Novi udar na Rusiju? U EU raste otpor oko luka i pomorskih usluga

Najavljeni paket odgovara javno iznesenim elementima 20. paketa, ali dio navoda o „pobuni” i pojedinim motivima država počiva na neprovjerljivim diplomatskim curenjima.

Autori: Dr. sc. Kristijan Krkač i Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

„EU priprema novi ekonomski udar na Rusiju. Izbila pobuna”, Index.hr, 17. veljače 2026., Navedena je ključna tvrdnja da pokušaj EU-a da sankcionira strane luke i banke koje Rusija koristi za zaobilaženje sankcija i prodaju nafte nailazi na otpor dijela država članica, uz navode o spornim lukama u Gruziji i Indoneziji, prijedlogu zabrane pomorskih usluga te mjerama prema Kirgistanu.  (1)

Područje analize

Provjerljivo je postoji li uopće nacrt novog paketa i koji su njegovi javno potvrđeni elementi, uključujući prijedlog  „potpunog” ograničenja pomorskih usluga za rusku sirovu naftu, proširenje popisa subjekata te nove mjere protiv zaobilaženja sankcija. U ovom kontekstu „sankcije” su „restriktivne mjere” koje Vijeće Europske unije donosi jednoglasno, a obvezuju unutar nadležnosti EU-a te se primjenjuju na državljane EU-a i tvrtke osnovane u državama članicama. (5) Također je provjerljivo da se u okviru pripreme paketa raspravlja o mjerama koje zahvaćaju treće države, poput zabrane transakcija s određenim lukama ili zabrane izvoza određene opreme u treću državu kao „alat protiv zaobilaženja” sankcija. Manje poznato je tko se točno protivi kojim stavkama i iz kojih razloga, jer se radi o zatvorenim diplomatskim raspravama u Coreperu (Odbor stalnih predstavnika država članica pri Vijeću Europske unije) i radnim skupinama, gdje se dio informacija temelji na izvorima „upućenima u pregovore”. (1)

Analiza:

1) Postoji li „novi paket” i koje su mjere javno potkrijepljene

Index.hr piše da je Europska komisija „ranije ovog mjeseca” predstavila novi paket s ciljem smanjenja ruskih prihoda od nafte i jačanja pritiska na Moskvu. (1) Taj okvir je sukladan javnim izjavama i medijskim uvidima u nacrt 20. paketa sankcija: Reuters je 6. veljače 2026. izvijestio da Komisija predlaže vrlo široku zabranu usluga koje podupiru pomorski izvoz ruske sirove nafte, što bi značilo zabranu osiguranja, financiranja i prijevoza u EU jurisdikciji neovisno o cijeni po kojoj se nafta prodaje, a mjera je predstavljena kao pooštravanje u odnosu na mehanizam gornje granice cijene koji je ranije koristila skupina G7. (3) Dodatno, Reuters je 9. veljače 2026. objavio da nacrt 20. paketa prvi put predviđa sankcioniranje luka u trećim državama, konkretno Kulevi u Gruziji i Karimun u Indoneziji, uz zabranu transakcija EU subjekata s tim lukama. (2) Opis iz Indexova članka da paket obuhvaća i šire elemente, poput „proširenja crne liste brodova flote u sjeni”, novih trgovinskih restrikcija te mjera prema kripto-operaterima i stranim bankama, podudara se s općim okvirom koji je Komisija komunicirala o 20. paketu, uključujući naglasak na energiji, financijskim uslugama i trgovini te potrebu otežavanja zaobilaženja sankcija. (4) Drugim riječima, središnja informacija da „novi paket postoji” i da je fokus na ruskim prihodima od nafte i logistici izvoza ima čvrstu potporu u neovisnim izvještajima (Reuters) i javnim izjavama Komisije. (3) (4) U tom smislu, naslovna formulacija Indexa o „novom ekonomskom udaru” predstavlja novinarsko stiliziranje, dok je sadržajni dio o vrsti mjera u velikoj mjeri u skladu s javno dostupnim opisima 20. paketa i nacrtima viđenima od strane velikih međunarodnih redakcija. (2) (3) Medijsko preuzimanje jezgre tvrdnje je vidljivo i iz drugih objava, primjerice Euronews je 17. veljače 2026. također pisao o planu da se 20. paket izglasa do 24. veljače i o mogućem prelasku na zabranu pomorskih usluga umjesto cjenovnog limita. (7)

2) „Izbila pobuna”: što se može potvrditi o otporu i rokovima

Index.hr navodi da je „otpor dijela država članica” već vidljiv i da bi mogao „bitno oslabiti” sadržaj paketa, uz tvrdnju da su veleposlanici „jučer” raspravljali o prijedlozima te da Bruxelles želi paket usvojiti „do kraja mjeseca”, uz napomenu da je potrebna jednoglasnost svih članica. (1) Proceduralni dio je provjerljiv i točan: Vijeće EU-a usvaja odluke i uredbe o restriktivnim mjerama jednoglasno, što znači da svaka država članica može blokirati paket ili uvjetovati kompromis. (5) Što se tiče roka, izjava visoke predstavnice EU-a Kaje Kallas s tiskovne konferencije nakon Vijeća za vanjske poslove 29. siječnja 2026. izravno potvrđuje cilj da se „izađe” s 20. paketom 24. veljače, na godišnjicu početka invazije u punom opsegu, uz napomenu da su „različite stvari na stolu”, uključujući zabranu pomorskih usluga. (6) To je precizniji i konkretniji datum od Indexove formulacije „do kraja mjeseca”, ali je suštinski kompatibilan s ambicijom da se paket zaključi prije 24. veljače ili do tada. (1) (6) Međutim, dio Indexove priče o tome tko se točno protivi kojim stavkama i s kojim argumentima počiva na anonimnim izvorima koji opisuju „povjerljive rasprave”. (1) Takve tvrdnje se mogu usporediti s drugim izvještajima koji navode zabrinutost pojedinih članica, ali bez službenih zapisnika ili javnih stavova vlada taj dio ostaje slabije provjerljiv. Primjerice, Euronews ističe da odluka o potpunoj zabrani pomorskih usluga ima međunarodnu dimenziju jer se preklapa s mehanizmom G7, pa se politička izvedivost veže i uz koordinaciju sa saveznicima. (7) Kallas je u kasnijim izjavama također naglasila da je „rad na 20. paketu u tijeku” i da neće komentirati pojedinačne prijedloge dok se ne postigne cjelina, što je tipičan obrazac kod osjetljivih pregovora. (13) Upravo tu nastaje razlika između provjerljivog i sugeriranog: provjerljivo je da je paket u proceduri i da zahtijeva jednoglasnost, a manje je provjerljivo da je „pobuna” već u mjeri koja „prijeti slabljenju” paketa, jer to podrazumijeva ishod pregovora koji još traje. (1) (5) Ipak, tvrdnja da postoje dvojbe oko prelaska s cjenovnog limita na zabranu pomorskih usluga logički se uklapa u činjenicu da je dio država članica izrazito izložen pomorskoj industriji, a Bloomberg je u zasebnom tekstu opisao zabrinutost Grčke i Malte oko takvog poteza, također pozivajući se na osobe upoznate s raspravama. (14) Budući da se radi o curenjima iz diplomatskih sastanaka, taj segment treba čitati kao informaciju o pregovaračkim pozicijama, a ne kao službeno utvrđenu odluku.

3) Kirgistan, „osam puta” i „1000%”: što je dokumentirano, a što nije

Index.hr piše da Komisija predlaže zabranu izvoza alatnih strojeva i određene radijske opreme u Kirgistan, uz tvrdnju da bi proizvodi mogli pomagati ruskim ratnim naporima, te navodi brojke da je izvoz sankcioniranih tehnologija iz EU-a u Kirgistan „porastao osam puta” od 2022., dok su pošiljke istih proizvoda iz Kirgistana u Rusiju „porasle za 1000%”. (1) Postojanje prijedloga za ciljane izvozne zabrane prema Kirgistanu može se potvrditi neovisno: Reuters je 9. veljače 2026. naveo da nacrt prvi put koristi „alat protiv zaobilaženja” te da bi nove restrikcije zabranile prodaju metaloreznih strojeva i komunikacijskih uređaja za prijenos glasa, slike i podataka, poput modema i usmjerivača, prema Kirgistanu. (2) Radio Slobodna Europa je 6. veljače 2026. također opisao nacrt prema kojem EU razmatra izvozne zabrane za CNC strojeve i „radio opremu”, upravo zbog sumnje u reeksport u Rusiju. (10)

Potvrđeno je da je kirgistanska strana reagirala i tražila razgovore: Reuters je 3. veljače 2026. izvijestio da će EU posebni izaslanik za sankcije David O’Sullivan posjetiti Kirgistan 26. veljače radi razgovora nakon medijskih navoda o mogućim restrikcijama, što potvrđuje da je tema otvorena na političkoj razini. (9) Reuters je 2. veljače 2026. dodatno naveo da je kirgistanski zamjenik premijera Daniyar Amangeldiyev najavio razgovor s O’Sullivanom nakon izvještaja o planiranim mjerama. (8) S druge strane, konkretne brojke „osam puta” i „1000%” u Indexovu članku pripisane su „jednom od izvora”, bez navođenja službene baze podataka, carinskih tarifnih oznaka, obuhvata robe, valute i metodologije. (1) Zbog toga se te brojke u ovom obliku ne mogu potvrditi. Za provjeru bi bilo nužno znati na koje točno kategorije „sankcioniranih tehnologija” se misli, jesu li podaci u vrijednosti ili količini, je li riječ o nominalnim ili realnim iznosima, te odnose li se na izravni izvoz ili i na reeksport preko posrednika. (1) Ipak, moguće je razjasniti što te formulacije matematički znače, jer upravo to utječe na percepciju razmjera. Ako je izvoz „porastao osam puta”, to znači da je nova razina osam puta veća od početne, a relativni rast iznosi (8 minus 1) podijeljeno s 1, odnosno 7, što je 700%. (1) Ako su pošiljke „porasle za 1000%”, to u standardnoj definiciji znači da je (novo minus staro) podijeljeno sa starim jednako 10, pa je novo jednako 11 puta staro, iako se u medijima ponekad kolokvijalno koristi i za „deseterostruko” povećanje, što stvara dodatnu nejasnoću. (1) Upravo zbog takvih dvosmislenosti bez izvornog seta podataka tvrdnja ostaje na razini indikativnog signala, a ne provjerene statistike. U istom dijelu Index navodi da Italija oklijeva oko sankcioniranja luke Kulevi jer se „preko nje doprema i plin iz Azerbajdžana”. (1) Javne informacije o samoj luci Kulevi uglavnom je opisuju kao terminal za pretovar ugljikovodika i petrokemijskih proizvoda, uključujući sirovu naftu, naftne derivate i ukapljeni naftni plin, a ne kao standardnu rutu opskrbe prirodnim plinom za Europu. (11) Dodatno, službena stranica azerbajdžanskog ministarstva energetike opisuje „Baku–Kulevi” kao rutu za transport naftnih proizvoda i nafte do crnomorske luke Kulevi. (12) Zbog toga formulaciju o „plinu” treba smatrati najmanje nepreciznom bez dodatnog objašnjenja misli li se na ukapljeni naftni plin ili na projekte koji nisu dio glavnih europskih dobavnih pravaca prirodnog plina. (1) (11) (12)

Zaključak

Zbog toga što je postojanje i sadržaj ključnih elemenata predloženog 20. paketa sankcija potvrđen neovisnim izvještajima i javnim izjavama, ali i zato što su pojedine tvrdnje o razlozima protivljenja te konkretne brojke o trgovinskim tokovima iznesene bez provjerljive metodologije, ocjena ovog članka je „većinski točan”. Jezgra priče da EU priprema paket koji zahvaća naftne prihode, pomorske usluge, treće zemlje i mjere protiv zaobilaženja sankcija stoji na čvrstim izvorima. Slabija točka teksta je opis „pobune” kao već formiranog ishoda pregovora, uz dodatne motive pojedinih država i brojke o izvozu i reeksportu koje su pripisane anonimnim izvorima bez podatkovnog traga. Preciznija formulacija bila bi da EU raspravlja o 20. paketu s ambicijom odluke oko 24. veljače te da su u igri mjere poput zabrane pomorskih usluga, sankcioniranja određenih luka u trećim državama i izvozne zabrane specifične opreme prema Kirgistanu, pri čemu pojedine stavke nailaze na rezerviranost dijela članica, ali bez javno potvrđenih detalja o pregovaračkim pozicijama.

Vidi:

  1. Index Vijesti. EU priprema novi ekonomski udar na Rusiju. Izbila pobuna. Index.hr. 17. veljače 2026 https://www.index.hr/vijesti/clanak/eu-priprema-novi-ekonomski-udar-na-rusiju-izbila-pobuna/2761812.aspx
  2. Reuters. EU proposes sanctions on Georgian, Indonesian ports for handling Russian oil. Reuters. 9. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/eu-proposes-add-two-third-country-oil-ports-new-sanctions-package-2026-02-09/
  3. Reuters. EU targets Russian crude anew with far broader sanctions plan Reuters. 6. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/eu-proposes-add-two-third-country-oil-ports-new-sanctions-package-2026-02-09/
  4. European Commission. Statement by President von der Leyen on the 20th package of sanctions. European Commission Presscorner. 2026. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/statement_26_318
  5. Council of the European Union. How the EU adopts and reviews sanctions. Consilium.europa.eu. 2026. Dostupno na: https://www.consilium.europa.eu/en/policies/sanctions-adoption-review-procedure/
  6. European External Action Service. Foreign Affairs Council: press conference by High Representative Kaja Kallas. EEAS. 29. siječnja 2026. Dostupno na: https://www.eeas.europa.eu/eeas/foreign-affairs-council-press-conference-high-representative-kaja-kallas-1_en
  7. Euronews. EU won’t ‘shy away’ from new sanctions on Russia if G7 allies fail to reach deal. Euronews. 17. veljače 2026. https://www.euronews.com/my-europe/2026/02/17/eu-wont-shy-away-from-new-sanctions-on-russia-if-g7-allies-fail-to-reach-deal
  8. Reuters. Kyrgyzstan seeks talks with EU over report that bloc considers sanctions over Russia links. Reuters. 2. veljače 2026.  https://www.reuters.com/world/asia-pacific/kyrgyzstan-seeks-talks-with-eu-over-report-that-bloc-considers-sanctions-over-2026-02-02/
  9. Reuters. Top EU diplomat to visit Kyrgyzstan for talks on sanctions. Reuters. 3. veljače 2026. https://www.reuters.com/world/asia-pacific/top-eu-diplomat-visit-kyrgyzstan-talks-sanctions-2026-02-03/
  10. Radio Free Europe/Radio Liberty. Kyrgyzstan May Be First State Targeted Under EU Anti-Sanctions Evasion Tool. RFE/RL. 6. veljače 2026. https://www.rferl.org/a/kyrgyzstan-eu-sanctions-russia-circumvention/33671180.html
  11. SOCAR/Black Sea Terminal LLC. Terminal. Kulevi Oil Terminal. https://kulevioilterminal.com/terminal/
  12. Ministry of Energy of Azerbaijan. The Baku-Kulevi route (transportation of oil). Ministry of Energy of Azerbaijan. 21. listopada 2025. https://minenergy.gov.az/en/neft/baki-novorossiysk-neft-kemeri
  13. European External Action Service. Foreign Affairs Council Defence: press remarks by High Representative Kaja Kallas upon arrival. EEAS. 2026. https://www.eeas.europa.eu/eeas/foreign-affairs-council-defence-press-remarks-high-representative-kaja-kallas-upon-arrival-0_en Bloomberg. Greece and Malta Hesitate Over EU’s Russia Oil Services Ban.
  14. Bloomberg. 10. veljače 2026. https://www.bloomberg.com/news/articles/2026-02-10/greece-and-malta-hesitate-over-eu-s-russia-oil-services-ban

“210 milijardi iz ruske imovine”: kako EU zapravo pokušava pretvoriti zamrznute rezerve u novac za Ukrajinu

Večernji list piše da EU planira zajam “osiguran zamrznutom ruskom imovinom”. Fokusirali smo se na ekonomski mehanizam: što je točno “zamrznuto”, što je “izvanredna dobit”, što su “gotovinske bilance”, i gdje u toj konstrukciji nastaje stvarni novčani tok.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

“Pozicionirao se kao najistaknutiji europski zagovornik… plana EU-a za financiranje ukrajinskog ratnog proračuna zajmom od 210 milijardi eura, osiguranim zamrznutom ruskom imovinom.” Večernji.hr, 16. prosinca 2025., (1).

Područje analize

Da bismo ekonomski provjerili ovu formulaciju, moramo razdvojiti tri sloja koji se u medijima često stapaju u jednu rečenicu: status imovine (zamrznuta ili imobilizirana), tip novca koji EU pokušava koristiti (prinosi i izvanredne gotovinske bilance, ne nužno “glavnica”), te financijsku konstrukciju zajma (tko posuđuje, od koga, uz kakav rizik i kada se vraća). U prosincu 2025. Europska komisija doista predlaže instrument nazvan “Reparations Loan” do 210 mlrd eura, financiran “cash balances” koji se gomilaju u financijskim institucijama EU-a zbog zabrane transakcija vezanih uz rezerve i imovinu Ruske središnje banke (2). 

U nastavku su ključni pojmovi, objašnjeni kao financijske i imovinske činjenice, bez političkih etiketa.

  1. Suverena imovina Ruske središnje banke (CBR) u EU-u: riječ je o državnim (suverenim) pričuvama koje središnje banke drže kao stranu imovinu: vrijednosnice, depoziti i druga financijska potraživanja prema institucijama izvan svoje zemlje. Kada Komisija govori o oko 210 mlrd eura “imobilizirane” imovine u EU-u, govori prvenstveno o takvim rezervama koje CBR potražuje u europskom financijskom sustavu (2). Europski parlament u studiji iz 2025. navodi da je EU “imobilizirao” oko 210 mlrd eura ruskih suverenih sredstava te “zamrznuo” oko 28 mlrd eura privatne imovine (3). 
  2. Zamrzavanje i imobilizacija: u praksi EU sankcija, “zamrznuto” često znači da vlasnik ne može raspolagati imovinom. “Imobilizirano” je uži, tehnički opis specifično za situaciju gdje su transakcije upravljanja i prijenosa (npr. prijenos kupona, prodaja, reinvestiranje) zabranjene, ali se formalno ne dira vlasništvo. Komisija u prijedlogu naglašava da je CBR-ovo potraživanje prema europskim institucijama i dalje ruska imovina, a obveza tih institucija da vrate CBR-u ostaje netaknuta; zabrana je u tome da se ta obveza trenutačno ne smije izvršiti (2).
  3. Glavnica i prinos: glavnica je nominalna vrijednost imovine (npr. vrijednost obveznica i depozita). Prinos su novčani tokovi koji nastaju iz glavnice: kuponi, kamate, dividende, odnosno zarada od reinvestiranja gotovine. EU je već 2024. uspostavio pravila koja se odnose upravo na “izvanredne prihode” i neto dobit koja nastaje jer se gotovina povezana s imobiliziranom imovinom gomila i može se reinvestirati (4) (5).
  4. Središnji depozitorij vrijednosnih papira (CSD) i Euroclear: CSD je infrastruktura tržišta kapitala koja vodi evidenciju vrijednosnih papira, obavlja namiru transakcija i skrbništvo (custody). Euroclear, sa sjedištem u Belgiji, jedan je od ključnih europskih CSD-ova i upravo se uz njega veže većina imobilizirane ruske suverene imovine u EU-u, što je razlog da se financijski rizici i eventualni sporovi često “koncentriraju” na Belgiju i Euroclear. Euroclear je u svojim objavama o rezultatima naveo da su kamatne zarade povezane s ruskom imovinom u 2024. generirale i značajne porezne prihode u Belgiji, uz istovremene troškove sankcija i protumjera (6).
  5. Izvanredne gotovinske bilance (extraordinary cash balances): ovo je najvažniji tehnički pojam jer objašnjava odakle uopće dolazi “novac koji se može posuditi”. Kada su transakcije prema CBR-u zabranjene, kuponi i dospijeća koji bi inače bili isplaćeni vlasniku završavaju kao gotovina na bilancama posredničkih institucija i CSD-ova, ali se ne smiju prenijeti dalje. Vijeće EU-a je 12. veljače 2024. donijelo odluku koja traži da CSD-ovi takve izvanredne gotovinske bilance posebno evidentiraju i da i pripadne prihode drže odvojeno (4). Komisija u prijedlogu “Reparations Loan” koristi istu logiku, ali šire: govori o “cash balances” koje se gomilaju u financijskim institucijama u EU-u upravo zato što su transakcije u vezi s rezervama CBR-a zabranjene (2).
  6. Windfall profits i neto dobit: “Windfall” u ovom kontekstu znači neočekivana, izvanredna dobit koja se pojavila zbog sankcijskog režima, ne zato što je CSD promijenio poslovni model. Vijeće EU-a je 21. svibnja 2024. usvojilo set pravnih akata kojima se “neto dobit” iz takvih izvanrednih prihoda usmjerava za potporu Ukrajini, uključujući vojnu potporu, kapacitete obrambene industrije i obnovu (5). Europski parlament u analizi iz 2024. eksplicitno navodi model raspodjele u kojem se značajan dio tih profita kanalizira kroz Europski instrument mirovne pomoći (EPF), a dio kroz proračun EU-a (7).

Analiza

1) Što znači “zajam od 210 mlrd eura” i zašto je to broj koji lako zavara

U javnom prostoru broj od 210 mlrd eura zvuči kao “EU uzima 210 mlrd i daje Ukrajini”. Financijski dokument Komisije kaže nešto specifičnije: predlaže se instrument potpore “do 210 mlrd eura”, a financiranje bi došlo iz “cash balances” u financijskim institucijama EU-a koje se gomilaju zato što se transakcije vezane uz rezerve CBR-a ne smiju izvršiti (2). Drugim riječima, 210 mlrd je gornja granica povezane imobilizirane imovine i potencijalne “baze” na koju se konstrukcija naslanja, ali stvarni iznos isplate ovisi o ukrajinskim potrebama, raspoloživosti likvidnosti i političko pravnim aranžmanima unutar EU-a. Reuters je 12. prosinca 2025. izvijestio da se u EU-u spominje zajam “do 165 mlrd eura” za 2026. i 2027. nakon dogovora o neograničenom produženju zamrzavanja, što sugerira da se u pregovorima razlikuju maksimalni okvir i realistični plan isplate u dvogodišnjem horizontu (8). Ova razlika je ekonomski bitna: plan se ne mjeri “koliko je imovine zamrznuto”, nego “koliko je likvidnosti moguće sigurno mobilizirati” bez destabilizacije infrastrukture tržišta, bez prevelikog rizika za CSD i bez prebacivanja tereta na jednu državu članicu.

2) “Osigurano zamrznutom imovinom” nije isto što i “konfiskacija imovine”: gdje je kolateral u ovoj konstrukciji

Večernji koristi frazu “osiguran zamrznutom ruskom imovinom” (1). Ekonomski, to čitatelja vodi na standardni kreditni obrazac: postoji kolateral koji se može aktivirati ako dužnik ne plati. Komisijin prijedlog je drukčiji i zato su pojmovi važni. Komisija opisuje “limited recourse” zajam koji “postaje dospjeo i plativ” kada Ukrajina od Rusije primi reparacije, odštete ili financijsku nagodbu, osim teritorija (2). To je bliže konceptu “zajma čije se vraćanje veže uz budući, uvjetni prihod” nego klasičnom kreditu s hipotekom. U financijskim terminima, osiguranje se u najvećoj mjeri oslanja na pretpostavku buduće naplate reparacija, a kratkoročni izvor likvidnosti nisu “uzeti” ruski vrijednosni papiri nego gotovinske bilance koje su se akumulirale jer se ruskom vlasniku ne smije transferirati novac (2). Europski parlament u studiji iz 2025. upravo zato razlikuje scenarije korištenja prihoda, korištenja glavnice i pravnog “zaobilaženja” konfiskacije kroz zajmove i mehanizme ubrzanja prihoda (3). Zato je formulacija Večernjeg ekonomski djelomično točna, ali nedovoljno precizna. Postoji veza s imobiliziranom imovinom, ali mehanizam je zamišljen tako da se formalno ne dira vlasništvo nad glavnicom i da se likvidnost izvuče iz “zarobljene” gotovine, ne iz prodaje ruskih vrijednosnih papira.

3) Od “izvanrednih profita” do “reparations loan”: kako EU pokušava povećati “flow” bez diranja “stock”

Za razumijevanje ekonomije cijele priče korisno je razmišljati u kategorijama “stock” i “flow”. “Stock” je stanje imobilizirane imovine (oko 210 mlrd eura). “Flow” je novčani tok koji se može generirati iz tog stanja. EU je 2024. krenuo s “flow” pristupom: odvajanje izvanrednih gotovinskih bilanci i usmjeravanje neto dobiti od izvanrednih prihoda prema Ukrajini (4) (5). To je “soft” verzija korištenja zamrznute imovine: ne dira se glavnica, nego se uzima dobit koja nastaje u sustavu dok je glavnica blokirana. Euroclearovi javno objavljeni rezultati potvrđuju da je takav “flow” financijski značajan, uz vidljiv fiskalni efekt kroz belgijski porezni prihod (6).“Reparations Loan” je pokušaj da se iz “flow” logike prijeđe na veći obujam financiranja bez formalne konfiskacije “stocka”. Komisija u prijedlogu eksplicitno kaže da bi Unija posudila sredstva financirana “cash balances” u financijskim institucijama EU-a, a zatim ih proslijedila Ukrajini, uz konstrukciju da se sve zatvara kada dođe do reparacija: Ukrajina vraća EU-u, EU vraća financijskim institucijama, a institucije tada mogu ispuniti obvezu prema CBR-u ako sankcije prestanu vrijediti (2). To je financijski “reverzibilna” arhitektura, zamišljena da pravno i računovodstveno ostavi otvoren put za buduće razrješenje vlasništva, ali da sada proizvede likvidnost.

4) Gdje su ekonomski rizici: bilanca, likvidnost, pravni troškovi i povjerenje u europsku infrastrukturu

Ovakve konstrukcije imaju trošak i rizik čak i kada se glavnica formalno ne dira. Prvi je rizik bilance i pravnog spora za institucije koje drže sredstva. Reuters i drugi izvori bilježe da Ruska središnja banka pokreće tužbe protiv Euroclear-a, tražeći vrlo velike iznose odštete, što u praksi znači potencijalne troškove pravne obrane, reputacijske troškove i rizik protumjera prema europskim imovinama u Rusiji (9) (10). Euroclear u svojim komunikacijama već navodi da sankcije i protumjere stvaraju izravne troškove (6). Drugi je rizik koncentracije: ako se većina imovine i “flow” mehanizama veže uz jednu infrastrukturu u jednoj državi, tada se i financijski rizik percipira kao “belgijski problem”, pa nije slučajno da se u pregovorima traže jamstva i raspodjela rizika na razini EU-a. Reuters 12. prosinca 2025. navodi da je Komisija spremna uvažiti belgijske zabrinutosti oko jamstava i potencijalnih pravnih posljedica (11). To je ekonomski smisleno: bez zajedničkog osiguranja rizika, sama konstrukcija zajma može biti preskupa ili operativno neizvediva. Treći je širi tržišni rizik povjerenja. AP prenosi da Europska središnja banka upozorava na potencijalni učinak na povjerenje u euro kao rezervnu valutu i u europsko financijsko okruženje ako se prijeđe granica između blokade transakcija i percepcije konfiskacije (12). To nije politička nego financijska poanta: rezerve središnjih banaka u svijetu počivaju na pretpostavci pravne sigurnosti i predvidljivog tretmana državne imovine. Ako tržište vjeruje da se “pravila igre” mogu promijeniti ad hoc, tražit će veću premiju rizika ili diverzificirati izvan sustava.

Zaključak

Ekonomska jezgra članka Večernjeg lista je prepoznatljiva i uglavnom utemeljena: EU doista radi na instrumentu “Reparations Loan” čiji se maksimalni okvir veže uz oko 210 mlrd eura imobilizirane suverene imovine Ruske središnje banke u EU-u, a financiranje se u prijedlogu opisuje kroz posuđivanje likvidnosti nastale gomilanjem “cash balances” zbog zabrane transakcija (2) (3). EU je već 2024. uspostavio režim odvajanja izvanrednih gotovinskih bilanci i kanaliziranja neto dobiti iz izvanrednih prihoda prema Ukrajini, što objašnjava kako iz “zamrznute” imovine nastaje stvarni novčani tok (4) (5). Slabija točka je formulacija “osiguran zamrznutom ruskom imovinom” jer ekonomski sugerira klasični kolateral i izravno “uzimanje” glavnice, dok Komisijin dokument opisuje reverzibilnu konstrukciju koja formalno ne dira vlasništvo nad glavnicom i oslanja se na gotovinske bilance i na uvjetnu buduću naplatu reparacija kao trenutak zatvaranja kruga (2). U takvom mehanizmu pojmovi nisu ukras nego ključ za razumijevanje: glavnica, prinos, izvanredne gotovinske bilance, neto dobit, CSD i likvidnost znače da priča nije “EU uzima 210 mlrd”, nego “EU pokušava iz postojećeg sankcijskog efekta izvući veći, strukturirani tok financiranja”. Na kraju, ovom članku možemo dati našu ocjenu ,,većinski točno”.

Vidi:

  1. Večernji.hr. Njemačka mijenja smjer: Što je to smislio Merz? 16.12.2025. https://www.vecernji.hr/vijesti/njemacka-mijenja-smjer-sto-je-to-smislio-merz-1916537
  2. European Commission. Proposal document: Reparations Loan to Ukraine. 03.12.2025. https://commission.europa.eu/document/download/ceae8dde-0291-4ee3-8519-80b30317bf35_en
  3. European Parliament. EU sanctions and Russia’s frozen assets. Study. 2025. https://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document/EXPO_STU(2025)754487
  4. Council of the European Union. Immobilised Russian assets: Council decides to set aside extraordinary revenues. 12.02.2024. https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2024/02/12/immobilised-russian-assets-council-decides-to-set-aside-extraordinary-revenues/
  5. Council of the European Union. Extraordinary revenues generated by immobilised Russian assets: Council greenlights the use of windfall net profits to support Ukraine’s self-defence and reconstruction. 21.05.2024. https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2024/05/21/extraordinary-revenues-generated-by-immobilised-russian-assets-council-greenlights-the-use-of-windfall-net-profits-to-support-ukraine-s-self-defence-and-reconstruction/
  6. Euroclear. Euroclear continues to deliver strong results in 2024. 05.02.2025. https://www.euroclear.com/newsandinsights/en/press/2025/mr-05-euroclear-delivers-strong-results-in-2024.html
  7. European Parliament Think Tank. Ukraine, the European Peace Facility and additional financing. 03.09.2024. https://epthinktank.eu/2024/09/03/ukraine-the-european-peace-facility-and-additional-financing/
  8. Reuters. EU agrees to indefinitely freeze Russian assets, removing obstacle to Ukraine loan. 12.12.2025. https://www.reuters.com/business/finance/eu-set-indefinitely-freeze-russian-assets-removing-obstacle-ukraine-loan-2025-12-12/
  9. Reuters. Russia’s central bank seeks $230 billion in damages from Belgium’s Euroclear, Moscow court says. 15.12.2025. https://www.reuters.com/business/russias-central-bank-seeks-230-billion-damages-belgiums-euroclear-moscow-court-2025-12-15/
  10. The Guardian. Russia seeks $230bn in damages from Euroclear over seized assets. 15.12.2025. https://www.theguardian.com/world/live/2025/dec/15/ukraine-us-russia-berlin-nato-eu-russian-funds-steve-witkoff-volodymyr-zelenskyy-vladimir-putin-europe-live-news?CMP=share_btn_url&page=with%3Ablock-694008988f08c8c808c2adbe
  11. Reuters. EU open to accommodate Belgian concerns on guarantees in Russian asset plan. 12.12.2025. https://www.reuters.com/business/eu-open-accommodate-belgian-concerns-guarantees-russian-asset-plan-2025-12-12/
  12. AP News. Russia’s Central Bank sues Belgian financial institution as EU mulls using Moscow’s frozen assets. 13.12.2025. https://apnews.com/article/russia-frozen-assets-belgium-eu-euroclear-sanctions-b378cb2bf74bd79175930b8ca991c1cc

ECB, Euroclear i 140 milijardi eura, što u tekstu jest točno, a što ostaje nedorečeno

Većina konkretnih tvrdnji o ulozi ECB-a, Europske komisije, Belgije i Euroclear-a činjenično je utemeljena, ali se pretjeruje s time koliko je „reparacijski zajam“ bio siguran i koliko je već postojao kao zajam Ukrajini.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnja koja se analizira

Luka Fišić napisao je članak pod naslovom; „Težak udarac za Ukrajinu nakon odluke glavne europske banke, ostaju bez čak 140 milijardi eura!?: ‘To je preriskantno‘“, objavljen 2. prosinca 2025. na portalu Novac, Jutarnji list. (1)

Ovaj fact-check ne bavi se detaljno samim naslovom, nego ključnim tvrdnjama u tekstu, prije svega sljedećim:

  • da je Europska središnja banka odbila dati jamstvo za zajam od 140 milijardi eura Ukrajini i time „ozbiljno ugrozila plan Europske unije“ da tzv. reparacijski zajam osigura zamrznutom ruskom imovinom
  • da je Europska komisija od ECB-a tražila ulogu koju ona „po pravilima EU ne smije preuzeti“, odnosno da pruža jamstvo za golemi zajam osiguran zamrznutom ruskom imovinom
  • da je prvotni prijedlog predviđao državna jamstva, a potom mogućnost da ECB privremeno bude „posuđivač posljednje instance“ za Euroclear Bank
  • da je interna analiza ECB-a pokazala kako bi takvo jamstvo značilo zabranjeno „monetarno financiranje“ država članica
  • da se Belgija protivi planu, da Euroclear drži oko 210 milijardi eura zamrznute ruske imovine, da se sankcije produljuju svakih šest mjeseci jednoglasno i da bi Ukrajina, prema prijedlogu Komisije, novac vraćala tek ako Rusija plati ratne reparacije.

Područje analize

Članak opisuje prijedlog Europske komisije da se Ukrajini odobri tzv. reparacijski zajam od oko 140 milijardi eura, namijenjen pokrivanju financijskih potreba Kijeva u sljedeće dvije godine. Zajam bi bio oslonjen na zamrznutu imovinu Ruske središnje banke u Europskoj uniji, prije svega na sredstva koja se drže u belgijskom depozitaru Euroclear. U tekstu se tvrdi da je Europska središnja banka odbila dati jamstvo za ovaj mehanizam, da Belgija odbija prihvatiti rizik, te da je ideja da Ukrajina dug ne vraća iz vlastitog proračuna, nego iz budućih reparacija koje bi platila Rusija.

Za čitatelja koji ne zna ništa o bankarstvu, ključno je pojasniti nekoliko pojmova.

Europska središnja banka (ECB) je središnja banka za eurozonu. Odgovorna je za stabilnost cijena i za stabilnost financijskog sustava u državama koje koriste euro. Važno je da ECB ne smije izravno financirati države članice, jer bi se tako političke odluke o potrošnji mogle „rješavati“ tiskom novca.Zamrznuta ili imobilizirana imovina znači da sredstva formalno i dalje pripadaju vlasniku, u ovom slučaju Ruskoj središnjoj banci, ali se zbog sankcija ne mogu premjestiti ili koristiti. Studije Europskog parlamenta navode da je u EU imobilizirano oko 210 milijardi eura ruskih državnih sredstava i oko 28 milijardi eura privatnih sredstava. (4) (5) Euroclear je velika financijska institucija sa sjedištem u Belgiji, koja se bavi pohranom i poravnanjem trgovanja vrijednosnim papirima za države, središnje banke i velike investitore. Većina imobiliziranih ruskih državnih sredstava u EU nalazi se upravo kod Euroclear-a; procjene se kreću oko 176 milijardi eura. (6) (7) (8) Posuđivač posljednje instance (lender of last resort) je uloga u kojoj središnja banka u izvanrednim situacijama daje privremene zajmove bankama ili ključnim financijskim institucijama kako bi spriječila njihov stečaj i širenje panike u sustavu. Backstop ili krajnje jamstvo je zaštitni mehanizam, rezervna linija obrane. Ako sve drugo zakaže, postoji institucija koja daje novac ili preuzima obvezu vraćanja. U ovoj priči govorilo se o tome da ECB bude krajnje jamstvo (backstop) prije svega za Euroclear, a ne izravno za Ukrajinu. (2) (3) (7) Monetarno financiranje znači da središnja banka izravno financira državnu potrošnju, primjerice daje kredite vladi ili kupuje državne obveznice izravno od ministarstava financija. U Europskoj uniji takvo financiranje zabranjeno je člankom 123 Ugovora o funkcioniranju EU, upravo zato da se spriječi da vlade na lak način rješavaju deficite i stvaraju inflaciju. (15) (16) Na razini skupine G7 postoji i ERA mehanizam (Extraordinary Revenue Acceleration). G7 je skupina sedam velikih demokratskih gospodarstava. ERA predviđa zajmove Ukrajini u visini oko 45 milijardi eura, koji bi se vraćali iz dobiti ostvarenih na imobiliziranim ruskim deviznim rezervama. (12) (13) (14) Na temelju tih pojmova provjeravamo jesu li tvrdnje iz Fišićeva teksta u skladu sa službenim dokumentima i vjerodostojnim međunarodnim izvorima.

Analiza

1. Je li ECB stvarno „srušila“ zajam od 140 milijardi eura?

Reuters i Financial Times izvještavaju da je ECB odbila prijedlog Europske komisije da preuzme ulogu krajnjeg jamstva za planirani zajam od približno 140 milijardi eura za Ukrajinu. (2) (3) (9) Radi se o tzv. reparacijskom zajmu, konstruiranom tako da bi se dug u najboljem slučaju vraćao iz budućih ratnih reparacija koje bi Rusija trebala platiti Ukrajini. Prema tim izvorima, plan je predviđao da se gotovina i ostali prinosi koji nastaju na imobiliziranim sredstvima Ruske središnje banke kod Euroclear-a koriste kao temelj za podizanje zajma na tržištima. Vlasništvo Rusije nad samim kapitalom ne bi se formalno oduzimalo, ali bi se koristile okolnosti da se ta sredstva ne mogu povući i da na njima nastaje dobit. (3) (7) (16)

Ovdje je osnovna tvrdnja iz članka točna: ECB je odbila preuzeti ulogu krajnjeg jamstva za takvu konstrukciju, a to otežava provedbu konkretnog plana. (2) (3) Problem nastaje na razini dojma. Iz članka se može zaključiti da je zajam od 140 milijardi eura već bio sigurno dogovoren, pa da je ECB sada „uzela“ Ukrajini taj novac. Međutim, iz dostupnih izvora jasno je da taj instrument nije bio formalno usvojen ni odobren, nego je bio politički razrađen prijedlog o kojem se i dalje pregovaralo. (7) (9) Točnije je reći da je odluka ECB-a težak udarac za jedan ambiciozan, ali još nesiguran plan, a ne da je Ukrajina ostala bez već osiguranog zajma.

2. Zašto ECB govori o zabranjenom monetarnom financiranju

Članak točno navodi da je interna analiza ECB-a zaključila kako bi prihvaćanje uloge jamca na kraju značilo da središnja banka preuzima obveze koje pripadaju državama članicama i da bi to predstavljalo zabranjeno monetarno financiranje. (1) (2) (3)

Članak 123 Ugovora o funkcioniranju EU zabranjuje:

  • da ECB i nacionalne središnje banke daju kredite vladama, regionalnim vlastima i ostalim javnim tijelima
  • da izravno kupuju njihove obveznice na primarnom tržištu. (15) (16)

Svrha je jasna. Ako bi vlade imale stalno otvorenu kreditnu liniju kod ECB-a, politički pritisak na središnju banku bio bi velik. Države bi mogle odgađati teške odluke o porezima i rashodima, a troškove prebacivati u inflaciju. U predviđenom modelu reparacijskog zajma formalni dužnik bile bi države članice i EU, koje bi izdale obveznice u iznosu oko 140 milijardi eura. Ako bi se pojavio nagli zahtjev za povrat ruskih sredstava, Euroclear bi mogao ostati bez gotovine. U tom slučaju očekivalo bi se da ECB pruži hitnu likvidnost Euroclearu i tako zapravo preuzme rizik koji bi normalno morao ostati na državama. (2) (3) (17)

ECB je upravo zbog toga procijenila da bi takva konstrukcija bila u suprotnosti s njezinim mandatom. (2) (17) Ovdje je tekst činjenično točan, a i pojednostavljeno objašnjenje povezanosti između monetarnog financiranja, inflacije i neovisnosti središnje banke u osnovi stoji.

3. Državna jamstva, posuđivač posljednje instance i rizici za Euroclear

Članak navodi da je prvotni prijedlog Komisije predviđao državna jamstva za zajam od 140 milijardi eura, raspoređena na sve države članice, te da se iz straha od spore reakcije u slučaju krize razmatrala mogućnost da ECB preuzme ulogu posuđivača posljednje instance za Euroclear. (1) Financial Times i drugi izvori podupiru taj opis. Plan je bio da države članice jamče za dug, ali je postojala bojazan da bi u slučaju naglog zahtjeva za povrat ruskih sredstava politički proces odobravanja gotovine trajao predugo. Zbog toga je Komisija ispitivala može li ECB dati kratkoročne kredite Euroclearu kako bi se izbjegla kriza povjerenja, odnosno „run“ na sredstva koja se drže u toj instituciji. (3) (7) (17)

Ovdje je termin „posuđivač posljednje instance“ korišten prilično slobodno, jer ECB ne bi spašavala Ukrajinu, nego Euroclear. Ipak, tekst na nekoliko mjesta jasno spominje da se radi upravo o likvidnostnoj podršci Euroclearu, pa čitatelja ne dovodi izravno u zabludu. Tvrdnja da, bez podrške ECB-a, mehanizam postaje rizičniji i tehnički složeniji, razumna je interpretacija, a ne gola činjenica. No i Reuters i drugi analitički tekstovi govore o „značajnom izazovu“ i „udarcu“ za plan, što podupire ovakav zaključak. (2) (8) (13) 

Ukratko, opis odnosa između državnih jamstava, ECB-a i rizika za Euroclear u dobroj je mjeri usklađen s relevantnim izvorima.

4. Belgija, Euroclear i iznos zamrznute ruske imovine

Članak tvrdi da se Belgija protivi planu, da Euroclear drži oko 210 milijardi eura zamrznute ruske imovine, da sankcije treba produljivati svakih šest mjeseci jednoglasno, te da Belgija traži čvrsta jamstva. (1) Studije Europskog parlamenta potvrđuju da je u EU imobilizirano oko 210 milijardi eura ruskih državnih sredstava i oko 28 milijardi eura privatnih sredstava. (4) (5) To je ukupni iznos za cijeli EU, ne samo za Euroclear. Neovisni izvori, uključujući Radio Free Europe i nekoliko analitičkih tekstova, navode da se većina tih sredstava nalazi upravo kod Euroclear-a, u iznosu oko 176 milijardi eura, pri čemu ostatak drže druge institucije. (6) (7) (8) (16) Zbog toga je formulacija „Euroclear drži oko 210 milijardi eura“ netočna; točan je ukupan iznos u EU, dok je udio Euroclear-a nešto manji. Što se tiče političkog stava Belgije, više izvještaja potvrđuje da belgijska vlada, na čelu s premijerom Bartom De Weverom, izražava snažnu skepsu. Belgija upozorava na pravni rizik od dugotrajnih tužbi Rusije i strahuje za stabilnost vlastitog financijskog sektora ako Euroclear bude izložen prevelikom riziku. Belgija traži da se rizik podijeli među svim državama članicama i da jamstva budu čvrsta i dugoročna. (7) (8) (10) (11)

Tvrdnja da se sankcije prema Rusiji produljuju jednoglasno i u određenim vremenskim intervalima također je točna. Sankcijski paketi imaju rok važenja i Vijeće EU ih periodično produljuje jednoglasnom odlukom država članica. (4) (17) Ovaj dio članka je, uz korekciju oko točnog iznosa koji drži Euroclear, u osnovi činjenično utemeljen i dobro opisuje političku poziciju Belgije.

5. „Ukrajina ne bi morala vraćati novac dok Rusija ne plati reparacije“

Na kraju, članak navodi da prema prijedlogu Komisije Ukrajina ne bi morala vraćati zajam sve dok Rusija ne pristane platiti ratne reparacije, uz ocjenu da je takav scenarij malo vjerojatan. (1) Analize Europskog parlamenta te izjava europskih dužnosnika potvrđuju da je politička ideja upravo takva. Cilj je da se trošak rata što više prebaci na Rusiju, tako da se zajam vraća iz budućih reparacija ili iz sredstava koja se danas imobiliziraju, a sutra bi se, u okviru nekog mirovnog dogovora, mogla tretirati kao izvor reparacija. (5) (7) (9) (16)

Međutim, postoje dvije važne neizvjesnosti koje članak ne objašnjava dovoljno jasno:

  1. Prvo, i dalje ne postoji konačan, pravno obvezujući tekst kojim bi se do kraja uredila konstrukcija baš ovog reparacijskog zajma od 140 milijardi eura; radi se o prijedlogu u razradi. (9) (16) 
  2. Drugo, nije razrađeno što se događa ako do ratnih reparacija ne dođe ili ako iznos bude znatno manji od potrebnog. U tom bi slučaju trošak zajma morali snositi EU i njezine države članice, vjerojatno kroz dodatne proračunske obveze. Upozorenja na taj rizik dolaze upravo iz Belgije, ali i od dijela pravnih stručnjaka. (7) (8) (10) (16)

Tvrdnja da je politička namjera rasteretiti ukrajinski proračun u korist ruskih reparacija stoji, kao i ocjena da je dragovoljno pristajanje Rusije na takve reparacije trenutno malo vjerojatno. No činjenica da nisu razrađeni „loši scenariji“ znači da je slika u članku nepotpuna.

Zaključak

Kada se odvoje dramatični elementi naslova i pažnja usmjeri na konkretne tvrdnje iz teksta, dobiva se slijedeća slika. Činjenica da je ECB odbila preuzeti ulogu krajnjeg jamstva za predloženi reparacijski zajam od 140 milijardi eura, oslonjen na imobilizirana sredstva Ruske središnje banke kod Euroclear-a, potvrđena je u više vjerodostojnih izvora. Isto vrijedi i za obrazloženje da bi takav aranžman predstavljao oblik zabranjenog monetarnog financiranja, u suprotnosti s člankom 123 Ugovora o funkcioniranju EU. (2) (3) (15) (16)

Opisi tehničke konstrukcije, državna jamstva, uloga ECB-a kao mogućeg posuđivača posljednje instance za Euroclear i strah od likvidnosnog šoka, u osnovi su u skladu s izvještajima Reutersa, Financial Timesa i analitičkim tekstovima. (2) (3) (7) (17) Tvrdnje o iznosu imobilizirane ruske imovine, ulozi Euroclear-a i političkoj opstrukciji iz Belgije uglavnom se poklapaju s podacima Europskog parlamenta i drugim izvorima, uz važnu korekciju: oko 210 milijardi eura odnosi se na ukupna ruska državna sredstva imobilizirana u EU, dok Euroclear drži većinu tog iznosa, ali ne cjelokupni iznos. (4) (5) (6) (7) (8) (10) (11)

Politička ideja da Ukrajina ovaj specifični zajam ne vraća iz svog proračuna, nego da ga u budućnosti pokriva Rusija kroz ratne reparacije, također je ispravno prenesena, ali čitatelju nisu objašnjene ključne neizvjesnosti, prije svega što se događa ako do tih reparacija uopće ne dođe. (5) (7) (9) (12) (13) (14) (16)

Glavni problem nije u pojedinačnim faktima, nego u općem dojmu koji tekst stvara. Članak sugerira da Ukrajina i EU „ostaju bez 140 milijardi eura“, kao da je riječ o već osiguranom, potpisanom zajmu koji je sada blokiran odlukom ECB-a. U stvarnosti se radi o velikom, ali još neformaliziranom prijedlogu koji nije bio pravno odobren i koji je od početka opterećen ozbiljnim pravnim, financijskim i političkim rizicima, osobito zbog stava Belgije.

Zbog toga je, unatoč relativno korektnom prenošenju pojedinih činjenica, ukupna poruka članka preuveličana i djelomično zavodljiva. Time, ovaj članak možemo ocijeniti kao ,,većinski netočno”.  Faktografska jezgra teksta je u velikoj mjeri točna, ali ključna poruka da Ukrajina i EU gube već postojeći, sigurno dogovoreni zajam od 140 milijardi eura ne temelji se na dostupnim dokazima. Riječ je o ambicioznom, ali još uvijek neizvjesnom planu čija je arhitektura sada dovedena u pitanje, a ne o novcu koji je već bio na raspolaganju Ukrajini.

Vidi:

  1. Fišić L. Težak udarac za Ukrajinu nakon odluke glavne europske banke, ostaju bez čak 140 milijardi eura!?: „To je preriskantno“. Novac, Jutarnji list. 2. prosinca 2025. https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/tezak-udarac-za-ukrajinu-nakon-odluke-glavne-europske-banke-ostaju-bez-cak-140-milijardi-eura-to-je-preriskantno-15648791
  2. Reuters. ECB refuses to provide backstop for 163 billion dollar Ukraine loan, FT reports. 2. prosinca 2025. https://www.reuters.com/business/ecb-refuses-provide-backstop-163-billion-ukraine-loan-ft-reports-2025-12-02/ 
  3. Financial Times. EU to propose tapping 210 billion euro in Russian assets for Ukraine loan. 2. prosinca 2025. https://www.ft.com/content/616c79ee-34de-425a-865e-e94ba10be788
  4. European Parliament. EU sanctions and Russia’s frozen assets. Study EXPO/2025/754487. 15. studenoga 2025. https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2025/754487/EXPO_STU(2025)754487_EN.pdf
  5. European Parliament Research Service. Confiscation of immobilised Russian sovereign assets, state of play, arguments and scenarios. Briefing EPRS 2025. https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2025/775908/EPRS_BRI(2025)775908_EN.pdf
  6. Radio Free Europe / Radio Liberty. Could frozen Russian assets be Europe’s ticket to US peace talks for Ukraine? 1. prosinca 2025. https://www.rferl.org/a/russia-frozen-assets-europe-us-peace-talks-ukraine/33609999.html
  7. Le Monde. EU considers joint borrowing to support Ukraine instead of seizing Russian assets. 25. studenoga 2025. https://www.lemonde.fr/en/international/article/2025/11/25/eu-considers-joint-borrowing-to-support-ukraine-instead-of-seizing-russian-assets_6747793_4.html
  8. Euronews. Could the EU’s frozen-assets plan really destabilise European bond markets? 29. studenoga 2025. https://www.euronews.com/business/2025/11/29/could-the-eus-frozen-assets-plan-really-destabilise-european-bond-markets
  9. Reuters. European Commission to move ahead with proposal to use Russian  frozen assets for Ukraine, sources say. 3. prosinca 2025.https://www.reuters.com/business/european-commission-move-ahead-with-proposal-use-russias-frozen-assets-ukraine-2025-12-02
  10. Reuters. Top Russian banker says the EU faces 50 years of litigation if it takes Russia’s frozen assets. 1. prosinca 2025. https://www.reuters.com/business/finance/top-russian-banker-says-eu-faces-50-years-litigation-if-it-takes-russias-frozen-2025-12-01/
  11. Reuters. EU finance ministers agree using frozen Russian assets most effective way to finance Ukraine. 13. studenoga 2025. https://www.reuters.com/business/russian-assets-most-effective-way-finance-ukraine-von-der-leyen-says-2025-11-13/
  12. Banque de France. G7 Finance Ministers’ Statement on Extraordinary Revenue Acceleration Loan initiative for the benefit of Ukraine. 25. listopada 2024. https://www.banque-france.fr/system/files/2024-10/G7-Finance-ministers-Communique-ERA-25%20octobre-2024.pdf
  13. Ministry of Finance of Japan. Annex to the G7 Finance Ministers’ Statement on Extraordinary Revenue Acceleration Loan initiative. 25. listopada 2024, https://www.mof.go.jp/policy/international_policy/convention/g7/g7_20241028.pdf
  14. The White House. G7 Leaders’ Statement on Extraordinary Revenue Acceleration (ERA) Loans. 25. listopada 2024. https://bidenwhitehouse.archives.gov/briefing-room/statements-releases/2024/10/25/g7-leaders-statement-on-extraordinary-revenue-acceleration-era-loans/
  15. EUR-Lex. Consolidated version of the Treaty on the Functioning of the European Union, Article 123. Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:12012E/TXT:en:PDF
  16. HM Treasury. Economic and Monetary Policy, Annex on Articles 123 to 125 TFEU. London; 2014. https://assets.publishing.service.gov.uk/media/5a7dc00740f0b65d8b4e345f/2903003_BoC_EMP_acc.pdf
  17. UK House of Commons Library. Sanctions against Russia, what has changed in 2025. Research Briefing CBP 10342. 28. studenoga 2025. Dostupno na: https://commonslibrary.parliament.uk/research-briefings/cbp-10342/

Troši li EU više na rusku energiju nego na pomoć Ukrajini? Analiza tvrdnje

Usporedni prikaz izdataka EU za ruske fosilne izvore i financijsku podršku Ukrajini.

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Vanjska politika koju Europska unija (u nastavku teksta EU) provodi, u kontekstu invazije Rusije na Ukrajinu, u bliskom je međuodnosu i s politikom sankcija, energetskom neovisnošću Europe i financijskim pomoćima. Sve ove sastavnice utječu na gospodarska kretanja, što na jedinstvenoj razini EU, što na razini svake države članice. Ova analiza usmjerava se na onaj dio vanjske politike EU koja se odnosi na konzumaciju i nabavu fosilnih goriva od Rusije. S obzirom da fosilna goriva imaju značajan udio u ruskom proračunu, te ujedno predstavljaju strateški geopolitički alat, a istovremeno za EU predstavljaju značajan trošak zbog primoranosti uvoza, istraživanje veze između energetske potrošnje i pomoći koju Ukrajina dobiva od EU posjeduje stratešku, ali i simboličku vrijednost.

Tvrdnja iz članka

Kako je portal 24 sata prenio u svojem članku (1), The Guardian je naveo da je EU tijekom 2024. godine sveukupno potrošila 21,9 milijardi eura na uvoz ruskih fosilnih goriva, dok je za isti period dodijelila Ukrajini potporu u iznosi od 19 milijardi eura. Autor članka, Filip Sulimanec, u nastavku članka navodi da „…EU cijelo vrijeme kupuje rusku naftu i plin, te djelomično financira rat u Ukrajini.“ Uzevši u obzir i naslov članka koji je portal objavio, „EU troši više na rusku naftu i plin nego na pomoć Ukrajini“, članak implicira da EU, usprkos službeno donesenoj politici o smanjivanju ovisnosti o uvozu ruskih fosilnih goriva, i dalje više financira rusku blagajnu nego što pomaže Ukrajini.

Uvoz ruskih fosilnih goriva (EU, 2024.)

Prema službenim podacima Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA) (2) , EU je u 2024. godini doista uvezla ruskih fosilnih goriva u vrijednosti od 21,9 milijardi eura. Najviše je uvezeno u obliku LNG-a i ostalih oblika sirove nafte koju pojedine članice EU još uvijek uvoze kroz određene iznimke u sankcijama.

Međutim, dugoročni trend pokazuje kontinuirano smanjenje uvoza od 2022. godine. Podaci CREA ukazuju da su uvozi fosilnih goriva iz Rusije u EU smanjeni od ožujka 2022. godine, a danas su prepolovljeni više u odnosu na brojke prije ruske invazije na Ukrajinu. Iako EU ostaje i dalje pojedinačno najveći uvoznik ruske energije, bilježi se marginalna razlika u odnosu na Kinu. (3)

Unatoč tome što EU kontinuirano umanjuje uvoz, podaci ukazuju da su u trećoj godini invazije ukupne isporuke ruskih energenata prema EU iznosile 21,9 milijardi eura, što je 6% manje u vrijednosti i 1% manje u volumenu u odnosu na prethodnu godinu. (4)

Grafikon 1 prikazuje pad EU uvoza od početka invazije 2022. godine. Iako su uvozi značajno pali prvih godinu dana, podaci za 2024. godinu ukazuju na stabilizaciju isporuka koje su sada na nižoj razini. To upućuje na zaključak da EU još uvijek nije energetski neovisna po pitanju uvoza ruskih fosilnih goriva, ali da postoji trend smanjenja koji je vidljiv i ustrajan.

Grafikon 1. EU uvoz ruskih fosilnih goriva (5)

EU pomoć Ukrajini

EU je od početka ruske invazije na Ukrajinu započela s raznoraznim oblicima pomoći. Prema podacima Europske komisije (6) EU je tijekom 2023. godine omogućila 19,5 milijardi eura, iz EU proračuna, kratkoročne pomoći što uključuje 18 milijardi eura povoljnih zajmova. U listopadu 2024. godine usvojen je novi paket financijske pomoći u koji su uključeni izvanredni makrofinancijski zajam (MFA), u iznosi od 18 milijardi eura, te mehanizam za otplatu zajmova, u iznosi od 45 milijardi eura. Potonji je financiran prihodima iz zamrznute ruske državne imovine.

EU je odlučila uvesti i program Ukraine Facility, za period od 2024. do 2027. godine, koji osigurava pomoć Ukrajini u iznosu do 50 milijardi eura. Do sada je mobilizirano 21,9 milijardi, a 16,4 milijardi eura je isplaćeno. EU također kontinuirano produžuje ukidanje carina, kvota i trgovinskih zaštitnih mjera na ukrajinske proizvode usmjerene na izvoz, za sada do 5. lipnja 2025. godine. Unija također pruža podršku kroz jamstva financijskih institucija, npr. Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), čime ukrajinska vlada može osigurati kredite i omogućiti poduzećima da se bave, odnosno da pružaju ključne usluge (7).

Troši li EU doista manje na Ukrajinu?

Analizom navedenih činjenica može se zaključiti da je tvrdnja da EU troši više na ruske energente (naftu i plin) nego na pomoć Ukrajini djelomično netočna. Iako je vrijednost uvoza ruskih fosilnih goriva tijekom 2024. godine iznosila 21,9 milijardi eura, što korespondira navodima iz članka objavljenom u 24 sata, ovaj podatak u sebi ne sadrži puni opseg pomoći financijske prirode koji EU daje Ukrajini.

Novi paketi, poput makrofinancijske potpore, instrumenta Ukraine Facility, i mehanizmi kao što je zamrzavanje ruske imovine, ukupno nadmašuju vrijednost uvoza. Također, uočen je i kontinuirani pad uvoza i napori da EU postane manje ovisna o ruskim energentima, no to još nije u potpunosti ostvareno.

Autor se u članku služi selektivnim prikazom podataka, a istovremeno se zanemaruje širi kontekst EU pomoći Ukrajini i zabilježeno smanjenje ovisnosti o uvozu ruskih fosilnih goriva.

 

Reference:

1.     Vidi: https://www.24sata.hr/news/eu-trosi-vise-na-rusku-naftu-i-plin-nego-na-pomoc-ukrajini-1034848

2.     Vidi: https://energyandcleanair.org/publication/eu-imports-of-russian-fossil-fuels-in-third-year-of-invasion-surpass-financial-aid-sent-to-ukraine/

3.     Vidi: https://www.russiafossiltracker.com/

4.     Vidi: https://energyandcleanair.org/publication/eu-imports-of-russian-fossil-fuels-in-third-year-of-invasion-surpass-financial-aid-sent-to-ukraine/

5.     Vidi: https://www.russiafossiltracker.com/

6.     Vidi: https://commission.europaeu/topics/eu-solidarity-ukraine/eu-assistance-ukraine/eu-financial-support-ukraine_en

7.     Vidi: https://commission.europa.eu/topics/eu-solidarity-ukraine/eu-assistance-ukraine/eu-financial-support-ukraine_en

Trump: „Rat je započeo jer je Biden rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu“

(Izvor: Wikipedia.com, slobodna upotreba, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Donald_Trump, pristupljeno: 18.02.2025.)

prof. dr. sc. Kristijan Krkač

19/02/2025 11:10 Zagreb

Trupova optužba Bidena da je rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu

Predsjednik SAD-a Trump rekao je 13.02.2025. u razgovoru u Ovalnom uredu (koji je prenosio FOX NEWS) da je „rat započeo jer je Biden rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu“. (1) Iako to zvuči moguće, provjerimo je li bivši predsjednik Biden zaista rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu?

Što je Biden zaista rekao o članstvu Ukrajine u NATO savezu?

Bivši predsjednik Biden zaista je rekao sljedeće i to u razdoblju od četiri godine (2021.-2024.). Ovo su najznačajnije Bidenove izjave o odnosu Ukrajine i NATO saveza pod vidom mogućeg članstva.

(2021.) „Biden je rekao da tek treba vidjeti hoće li Ukrajina biti primljena u NATO.“ (2)

(2021.) „Predsjednik SAD-a Joe Biden uvjerava Predsjednika Ukrajine Volodymyra Zelenskog da je nastojanje Kijiva da se priključi NATO savezu u rukama Ukrajine.“ (3)

(2022.) „NATO će biti uz Ukrajinu koliko god dugo treba.“ (4)

(2023.) „Budućnost Ukrajine je u NATO-u.“ (5)

(2023.) „Biden je izjavio za CNN da Ukrajina još nije spremna za članstvo u NATO

savezu i da rat treba završiti prije nego NATO počne razmišljati o primitku Ukrajine.“(6)

(2023.) „Ukrajina nije spremna za članstvo u NATO savezu i prerano je započeti

proces kojim bi se Ukrajini dopustio primitak u NATO usred rata.“ (7)

(2024.) „Mir u Ukrajini ne znači članstvo u NATO savezu.“ (8)

Je li itko relevantan rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu ili da je u procesu pristupanja?

Priču o tome da se Ukrajina sprema pristupiti NATO savezu i da je u procesu pristupanja de facto je ponavljala ruska propaganda pa čak i sam predsjednik Ruske federacije, optuženik za ratne zločine i to čak i prije potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine. (8)

Zaključak

Dakle, vrlo je vjerojatno ako ne i praktično sigurno da Biden nikad nije rekao da „Ukrajina može pristupiti NATO savezu“ pa čak niti to da može započeti proces pristupanja. Drugim riječima, nije točno ono što kaže Trump, tj. da je Biden rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu. Trump de facto ponavlja rusku propagandu.

To da Biden to nije rekao ne treba miješati s onime što je zaista rekao niti s onime što su činjenice o odnosu Ukrajine i NATO saveza. Naime, NATO savez ima redovite odnose s nizom država koje nisu članice NATO saveza niti su započele proces primitka u NATO savez. (9)

P.S.

Prvi dio Trumpove izjave ovdje nije bio predmet provjere, tj. da je „rat započeo jer je Biden to rekao“. Naime, za početak je pitanje što je započelo, tj. ruski napad na Ukrajinu, ruska opća invazija na Ukrajinu ili rusko-ukrajinski rat (pojam specijalne vojne operacije koji koristi službena Rusija je činjenično i kriterijski netočan i predstavlja potpuni politički cinizam)? Nadalje, pitanje je i kad je započelo to što je započelo, tj. rat, invazija ili sl., tj. je li započelo 2014. ili 2022. što su dvije najznačajnije godine. Konačno, ako početak ruskog napada na Ukrajinu računamo od 2014., onda Bidenova izjava nije mogla biti uzrok, razlog ili motiv za ruski napad. Naime, tad je predsjednik SAD-a bio Obama. No, može se reći da je Trumpova uporaba riječi „rat“, a ne „ruska invazija na Ukrajinu“ (što je presudan događaj za početak rata) također podjednako politički cinična koliko i ruska uporaba pojma „specijalne vojne operacije“.

Podnožne napomene:

(1) URL: https://www.foxnews.com/video/6368781779112 (Pristupljeno 18.02.2025.)

(2) URL: https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/biden-says-it-remains-be-seen-if-ukraine-will-be-n1270807 (Pristupljeno 18.02.2025.)

(3) URL: https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-zelenskiy-holding-talks-with-biden-adviser-says-2021-12-09/ (Pristupljeno 18.02.2025.)

(3) URL: https://www.theguardian.com/world/2022/jun/30/nato-will-stick-with-ukraine-as-long-as-it-takes-says-joe-biden (Pristupljeno 18.02.2025.)

(4) URL: https://www.defense.gov/News/News-Stories/Article/Article/3456385/biden-speaks-on-ukraines-future-with-nato-in-vilnius/ (Pristupljeno 18.02.2025.)

(5) URL: https://edition.cnn.com/2023/07/09/politics/joe-biden-ukraine-nato-russia-cnntv/index.html (Pristupljeno 18.02.2025.)

(6) URL: https://www.nytimes.com/2023/07/09/us/politics/biden-ukraine-nato.html (Pristupljeno 18.02.2025.)

(7) URL: https://kyivindependent.com/biden-2/ (Pristupljeno 18.02.2025.)

(8) URL: https://www.reuters.com/fact-check/putin-speech-about-ukraine-joining-nato-predates-invasion-2024-02-29/ (Pristupljeno 18.02.2025.)

(9) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Ukraine%E2%80%93NATO_relations (Pristupljeno 18.02.2025.)