Bakar “ruši rekorde”, ali nije magija: brojke drže vodu, kontekst traži nijanse
Net.hr prenosi da je bakar u prosincu 2025. prešao prag od 10.080 € po toni i ide prema najvećem godišnjem rastu u više od 15 godina; provjerili smo što se
EKONOMIJA
Email Address:
lazna-uzbuna@gmail.com
Address:
Filipa Vukasovića 1, Zagreb
“Šok” za 1,6 milijuna? Da, dopunsko poskupljuje, ali nije riječ o “zdravstvenom” općenito
Riportal (preuzet iz RTL/Net.hr partnerske mreže) točno prenosi odluku HZZO-a o novoj cijeni dopunskog zdravstvenog osiguranja od 1. veljače 2026., ali naslovni okvir je senzacionalistički i terminološki neprecizan. Autori: prof.
“Dignite novac danas” kao financijski alarm: spektakl hitnosti koji ne rješava stvarni problem
Tekst Dnevno.hr sugerira da je masovno podizanje gotovine razuman odgovor na navodne „gubitke” u banci, iako se kupovna moć ne čuva seljenjem novca s računa u ladicu, nego razumijevanjem realnog
Inflacija kao univerzalni krivac kad se turizam i potrošnja objasne jednom riječju
Kad “inflacija” postane univerzalno objašnjenje i za potrošnju građana i za navodni odljev turista, bez definicija, mjerljivih pokazatelja i dokaza o ponašanju gostiju. Autori: prof. dr. sc. Kristijan Krkač &
„Granica siromaštva” kao politička kratica: 600 eura je blizu službenog praga, ali nije isto što i „ne može se preživjeti”
Nacional prenosi Špikinu tvrdnju da je mirovina ispod 600 eura “granica siromaštva”, ali službeni prag ovisi o godini i tipu kućanstva pa je 600 eura samo približna usporedba. Autori: prof.
Povijesni maksimum koji nije povijesni
Medijski prenesena tvrdnja da je razlika plaća javnog i privatnog sektora “povijesno najveća” i da iznosi 32 posto nije u skladu s dostupnim dugoročnim istraživanjima, a pritom se u javnosti
“Novi način plaćanja” nije čarolija: kartice rastu, mobitel je još manjina, a gotovina ne nestaje
Dnevno.hr ispravno opisuje smjer promjene, ali okvir „velike promjene” miješa kategorije i zanemaruje ključne omjere: gotovina je i dalje najčešći način plaćanja po broju transakcija, dok je „beskontaktno” najčešći oblik
“Euro je kriv”: kad se rast kamata iz 2022.–2023. pripiše samoj valuti
Dnevno.hr prenosi tvrdnje da je euro “donio više kamatne stope” i “spustio konkurentnost”, no dostupni službeni podaci upućuju na pogrešnu atribuciju uzroka i izostavljen ključni kontekst monetarnog ciklusa ECB-a. Autor:
Kriptotržište u “krizi”: brojke jesu velike, ali riječ je o mjeri i kontekstu
Net.hr prenosi procjenu CoinGecka o padu tržišne kapitalizacije kriptovaluta, koju u nastavku provjeravamo u pogledu metodologije, vremenskog okvira i konteksta. Autor: Josip Tomašković Područje analize i tvrdnje koje se analiziraju
“Europski minimum” kao magla: kada se redovno dizanje trošarina predstavi kao obveza EU
Glas Slavonije prenosi tvrdnju da je povećanje trošarina nužno radi usklađivanja s EU, no važeći europski propisi upućuju da je riječ ponajprije o domaćoj fiskalno-zdravstvenoj odluci, a ne o trenutačno