Rješenja o porezu na nekretnine doista su stizala i onima koji nisu trebali platiti, ali tportal previše pojednostavljuje uzrok problema

Porezna uprava priznala je pogrešno izdana rješenja, no službeni propisi i vodiči pokazuju da problem nije bio samo u dvije baze podataka.

Autori: Dr.sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira:

Tportal.hr je 23. ožujka 2026. objavio članak Milana Dalmacije pod naslovom „Dobili ste rješenje o porezu na nekretnine, a niste trebali? Poreznici objasnili u čemu je problem”, u kojem se navodi da je Porezna uprava „koristeći samo dvije od čak šest evidencija” izdavala rješenja, da je do prošlog ponedjeljka bilo „čak 36.000 prigovora”, te da su rješenja dobivali i oni koji prema propisima ne bi trebali platiti porez, primjerice vlasnici nekretnina u kojima žive ili ih dugoročno iznajmljuju. (1)

Područje analize:

Porez na nekretnine uveden je od 1. siječnja 2025. kao zamjena za porez na kuće za odmor, a porezno tijelo donosi rješenje prema stanju, namjeni i vlasništvu nekretnine na dan 31. ožujka godine za koju se porez utvrđuje. Zakon istodobno propisuje da se rješenje ne donosi kada je porezni obveznik oslobođen plaćanja poreza. Nekretnine koje služe za stalno stanovanje i one koje su iznajmljene za stalno stanovanje najmanje deset mjeseci oslobođene su poreza, ali sama prijava prebivališta nije automatski dokaz stalnog stanovanja. Zato je u ovoj provjeri bilo potrebno razdvojiti četiri pitanja: jesu li pogrešna rješenja stvarno slana, koje su nekretnine doista izuzete, na kojim je podacima Porezna uprava formalno smjela i trebala temeljiti rješenja, te jesu li brojke iz članka dovoljno precizno prikazane. Istu jezgru tvrdnje prenijeli su i drugi mediji, među njima HRT i Večernji list, dok je Dnevnik Nove TV objavio i izjavu ravnatelja Božidara Kutleše o tome da prisilne naplate neće biti dok se ne utvrdi činjenično stanje. (2) (3) (5) (6) (9) (10) (12)

Analiza:

1) Pogrešna rješenja jesu potvrđena, a zakon jasno pokazuje tko ne bi smio biti oporezovan

Središnja tvrdnja tportalova teksta, da su neka rješenja poslana i onima koji nisu trebali biti obveznici poreza, potvrđena je službenim objavama Porezne uprave. U priopćenju od 3. ožujka Porezna uprava navodi da će „bez odgode ispraviti sva pogrešna rješenja o porezu na nekretnine”, a 19. ožujka dodatno objavljuje da je „tijekom redovne obrade i razmjene podataka” uočen dio slučajeva koji traže dodatnu provjeru i usklađivanje. HRT je istu poruku prenio preko Hine, a Dnevnik.hr objavio je Kutlešinu izjavu da do utvrđivanja stvarnog stanja neće biti ovrha ni prisilne naplate. To znači da jezgra tportalove vijesti nije senzacionalistička izmišljotina, nego opis stvarnog administrativnog problema koji je sama Porezna uprava priznala. (4) (5) (9) (10) Točnost te jezgre dodatno potvrđuje sam zakonski okvir. Izmjene Zakona o lokalnim porezima iz prosinca 2024. propisuju da porezno tijelo neće donositi rješenje kada se porezni obveznik oslobađa obveze poreza na nekretnine. Službena pitanja i odgovori Porezne uprave navode da se porez ne plaća na nekretninu koja služi za stalno stanovanje vlasnika, djeteta ili druge fizičke osobe koja u njoj stalno stanuje, kao ni na nekretninu koja je iznajmljena na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje od najmanje deset mjeseci. Službeni pregled slučajeva primjene poreza izrijekom navodi da se u takvim slučajevima rješenje ne donosi jer se porez ne utvrđuje. Zato je tvrdnja da su neka rješenja stigla i osobama koje su trebale biti izuzete od poreza u osnovi točna. (2) (3) (8) Ipak, tportalov tekst ostavlja dojam kao da je svako rješenje poslano na adresu stalnog stanovanja automatski nezakonito. To je pojednostavljenje. Zakon i službeni vodiči Porezne uprave naglašavaju da prijava prebivališta sama po sebi nije dovoljan dokaz stalnog stanovanja. Porezno tijelo može tražiti dodatne dokaze, a za dugoročni najam ugovor mora biti prijavljen Poreznoj upravi. Drugim riječima, nije svaka žalba nužno osnovana, pa broj prigovora nije isto što i broj potvrđenih pogrešaka. Ta nijansa u članku nije dovoljno jasno razdvojena. (3) (6) (8)

2) Uzrok nije moguće svesti samo na “dvije od čak šest evidencija”

Najproblematičniji dio tportalova članka nije tvrdnja da je grešaka bilo, nego objašnjenje da je Porezna uprava problem proizvela zato što je koristila „samo dvije od čak šest evidencija”. Takva formulacija zvuči čvrsto, ali službeni izvori pokazuju širu i složeniju sliku. Već u obavijesti od 23. veljače 2026. Porezna uprava navodi da se rješenja donose na temelju podataka kojima raspolaže, podataka iz evidencija komunalne naknade, te ostalih podataka koji su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze, a koje su dostavila upravna tijela jedinica lokalne samouprave i sami porezni obveznici. Zakon također ne propisuje popis od „šest obveznih evidencija”, nego razmjenu podataka između Porezne uprave i jedinica lokalne samouprave, uz evidenciju komunalne naknade i druge podatke koji mogu utjecati na utvrđivanje poreza. To znači da je tportalova formulacija više novinarska konstrukcija nego zakonska ili službena kategorija. (2) (6) (7) Službeni pregled slučajeva primjene poreza dodatno pokazuje da postupak nije zamišljen samo kroz dvije baze. Za vlasnika koji živi u svojoj jedinoj nekretnini Porezna uprava navodi da porezno tijelo postojanje nekretnine i uvjete za oslobođenje utvrđuje iz podataka komunalne naknade i OIB sustava. Za dugoročni najam dodaje i Informacijski sustav Porezne uprave, odnosno podatke relevantne za porez na dohodak od najma. To znači da su u formalnom modelu već ugrađena najmanje tri izvora podataka, a ne samo dva. Tportal je, dakle, zahvatio jedan stvarni operativni problem, ali ga je pretvorio u previše linearnu priču. (8) Da je problem bio u neusklađenosti više registara, a ne u „tehničkoj grešci” jedne ili dvije baze, vidi se i iz demantija koji je Porezna uprava poslala Jutarnjem listu 2. ožujka. U tom demantiju stoji da nema govora o promjeni poreznog statusa nekretnina za trajno stanovanje, nego o potrebi dodatnog usklađivanja podataka iz više službenih registara na razini gradova, općina i Porezne uprave. Slično je formulirano i u službenoj objavi od 19. ožujka, gdje se govori o redovnoj obradi i razmjeni podataka, a ne o jednoj jedinoj pogrešnoj bazi. Zato je preciznije reći da je prvi masovni val rješenja očito bio snažno oslonjen na evidenciju komunalne naknade i MUP-ove podatke o prebivalištu i boravištu, što Večernji list istoga dana i navodi, ali nije dovoljno utemeljeno tvrditi da je cijeli sustav odlučivanja bio sveden samo na te dvije baze. (5) (11) (12) Tportal je pritom točno zahvatio još jednu važnu okolnost, a to je da Porezna uprava ima problem s povezivanjem članova obitelji i pojedinih stambenih jedinica. Večernji list navodi da među žalbama dominiraju upravo slučajevi stanova u kojima žive članovi obitelji, primjerice djeca, a Porezna uprava na svojim stranicama o Središnjem registru stanovništva navodi da od 1. lipnja 2026. slijedi puna operativnost registra s podacima o srodstvu, prebivalištu i stambenim jedinicama. Zakon o Središnjem registru stanovništva potvrđuje da će se u registru povezivati roditelji i djeca, prebivalište i boravište te podaci o stambenoj jedinici. Drugim riječima, članak je točan kada sugerira da bi buduća integracija registara mogla smanjiti broj pogrešnih rješenja, ali nije dovoljno precizan u opisivanju postojećeg pravnog i tehničkog okvira. (12) (13) (14)

3) Brojke iz članka uglavnom stoje, ali nisu sve jednako čvrsto potvrđene

Brojčani dio tportalova članka djelomično je potvrdiv, a djelomično je prikazan kao čvršći nego što ga primarni izvori dopuštaju. Tportal navodi oko 278.000 rješenja za oko 290.000 nekretnina od ukupno 1,3 milijuna analiziranih. Večernji list istoga dana piše o oko 86 tisuća rješenja u prvom krugu i oko 192 tisuće u drugom, što daje približno 278 do 280 tisuća rješenja, pa je red veličine usklađen. Također se u više medija pojavljuje podatak da je Porezna uprava nadležna za 386 općina i gradova, dok njih 170 porez naplaćuje samostalno, što objašnjava zašto Porezna ne barata potpunom slikom za sve jedinice lokalne samouprave u državi. (10) (12) Međutim, točan zbroj od 36.000 prigovora kao zasebna službeno objavljena statistika ne može se pouzdano potvrditi iz primarnih dokumenata Porezne uprave dostupnih na dan provjere. Službeno priopćenje od 19. ožujka govori da će svi zaprimljeni prigovori biti riješeni u roku od dva mjeseca, ali ne objavljuje broj. Taj broj od 36.000 istoga dana prenose tportal i Večernji list kao podatak dobiven u razgovoru s poreznicima. Zato je razumno reći da je broj medijski dosljedno prenesen, ali nije jednako čvrsto dokumentiran kao, primjerice, zakonska izuzeća ili službeno obećanje o poništavanju pogrešnih rješenja. (1) (5) (12) Tportalove postotke ipak je moguće matematički provjeriti. Ako se uzme 36.000 prigovora na 1,3 milijuna nekretnina za koje su povučeni podaci, dobiva se približno 2,77 posto, što se zaokružuje na 2,8 posto. Ako se isti broj usporedi s 290.000 nekretnina za koje je rješenje izdano, dobiva se oko 12,41 posto, što odgovara navodu od 12,4 posto. U tom uskom računskom smislu brojke stoje. Ali metodološki je važno naglasiti da je riječ o udjelu prigovora, a ne o udjelu potvrđeno pogrešnih rješenja. Upravo tu članak prelazi iz administrativne statistike u novinarski dojam. (1) (12) Isti obrazac vidi se i u tvrdnji da je riječ o nekretninama koje se koriste za kratkoročni najam ili su prazne. To je u praktičnom smislu uglavnom točno jer su to glavne skupine koje ne ostvaruju oslobođenje, ali zakonski gledano porez zahvaća šire sve stambene nekretnine koje ne ispunjavaju uvjete za oslobođenje. Porezna uprava u svojim vodičima posebno navodi i druge situacije, poput nekretnina koje služe članu obitelji, nekretnina koje se koriste za poslovnu djelatnost ili nekretnina neprikladnih za stanovanje. Tportal, dakle, ne ulazi u činjeničnu pogrešku, ali čitatelju daje užu sliku stvarnog normativnog okvira. (3) (7) (8)

Zaključak

Zbog toga što Porezna uprava sama potvrđuje pogrešno izdana rješenja i jer zakon stvarno oslobađa stalno stanovanje i dugoročni najam od poreza, ali i zato što tekst previše pojednostavljuje uzrok na „dvije od šest evidencija” te broj prigovora implicitno približava broju potvrđenih pogrešaka, ocjena ovog članka je “većinski točno”. (2) (4) (5) (8) (12) Ova ocjena nije “točno” jer službeni izvori pokazuju širi pravni i podatkovni okvir od onoga kako ga članak opisuje. Nije ni niža od toga jer je glavna vijest, da su rješenja stvarno stizala i onima koji nisu trebali platiti porez te da će se takva rješenja poništavati, potvrđena u više neovisnih izvora. (4) (5) (9) (10) Preciznija formulacija glasila bi ovako: Porezna uprava doista je poslala dio rješenja i građanima koji prema pravilima o stalnom stanovanju, članu obitelji u nekretnini ili dugoročnom najmu nisu trebali biti oporezovani. Uzrok nije moguće svesti samo na dvije baze podataka, nego na širu neusklađenost službenih evidencija, oslanjanje na pojedine početne izvore podataka i potrebu naknadne provjere konkretnih slučajeva. (5) (8) (11) (13) (14)

Vidi:

  1. Tportal.hr. Dobili ste rješenje o porezu na nekretnine, a niste trebali? Poreznici objasnili u čemu je problem. 23. ožujka 2026.https://www.tportal.hr/biznis/clanak/dobili-ste-rjesenje-o-porezu-na-nekretnine-a-niste-trebali-poreznici-objasnili-u-cemu-je-problem-20260323,
  2. Narodne novine. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima. NN 152/2024, 24. prosinca 2024., https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_12_152_2504.html,
  3. Porezna uprava. Porez na nekretnine.https://porezna-uprava.gov.hr/hr/porez-na-nekretnine-4814/4814
  4. Porezna uprava. PRIOPĆENJE ZA JAVNOST, porez na nekretnine. 3. ožujka 2026, https://porezna-uprava.gov.hr/hr/priopcenje-za-javnost-porez-na-nekretnine/8382
  5. Porezna uprava. Porez na nekretnine, postupanje po prigovorima. 19. ožujka 2026., https://porezna-uprava.gov.hr/hr/porez-na-nekretnine-postupanje-po-prigovorima/8409
  6. Porezna uprava. Rješenja o utvrđivanju obveze poreza na nekretnine za 2025. godinu. 23. veljače 2026., https://porezna-uprava.gov.hr/hr/rjesenja-o-utvrdjivanju-obveze-poreza-na-nekretnine-za-2025-godinu/8359
  7. Porezna uprava. Porez na nekretnine, prijava podataka bitnih za oporezivanje. 17. ožujka 2025., https://porezna-uprava.gov.hr/hr/porez-na-nekretnine-prijava-podataka-bitnih-za-oporezivanje/7575
  8. Porezna uprava. Pregled slučajeva primjene poreza na nekretnine od 2025. [PDF]., https://porezna-uprava.gov.hr/UserDocsImages/Arhiva/Dokumenti%20razno/Pregled%20slu%C4%8Dajeva%20primjene%20poreza%20na%20nekretnine%20od%202025.pdf?vel=175886
  9. HRT. Porezna uprava o postupanju po prigovorima na rješenja o porezu na nekretnine. 19. ožujka 2026. https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/porezna-uprava-o-postupanju-po-prigovorima-na-rjesenja-o-porezu-na-nekretnine-12627630
  10. Dnevnik.hr. Ravnatelj Porezne uprave o kaosu s rješenjima: “Neće biti prisilne naplate, ovo trebate učiniti”. 2. ožujka 2026., https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ravnatelj-porezne-uprave-bozidar-kutlesa-u-studiju-dnevnika-nove-tv—966764.html
  11. Jutarnji list. Stanare Španskog preplašila porezna rješenja, iz Porezne sve objasnili: “Evo što morate učiniti”. 2. ožujka 2026., https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/porezna-uprava-objasnila-sporna-rjesenja-za-porez-na-nekretnine-2025-15684874
  12. Večernji list. Nakon 36.000 žalbi na naplatu poreza na nekretnine, stiglo novo važno upozorenje građanima. 23. ožujka 2026., https://www.vecernji.hr/vijesti/porezna-ce-u-iduca-dva-mjeseca-odgovoriti-na-zalbe-vlasnici-nekretnina-ne-trebaju-platiti-porez-dok-ne-dobiju-odgovor-1944961
  13. Porezna uprava. Središnji registar stanovništva, sve na jednom mjestu za bržu i sigurniju javnu uslugu., https://porezna-uprava.gov.hr/hr/sredisnji-registar-stanovnistva/7896
  14. Narodne novine. Zakon o Središnjem registru stanovništva. NN 67/2025, 9. travnja 2025., https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_04_67_856.html



Nacional je pogodio smjer poskupljenja goriva, ali ne i cijene koje je Vlada doista donijela

Nacional je prije sjednice Vlade objavio procjene kao sutrašnje cijene, a službena odluka nekoliko sati poslije pokazala je drukčije iznose.

Autori: Dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Članak “KAOS NA PUMPAMA Sutra drastično rastu cijene goriva. Počele se zatvarati male benzinske postaje”, Nacional.hr, 23. 3. 2026., autor Dubravko Miličić, tvrdi da će “cijena goriva porast će na 1,71 euro po litri, dok će dizel dosegnuti 1,84 eura”, te da će vozači “za puni spremnik dizela izdvajati i do 14,50 eura više nego dosad”. (1)

Područje analize

U ovoj provjeri najprije se utvrđuje što je 23. ožujka 2026. bilo službeno najavljeno, a što je istoga dana doista usvojeno na sjednici Vlade. Zatim se provjerava odgovara li Nacionalova kombinacija cijena, 1,71 euro za benzin i 1,84 eura za dizel, ijednom službenom scenariju. Treće, reproducira se računica za puni spremnik od 50 litara, jer je upravo taj broj u članku pretvoren u glavni efekt na kućni budžet. Četvrto, provjerava se tvrdnja da su se “počele zatvarati male benzinske postaje” i mehanizam kojim se međunarodni rast cijena nafte pretvara u lokalni problem malih distributera. U važećem režimu ograničavanja cijena najviše maloprodajne cijene računaju se prema formuli koja polazi od osnovne cijene goriva u prethodnom četrnaestodnevnom obračunskom razdoblju, uz propisanu maksimalnu premiju energetskog subjekta, trošarinu i PDV, a novi režim vrijedi za sljedeće 14 dana. (2) (3) (4) (5)

Analiza

Što je Vlada doista donijela 23. ožujka 2026.

Nacionalov tekst objavljen je 23. ožujka u 9:55. Istoga dana za 11 sati bila je najavljena 155. sjednica Vlade, a na dnevnom redu bile su upravo uredba o najvišim maloprodajnim cijenama naftnih derivata i izmjena uredbe o trošarinama. To je važan vremenski podatak jer pokazuje da članak nije nastao nakon službene odluke, nego prije nje. (1) (2) Nakon sjednice Ministarstvo gospodarstva i materijal Vlade objavili su službene brojke. Cijene uz Vladine mjere određene su na 1,62 EUR/l za benzinsko gorivo i 1,73 EUR/l za dizelsko gorivo. U istim dokumentima navodi se i scenarij bez Vladinih mjera, 1,71 EUR/l za benzin i 1,86 EUR/l za dizel. To znači da Nacionalova kombinacija od 1,71 euro za benzin i 1,84 eura za dizel ne odgovara nijednom službenom paru cijena. Benzin u članku odgovara scenariju bez intervencije, dok dizel ne odgovara ni službenoj cijeni uz mjere ni službenoj cijeni bez mjera. (3) (4) Drugim riječima, temeljna poruka da gorivo poskupljuje jest točna, ali Nacional je brojke koje su bile u opticaju prije odluke predstavio kao da su to cijene koje će doista važiti od sutra. Službeno donesena odluka bila je uža i blaža od scenarija koji članak sugerira. U takvim situacijama razlika od nekoliko centi po litri nije mala urednička nijansa, nego mijenja stvarni trošak za vozače i smisao cijelog naslova. (1) (3) (4)

Provjera brojki i kratka reprodukcija izračuna

Službeni Vladin materijal pokazuje da je prije novog paketa cijena benzina bila 1,50 eura, a cijena dizela 1,55 eura. Nakon intervencije Vlade benzin raste na 1,62 eura, a dizel na 1,73 eura. To znači da benzin poskupljuje za 0,12 eura po litri, a dizel za 0,18 eura po litri. Kad se ta promjena izrazi relativno, benzin raste približno 8 posto, jer je 0,12 podijeljeno s 1,50 jednako 0,08, a dizel približno 11,6 posto, jer je 0,18 podijeljeno s 1,55 približno 0,116. (3) (4) Iz iste baze proizlazi i računica za spremnik. Ako je dizel rastao s 1,55 na 1,73 eura, razlika je 0,18 eura po litri. Za spremnik od 50 litara to je 9 eura više, a ne 14,50 eura. Broj od 14,50 eura dobiva se samo ako se uzme Nacionalova cijena od 1,84 eura, pa je razlika 0,29 eura po litri puta 50 litara. No upravo taj iznos nije službeno usvojen. Da se primijenio službeni scenarij bez Vladinih mjera, s cijenom dizela od 1,86 eura, poskupljenje spremnika bilo bi 15,50 eura. Prema tome, iznos od 14,50 eura nije izveden iz konačno donesene cijene, ali nije ni točna reprodukcija službenog scenarija bez mjera. (3) (4) I na strani benzina Nacionalov članak pretjeruje ako ga se čita kao opis stvarnih reguliranih cijena od utorka. Službena cijena uz mjere iznosi 1,62 eura, pa je poskupljenje spremnika od 50 litara 6 eura. Nacionalovih 1,71 euro za benzin jest broj koji se u Vladinim dokumentima pojavljuje, ali samo kao cijena bez intervencije. To je bitna metodološka razlika, jer članak ne razdvaja scenarij bez mjera od cijene koja je stvarno donesena uredbom. (3) (4) Usporedba s Bosnom i Hercegovinom u članku je djelomično točna, ali ni ondje nije precizna kao glavni domaći dio priče. Mediji u Bosni i Hercegovini 23. ožujka, pozivajući se na podatke Federalnog ministarstva trgovine, navode prosječnu cijenu bezolovnog benzina 95 od 2,57 KM po litri i dizela od 3,23 KM po litri. To je približno 1,31 euro za benzin i 1,65 eura za dizel, pa je Nacionalova brojka za benzin praktično pogođena, dok je dizel u BiH blago podcijenjen za oko jedan do dva centa po litri. To, međutim, nije središnja netočnost članka. Središnja netočnost ostaje hrvatska cijena koja je predstavljena kao da je sigurna i konačna. (10)

“Kaos”, zatvaranje pumpi i pogrešno sklopljen uzrok

Nacional u uvodu tvrdi da na hrvatskim benzinskim crpkama vlada “neviđen kaos” i da su “svi pohitali” natočiti gorivo. To je opisna i apsolutna formulacija za koju članak ne nudi nikakav mjerljiv dokaz, nema podataka o redovima, nema brojki o prodaji ni službenih informacija o nestašici. Ono što je provjerljivo jest da je jedna postaja u Udbini doista prestala prodavati gorivo i da je njezin vlasnik to obrazložio neisplativošću pri tadašnjem odnosu nabavne i prodajne cijene. RTL Danas, koji je bio na terenu, prenosi da je u Udbini ostala samo jedna benzinska postaja, a vlasnik zatvorene postaje Amir Veladžić tvrdi da su plavi dizel i obični dizel bili ispod nabavne cijene. Index je istoga dana, pozivajući se na HRT, prenio i upozorenje ekonomista Paška Burnaća da bi se trend mogao nastaviti. (1) (6) (7) Međutim, iz jedne potvrđene obustave prodaje ne slijedi automatski tvrdnja da su se “počele zatvarati male benzinske postaje” u množini kao već utvrđen i raširen proces. Preciznije bi bilo reći da je jedna mala postaja zatvorena i da su se pojavila javna upozorenja da bi takvih slučajeva moglo biti više. I Nacionalova rečenica da je riječ o “prvoj postaji koja je postala žrtva sukoba na Bliskom Istoku” skraćuje cijeli uzročni lanac. Vladin paket doista izrijekom povezuje rast cijena nafte s ratom u Iranu i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ali lokalno zatvaranje pumpne postaje ne proizlazi iz rata neposredno, nego posredno, preko rasta međunarodne cijene derivata, domaćeg režima ograničavanja cijena i marži malih distributera. To je važna razlika između političkog okvira i dokazane neposredne uzročnosti u jednom konkretnom poslovnom slučaju. (4) (6) (7) Vrijedi dodati da Nacional nije bio usamljen. Istoga jutra istu jezgru tvrdnje prenijeli su i Slobodna Dalmacija i N1, oba s istim brojkama od 1,71 euro za benzin i 1,84 eura za dizel, te s istom računicom da bi spremnik dizela mogao biti skuplji 14,50 eura. To pokazuje da se pogrešna ili nedovoljno razdvojena pretpostavka brzo širila između medija. No činjenica da je istu pogrešku prenijelo više redakcija ne pretvara je u točan podatak. (8) (9)

Zaključak

Zbog pogrešnih ključnih brojki o cijeni benzina i dizela te pogrešne računice o poskupljenju punog spremnika, ocjena ovog članka je “većinski netočno”. (1) (3) (4) Nacional je točno uhvatio opći smjer događaja, gorivo je od utorka doista poskupjelo, a slučaj zatvorene postaje u Udbini također je stvaran. No članak nije razlikovao procjenu prije odluke od cijene koja je stvarno donesena, a u takvoj temi upravo je ta razlika presudna. Dodatno, množina u tvrdnji o zatvaranju malih postaja i formulacije poput “neviđen kaos” ostaju nedokazane i prenapuhane. (1) (2) (3) (6) (7) Ispravnija formulacija glasila bi ovako: 23. ožujka 2026. prije sjednice Vlade u javnosti su kružile procjene da bi gorivo bez državne intervencije moglo osjetno poskupjeti, ali je Vlada istoga dana donijela uredbu po kojoj od 24. ožujka cijena benzina uz mjere iznosi 1,62 eura, a cijena dizela 1,73 eura. U tom službeno usvojenom scenariju spremnik od 50 litara dizela poskupljuje 9 eura, a ne 14,50 eura. (3) (4)

Vidi:

  1. Miličić D. KAOS NA PUMPAMA Sutra drastično rastu cijene goriva. Počele se zatvarati male benzinske postaje. Nacional.hr. 23. 3. 2026.
  2. https://www.nacional.hr/kaos-na-pumpama-sutra-drasticno-rastu-cijene-goriva-evo-za-koliko-ce-poskupjeti-puni-spremnik/
  3. Vlada Republike Hrvatske. 155. sjednica Vlade. 23. 3. 2026.
  4. https://vlada.gov.hr/155-sjednica-vlade-46393/46393
  5. Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske. Snažan paket mjera Vlade za ublažavanje rasta cijena energenata i zaštitu gospodarstva: produljene mjere za električnu energiju, ograničene cijene goriva i dodatna likvidnost kroz moratorije. 23. 3. 2026.
  6. https://mingo.gov.hr/vijesti/snazan-paket-mjera-vlade-za-ublazavanje-rasta-cijena-energenata-i-zastitu-gospodarstva-produljene-mjere-za-elektricnu-energiju-ogranicene-cijene-goriva-i-dodatna-likvidnost-kroz-moratorije/10292
  7. Vlada Republike Hrvatske. 10. paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva [PDF]. 23. 3. 2026.
  8. https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/2016/Sjednice/2026/Ozujak/155_sjednica_VRH/10_paket_mjera.pdf
  9. Narodne novine. NN 24/2026, Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. 9. 3. 2026.
  10. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_03_24_273.html
  11. Šiljeg L. Bili smo na prvoj benzinskoj u RH koja je prestala prodavati gorivo: ‘Radnika treba platiti, a nemamo odakle’. Net.hr / RTL Danas. 22. 3. 2026.
  12. https://net.hr/danas/rtl-danas/prva-benzinska-postaja-koja-je-prestala-prodavati-gorivo-je-u-udbini-4465e84c-2616-11f1-936f-9600040c8f8e
  13. Index Vijesti. Zatvorena benzinska u Udbini. Vlasnik: Radnike treba platiti, a odakle da platim? Index.hr. 23. 3. 2026.
  14. https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/zatvorena-benzinska-u-udbini-vlasnik-odakle-da-platim-radnike/2774066.aspx
  15. Soldo S. Panika na benzinskim postajama, cijene skaču već sutra, a ovdje možete uštedjeti 20 eura po rezervoaru. Slobodna Dalmacija. 23. 3. 2026.
  16. https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/s-mora-i-kraja/panika-na-benzinskim-postajama-cijene-skacu-vec-sutra-a-ovdje-mozete-ustedjeti-20-eura-po-rezervoaru-1545425
  17. N1 Info. Od sutra skuplje gorivo: Ovdje po spremniku možete uštedjeti i 20 eura. N1 Hrvatska. 23. 3. 2026.
  18. https://n1info.hr/vijesti/od-sutra-skuplje-gorivo-ovdje-po-spremniku-mozete-ustedjeti-i-20-eura/
  19. Fena. Cijene goriva nastavljaju rasti: Dizel se popeo na 3,23 KM, benzin također skuplji. Fokus.ba. 23. 3. 2026.
  20. https://www.fokus.ba/biznis/cijene-goriva-nastavljaju-r

Rat i gnojiva: jezgra Indexove tvrdnje stoji, ali naslov je širi od onoga što primarni izvori nedvojbeno potvrđuju

Hormuški tjesnac jest kritičan za svjetski tok uree, amonijaka, fosfata i sumpora, ali dostupni izvori ne potvrđuju jednaku razinu poremećaja na svim tržištima.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Članak “Rat na Bliskom istoku ozbiljno ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima”, objavljen na Indexu 16. ožujka 2026. kao Hinin prijenos, navodi da je rat poremetio opskrbu energentima iz Perzijskog zaljeva i time zasjenio prijetnju opskrbi hranom zbog obustave pošiljki umjetnih gnojiva. Na Hininoj stranici ista je vijest objavljena pod naslovom “Rat na Bliskom istoku ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima”, uz potpis autorice Marije Bakule. Ključna rečenica u Indexovu članku glasi da je prije rata Hormuškim tjesnacem prolazilo više od 30 posto svjetskih isporuka uree i oko 20 posto isporuka dušičnih gnojiva i fosfata, te da su poremećaji u tranzitu dodatno zaoštrili ionako tijesnu opskrbu umjetnim gnojivima. (1) (2)

Područje analize

Provjera se ovdje ne svodi samo na pitanje je li u regiji došlo do rata, nego na nekoliko užih i provjerljivih elemenata. Prvo treba utvrditi što točno kroz Hormuški tjesnac prolazi i kojim se pokazateljem to mjeri. IEA (International Energy Agency, Međunarodna agencija za energiju) govori o udjelu u svjetskoj trgovini uree, amonijaka i fosfata, a ne o ukupnoj fizičkoj potrošnji svijeta. UNCTAD (United Nations Conference on Trade and Development, Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju) prati pomorsku trgovinu i jasno navodi da se za gnojiva oslanja na Kpler (komercijalna platforma za praćenje trgovinskih i transportnih tokova)ove podatke za 2025. i detaljnu UNCTAD-ovu bazu pomorske trgovine, pri čemu “fertilizer” definira kao robnu skupinu HS 31 (Harmonized System, harmonizirani sustav carinske klasifikacije robe, skupina 31 za gnojiva). To znači da se primarno dokazuju izloženost trgovačkih tokova, pad tranzita i rizik za cijene i dostupnost, a tek zatim, i ne svugdje jednako, stvarna nestašica. WFP (World Food Programme, Svjetski program za hranu) dodatno govori o učinku tih poremećaja na prehrambenu sigurnost, dok Fertilizers Europe (europska udruga proizvođača gnojiva) daje regionalnu procjenu za tržište EU, ali kao industrijska udruga, ne kao službena statistička ustanova. (3) (4) (5) (8)

Analiza:

Što točno potvrđuju IEA i UNCTAD

Na najužoj i najvažnijoj razini članka, a to je važnost Hormuškog tjesnaca za globalni lanac opskrbe gnojivima, tvrdnja stoji. Međunarodna agencija za energiju izričito navodi da kroz tjesnac prolazi više od 30 posto svjetske trgovine ureom, te oko 20 posto trgovine amonijakom i fosfatom. IEA pritom ne piše općenito o “svim dušičnim gnojivima”, nego precizno o urei, amonijaku i fosfatu, te odmah dodaje da takva izloženost stvara rizike za cijene hrane i prehrambenu sigurnost. IEA također navodi da kroz isti prolaz ide oko polovice svjetske pomorske trgovine sumporom, važnim ulazom za proizvodnju fosfatnih gnojiva. Ta formulacija je uža i preciznija od one u članku. Indexov prijenos zato nije bez temelja, ali jest mrvicu širi od IEA-ine doslovne formulacije kada “ammonia and phosphate” prepričava kao “dušična gnojiva i fosfati”. (1) (3) UNCTAD-ov brzi pregled dodatno učvršćuje jezgru tvrdnje. Ta organizacija navodi da kroz Hormuški tjesnac prolazi trećina svjetske pomorske trgovine gnojivima, odnosno oko 16 milijuna tona godišnje iz regije Perzijskog zaljeva. U istoj analizi stoji da je od tog volumena 67 posto urea, 20 posto diamonijev fosfat, 9 posto monoamonijev fosfat, a ostatak otpada na druge vrste gnojiva. Drugim riječima, nije riječ o usputnom logističkom pravcu, nego o središnjoj arteriji za jedan velik dio globalne pomorske trgovine gnojivima. UNCTAD pritom metodološki jasno navodi odakle dolaze podaci i koju robnu skupinu promatra, što ovu brojku čini uporabljivom za provjeru članka. (4) Jednako je važan i podatak o samom tranzitu. UNCTAD pokazuje da je prosječan dnevni broj prolazaka brodova kroz tjesnac u razdoblju od 1. do 27. veljače iznosio 141, a da je nakon izbijanja sukoba pao gotovo na nulu, uz pad od 97 posto. Taj se pad može jednostavno reproducirati. Ako se uzme razlika između 141 i 4 dnevna prolaska, dobije se 137 manje prolazaka. Kada se 137 podijeli sa 141, rezultat je približno 97,2 posto. To znači da je članak imao čvrst temelj kada je govorio o ozbiljnom poremećaju tranzita. Pritom se ne radi o dojmu ni o političkoj interpretaciji, nego o mjerljivom padu brodskog prometa na jednoj od ključnih globalnih ruta. (4)

Tu se već vidi i prva važna nijansa. Primarni izvori najčvršće potvrđuju da je ozbiljno ugrožen globalni trgovački tok gnojiva kroz jedan ključni pravac. To još nije potpuno isto što i tvrdnja da je jednako ozbiljno ugrožena fizička opskrba svakog tržišta u svakom trenutku. Između te dvije razine stoje zalihe, alternativni dobavni pravci, domaća proizvodnja, sezonski ritam potražnje i mogućnost da bogatija tržišta preplate robu koja nedostaje drugdje. Zato je već na razini definicije važno razlikovati “poremećaj globalnog toka” od “opće nestašice”. (3) (4) (5)

Što se već vidi na tržištu i u pojedinim regijama

Na tržištu već postoje mjerljive posljedice koje idu u prilog Indexovoj tezi da problem nije samo teorijski. Reuters 13. ožujka piše da su cijene raspoložive uree porasle za više od trećine i da je američko tržište oko 25 posto ispod uobičajenih proljetnih zaliha koje farmeri kupuju za sjetvu. U istom tekstu navodi se da se u maloprodajnim centrima roba ili više ne nudi ili se nudi po cijenama koje su za neke kupce nedostižne. To je već konkretan dokaz da se na dijelu tržišta pojam “ugrožena opskrba” više ne svodi samo na rizik, nego uključuje i stvarnu nestašicu u sezoni kada je vrijeme presudno. (6) Reutersov raniji tekst od 5. ožujka pokazuje i cjenovni udar. Uvozna cijena u New Orleansu porasla je sa 516 na 683 dolara po metričkoj toni. Razlika iznosi 167 dolara, a kada se 167 podijeli s 516 dobije se približno 32,4 posto. U istom tekstu Reuters navodi da su u Zaljevu zatvarani ili usporavani pojedini pogoni i da je tržište već prije sukoba bilo tijesno zbog rezova proizvodnje u Europi i kineskih izvoznih ograničenja. Taj je dio važan jer pokazuje i uzročnost. Rat nije jedini razlog ranjivosti, ali je djelovao kao šok na već osjetljiv sustav s malo viška ponude. (7) Sličan obrazac vidi se i izvan Sjeverne Amerike. Reuters za Brazil piše da bi eskalacija sukoba mogla ugroziti uvoz gnojiva i izvoz žitarica, uz upozorenja analitičara da će opskrba ureom kratkoročno biti restriktivnija i skuplja. Reuters za Australiju prenosi da je jedan od najvećih dobavljača gnojiva u Zapadnoj Australiji hitno procjenjivao zalihe i alternativne opcije, uz očekivanje kašnjenja isporuka fosfata, uree i drugih proizvoda. To su dva dodatna tržišna primjera koji podupiru istu jezgru tvrdnje, i to na različitim kontinentima. (10) (11) WFP ide korak dalje i objašnjava zašto se ova tema ne može svesti samo na robu i brodove. Ta organizacija upozorava da sukob već proizvodi ozbiljne globalne poremećaje opskrbnih lanaca te da znatan dio svjetske opskrbe gnojivima prolazi kroz Hormuz, pa svaki poremećaj nosi rizik smanjene dostupnosti, nižih prinosa i viših cijena hrane. Taj mehanizam je logičan i dobro poznat. Urea i druga mineralna gnojiva ulazni su trošak za poljoprivredu. Kada njihova cijena naglo raste ili fizička dostupnost kasni, dio proizvođača smanjuje dozu, mijenja kulturu ili odgađa kupnju, a to se kasnije može preliti na prinos i cijene hrane. WFP pritom ne tvrdi da je svugdje već nastupila ista nestašica hrane, nego govori o riziku i prelijevanju šoka. Upravo je to precizniji jezik od onog koji sugerira naslov. (5) Treba pritom registrirati i jednu važnu regionalnu korekciju. Fertilizers Europe 11. ožujka navodi da na tržištu EU trenutačno nema neposrednih problema s dostupnošću gnojiva, ponajprije zbog relativno visoke proizvodnje europskih proizvođača i visokog uvoza krajem 2025. Ta izjava nije isto što i službena europska statistika bilance tržišta, ali jest relevantan indikator da se učinak krize razlikuje po regijama. Drugim riječima, globalni šok i europska situacija nisu automatski ista stvar. Europa može trpjeti rast troškova i neizravne poremećaje, a da istodobno u tom trenutku još nema opću i neposrednu nestašicu. (8)

Gdje članak prelazi iz potvrđenog podatka u širi naslov

Najveća slabost članka nije u središnjim brojkama, nego u širini formulacije. Primarni izvori vrlo dobro potvrđuju da je Hormuz kritičan za globalnu trgovinu gnojivima, da je tranzit gotovo stao i da su cijene i dostupnost na nekim velikim tržištima već ozbiljno pogođeni. Ono što ne potvrđuju jednako čvrsto jest tvrdnja da je opskrba umjetnim gnojivima već sada i podjednako “ozbiljno ugrožena” svugdje. IEA govori o izloženosti i rizicima za cijene hrane i sigurnost opskrbe. UNCTAD govori o trećini pomorske trgovine gnojivima kroz tjesnac i o ranjivosti osobito siromašnijih uvozno ovisnih gospodarstava. WFP govori o riziku niže dostupnosti i viših cijena hrane. To je ozbiljno, ali je i preciznije od univerzalne formulacije naslova. (3) (4) (5) Druga nijansa odnosi se na sadržaj same brojke iz članka. Index, slijedeći Hinu, piše o “oko 20 posto isporuka dušičnih gnojiva i fosfata”. IEA, međutim, piše “about 20% of trade of ammonia and phosphate”. Amonijak jest temeljni ulaz za velik dio dušičnih gnojiva, ali nije isto što i ukupna kategorija svih dušičnih gnojiva. U ovom slučaju to ne ruši osnovnu poantu članka, ali jest terminološka ekstenzija koju je trebalo ostaviti užom i preciznijom. U strožoj verziji tvrdnje trebalo je reći da kroz Hormuz prolazi više od 30 posto trgovine ureom te oko 20 posto trgovine amonijakom i fosfatom. (1) (3) Tu se vidi i kako je vijest putovala kroz medije. Istu jezgru tvrdnje prenijeli su Hina u izvornom tekstu, Novi list u vlastitom prijenosu, Reuters kroz više tržišnih izvještaja o SAD-u, Brazilu i Australiji, te The Guardian kroz razgovor s čelnikom Yare koji je upozorio na mogući udar na prinose i opskrbu hranom ako poremećaj potraje. To govori da osnovna teza nije izolirana ni rubna. Istodobno, upravo dodatni medijski izvještaji pokazuju i važnu nijansu. Neki od njih govore o stvarnim regionalnim nestašicama i kašnjenjima, a neki o riziku i cjenovnom šoku. To opet vodi prema zaključku da je Indexov naslov bliži snažnoj sažetoj novinskoj formulaciji nego najpreciznijem opisu onoga što se zasad može globalno dokazati. (2) (6) (9) (10) (11) (12) The Guardian pritom donosi i korisnu brojčanu provjeru tržišnog skoka uree. Prema izjavi čelnika Yare, cijena se podigla s 487 na 700 dolara po toni, što je rast od oko 43,7 posto. Razlika je 213 dolara, a 213 podijeljeno s 487 daje približno 0,437. Taj podatak ne dokazuje sam po sebi univerzalnu nestašicu, ali potvrđuje da je riječ o vrlo snažnom tržišnom šoku koji se iz logistike prelio u cijene. Kada se takav cjenovni skok spoji s UNCTAD-ovim padom tranzita i Reutersovim izvještajima o manjku ponude u SAD-u, tvrdnja o ozbiljnom problemu ostaje održiva. Ono što traži korekciju jest opseg tvrdnje i razlikovanje između globalnog rizika, regionalne nestašice i već potvrđenog poremećaja trgovinskog toka. (4) (6) (7) (9)

Zaključak

Zbog toga što primarni izvori potvrđuju kritičnu ulogu Hormuškog tjesnaca u svjetskoj trgovini gnojivima i već vidljive tržišne poremećaje, ali ne potvrđuju opću i jednako jaku nestašicu na svim tržištima i u svim regijama, ocjena ovog članka je “većinski točno”. Članak se oslanja na stvarne i važne brojke IEA-e i dobro pogađa činjenicu da rat nije samo energetski, nego i poljoprivredno prehrambeni problem. Međutim, naslov je širi od najuže provjerljive tvrdnje, a dio formulacije o “dušičnim gnojivima” preciznije je trebalo vezati uz amonijak, kako stoji u IEA-inu izvorniku. (1) (3) (4) Ispravnija formulacija tvrdnje glasila bi da je rat na Bliskom istoku ozbiljno poremetio globalne opskrbne tokove umjetnih gnojiva i povećao rizik nestašica, rasta cijena i poskupljenja hrane. Na nekim tržištima, osobito onima koja ovise o uvozu i ulaze u sezonu sjetve, posljedice su već mjerljive kroz manju dostupnost i više cijene. Za druga tržišta, uključujući dio Europe, u dostupnim izvorima zasad je čvršće potvrđen troškovni i logistički šok nego opća neposredna nestašica. (5) (6) (8)

Vidi:

  1. Index.hr. Rat na Bliskom istoku ozbiljno ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima. 16. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/rat-na-bliskom-istoku-ozbiljno-ugrozio-opskrbu-umjetnim-gnojivima/2771709.aspx
  2. Hina. Rat na Bliskom istoku ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima. 16. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.hina.hr/vijest/12274245.
  3. International Energy Agency. The Middle East and Global Energy Markets. 2026. Dostupno na: https://www.iea.org/topics/the-middle-east-and-global-energy-markets.
  4. UN Trade and Development. Strait of Hormuz disruptions: Implications for Global Trade and Development. 10. ožujka 2026. Dostupno na: https://unctad.org/system/files/official-document/osgttinf2026d1_en.pdf.
  5. World Food Programme. WFP warns rising food and fuel prices risk pushing global hunger higher as humanitarian needs grow. 8. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.wfp.org/news/wfp-warns-rising-food-and-fuel-prices-risk-pushing-global-hunger-higher-humanitarian-needs.
  6. Reuters. Iran war deprives US farmers of affordable fertilizer as spring planting looms. 13. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/iran-war-deprives-us-farmers-affordable-fertilizer-spring-planting-looms-2026-03-13/
  7. Reuters. Farmers see fertiliser price surge as Iran war blocks exports, threatening losses. 5. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/energy/iran-war-threatens-asia-fertiliser-supplies-ahead-planting-season-2026-03-05/.
  8. Fertilizers Europe. Statement on the impact of the war in the Middle East on the EU fertilizer market. 11. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.fertilizerseurope.com/wp-content/uploads/2026/03/Fertilizers-Europe-statement-on-the-impact-of-the-war-in-the-Middle-East-on-the-EU-fertilizer-market.pdf.
  9. The Guardian. Global food supplies could be badly hit if Iran war drags on, says fertiliser boss. 14. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.theguardian.com/world/2026/mar/14/global-food-supplies-iran-war-fertiliser-yara-svein-tore-holsether.
  10. Reuters. Expanding Iran conflict threatens Brazil grain exports, fertilizer supplies. 5. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.reuters.com/world/middle-east/expanding-iran-conflict-threatens-brazil-grain-exports-fertilizer-supplies-2026-03-05/.
  11. Reuters. Australian fertiliser firm sees delays in feedstock delivery on Iran war. 5. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.reuters.com/business/australian-fertiliser-firm-sees-delays-feedstock-delivery-iran-war-2026-03-05/.
  12. Novi list. Rat na Bliskom istoku ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima, alternative ipak ima. 16. ožujka 2026. Dostupno na: https://www.novilist.hr/novosti/rat-na-bliskom-istoku-ugrozio-otezava-umjetnim-gnojivima-alternative-ipak-ima/.

Josip je bio prvi na upisnoj listi, a ispričao nam je kako se snašao na studiju, o profesorima i praksi

Od znatiželjnog gimnazijalca do studenta s međunarodnim iskustvom i konkretnim projektima iza sebe, Josip Tomašković svoj je akademski put gradio promišljeno. Kad je birao studij, znao je da ga zanima područje ekonomije, ali tražio je više od klasičnog studija. Upisao je ZŠEM kao prvi na upisnoj listi, a njegova priča pokazuje kako izbor studija može postati prvi korak prema ozbiljnoj, globalnoj karijeri još za vrijeme studiranja.

Josip Tomašković, student ZŠEM-a | Foto: Privatna arhiva

– Iznimno je teško napraviti korak naprijed, ali ne možete ostati na mjestu – morate donijeti odluku.

Ova misao možda najbolje opisuje put Josipa Tomaškovića – studenta koji je vrlo rano shvatio da znanje ima najveću vrijednost onda kada je povezano sa svijetom, ljudima i stvarnim problemima.

Josip je završio II. gimnaziju, poznatu kao Križanićevu gimnaziju. Već u srednjoškolskim danima pokazivao je izražen interes za društvene teme, javne politike i ekonomiju. Sudjelovao je u natjecanjima iz poznavanja Ustava i Sabora Republike Hrvatske, isticao se u društvenim predmetima te se aktivno uključivao u projekte Crvenog križa i Građanskog odgoja. Kao gimnazijalac sudjelovao je i na prvoj sjednici Zajednice aktivnih građana (ZAG), što je dodatno učvrstilo njegov interes za ulogu pojedinca u društvu.

– Često sam se pitao – mogu li promjene koje želim vidjeti u društvu ostvariti samo kao promatrač ili kao aktivan sudionik, prisjeća se Josip.

ZŠEM kao svjesna odluka

Nakon mature Josip je znao da želi postati ekonomist. No bio je svjestan i realnosti tržišta rada – Hrvatska svake godine dobiva tisuće novodiplomiranih ekonomista. Upravo zato, kako sam ističe, tražio je nešto više od klasičnog studija.

– ZŠEM sam prepoznao kao rijetkost – mjesto koje studentima daje priliku da globaliziraju svoju edukaciju, kaže Josip.

Zagrebačku školu ekonomije i managementa (ZŠEM) je upisao kao najbolje rangirani student na upisnoj listi. Od samog početka studija tražio je prilike za praktično iskustvo, međunarodnu izloženost i osobni razvoj. Već nakon prve godine studija proveo je četiri mjeseca radeći u zagrebačkoj IT kompaniji Intellexi, gdje se bavio B2B prodajom na engleskom jeziku, s fokusom na nizozemsko tržište.

– Taj posao mi je vrlo rano pokazao kako izgleda stvarna poslovna komunikacija s klijentima, unutar tima i prema ciljevima koje morate ostvariti, ističe Josip.

Na drugoj godini studija bio je član tima koji je osvojio ZŠEM-ovu nagradu za najbolju marketinšku kampanju na temu destinacijskih vjenčanja u Hrvatskoj, čime je dodatno potvrdio sposobnost primjene teorije u stvarnom kontekstu.

Josip Tomašković ZŠEM

Josip Tomašković, student ZŠEM-a | Foto: Privatna arhiva

Akademska izvrsnost i međunarodno iskustvo

Iste godine Josip postaje suradnik ZŠEM-a na projektu ekonomske i medijske pismenosti „Lažna uzbuna“. U okviru projekta, samostalno i u suautorstvu s profesorima i asistentima, napisao je čak 46 od ukupno 92 fact-checking članka o ekonomskim temama u hrvatskim medijima tijekom 2025. godine.

– Profesori su prepoznali moj interes za komentiranje ekonomskih vijesti i pozvali me u projekt u njegovim začecima. To je bio trenutak u kojem sam osjetio da fakultet zaista vidi studenta kao osobu, kaže Josip.

Na trećoj godini studija Josip je proveo semestar na ESSEC Business Schoolu, jednoj od vodećih europskih poslovnih škola. Ondje je stekao i niz Bloomberg certifikata, uključujući Bloomberg Market Concepts, Bloomberg Spreadsheet Analysis i Bloomberg Finance Fundamentals. Iskustvo studiranja u Francuskoj dodatno je potvrdilo njegovu odluku o izboru ZŠEM-a.

– Nakon razgovora s kolegama koji su studirali na školama poput IE Universityja, NOVA SBE-a ili ICN-a, shvatio sam da studenti ZŠEM-a imaju vrlo slično iskustvo studiranja kao studenti vodećih europskih poslovnih škola, ističe Josip.

Posebno ističe da su gradivo, način ocjenjivanja i zahtjevi vrlo usporedivi, dok je prednost ZŠEM-a upravo blizak i izravan odnos profesora prema studentima.

Razvoj vještina koje čine razliku

Josip je dobitnik dviju nagrada Dekanove liste za odlične studente te je bio aktivan član Debatnog i Financijskog kluba na ZŠEM-u. No jednako važnim smatra i razvoj „mekih“ vještina koje su ključne u poslovnom svijetu. Kroz brojne kolegije studenti uče poslovnu komunikaciju, javne nastupe, pisanje životopisa i motivacijskih pisama, ali i dublje razumijevanje liderstva, menadžmenta i korporativne kulture.

Posebno iskustvo za Josipa bilo je sudjelovanje u speed networkingu, gdje je u kratkim razgovorima s predstavnicima domaćih i međunarodnih kompanija dobio jasnu povratnu informaciju o vlastitim prednostima i područjima za daljnji razvoj.

– Student tada vrlo brzo shvati po čemu je poseban i što još može unaprijediti, smatra Josip.

Josip Tomašković ZŠEM

Josip Tomašković, student ZŠEM-a | Foto: Privatna arhiva

Profesori koji ostavljaju trag

Među kolegijima koji su mu posebno ostali u sjećanju ističe Javne financije profesorice Dine Dogan, koje su mu omogućile da apstraktna pravila i definicije vidi kroz konkretne domaće primjere.

– Tijekom tih predavanja često sam maštao o promjenama u mjestima koja poznajem – što bih ja napravio da sam državnik i mogu li to napraviti kao građanin, prisjeća se Josip.

Kolegij Upravljanje marketingom profesorice Matee Hanžek opisuje kao dinamičan, natjecateljski i izrazito praktičan, dok je profesorica Zdravka Biočina imala snažan utjecaj na njegov osobni i profesionalni razvoj.

– Naučila me kako prezentirati, voditi sastanak, održati govor i business pitch – kako ‘prodati’ ideju. Njezin topao, ali profesionalan pristup nešto je što svaki mladi poslovni čovjek treba, kaže Josip.

Zanimljivo, slične savjete čuo je i u karijernom centru ESSEC-a – godinu dana kasnije i u drugoj državi što mu je dodatno potvrdilo kvalitetu znanja stečenog na ZŠEM-u.

Pogled prema budućnosti

Danas, uz studij, Josip obnaša funkciju nominatora u programu 7 Most Endangered organizacije Europa Nostra, u sklopu kojeg je predložio ekonomski plan za zapostavljenu kulturnu baštinu iz razdoblja Hladnog rata u Hrvatskoj. Također ima savjetodavnu ulogu u njemačkom startupu Nexus Politics. U slobodno vrijeme ide u teretanu i amaterski se bavi slikanjem.

Svojim budućim kolegama poručuje da je odluka o studiju teška, ali nužna.

– ZŠEM gledajte kao investiciju u budućnost – investiciju kojom dobivate priliku biti povezani sa svijetom, svojim znanjem i vještinama, kaže Josip.

Iz osobnog iskustva ističe da upravo takav način studiranja omogućuje studentima da s vremenom, s osmijehom, govore o svom obrazovanju kao o iskustvu koje je prepoznato, cijenjeno i relevantno, u Hrvatskoj i izvan nje.

Članak preuzet sa Srednja.hr

Novi udar na Rusiju? U EU raste otpor oko luka i pomorskih usluga

Najavljeni paket odgovara javno iznesenim elementima 20. paketa, ali dio navoda o „pobuni” i pojedinim motivima država počiva na neprovjerljivim diplomatskim curenjima.

Autori: Dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„EU priprema novi ekonomski udar na Rusiju. Izbila pobuna”, Index.hr, 17. veljače 2026., Navedena je ključna tvrdnja da pokušaj EU-a da sankcionira strane luke i banke koje Rusija koristi za zaobilaženje sankcija i prodaju nafte nailazi na otpor dijela država članica, uz navode o spornim lukama u Gruziji i Indoneziji, prijedlogu zabrane pomorskih usluga te mjerama prema Kirgistanu.  (1)

Područje analize

Provjerljivo je postoji li uopće nacrt novog paketa i koji su njegovi javno potvrđeni elementi, uključujući prijedlog  „potpunog” ograničenja pomorskih usluga za rusku sirovu naftu, proširenje popisa subjekata te nove mjere protiv zaobilaženja sankcija. U ovom kontekstu „sankcije” su „restriktivne mjere” koje Vijeće Europske unije donosi jednoglasno, a obvezuju unutar nadležnosti EU-a te se primjenjuju na državljane EU-a i tvrtke osnovane u državama članicama. (5) Također je provjerljivo da se u okviru pripreme paketa raspravlja o mjerama koje zahvaćaju treće države, poput zabrane transakcija s određenim lukama ili zabrane izvoza određene opreme u treću državu kao „alat protiv zaobilaženja” sankcija. Manje poznato je tko se točno protivi kojim stavkama i iz kojih razloga, jer se radi o zatvorenim diplomatskim raspravama u Coreperu (Odbor stalnih predstavnika država članica pri Vijeću Europske unije) i radnim skupinama, gdje se dio informacija temelji na izvorima „upućenima u pregovore”. (1)

Analiza:

1) Postoji li „novi paket” i koje su mjere javno potkrijepljene

Index.hr piše da je Europska komisija „ranije ovog mjeseca” predstavila novi paket s ciljem smanjenja ruskih prihoda od nafte i jačanja pritiska na Moskvu. (1) Taj okvir je sukladan javnim izjavama i medijskim uvidima u nacrt 20. paketa sankcija: Reuters je 6. veljače 2026. izvijestio da Komisija predlaže vrlo široku zabranu usluga koje podupiru pomorski izvoz ruske sirove nafte, što bi značilo zabranu osiguranja, financiranja i prijevoza u EU jurisdikciji neovisno o cijeni po kojoj se nafta prodaje, a mjera je predstavljena kao pooštravanje u odnosu na mehanizam gornje granice cijene koji je ranije koristila skupina G7. (3) Dodatno, Reuters je 9. veljače 2026. objavio da nacrt 20. paketa prvi put predviđa sankcioniranje luka u trećim državama, konkretno Kulevi u Gruziji i Karimun u Indoneziji, uz zabranu transakcija EU subjekata s tim lukama. (2) Opis iz Indexova članka da paket obuhvaća i šire elemente, poput „proširenja crne liste brodova flote u sjeni”, novih trgovinskih restrikcija te mjera prema kripto-operaterima i stranim bankama, podudara se s općim okvirom koji je Komisija komunicirala o 20. paketu, uključujući naglasak na energiji, financijskim uslugama i trgovini te potrebu otežavanja zaobilaženja sankcija. (4) Drugim riječima, središnja informacija da „novi paket postoji” i da je fokus na ruskim prihodima od nafte i logistici izvoza ima čvrstu potporu u neovisnim izvještajima (Reuters) i javnim izjavama Komisije. (3) (4) U tom smislu, naslovna formulacija Indexa o „novom ekonomskom udaru” predstavlja novinarsko stiliziranje, dok je sadržajni dio o vrsti mjera u velikoj mjeri u skladu s javno dostupnim opisima 20. paketa i nacrtima viđenima od strane velikih međunarodnih redakcija. (2) (3) Medijsko preuzimanje jezgre tvrdnje je vidljivo i iz drugih objava, primjerice Euronews je 17. veljače 2026. također pisao o planu da se 20. paket izglasa do 24. veljače i o mogućem prelasku na zabranu pomorskih usluga umjesto cjenovnog limita. (7)

2) „Izbila pobuna”: što se može potvrditi o otporu i rokovima

Index.hr navodi da je „otpor dijela država članica” već vidljiv i da bi mogao „bitno oslabiti” sadržaj paketa, uz tvrdnju da su veleposlanici „jučer” raspravljali o prijedlozima te da Bruxelles želi paket usvojiti „do kraja mjeseca”, uz napomenu da je potrebna jednoglasnost svih članica. (1) Proceduralni dio je provjerljiv i točan: Vijeće EU-a usvaja odluke i uredbe o restriktivnim mjerama jednoglasno, što znači da svaka država članica može blokirati paket ili uvjetovati kompromis. (5) Što se tiče roka, izjava visoke predstavnice EU-a Kaje Kallas s tiskovne konferencije nakon Vijeća za vanjske poslove 29. siječnja 2026. izravno potvrđuje cilj da se „izađe” s 20. paketom 24. veljače, na godišnjicu početka invazije u punom opsegu, uz napomenu da su „različite stvari na stolu”, uključujući zabranu pomorskih usluga. (6) To je precizniji i konkretniji datum od Indexove formulacije „do kraja mjeseca”, ali je suštinski kompatibilan s ambicijom da se paket zaključi prije 24. veljače ili do tada. (1) (6) Međutim, dio Indexove priče o tome tko se točno protivi kojim stavkama i s kojim argumentima počiva na anonimnim izvorima koji opisuju „povjerljive rasprave”. (1) Takve tvrdnje se mogu usporediti s drugim izvještajima koji navode zabrinutost pojedinih članica, ali bez službenih zapisnika ili javnih stavova vlada taj dio ostaje slabije provjerljiv. Primjerice, Euronews ističe da odluka o potpunoj zabrani pomorskih usluga ima međunarodnu dimenziju jer se preklapa s mehanizmom G7, pa se politička izvedivost veže i uz koordinaciju sa saveznicima. (7) Kallas je u kasnijim izjavama također naglasila da je „rad na 20. paketu u tijeku” i da neće komentirati pojedinačne prijedloge dok se ne postigne cjelina, što je tipičan obrazac kod osjetljivih pregovora. (13) Upravo tu nastaje razlika između provjerljivog i sugeriranog: provjerljivo je da je paket u proceduri i da zahtijeva jednoglasnost, a manje je provjerljivo da je „pobuna” već u mjeri koja „prijeti slabljenju” paketa, jer to podrazumijeva ishod pregovora koji još traje. (1) (5) Ipak, tvrdnja da postoje dvojbe oko prelaska s cjenovnog limita na zabranu pomorskih usluga logički se uklapa u činjenicu da je dio država članica izrazito izložen pomorskoj industriji, a Bloomberg je u zasebnom tekstu opisao zabrinutost Grčke i Malte oko takvog poteza, također pozivajući se na osobe upoznate s raspravama. (14) Budući da se radi o curenjima iz diplomatskih sastanaka, taj segment treba čitati kao informaciju o pregovaračkim pozicijama, a ne kao službeno utvrđenu odluku.

3) Kirgistan, „osam puta” i „1000%”: što je dokumentirano, a što nije

Index.hr piše da Komisija predlaže zabranu izvoza alatnih strojeva i određene radijske opreme u Kirgistan, uz tvrdnju da bi proizvodi mogli pomagati ruskim ratnim naporima, te navodi brojke da je izvoz sankcioniranih tehnologija iz EU-a u Kirgistan „porastao osam puta” od 2022., dok su pošiljke istih proizvoda iz Kirgistana u Rusiju „porasle za 1000%”. (1) Postojanje prijedloga za ciljane izvozne zabrane prema Kirgistanu može se potvrditi neovisno: Reuters je 9. veljače 2026. naveo da nacrt prvi put koristi „alat protiv zaobilaženja” te da bi nove restrikcije zabranile prodaju metaloreznih strojeva i komunikacijskih uređaja za prijenos glasa, slike i podataka, poput modema i usmjerivača, prema Kirgistanu. (2) Radio Slobodna Europa je 6. veljače 2026. također opisao nacrt prema kojem EU razmatra izvozne zabrane za CNC strojeve i „radio opremu”, upravo zbog sumnje u reeksport u Rusiju. (10)

Potvrđeno je da je kirgistanska strana reagirala i tražila razgovore: Reuters je 3. veljače 2026. izvijestio da će EU posebni izaslanik za sankcije David O’Sullivan posjetiti Kirgistan 26. veljače radi razgovora nakon medijskih navoda o mogućim restrikcijama, što potvrđuje da je tema otvorena na političkoj razini. (9) Reuters je 2. veljače 2026. dodatno naveo da je kirgistanski zamjenik premijera Daniyar Amangeldiyev najavio razgovor s O’Sullivanom nakon izvještaja o planiranim mjerama. (8) S druge strane, konkretne brojke „osam puta” i „1000%” u Indexovu članku pripisane su „jednom od izvora”, bez navođenja službene baze podataka, carinskih tarifnih oznaka, obuhvata robe, valute i metodologije. (1) Zbog toga se te brojke u ovom obliku ne mogu potvrditi. Za provjeru bi bilo nužno znati na koje točno kategorije „sankcioniranih tehnologija” se misli, jesu li podaci u vrijednosti ili količini, je li riječ o nominalnim ili realnim iznosima, te odnose li se na izravni izvoz ili i na reeksport preko posrednika. (1) Ipak, moguće je razjasniti što te formulacije matematički znače, jer upravo to utječe na percepciju razmjera. Ako je izvoz „porastao osam puta”, to znači da je nova razina osam puta veća od početne, a relativni rast iznosi (8 minus 1) podijeljeno s 1, odnosno 7, što je 700%. (1) Ako su pošiljke „porasle za 1000%”, to u standardnoj definiciji znači da je (novo minus staro) podijeljeno sa starim jednako 10, pa je novo jednako 11 puta staro, iako se u medijima ponekad kolokvijalno koristi i za „deseterostruko” povećanje, što stvara dodatnu nejasnoću. (1) Upravo zbog takvih dvosmislenosti bez izvornog seta podataka tvrdnja ostaje na razini indikativnog signala, a ne provjerene statistike. U istom dijelu Index navodi da Italija oklijeva oko sankcioniranja luke Kulevi jer se „preko nje doprema i plin iz Azerbajdžana”. (1) Javne informacije o samoj luci Kulevi uglavnom je opisuju kao terminal za pretovar ugljikovodika i petrokemijskih proizvoda, uključujući sirovu naftu, naftne derivate i ukapljeni naftni plin, a ne kao standardnu rutu opskrbe prirodnim plinom za Europu. (11) Dodatno, službena stranica azerbajdžanskog ministarstva energetike opisuje „Baku–Kulevi” kao rutu za transport naftnih proizvoda i nafte do crnomorske luke Kulevi. (12) Zbog toga formulaciju o „plinu” treba smatrati najmanje nepreciznom bez dodatnog objašnjenja misli li se na ukapljeni naftni plin ili na projekte koji nisu dio glavnih europskih dobavnih pravaca prirodnog plina. (1) (11) (12)

Zaključak

Zbog toga što je postojanje i sadržaj ključnih elemenata predloženog 20. paketa sankcija potvrđen neovisnim izvještajima i javnim izjavama, ali i zato što su pojedine tvrdnje o razlozima protivljenja te konkretne brojke o trgovinskim tokovima iznesene bez provjerljive metodologije, ocjena ovog članka je „većinski točan”. Jezgra priče da EU priprema paket koji zahvaća naftne prihode, pomorske usluge, treće zemlje i mjere protiv zaobilaženja sankcija stoji na čvrstim izvorima. Slabija točka teksta je opis „pobune” kao već formiranog ishoda pregovora, uz dodatne motive pojedinih država i brojke o izvozu i reeksportu koje su pripisane anonimnim izvorima bez podatkovnog traga. Preciznija formulacija bila bi da EU raspravlja o 20. paketu s ambicijom odluke oko 24. veljače te da su u igri mjere poput zabrane pomorskih usluga, sankcioniranja određenih luka u trećim državama i izvozne zabrane specifične opreme prema Kirgistanu, pri čemu pojedine stavke nailaze na rezerviranost dijela članica, ali bez javno potvrđenih detalja o pregovaračkim pozicijama.

Vidi:

  1. Index Vijesti. EU priprema novi ekonomski udar na Rusiju. Izbila pobuna. Index.hr. 17. veljače 2026 https://www.index.hr/vijesti/clanak/eu-priprema-novi-ekonomski-udar-na-rusiju-izbila-pobuna/2761812.aspx
  2. Reuters. EU proposes sanctions on Georgian, Indonesian ports for handling Russian oil. Reuters. 9. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/eu-proposes-add-two-third-country-oil-ports-new-sanctions-package-2026-02-09/
  3. Reuters. EU targets Russian crude anew with far broader sanctions plan Reuters. 6. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/eu-proposes-add-two-third-country-oil-ports-new-sanctions-package-2026-02-09/
  4. European Commission. Statement by President von der Leyen on the 20th package of sanctions. European Commission Presscorner. 2026. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/statement_26_318
  5. Council of the European Union. How the EU adopts and reviews sanctions. Consilium.europa.eu. 2026. Dostupno na: https://www.consilium.europa.eu/en/policies/sanctions-adoption-review-procedure/
  6. European External Action Service. Foreign Affairs Council: press conference by High Representative Kaja Kallas. EEAS. 29. siječnja 2026. Dostupno na: https://www.eeas.europa.eu/eeas/foreign-affairs-council-press-conference-high-representative-kaja-kallas-1_en
  7. Euronews. EU won’t ‘shy away’ from new sanctions on Russia if G7 allies fail to reach deal. Euronews. 17. veljače 2026. https://www.euronews.com/my-europe/2026/02/17/eu-wont-shy-away-from-new-sanctions-on-russia-if-g7-allies-fail-to-reach-deal
  8. Reuters. Kyrgyzstan seeks talks with EU over report that bloc considers sanctions over Russia links. Reuters. 2. veljače 2026.  https://www.reuters.com/world/asia-pacific/kyrgyzstan-seeks-talks-with-eu-over-report-that-bloc-considers-sanctions-over-2026-02-02/
  9. Reuters. Top EU diplomat to visit Kyrgyzstan for talks on sanctions. Reuters. 3. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/asia-pacific/top-eu-diplomat-visit-kyrgyzstan-talks-sanctions-2026-02-03/
  10. Radio Free Europe/Radio Liberty. Kyrgyzstan May Be First State Targeted Under EU Anti-Sanctions Evasion Tool. RFE/RL. 6. veljače 2026. https://www.rferl.org/a/kyrgyzstan-eu-sanctions-russia-circumvention/33671180.html
  11. SOCAR/Black Sea Terminal LLC. Terminal. Kulevi Oil Terminal. https://kulevioilterminal.com/terminal/
  12. Ministry of Energy of Azerbaijan. The Baku-Kulevi route (transportation of oil). Ministry of Energy of Azerbaijan. 21. listopada 2025. https://minenergy.gov.az/en/neft/baki-novorossiysk-neft-kemeri
  13. European External Action Service. Foreign Affairs Council Defence: press remarks by High Representative Kaja Kallas upon arrival. EEAS. 2026. https://www.eeas.europa.eu/eeas/foreign-affairs-council-defence-press-remarks-high-representative-kaja-kallas-upon-arrival-0_en Bloomberg. Greece and Malta Hesitate Over EU’s Russia Oil Services Ban.
  14. Bloomberg. 10. veljače 2026. https://www.bloomberg.com/news/articles/2026-02-10/greece-and-malta-hesitate-over-eu-s-russia-oil-services-ban