionalnim referendumima, švicarski birači redovito odbijaju inicijative koje agresivnije ciljaju najbogatije, iako kantoni i općine zadržavaju značajnu autonomiju u oporezivanju. (5) (7) (8)

Demokratski kontekst

Švicarski sustav direktne demokracije omogućuje građanima da relativno često glasaju o vrlo specifičnim, tehničkim poreznim pitanjima. (7) Članak 24sata o tome ne daje nikakvu pozadinu, pa čitatelju koji nije upoznat sa sustavom može izgledati kao da je riječ o iznimnom događaju, a ne o jednom u nizu glasanja o poreznim i socijalnim pitanjima.

Ocjena točke D:

Članak ne sadrži faktografske pogreške, ali propušta ključan kontekst: postojeće kantonalne poreze, prethodne referendume i širi politički obrazac odbijanja „tax the rich” inicijativa. Time čitatelj dobiva ispravne brojke, ali nepotpunu sliku.

Zaključak

Što možemo utvrditi:

  1. Rezultati referenduma – navod da je „više od 78 posto” birača odbilo prijedlog točan je i u skladu sa službenim podacima (78,3% protiv, 43% izlaznosti). (2)
  2. Priroda poreza – članak ispravno navodi da je riječ o 50% porezu na nasljedstvo iznad 50 milijuna franaka, iako ne spominje da se odnosio i na velike darove, niti razjašnjava da Švicarska već ima kantonalne nasljedne poreze. (2) (5)
  3. Broj najbogatijih– podatak o oko 2.500 poreznih obveznika s imovinom većom od 50 milijuna franaka odgovara brojkama švicarskih poreznih vlasti, kako ih prenose Reuters i drugi mediji. (3) (4) (6)
  4. Stav Alfreda Gantnera – prikaz njegova zagovaranja progresivnog poreza na bogatstvo te protivljenja nasljednom porezu jest sadržajno vjernost Reutersovu izvještaju, iako naslovni imperativ „Morate to učiniti!” donekle dramatizira ton. (4)
  5. Širi kontekst – najveći nedostatak teksta jest izostanak objašnjenja švicarskog poreznog mozaika (kantonalni vs. federalni porezi), kao i činjenice da je ovo treća propala inicijativa koja cilja bogate u posljednjem desetljeću. (2) (5) (8)

Članak 24sata/HINA faktografski točno prenosi ključne brojke i osnovnu strukturu prijedloga: radi se o porazu inicijative za 50% porez na nasljedstva iznad 50 milijuna franaka, koji bi pogodio oko 2.500 najbogatijih, te o pozivu milijardera Alfreda Gantnera na progresivni porez na bogatstvo. Istodobno, naslov i okvir koriste generalizaciju („veće oporezivanje bogatih”) bez jasnog razlikovanja između različitih vrsta poreza i bez objašnjenja postojećih kantonalnih rješenja. Nedostaju i informacije o ranijim referendumima i specifičnostima švicarskog sustava. Zbog toga se članak ne može ocijeniti kao potpuno cjelovit i kontekstualiziran, ali osnovne činjenice su točne te mu zato možemo dati ocjenu ,,većinski točno”.

Vidi:

  1. 24sata / HINA. Švicarci odbili na referendumu veće oporezivanje bogatih. Milijarder: Morate to učiniti! 1.12.2025. https://www.24sata.hr/news/svicarci-odbili-na-referendumu-vece-oporezivanje-bogatih-milijarder-morate-to-uciniti-1091803
  2. Wong Sak Hoi G, O’Sullivan D. Swiss voters massively reject inheritance tax, civic duty proposals. SWI swissinfo.ch. 30.11.2025. https://www.swissinfo.ch/eng/swiss-democracy/inheritance-tax-civic-duty-initiatives-headed-for-defeat-as-swiss-cast-ballots/90522356
  3. Luthi A. Swiss voters reject proposed tax on super rich. Reuters. 30.11.2025. https://www.reuters.com/business/swiss-voters-reject-proposed-tax-super-rich-with-79-public-broadcaster-estimates-2025-11-30
  4. Reuters. Swiss wealth tax proposal to test public appetite for redistribution. 28.11.2025. (prenijeli npr. Investing.com, The Straits Times).   https://www.investing.com/news/economy-news/swiss-wealth-tax-proposal-to-test-public-appetite-for-redistribution-4381290
  5. Reuters. Swiss billionaire calls for higher tax on rich. 1.12.2025. Dostupno na:
  6. https://www.reuters.com/business/swiss-billionaire-calls-higher-tax-rich-2025-12-01/
  7. Swissinfo. How Swiss inheritance taxes compare internationally. 11.11.2025. https://www.swissinfo.ch/eng/swiss-politics/how-swiss-inheritance-taxes-compare-internationally/90307227
  8. Swissinfo. How Swiss direct democracy works. (bez datuma ažuriranja navedenog u isječku; pristupljeno 1.12.2025.) https://www.swissinfo.ch/eng/swiss-democracy/how-swiss-direct-democracy-works/89073820
  9. Swissinfo. Why calls to ‘tax the rich’ are loud, popular – and rarely successful. (bez datuma ažuriranja navedenog u isječku; pristupljeno 1.12.2025.).
  10. https://www.swissinfo.ch/eng/democracy/why-dont-voters-want-to-tax-the-super-rich/90479654

„Samo arhiva“ u plamenu: je li doista „nije ugroženo funkcioniranje Porezne uprave“?

Porezna uprava tvrdi da požar arhive u Vjesniku nije poremetio rad jer su izgorjeli „riješeni, a ne aktivni predmeti“ i postoji elektronička evidencija

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

  • „Požar u Vjesnikovu neboderu nije ugrozio funkcioniranje Porezne uprave, s obzirom na to da su u njemu bili uskladišteni dokumenti o riješenim, a ne o aktivnim predmetima“, priopćila je Porezna uprava Ministarstva financija na upit Hine, prenose Index i drugi mediji
  • „Izgorjeli su spisi o završenim predmetima“, navodi se pozivom na Poreznu upravu.
  • Na 7., 8., 9. i 10. katu Vjesnika nalazila se arhiva Porezne uprave; zgrada je bila „prepuna arhivske građe, opreme i papira“

Ovaj članak  iznose navedene tvrdnje, objavljene 18.11.2025., iz sljedećih medija:

  • iz Slobodne Dalmacije (2)
  • iz Indexa  (1)
  • iz Dnevnik.hr (16)
  • iz Večernjeg lista (4)
  • iz Dubrovačkog dnevnika (15)
  • iz HRT Vijesti  (3)
  • iz Poslovnog dnevnika (5)

Implicitna tvrdnja / poruka koju provjeravamo

Iz kombinacije navoda proizlazi poruka da požar nije ozbiljan problem za rad Porezne uprave jer su izgorjeli „stari“, riješeni predmeti i postoji elektronička dokumentacija – odnosno da gubitak te arhive nije osobito bitan za funkcioniranje sustava.

Područje analize

Analiza obuhvaća četiri razine:

  1. Faktografiju događaja – što je potvrđeno o opsegu požara i vrsti dokumentacije koja je izgorjela. (1) (5)
  2. Pravni i arhivski okvir – što hrvatski propisi kažu o arhivskom gradivu, rokovima čuvanja i odgovornosti za njegovu zaštitu. (6) (10)
  3. Tvrdnju da „nije ugroženo funkcioniranje“ – u užem (operativnom) i širem (institucionalna memorija, nadzor, prava građana) smislu.
  4. Značenje gubitka „starih predmeta“ – može li se takav gubitak smatrati „nebitnim“, osobito u kontekstu poreznih postupaka, zastare i vladavine prava. (11) (14)

Ključni pojmovi:

  • Arhivsko gradivo: javno dokumentarno i arhivsko gradivo od interesa za RH, s osobitom zaštitom i posebnim pravilima čuvanja i izlučivanja. (6) (7)
  • Dokumentarno gradivo izvan arhiva: radni i spisovni materijal koji stvaraju tijela državne uprave, s propisanim rokovima čuvanja i procedurama uništavanja. (8) (10)
  • Funkcioniranje Porezne uprave: ovdje prije svega operativna sposobnost redovnog rada (obračun i naplata poreza, podnošenje prijava, izdavanje rješenja), a ne nužno širina dokaznih resursa ili povijesna dokumentacija.

Analiza

1) Što pouzdano znamo o požaru i arhivi?

Sve dostupne vijesti – HRT, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Poslovni dnevnik i Index – oslanjaju se na iste izvore: priopćenja Ministarstva prostornog uređenja i Porezne uprave te izjave dužnosnika na licu mjesta. (1) (5)

Konzistentno se navodi:

  • da je dio Vjesnikovog nebodera korišten za smještaj arhive nekoliko ministarstava, uključujući Poreznu upravu
  • da je Porezna uprava koristila 7.–10. kat za svoju arhivu
  • da su, prema izjavi Porezne, izgorjeli spisi „o završenim predmetima“, odnosno o predmetima koji nisu aktivni. (2) (5)

Nijedan od ovih izvještaja ne sadrži:

  • popis vrsta predmeta (npr. porez na dohodak, PDV, porez na dobit, postupci nadzora)
  • vremenski raspon (koje godine, koliko unatrag)
  • razradu je li riječ o dokumentima s trajnim rokom čuvanja ili o spisima čiji je rok istekao
  • podatke o tome postoje li za SVE te spise digitalne ili mikrofilmirane preslike.

Dakle, činjenična jezgra – da je doista gorjela arhiva Porezne uprave i da su uništeni papiri o „riješenim predmetima“ – temelji se isključivo na informacijama Porezne uprave, ali je prenose više neovisnih medija, bez kontra-izjava. (2) (5) Za ozbiljniji sud o razmjerima štete nedostaju ključni podaci: godina nastanka predmeta, vrste postupaka, odnos „papir vs. digitalno“ i eventualne ranije procjene rizika za tu arhivu.

2) Pravni i arhivski okvir: što znači „arhivsko gradivo“ i „riješeni predmet“

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima propisuje da je arhivsko gradivo od interesa za RH i uživa osobitu zaštitu. Njime se uređuju zaštita, obrada, dostupnost i korištenje gradiva te obveze stvaratelja i imatelja – među njima i tijela državne uprave. (6) (7) Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva definira kako javnopravna tijela organiziraju spise, određuju rokove čuvanja po kategorijama te kada i kako smiju izlučiti gradivo (uništiti ga) uz suglasnost nadležnog arhiva. (8) (10)

U praksi to znači:

  • „Riješen predmet“ nije isto što i nepotrebna dokumentacija. Spis se smatra zaključenim, ali mu se tek tada počinje računati rok čuvanja, često u trajanju od više godina, a za dio gradiva i trajno. (10) (13)
  • Za porezne predmete, Opći porezni zakon predviđa jedinstveni šestogodišnji rok zastare prava na utvrđivanje porezne obveze i naplate, računajući od isteka godine u kojoj je obveza nastala. (11) (12)
  • Rokovi čuvanja računovodstvene i porezne dokumentacije u praksi su, prema stručnim tumačenjima, najčešće 10 i više godina, upravo da bi se pokrilo razdoblje zastare i dodatne revizijske potrebe. (13) (14)

Dakle, „arhivsko gradivo“ i „riješeni predmeti“ u kontekstu Porezne uprave vrlo vjerojatno obuhvaćaju:

  • spise za koje još nije istekao rok zastare porezne obveze
  • spise koji imaju trajan ili vrlo dug rok čuvanja zbog mogućih sudskih postupaka, kaznenih istraga, revizija ili povijesne vrijednosti
  • dokumente koji, iako nisu potrebni za svakodnevni rad šaltera, ostaju pravno i dokazno relevantni

To izravno dovodi u pitanje interpretaciju da je riječ o nečemu „sporednom“ ili „nebitnom“, makar se formalno radi o „završenim“ predmetima.

3) Tvrdnja „nije ugroženo funkcioniranje Porezne“: u užem i širem smislu

Priopćenje Porezne uprave fokusirano je na operativni aspekt: mogućnost da nastavi obavljati svakodnevne poslove. U tom kontekstu navode dvije ključne činjenice:

  1. da su izgorjeli papiri „riješenih, a ne aktivnih predmeta“
  2. da Porezna uprava „od 2018. godine predmete vodi i u elektroničkom obliku“ (1) (2)

Ove tvrdnje treba staviti u okvir Uredbe o uredskom poslovanju. Ta uredba propisuje da javnopravna tijela poslove vode kroz informacijske sustave uredskog poslovanja i da se službeno dopisivanje treba obavljati primarno elektroničkim putem. (8) (9)

U prijevodu:

  • već godinama postoji obveza elektroničkog vođenja spisa i razmjene dokumenata;
  • Porezna, kao centralno porezno tijelo, u takvom sustavu u pravilu drži aktualne predmete i ključne podatke;
  • papirnati spisi u arhivi služe kao izvornik ili dopuna – važna, ali ne nužno presudna za svakodnevni rad.

Nigdje se ne navodi da su IT sustavi Porezne uprave stradali. Iz dostupnih informacija nema indikacija da su porezne prijave, ePorezna, sustavi naplate ili drugi ključni servisi bili prekinuti. (1) (3)

U tom užem, operativnom smislu, tvrdnja da „funkcioniranje Porezne uprave nije ugroženo“ djeluje uvjerljivo:

  • aktualni postupci i komunikacija s poreznim obveznicima odvijaju se preko informacijskih sustava;
  • gubitak arhive riješenih predmeta ne sprječava Poreznu da danas obračuna porez, provodi nadzor ili izdaje nova rješenja.

No, problem nastaje ako se „funkcioniranje“ shvati u širem smislu:

  • mogućnost da se stari predmeti ponovno otvore (npr. zbog kaznenih istraga, revizije, ustavnih tužbi)
  • mogućnost da Porezna i druga tijela (DORH, USKOK, sudovi, Državna revizija) rekonstruiraju postupanje u osjetljivim slučajevima
  • institucionalna memorija i povijesna dokumentacija o poreznoj politici i praksi

U tom širem smislu:

  • gubitak izvornika (papirnatih spisa, priloga, bilješki) može značajno oslabiti dokaznu poziciju države ili građana u budućim sporovima;
  • digitalni zapisi, ako postoje, možda ne obuhvaćaju sve priloge (npr. originalne ugovore, rješenja drugih tijela, interne bilješke) ili nisu propisno ovjereni;
  • nije poznato je li cjelokupno starije gradivo (prije pune digitalizacije) u cijelosti skenirano.

Dakle, iako je tvrdnja o neugroženom svakodnevnom radu Porezne uglavnom utemeljena, ona ne govori ništa o gubitku dokaznih i povijesnih kapaciteta institucije.

4) Je li „nije bitno što su izgorjeli stari predmeti“ održiva tvrdnja?

Formalno, Porezna uprava nigdje eksplicitno ne kaže da „nije bitno“ – ali se takva poruka jasno sugerira kombinacijom tri elementa:

  • naglasak na tome da je riječ o „arhivskoj građi“;
  • isticanje da su u pitanju „riješeni, a ne aktivni predmeti“;
  • smirujuća poruka da „nije ugroženo funkcioniranje“ zahvaljujući elektroničkom vođenju predmeta. (1) (2) (4) (5)

Kada se to usporedi s pravnim i arhivskim standardima, takva implicitna relativizacija gubitka arhive nije održiva:

  • Arhivsko gradivo nije „smeće“
  • Zakon izričito kaže da je arhivsko gradivo od posebnog interesa za RH i uživa osobitu zaštitu. (6) (7) Gubitak takvog gradiva, čak i ako je riječ o „riješenim predmetima“, predstavlja ozbiljan incident, a ne banalnu štetu.
  • Zastara je duga, a odgovornost šira od Porezne
  • Opći porezni zakon predviđa šestogodišnji rok zastare prava na utvrđivanje porezne obveze i naplate, a u složenim slučajevima (npr. međunarodne transakcije, povezane osobe) nadzori se mogu provoditi upravo za starija razdoblja. (11) (12)
  • Osim toga, porezni spisi često su relevantni i za kazneni progon, građanske parnice, upravne sporove i revizije – i nakon isteka porezne zastare.
  • Digitalno nije automatski adekvatna zamjena
  • Uredba o uredskom poslovanju i pravilnici o dokumentarnom gradivu potiču digitalizaciju, ali i naglašavaju obvezu osiguranja čitljivosti i vjerodostojnosti podataka tijekom cijelog roka čuvanja. (8) (10) (14)

Pritom nije javno poznato:

  • jesu li svi „stari predmeti“ koji su izgorjeli u potpunosti digitalizirani?
  • jesu li digitalne kopije pravno jednako jake kao izvornici u svim potencijalnim sporovima?
  • je li prošla procedura izlučivanja gradiva (uz suglasnost nadležnog arhiva) za ono što je eventualno smjelo biti uništeno? (8) (10)

Demokratski i povijesni aspekt

Arhive poreznih i drugih financijskih predmeta služe i kao resurs za nadzor nad državom: novinari, istraživači, povjesničari i nevladine organizacije koriste takvo gradivo za analizu prakse oporezivanja, eventualnih pogodovanja i nepravilnosti. (6) (7)

Njihov fizički nestanak – bez jasnog i javno dokumentiranog plana digitalnog očuvanja – objektivno smanjuje transparentnost.

Sve to upućuje na zaključak:

  • operativno, Porezna može nastaviti raditi i bez dijela papirnate arhive, osobito ako su aktivni predmeti i IT sustavi neoštećeni;
  • institucionalno i demokratski, gubitak arhivskog gradiva jest ozbiljan i nije ga moguće bez ostatka svesti na „nije bitno, sve je ionako u kompjuteru“.

Zaključak

Primarna tvrdnja iz članka Indexa (preuzeta od Hine) – da požar arhive Porezne uprave u Vjesniku nije ugrozio funkcioniranje Porezne uprave jer su izgorjeli spisi „riješenih, a ne aktivnih predmeta“, a predmeti se od 2018. vode i elektronički – u užem, operativnom smislu je uglavnom točna. Nema indicija da je svakodnevni rad Porezne uprave bio prekinut, a pravni okvir doista potiče elektroničko vođenje spisa. (1) (3) (8) (11)

Međutim, implicitna poruka da je gubitak „starih“, arhiviranih predmeta time nebitan nije u skladu s arhivskim i poreznim propisima: arhivsko gradivo uživa posebnu zaštitu, rokovi čuvanja su dugi, a takvi spisi imaju trajnu dokaznu, pravnu i povijesnu vrijednost. (6) (7) (10) (14). Tvrdnja da požar nije ugrozio svakodnevno funkcioniranje Porezne uprave utemeljena je na dostupnim podacima i zakonskom okviru digitalizacije, ali istovremeno podcjenjuje ozbiljnost gubitka arhivskog gradiva i ne daje potpunu sliku dugoročnih posljedica po prava građana, dokazne kapacitete države i institucionalnu memoriju. Time ovom članku možemo dati ocjenu ,,većinski točno”.

Vidi:

  1. Index Vijesti. U Vjesniku je bila arhiva Porezne. „Tu su bili riješeni, a ne aktivni predmeti“. 18.11.2025. Dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-vjesniku-je-bila-arhiva-porezne-nije-ugrozeno-funkcioniranje/2731821.aspx
  2. Slobodna Dalmacija / Hina. Požar u Vjesniku: gorjela i arhiva Porezne uprave, tamo su skladištili dokumente; poznato je li ugroženo funkcioniranje. 18.11.2025. Dostupno na: https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/pozar-u-vjesniku-gorjela-i-arhiva-porezne-uprave-tamo-su-skladistili-dokumente-poznato-je-li-ugrozeno-funkcioniranje-1518676 slobodnadalmacija.hr
  3. HRT Vijesti / Hina. Požarom zahvaćene arhive Porezne uprave i Ministarstva graditeljstva. 18.11.2025. Dostupno na: https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-vjesniku-izgorjela-arhiva-ministarstva-graditeljstva-i-drzavne-imovine-12433167
  4. Večernji list. Simbol hrvatskog novinarstva život je počeo u poplavi, završio u požaru. 18.11.2025. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/zagreb/simbol-hrvatskog-novinarstva-zivot-je-poceo-u-poplavi-zavrsio-u-pozaru-1908770
  5. Poslovni dnevnik. Tko je vlasnik Vjesnika? Gorjela i arhiva Porezne, rušenje realnije od obnove. 18.11.2025. Dostupno na: https://www.poslovni.hr/hrvatska/gorjela-arhiva-porezne-rusenje-realnije-od-obnove-4511904
  6. Narodne novine. Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (NN 61/18, 98/19, 114/22, 36/24). Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_61_1265.html 
  7. Hrvatski državni arhiv. Arhivski propisi. Dostupno na: http://www.arhiv.hr/Arhivska-sluzba/Arhivski-propisi 
  8. Narodne novine. Uredba o uredskom poslovanju (NN 75/21). Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_75_1415.html
  9. Ministarstvo pravosuđa i uprave. Uredsko poslovanje – informacije o primjeni Uredbe o uredskom poslovanju. Dostupno na: https://mpudt.gov.hr/o-ministarstvu/ustrojstvo-6300/uprava-za-politicki-sustav-i-opcu-upravu/uredsko-poslovanje-26231/26231
  10. Narodne novine. Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva (NN 105/20). Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2020_09_105_1963.html 
  11. Narodne novine / Zakon.hr. Opći porezni zakon (važeći tekst). Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/100/opci-porezni-zakon 
  12. Edusinfo. Tumačenje prijelaznih odredbi novog Općeg poreznog zakona. 22.09.2021. Dostupno na: https://www.edusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/47478
  13. RIF. Pregled rokova i način čuvanja poslovne dokumentacije. 18.06.2023. Dostupno na: https://www.rif.hr/pregled-rokova-i-nacin-cuvanja-poslovne-dokumentacije-4 
  14. Porezna uprava RH. Čuvanje dokumentacije za utvrđivanje i plaćanje poreza – mišljenje. Dostupno na:https://porezna-uprava.gov.hr/Misljenja/Detaljno/597
  15. Dubrovački dnevnik. Tko je zapravo vlasnik zgrade Vjesnika i kakva joj je budućnost? 18.11.2025. Dostupno na: https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/hrvatska/tko-je-zapravo-vlasnik-zgrade-vjesnika-i-kakva-joj-je-buducnost
  16. Dnevnik.hr. Požar u Vjesnikovu neboderu nije ugrozio funkcioniranje Porezne uprave. 18.11.2025. Dostupno na: https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pozar-u-vjesnikovu-neboderu-nije-ugrozio-funkcioniranje-porezne-uprave—946965.html