October 2025 – LAZNA UZBUNA

“Luksuzno meso”? Što tvrdnje o skoku cijena zapravo znače

Članak Dnevno.hr o mesu koje “uskoro postaje luksuz” temelji se na stvarnim brojkama za njemačku govedinu, ali ih pogrešno generalizira na cijelo meso, cijelu Europu i Hrvatsku. Provjerili smo sve navode.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

1. “Prema podacima Udruge proizvođačkih zajednica za stoku i meso (VEZG) iz Oldenburga, otkupne cijene su nedavno prešle 7 eura po kilogramu, što je više od 50% više nego ljeti 2023., znatno iznad prosječne stope inflacije.”

2. “U mesnicama i supermarketima kilogram junećeg odreska više klase doseže 40–50 eura, što sve češće postaje pravilo, a ne izuzetak.”

3. “Stručnjaci kažu da je glavni razlog stalno smanjenje stočnog fonda.”

4. “Broj goveda svake godine pada za dva do četiri posto. Mnoge farme zatvaraju vrata…”

5. “Statistika potvrđuje ove tvrdnje: u svibnju 2015. u Njemačkoj je bilo 12,6 milijuna goveda, dok ih je u svibnju ove godine ostalo samo 10,3 milijuna.”

6. “Poznato je da zeleni aktivisti i političari u Europi kritiziraju stočne farme… a sada se čini da njihove ideje dolaze do izražaja.”

7. “Ovo meso uskoro postaje luksuz: Cijena leti u nebo.”

Dnevno.hr, 29. rujna 2025. (1)

Područje analize

Ovaj članak tvrdi da su cijene mesa u Europi dosegle razine koje prijete pretvoriti ga u luksuznu namirnicu. Ključne brojke preuzete su iz njemačkog izvora VEZG (krovna udruga proizvođačkih zajednica za stoku i meso), a narativ se gradi kroz tri linije: prvo, cijene u otkupu i maloprodaji snažno rastu; drugo, uzrok je sustavno smanjenje stočnog fonda; treće, politički pritisci i “zeleni aktivisti” ubrzavaju taj trend. Da bismo procijenili točnost ovih tvrdnji, potrebno je odvojiti što se odnosi na Njemačku, što na globalna tržišta, a što na Hrvatsku. Također je nužno razlikovati otkupne cijene od maloprodajnih te provjeriti kako se trendovi uistinu reflektiraju na potrošače u EU i Hrvatskoj. U nastavku prilažemo tablicu VEZG-a.

Analiza

Otkupne cijene: “7 €/kg”

Tvrdnja da je cijena mesa u otkupu prešla 7 €/kg djelomično je točna, ali samo kada se precizira da se radi o govedini u Njemačkoj, točnije o klasi junadi R3 prema VEZG podacima. U rujnu 2025. ta je cijena doista dosegnula oko 7 €/kg trupne mase. Međutim, isti izvori pokazuju da je otkupna cijena svinja u istom razdoblju bila oko 1,85 €/kg, a peradi još niža. Dakle, 7 €/kg ne predstavlja “cijenu mesa” uopće, nego samo specifičan segment tržišta. Kada se to prešuti, stvara se lažan dojam da sve vrste mesa poskupljuju jednako dramatično. (2)

Usporedba s 2023.: “više od 50%”

Članak tvrdi da je cijena narasla više od 50% u odnosu na ljeto 2023. Podaci pokazuju da su u ljetu 2023. cijene junadi znale pasti do 4,40 €/kg, a prosjek cijele godine bio je bliže 4,96 €/kg. U usporedbi s najnižom vrijednošću rast na 7 €/kg doista znači +59%, dok u usporedbi s prosjekom znači oko +41%. Odabir “baze” odlučuje hoće li rast izgledati dramatičniji. Članak ne objašnjava na što se točno referira, što ukazuje na selektivno prikazivanje. (4)

Maloprodajne cijene: “40–50 €/kg”

Istina je da u njemačkim mesnicama i supermarketima postoje premium odresci koji dosežu cijenu od 40–50 €/kg. No to se odnosi na luksuzne rezove i specifične segmente, a ne na prosječnu cijenu mesa. Prosječna maloprodajna cijena govedine u Njemačkoj znatno je niža, dok svinjetina i perad ostaju dostupne većini kućanstava. U Hrvatskoj, pak, takve cijene nisu zabilježene, a prosječne cijene mesa kreću se u okvirima regionalnih standarda. Članak time anegdotalni primjer predstavlja kao “pravilo”, što je pogrešno. (6) (7) (10)

Uzrok: pad stočnog fonda

Podaci njemačkog statističkog ureda potvrđuju pad broja goveda s 12,6 milijuna (2015.) na 10,3 milijuna (2025.). To jest važan strukturni trend i on doista potiče rast cijena govedine. Međutim, članak ignorira druge važne uzroke: rast cijena stočne hrane i gnojiva, energenata, utjecaj globalne potražnje, kao i sanitarne krize poput afričke svinjske kuge u nekim državama. FAO-ov (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) indeks mesa pokazuje da globalni rekordi dolaze prvenstveno od govedine, dok su svinjetina i perad stabilnije ili čak pojeftinile. Pad stočnog fonda jest relevantan, ali nije jedini ni dovoljan razlog. (3) (5) (8) (9)

Politički okvir: “zeleni aktivisti”

Tvrdnja da su “zeleni aktivisti” i političari ključan uzrok poskupljenja mesa spada u ideološko objašnjenje bez potkrepljenih dokaza. Nigdje u članku nisu navedeni konkretni zakonski propisi ili mjere koje bi izravno podigle cijene na 7 €/kg. Iako rasprave o smanjenju emisija i utjecaju stočarstva na klimu postoje, nema dokaza da su one uzrok aktualnog rasta cijena. Empirijski podaci upućuju na tržišne uzroke: pad stada, rast inputa i potražnju, a ne na aktivizam ili politiku.

Krovna tvrdnja: “meso uskoro postaje luksuz”

Naslov je najdramatičniji element teksta. No kada se pogleda Eurostatov indikator materijalne deprivacije, vidi se da je udio stanovništva EU koje si ne može priuštiti meso ili ribu svaki drugi dan pao s 9,5% (2023.) na 8,5% (2024.). Dakle, priuštivost mesa se poboljšava, a ne pogoršava. U Hrvatskoj, Harmonizirani indeks potrošačkih cijena za meso pokazuje rast u skladu s inflacijom, ali ne razine koje bi meso pretvorile u luksuznu robu. Tvrdnja da meso općenito “uskoro postaje luksuz” nema uporišta u statistikama.

Zaključak

Članak Dnevno.hr temelji se na stvarnim podacima o govedini u Njemačkoj, ali ih prezentira na senzacionalistički način. Točno je da je otkupna cijena junadi R3 dosegla 7 €/kg i da su pojedini premium odresci u Njemačkoj doista vrlo skupi. Međutim, netočno je govoriti o “cijeni mesa” uopće, netočno je sugerirati da su svi rezovi poskupjeli jednakim tempom i netočno je tvrditi da meso u Europi ili Hrvatskoj postaje luksuzna roba. Uzroci su kompleksni, a ne svedeni na pad stočnog fonda ili politički aktivizam. Članak koristi realne brojke, ali ih izdvaja iz konteksta i generalizira, dok krovna tvrdnja o “luksuzu” nema empirijsku potvrdu. Time ovom članku dajemo ocjenu ,,većinski netočno”.

Vidi:

224 % – evo kako je Jutarnji list opisao rast kineskog BYD-a

Tvrdnja da je BYD u Europi zabilježio rast od 224 % pokazala se netočnom – brojka ne postoji u službenim izvorima, a u samom članku pojavljuje se drukčiji postotak.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„Električna vozila sve traženija u Europi: kineski div zabilježio rast od 224 posto” — Jutarnji list / Novac.hr, 26. rujna 2025.,(1)

U tekstu se dodatno navodi:

● „Prodaja električnih vozila u Europskoj uniji od siječnja do kolovoza 2025. skočila je za 25%, tržišni udio automobila na baterije 15,8%, hibridi čine više od trećine.”

● „Njemačka bilježi +39%, Francuska –2%, španjolsko tržište se gotovo udvostručilo.”

● „Volkswagen ostaje lider s 28% udjela i ‘tek blagim rastom ukupne prodaje (+4,1%)’.”

● „Tesla ima pad od 42% i udio 1,2%, dok je BYD povećao prodaju za 244%.”

Područje analize

Kako bi analiza bila jasnija široj publici, važno je objasniti osnovne pojmove.

● Električni automobil na baterije – vozilo koje se pokreće isključivo pomoću baterije i nema motor s unutarnjim izgaranjem (primjeri su Tesla Model 3 ili Volkswagen ID.3).

● Hibridni automobil – vozilo koje kombinira klasični motor na benzin ili dizel i električni motor. Baterija se puni tijekom vožnje, a ne iz utičnice.

● Punjivi hibrid – hibrid koji se, osim vožnjom, može puniti i iz utičnice te tako voziti određeni broj kilometara samo na struju.

● Udruženje europskih proizvođača automobila – organizacija koja redovito objavljuje službene podatke o registracijama novih automobila u Europi.

Analiza

1. BYD i „224% rasta“

Naslov tvrdi da je kineski proizvođač automobila BYD (puni naziv: Build Your Dreams) povećao prodaju za 224%. No u samom tekstu piše da je rast iznosio 244%. Službeno Udruženje europskih proizvođača automobila (ACEA) takve podatke po markama uopće ne objavljuje. Brojka od 244% potječe iz industrijske baze Dataforce (koja nije javno dostupna), a prenijeli su je Euronews i drugi mediji te se odnosi na kumulativni rast od siječnja do kolovoza 2025. u usporedbi s istim razdobljem 2024. (3,7). Istodobno, Reuters i Wall Street Journal navode da je u samom kolovozu 2025. BYD registrirao oko 9.100 vozila u EU, što je otprilike +200% više nego u kolovozu 2024., uz tržišni udio od tek 1,3% (2,5). Zaključak je da se brojka od 224% iz naslova ne pojavljuje ni u jednom vjerodostojnom izvoru te je najvjerojatnije posljedica pogreške u prepisivanju. (2) (3) (5) (7) (8)

2. „29% više u kolovozu nego u srpnju“

U članku se navodi da je u kolovozu prodano 29% više električnih automobila nego u srpnju. To je pogrešno tumačenje. Udruženje europskih proizvođača uvijek uspoređuje isti mjesec dviju različitih godina, a ne mjesec po mjesec. Službeni podatak kaže da je u kolovozu 2025. broj registracija električnih automobila na baterije bio 30,2% veći nego u kolovozu 2024. Tvrdnja iz članka nastala je, dakle, krivim čitanjem godišnje usporedbe kao mjesečne. (4) (6)

3. Tesla i Volkswagen

Za Teslu se navodi da bilježi pad od 42% i udio od 1,2%. Problem je što se ovdje kombiniraju dvije različite vremenske mjere: pad od 42% odnosi se na razdoblje od siječnja do kolovoza, dok se udio od 1,2% odnosi na mjesec kolovoz. To može dovesti čitatelja u zabludu. Slično vrijedi i za Volkswagen grupu. Prema Euronewsu, Volkswagen je od siječnja do kolovoza imao rast od 4,1%. U članku se to preformulira u „blagi rast ukupne prodaje“, što može sugerirati da je riječ o rastu cijelog europskog tržišta, a ne samo Volkswagenove grupe. (6)

Zaključak

Članak Jutarnjeg lista i Novac.hr ispravno prenosi neke podatke, poput udjela električnih automobila na baterije od 15,8% u Europskoj uniji i snažnog rasta u Njemačkoj. Međutim, ključna tvrdnja iz naslova – da je BYD povećao prodaju za 224% – nije istinita, jer ta brojka ne postoji u pouzdanim izvorima. Točan podatak je 244%, ali se odnosi na mali apsolutni broj automobila i bez dodatnog objašnjenja izgleda dramatičnije nego što zapravo jest. Osim toga, tvrdnja o „29% više nego u srpnju“ temelji se na pogrešnom tumačenju statistike, a podaci o Tesli i Volkswagenu miješaju različite vremenske okvire. Naslovna tvrdnja je netočna, a nekoliko sporednih tvrdnji pogrešno interpretirano. Iako BYD doista bilježi brzi rast u Europi, on polazi s vrlo niske baze i još uvijek ima tek oko jedan posto tržišta, što nikako ne znači dominaciju. Time članak svrstavamo u kategoriju ,,većinski netočno”.

Vidi:

byd električna vozila Europa Kina Tesla

Trump “uspio” protiv Kine? Ekonomija u brojkama, a ne u sloganu

Jutarnji list tvrdi da su novi podaci dokaz “uspjeha Trumpova plana”. Analiza pokazuje: statistika jest zabrinjavajuća, ali uzroci su višestruki, a tumačenje pogrešno.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Trumpov plan je uspio” — Novac.jutarnji.hr, Luka Fišić, 30. rujna 2025., (1).

Citati iz članka:

● “Kineska industrija već šest mjeseci ne izlazi iz minusa.”

● “U rujnu je proizvodni PMI pao na 49,8 bodova.” (misli se na PMI Kine)

● “Samo u kolovozu, isporuke u Sjedinjene Države pale su za trećinu.”

● “Potrošačke cijene pale su 0,4 posto na godišnjoj razini.”

● “Vlada uvodi nove poticaje; od smanjenja kamatnih stopa… do subvencioniranih programa.”

Analiza

1. Proizvodni PMI – što je i zašto je važan?

PMI (Purchasing Managers’ Index) je indeks menadžera nabave, koji mjeri aktivnost u industriji. Računa se anketiranjem tisuća tvrtki o narudžbama, zapošljavanju, cijenama i zalihama.

● Vrijednost iznad 50 = širenje industrije.

● Vrijednost ispod 50 = kontrakcija, pad industrijske aktivnosti.

U rujnu 2025. PMI je u Kini bio 49,8 – što znači blagu kontrakciju. To ukazuje na poteškoće u industrijskom sektoru, ali nije dramatičan pad – razlika od 0,2 boda znači da je industrija na rubu stagnacije. (2) (3)

2. Industrijska proizvodnja

Članak, pišući o Kini, navodi da je “industrija već šest mjeseci u minusu”. Podaci Nacionalnog ureda za statistiku Kine (NBS) pokazuju da je u kolovozu 2025. industrijska proizvodnja porasla 4,3 % na godišnjoj razini. Dakle, proizvodnja raste, ali sporije nego ranije. Rečenica iz članka očito se odnosi na PMI, a ne na službeni indeks industrijske proizvodnje — što je metodološki nespretno jer PMI i službeni output nisu isto. (4) (6)

3. Izvoz

Citirano: “isporuke u SAD pale su za trećinu.” Prema kineskim carinskim podacima, u kolovozu 2025. izvoz u SAD zaista je pao oko 30 % na godišnjoj razini. To je izravna posljedica trgovinskih barijera i smanjene američke potražnje. No ukupni kineski izvoz u druge regije (jugozapadna Azija, EU, Afrika) istodobno je rastao. Dakle, gubitak američkog tržišta dijelom je kompenziran diversifikacijom. (5) (7)

4. Potrošačke cijene i deflacija

Članak navodi: “Potrošačke cijene pale su 0,4 %.” To znači deflaciju — pad cijena u odnosu na prethodnu godinu. Deflacija signalizira slabiju potražnju: kad građani i poduzeća manje troše, cijene stagniraju ili padaju. To može biti opasno jer potrošači odgađaju kupnju očekujući daljnji pad cijena. Međutim, pad od –0,4 % je blag i kratkotrajan; OECD i IMF očekuju da će inflacija u Kini biti pozitivna u prosjeku 2025. godine. (8) (9) (10)

5. Vladini poticaji

Članak spominje: “Vlada uvodi poticaje — od smanjenja kamatnih stopa do subvencioniranih programa.” To je točno. Narodna banka Kine snizila je referentnu kamatnu stopu na 2,35 %, a vlasti nude subvencije za kupnju električnih vozila, stanova i zelenih tehnologija. To pokazuje da vlasti reagiraju aktivno na pritiske — što je suprotno tvrdnji da je Kina paralizirana Trumpovim carinama. (11)

6. Jesu li trendovi dokaz “uspjeha Trumpovog plana”?

Trumpovi ciljevi bili su:

● smanjiti trgovinski deficit (nije uspjelo; SAD ima još veći globalni deficit);

● zaštititi američku industriju (djelomično uspjelo, ali uz više cijene za potrošače);

● zaustaviti kineski uspon (nije uspjelo; Kina i dalje raste, iako sporije).

Dakle, neki kratkoročni ciljevi (smanjenje kineskog izvoza u SAD) jesu postignuti, ali šira slika pokazuje ograničene i obostrano štetne učinke. (12) (13) (14)

Retorika i manipulacija u članku

● Selektivno biranje podataka: navode se samo negativni indikatori, bez spominjanja pozitivnih trendova u uslugama ili drugim izvoznim tržištima.

● Kauzalna redukcija: kompleksno usporavanje pripisuje se jednom faktoru — Trumpovim carinama.

● Emocionalni naslov: “Trumpov plan je uspio” nosi prizvuk pobjede, iako je učinak sporan i ambivalentan.

Zaključak

Pokazatelji koje navodi Jutarnji list (PMI ispod 50, pad izvoza u SAD, deflacija) jesu stvarni. Ali interpretacija da to znači “Trumpov plan je uspio” je pretjerana i metodološki netočna.

● PMI pokazuje blagu kontrakciju industrije, ne kolaps.

● Industrijska proizvodnja raste, iako sporije.

● Izvoz u SAD jest pao, ali globalna izvozna slika je raznolikija.

● Deflacija je blaga i vlasti reagiraju mjerama poticaja.

● Trumpovi ciljevi uglavnom nisu ostvareni u cjelini.

Članak koristi točne ekonomske indikatore, ali izvodi jednostran zaključak koji zanemaruje širu ekonomsku sliku i stvarne učinke Trumpove politike te ga time možemo opisati kategorijom ,,većinski netočan”.

Vidi:

Donald Trump Kina PMI SAD trgovinski rat Trump

Koja je cijena pandemijske laži?

Promoviranje dezinformacija i teorija zavjere tijekom Covid-19 pandemije proizvelo je dodatnu gospodarsku štetu Hrvatskoj

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Nema sumnje da je politika Vlade RH tijekom pandemije Covid-19 pridonijela gospodarskoj šteti RH. Mjere kao što su karantena, ograničavanje kretanja, turističkih ulazaka u RH itd. direktno su uzrokovale gospodarsku štetu. No, te mjere bile su redovit i standardan epidemiološki odgovor na zaraznu virusnu bolest koja se brzo i lako širila i za koju u trenutku izbijanja nije postojalo cjepivo. Odlučivalo se temeljem redovitog opreza, cost-benefit kalkulacije i potencijalne standardne trijaže pod vidom zdravlja, gospodarstva i funkcioniranja društva. Može se reći da su se te mjere teško mogle izbjeći, napose u društvu kao što je hrvatsko. No, visok stupanj nepovjerenja u sve vrste vlasti, visok stupanj percepcije korupcije i vjerojatno najviši udio građana u EU, a koji vjeruju u najmanje jednu teoriju zavjere u RH bio je plodno tlo da se ta šteta učini još većom od strane onih koji su širili dezinformacije i teorije zavjere o pandemiji. Ta je šteta gospodarski moguće još veća, a što je na prvo pogled protuintuitivno.

Ne postoji konačna procjena broja ljudi koji se nisu pridržavali mjera pa su se zarazili, oboljeli i preminuli ili nisu bili cijepljeni isključivo zbog anti-vakserskih tvrdnji i ostalih teorija zavjere i dezinformacija vezanih uz Covid-19. No postoji niz međusobno neovisnih pokazatelja koji uzeti zajedno konvergiraju prema indiciji kako je taj broj stvaran i kako ga se može iskazati u postotku. Neki od tih pokazatelja su sljedeći:

(1) Do sredine 2023. prosječna pokrivenost primarnim cijepljenjem u EU („primarni ciklus“) iznosila je ≈ 75%. Neke zemlje (Hrvatska, Slovačka, Poljska) bile su ispod 60%. Dio slabije procijepljenosti, usprkos dostupnosti cjepiva i cijepljenja u RH može se pripisati strahu od nuspojava, neodlučnosti, neopravdanim sumnjama u valjanost, djelotvornost cjepiva. (1)

(2) Prema članku „Što se krije iza značajnih razlika u stopama cijepljenja protiv COVID-19 između država članica EU“ (2022.), oko 13,4% Europljana planiralo je odgoditi cijepljenje, a 11,2% nije imalo namjeru cijepiti se. (2) Dio tih 13,4, tj. 11,2% sigurno je bio pod utjecajem niza dezinformacija o pandemiji. Koliki je taj postotak nije jasno. U članku „Oklijevanje u vezi s cijepljenjem protiv COVID-19 u osam europskih zemalja“ od ≈ 6% u Španjolskoj do ≈ 62% u Bugarskoj tvrdilo je oklijevanje u vezi s cijepljenjem (ovisno o zemlji) u to vrijeme. (3) Čak 18% Hrvata tvrdilo je 2021. da ne vjeruje farmaceutskoj industriji što je dijelom ovisno o širenju dezinformacija o toj industriji. (4)

(3) Mnoge studije pokazuju snažnu statističku povezanost između vjerovanja u dezinformacije/teorije zavjere i oklijevanja u cijepljenje. Npr. veće oklijevanje među ljudima s visokim uvjerenjima u zavjeru, niskim povjerenjem u institucije i onima koji intenzivno koriste društvene mreže. (5) Čak 39% Hrvata vjerovalo je tijekom pandemije da je pandemija rezultat djelovanja vlada ili raznih organizacija. (6) To je blizu prosjeka EU koji oko 24% onih koji su oklijevali ili odlučno odbijali cijepljenje. Zamislimo da se radi o polovici navedenog postotka, tj. oko 20% necijepljenih koji su bili neodlučni, odgađali cijepljenje ili ga načelno odbijali pod utjecajem dezinformacija i teorija zavjere. Uz sve ograde, ovdje se radi o stotinama tisuća građana RH koji se nisu cijepili jer su bili pod utjecajem dezinformacija i/ili teorija zavjere. Na razini EU to bi bilo otprilike 30-80 milijuna građana koji se nisu cijepili jer su bili pod utjecajem dezinformacija i teorija zavjere. Dakako, ovdje (1–3) ne možemo znati točan broj građana RH koji se nisu cijepili zbog navedenih razloga, ali moguće je analogijom iz europskih podataka dobiti okvirni broj koji za RH nije malen.

(4) Sporost procjepljivanja, tj. dosezanja kolektivnog imuniteta (temeljem neodlučnosti, odgađanja cijepljenja ili odbijanja) uzrokuje načelne probleme među kojima su najvažniji sljedeći: povećanje broja zaraženih, oboljelih i preminulih, neposredni i posredni povećani troškovi zdravstvenog sustava, produljenje pravila karantene što uzrokuje neposredne gospodarske gubitke, pad BDP-a, slabiju zaradu od ljetne turističke sezone, sporiji gospodarski oporavak itd., ali i posredne gospodarske gubitke kao što su gubitak posla, nemogućnost otplate zajmova i drugih dugovanja itd., ali i posredne ne-gospodarske gubitke kao što je utjecaj za tjelesno i mentalno zdravlje. (7), (8), (9), (10), (11)

Može se reći da su senzacionalističke vijesti i komentari, zastrašivanje, širenje dezinformacija i teorija zavjere sigurno dijelom uzrokovale gospodarsku štetu RH. Na globalnoj razini i na razini EU to potvrđuje cijeli niz znanstvenih istraživanja od kojih su neka uspjela odoljeti izazovu replikacije. (12), (13), (14), (15), (16), (17), (18) Postotak građana Hrvatske koji vjeruje u najmanje jednu teoriju zavjere o pandemiji Covid-19 (karantena, zaštitne maske, ograničavanje kretanja, cjepivo, nuspojave cijepljenja, opasnosti cijepljenja i djelotvornost cijepljenja) bio je (a možda i dalje jest) 25-35% građana. Kako smo rekli na početku, koliko je njih oblikovalo ta vjerovanja u teorije zavjere temeljem dezinformacija koje su se snažno širile u medijima i na društvenim mrežama nije poznato, ali razumno je pretpostaviti da se radi o najmanje 50%. Ta su lažna vjerovanja vodila do odluke o odlaganju cijepljenja ili ne cijepljenju što je sigurno proizvelo gospodarske štete.

Zanimljiv je i podatak o glavnim polugama širenja dezinformacija i teorija zavjere. Jedna od glavnih poluga bile su društvene mreže, tj. Facebook koji je u RH među korištenijim mrežama. Nevjerojatno, ali istinito, tu je bila i javna televizija koja je u nekoliko svojih emisija (temeljem zaštite uredničke i autorske slobode) tolerirala širenje dezinformacija i teorija zavjere o pandemiji. Na koncu, tu su bile izjave i konferencije za medije političara, a koje je prenosila uz ostale i javna televizija, a koji su te događaje koristili kako bi širili dezinformacije i teorije zavjere (de factookupljali i homogenizirali svoje biračko tijelo). Među osobama tu su najzastupljeniji bili znanstvenici iz područja biomedicine, zatim političari, a tek pojedinačno aktivisti, novinari i ostali. Ovo nije potpun popis jer je bilo puno više osoba (čak i osoba iz rimokatoličke crkve) pa čak i skupina i organizacija (koje su organizirale i podupirale razne prosvjede i akcije).

ChatGPT veli sljedeće kad ga se pita za najistaknutije i najaktivnije osobe (napose na društvenim mrežama) odgovorne za širenje teorija zavjere tijekom Covid-19 pandemije u Hrvatskoj putem tih istih društvenih mreža i drugih medija. Provjerili smo njegove reference i dovoljno su točne, a dodali smo još neke koje je on izostavio. Tablicu koju donosimo namjerno smo strukturirali tako da je prvi stupac ono što je promovirano ili za što su ljudi optuživani, a tek u drugom njihove struke ili uloge i u trećem njihova imena i prezimena. Navedene osobe posebne su bile aktivne na društvenim mrežama tijekom pandemije, a ponekad su to ostale i nakon nje nerijetko nastojeći dokazivati kako su cijelo vrijeme bile potpuno u pravu.

Mnogi su pisali o ovim promocijama dezinformacija i teorija zavjere, a najdetaljnije ih je razotkrivao Faktograf (poveznice dajemo uz sažetke stajališta u prvom stupcu).

Zaključno, da, može se opravdano tvrditi da su dezinformacije i teorije zavjere uzrokovale dodatnu gospodarsku štetu RH. Te dezinformacije imale su svoje začetke, kanale prijenosa i vjerojatan utjecaj na građane. Ta šteta može se podijeliti u neposrednu (npr. uzrokovanjem odgađanja ili odbijanja cijepljenja) i posrednu (npr. troškovi izazvani slabom procijepljenošću stanovništva), u kratkoročnu (npr. nagli i velik pad BDP-a) i dugoročnu (npr. sporiji oporavak gospodarstva; što su makroekonomske štete) i u mikroekonomsku (štete za domaćinstva, obrti i mala poduzeća). Konkretnu štetu, npr. u postotku BDP-a teško je izračunati. Hrvatska se nakon pandemije, iako sporije, ipak gospodarski oporavila, no vjerojatno će buduća istraživanja pokazati u skladu s prethodno vrlo visokim nepovjerenjem u institucije još veće nepovjerenje, a taj manjak povjerenja imati svoju cijenu, između ostaloga i gospodarsku.

Izvori:

(1) URL: https://bmcpublichealth.biomedcentral.com/counter/pdf/10.1186/s12889-023-17112-6.pdf?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(2) https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9231480/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(3) https://www.science.org/doi/full/10.1126/sciadv.abm9825?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(4) https://www.index.hr/vijesti/clanak/nova-anketa-44-posto-hrvata-kaze-da-su-se-cijepili-kako-bi-zastitili-druge/2300148.aspx (Pristupljeno: 30/09/2025).

(5) https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34671900/ (Pristupljeno: 30/09/2025).

(6) https://www.nature.com/articles/s41598-023-44752-w (Pristupljeno: 30/09/2025).

(7) https://www.euronews.com/my-europe/2021/03/09/europe-must-speed-up-vaccine-rollout-to-boost-economy-says-oecd?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(8) https://www.oecd.org/en/about/news/press-releases/2021/03/the-need-for-speed-faster-vaccine-rollout-critical-to-stronger-recovery.html?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(9) https://www.euronews.com/business/2021/07/07/vaccination-and-lifting-of-restrictions-lead-to-faster-than-expected-eu-economic-recovery?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(10) https://www.researchgate.net/publication/357902239_The_effect_of_COVID_certificates_on_vaccine_uptake_health_outcomes_and_the_economy(Pristupljeno: 30/09/2025).

(11) https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8568597/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(12) https://www.nature.com/articles/s41562-021-01056-1?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(13) https://www.nature.com/articles/s41598-022-17430-6?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(14) https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9114791/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(15) https://centerforhealthsecurity.org/sites/default/files/2023-02/20211020-misinformation-disinformation-cost.pdf?utm_source=chatgpt.com(Pristupljeno: 30/09/2025).

(16) https://londoneconomics.co.uk/wp-content/uploads/2021/01/The-Cost-of-Lies_clean_2.2.21.pdf?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(17) https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0264410X23005893?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(18) https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2214804322001380?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(19) URL: https://www.boell-bw.de/en/2022/11/30/consequences-anti-vaccination-movement-croatia-and-during-covid-19-pandemic?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(20) URL: https://faktograf.hr/?s=Gordan+Lauc (Pristupljeno: 30/09/2025).

(21) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Kre%C5%A1imir_Paveli%C4%87?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(22) URL: https://faktograf.hr/?s=Kre%C5%A1imir+Paveli%C4%87 (Pristupljeno: 30/09/2025).

(23) URL: https://seecheck.org/index.php/2023/02/02/without-evidence-bakic-and-lauc-spread-the-conspiracy-theory-about-the-pandemic-mafia-and-the-covid-cartel/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(24) URL: https://faktograf.hr/?s=Nenad+Baki%C4%87 (Pristupljeno: 30/09/2025).

(25) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Kre%C5%A1imir_Mi%C5%A1ak?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(26) URL: https://faktograf.hr/?s=Kre%C5%A1imir+Mi%C5%A1ak (Pristupljeno: 30/09/2025).

(27) URL: https://seecheck.org/index.php/2023/06/26/covid-19-killed-more-than-18-thousand-people-in-croatia-how-did-that-happen/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(28) URL: https://faktograf.hr/?s=Marin+Mileti%C4%87 (Pristupljeno: 30/09/2025).

(29) URL: https://seecheck.org/index.php/2023/06/26/covid-19-killed-more-than-18-thousand-people-in-croatia-how-did-that-happen/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(30) URL: https://faktograf.hr/page/2/?s=Nikola+Bartulica (Pristupljeno: 30/09/2025).

(31) URL: https://seecheck.org/index.php/2023/06/26/covid-19-killed-more-than-18-thousand-people-in-croatia-how-did-that-happen/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(32) URL: https://www.euronews.com/my-europe/2022/01/06/meet-the-self-proclaimed-jihadist-leading-croatia-s-anti-vaxxers?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(33) URL: https://teleskop.hr/hrvatska/publicist-matija-stahan-o-covid-potvrdama-i-lockdownu-je-li-demokratski-zapad-nekriticki-kopirao-totalitarnu-kinu/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025), https://heretica.com.hr/matija-stahan-nasljede-covida-struka-bez-autoriteta-i-drzava-bez-suvereniteta/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

dezinformacije gospodarska šteta pandemija teorije zavjere

Blokada ili kašnjenje? Hrvatska i “izgubljene” tri milijarde u zelenim projektima

Tvrdnja da je Hrvatska blokirala 3,5 gigavata obnovljivih izvora energije vrijednih tri milijarde eura temelji se na pismu strukovnih udruga Bruxellesu, ali dostupni dokazi ostavljaju otvorena pitanja o stvarnom obujmu i posljedicama.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Hrvatska blokira 60 projekata ukupne snage 3,5 GW, uključujući solarne i vjetroelektrane, geotermalne projekte i baterijske sustave. Njihova vrijednost procjenjuje se na više od tri milijarde eura.” — tportal, 17.09.2025., (1)

Sekundarno: “Za te je projekte državi već uplaćeno 25 milijuna eura kroz energetska odobrenja, no dokumenti počinju istjecati krajem godine.” — tportal, 17.09.2025. (1)

Područje analize

Tvrdnja o “blokadi” zelenih projekata od 3,5 gigavata (GW) u Hrvatskoj dolazi iz pisma koje su Europskoj komisiji uputili Udruženje obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) zajedno s europskim udruženjima SolarPower Europe i WindEurope. To pismo predstavlja apel Bruxellesu zbog regulatornih i administrativnih prepreka u domaćem zakonodavnom okviru.

Ova je tema društveno značajna jer Hrvatska ima obvezu do 2030. povećati udio obnovljivih izvora u skladu s europskim direktivama RED II i RED III . Radi se i o investicijama koje bi, prema tvrdnji, mogle doseći tri milijarde eura, što je ekonomski relevantno jer se radi o gotovo 4 % BDP-a Hrvatske. (2) (3)

Analiza će se kretati kroz četiri kuta:

Izvori tvrdnje – tko ju je iznio i koliko su vjerodostojni.
Zakonodavne i regulatorne prepreke – što konkretno stoji iza “blokade”.
Točnost brojki – jesu li realne tvrdnje o 60 projekata, 3,5 GW snage i tri milijarde eura vrijednosti.
Posljedice – što znači gubitak investicija i je li on neizbježan.

Analiza

1. Izvori tvrdnje

Tvrdnja o „60 projekata ukupne snage 3,5 GW” potječe iz pisma Udruženja obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), SolarPower Europe i WindEurope, koje okuplja proizvođače i ulagače u sektor OIE. Radi se o legitimnim industrijskim akterima, no njihovi podaci predstavljaju procjenu interesa i ulaganja članica, a ne službeni državni registar. Sama činjenica da tvrdnja potječe iz industrije znači da je nužno tražiti potvrdu kroz neovisne registre i institucije. Europska komisija u svojim dokumentima i priopćenjima nije navela brojke o „3,5 GW” ili „60 projekata” u Hrvatskoj. Ono što jest potvrđeno jest postupak zbog kašnjenja u implementaciji RED III direktive, ali bez kvantifikacije projekata. To podupire dio o regulatornom zastoju, ali ne i precizne brojke. Hrvatska regulatorna tijela (HERA, HOPS, Ministarstvo gospodarstva) vode evidencije o izdanim energetskim odobrenjima i zahtjevima za priključenje, no ti podaci nisu javno dostupni u konsolidiranom obliku. Postoje planovi razvoja mreže i odluke HERA-e koji potvrđuju problem neriješenih naknada za priključenje većih projekata (>10 MW), no nigdje se ne potvrđuje jedinstvena brojka od „60 projekata” ili ukupna snaga od „3,5 GW”. (3) (4)

2. Zakonodavne i regulatorne prepreke

Pismo navodi niz problema: nepostojanje odluke HERA-e o naknadama za priključenje mreži, prijenos troškova modernizacije prijenosne mreže na proizvođače, sukob interesa zbog dominantne pozicije HEP-a na tržištu uravnoteženja te kašnjenja u transpoziciji europskih direktiva RED II i RED III. (7) Ovi problemi nisu novi — već ih je OIEH ranije iznosio u javnosti. Dozvole za projekte imaju rok trajanja, a investitori upozoravaju da će ih izgubiti ako do kraja godine ne dođe do regulatornog rješenja. “Blokada” je stoga de facto stanje administrativne pasivnosti i nejasnoća, a ne nužno formalna zabrana. (4)

3. Točnost brojki

● 3,5 GW: riječ je o ukupnoj projektiranoj snazi planiranih elektrana. Za usporedbu, trenutno instalirana snaga u Hrvatskoj iz OIE-a iznosi oko 1,6 GW (4). Ako bi se realizirali svi navedeni projekti, kapacitet bi se više nego udvostručio. Brojka je stoga teoretski moguća, ali ovisi o statusu projekata.

● 60 projekata: nije javno potvrđeno, ali prema ranijim priopćenjima OIEH-a i HOPS-a radi se o desecima već prijavljenih inicijativa koje čekaju rješenja o priključenju (5).

● Tri milijarde eura: ova procjena temelji se na prosječnoj investiciji od oko 0,8 do 1 milijun eura po megavatu instalirane snage u solarnim i vjetroelektranama (6). Prema toj logici, 3,5 GW moglo bi vrijediti između 2,8 i 3,5 milijardi eura, što brojku čini razmjerno realnom.

● 25 milijuna eura uplaćeno: riječ je o naknadama za energetska odobrenja koje investitori uplaćuju državi. Iako je to u skladu s procedurama, javno dostupne potvrde o ukupnom iznosu nisu pronađene. (8)

4. Posljedice i rizici

Glavna teza članka je da će se izgubiti tri milijarde eura investicija. No, važno je razlikovati dvije razine:

● Rizik odgode: projekti se mogu realizirati kasnije ako regulatorni problemi budu riješeni, i tada se investicije ne gube već odgađaju.

● Rizik propasti: ako investitor izgubi dozvolu i odluči se povući, investicija doista propada. U tom slučaju gubi se i uplaćeni iznos državi.

Trenutno nije moguće potvrditi da će svi navedeni projekti propasti. Dio njih bi mogao dobiti produljenje odobrenja ili nove natječaje. Stoga je tvrdnja o “izgubljenim” tri milijarde definitivno pretjerana.

Zaključak

Tvrdnja da je Hrvatska blokirala svih 60 zelenih projekata ukupne snage 3,5 GW vrijednih tri milijarde eura nije u potpunosti točna. Na temelju dostupnih dokumenata i pisma industrijskih udruga može se zaključiti da veliki broj projekata doista zapinje u postupcima i da postoji ozbiljan rizik od gubitka investicija. Međutim, nije potvrđeno da je riječ baš o svih 60 projekata niti da su investicije već izgubljene; realnije je govoriti o kašnjenju i riziku isteka odobrenja. Time ovaj članak možemo ocijeniti kao ,,većinski točan”.

Vidi

tportal.hr. Pismo Bruxellesu: Hrvatska blokirala 3,5 gigavata zelenih projekata, izgubit će se tri milijarde eura investicija. Objavljeno 17. rujna 2025. Dostupno na: https://www.tportal.hr/biznis/clanak/pismo-bruxellesu-hrvatska-blokirala-3-5-gigavata-zelenih-projekata-izgubit-ce-se-tri-milijarde-eura-investicija-20250917
REHVA – Federation of European Heating, Ventilation and Air Conditioning Associations. Renewable Energy Directive (RED, RED II). Dostupno na: https://www.rehva.eu/eu-policy/renewable-energy-directive-red-red-ii
European Panels Federation. Renewable Energy Directive Recast (RED II). Dostupno na:https://europanels.org/european-policy-developments/climate-energy/renewable-energy-directive-recast-red-ii/
Udruženje obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH). Industrija bez jeftinije energije, lokalne zajednice bez prihoda, obnovljivi izvori bez budućnosti. Objavljeno 17. rujna 2025. Dostupno na:https://oie.hr/industrija-bez-jeftinije-energije-lokalne-zajednice-bez-prihoda-obnovljivi-izvori-bez-buducnosti/
Poslovni dnevnik. OIEH uputio pismo Komisiji: Poziva na hitnu deblokadu obnovljivaca. Objavljeno 17. rujna 2025. Dostupno na:https://www.poslovni.hr/vijesti/oieh-uputio-pismo-komisiji-poziva-na-hitnu-deblokadu-obnovljivaca-4502091
Večernji list. Obnovljivci blokirani: nema cijene priključenja, investicije odlaze. Objavljeno 18. rujna 2025. Dostupno na:https://www.vecernji.hr/vijesti/obnovljivci-blokirani-nema-cijene-prikljucenja-investicije-odlaze-iduci-tjedan-1891649
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Prijedlog odluke o naknadi za priključenje na prijenosnu i distribucijsku mrežu. Objavljeno 30. siječnja 2023. Dostupno na: https://www.hera.hr/hr/docs/2023/Prijedlog_2023-01-30.pdf
HROTE. Izvješće o tržištu električne energije u RH 2024. Dostupno na:https://files.hrote.hr/files/PDF/RJP/GI_2024_HROTE_Struktura%20ukupne%20preostale%20el%20en%20za%202024.pdf
Forbes Hrvatska. Udruženje OIEH upozorava na blokadu obnovljivih izvora u Hrvatskoj. Objavljeno 17. rujna 2025. Dostupno na: https://forbes.dnevnik.hr/aktualno/udruzenje-oieh-upozorava-na-blokadu-obnovljivih-izvora-u-hrvatskoj/

bruxelles EU investicije obnovljivi izvori udruge

“Luksuzno meso”? Što tvrdnje o skoku cijena zapravo znače

Članak Dnevno.hr o mesu koje “uskoro postaje luksuz” temelji se na stvarnim brojkama za njemačku govedinu, ali ih pogrešno generalizira na cijelo meso, cijelu Europu i Hrvatsku. Provjerili smo sve navode.

224 % – evo kako je Jutarnji list opisao rast kineskog BYD-a

Tvrdnja da je BYD u Europi zabilježio rast od 224 % pokazala se netočnom – brojka ne postoji u službenim izvorima, a u samom članku pojavljuje se drukčiji postotak.

Trump “uspio” protiv Kine? Ekonomija u brojkama, a ne u sloganu

Jutarnji list tvrdi da su novi podaci dokaz “uspjeha Trumpova plana”. Analiza pokazuje: statistika jest zabrinjavajuća, ali uzroci su višestruki, a tumačenje pogrešno.

Koja je cijena pandemijske laži?

Promoviranje dezinformacija i teorija zavjere tijekom Covid-19 pandemije proizvelo je dodatnu gospodarsku štetu Hrvatskoj

Blokada ili kašnjenje? Hrvatska i “izgubljene” tri milijarde u zelenim projektima

Tvrdnja da je Hrvatska blokirala 3,5 gigavata obnovljivih izvora energije vrijednih tri milijarde eura temelji se na pismu strukovnih udruga Bruxellesu, ali dostupni dokazi ostavljaju otvorena pitanja o stvarnom obujmu i posljedicama.

Site Map

NEws

Email Address:

Address: