„Svaka šesta tvrtka gasi radna mjesta“ — upozorenje HUP-a ili retoričko pretjerivanje?

Tvrdnja da će rast minimalne plaće ugasiti „svako šesto radno mjesto“ temelji se na neprovjerenim očekivanjima, a ne na činjenicama.

Autor: Josip Tomašković

Tvrdnje koje se analiziraju

„Svaka šesta tvrtka u Hrvatskoj predviđa zatvaranje radnih mjesta zbog povećanja minimalne plaće.“

 „81 % tvrtki ne može prenijeti rast troškova rada kroz cijene.“

 „Bruto profit po zaposlenom u Hrvatskoj upola je niži od prosjeka EU.“

 — Index.hr, 10. listopada 2025. (1)

Područje analize

Povećanje minimalne plaće redovito izaziva napetosti između sindikata i poslodavaca: sindikati ga vide kao mjeru socijalne zaštite, dok poslodavci upozoravaju na pritisak na konkurentnost i rast troškova rada (2). Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) povremeno objavljuje ankete o očekivanim učincima državnih mjera, no rijetko s potpunim uvidom u metodologiju — bez informacija o veličini uzorka, zastupljenim sektorima i načinu prikupljanja podataka. Tvrdnja da „svaka šesta tvrtka gasi radna mjesta“ implicira široko rasprostranjeni val otpuštanja. Međutim, bez transparentnog izvora i konteksta ne može se znati odnosi li se na stvarne planove ili samo na subjektivne procjene i strahove ispitanika.

Ova analiza ispituje četiri aspekta:

  1. izvor i metodologiju istraživanja,
  2. ekonomsku logiku tvrdnji,
  3. retorički okvir,
  4. empirijske dokaze i međunarodni kontekst.

1. Izvor i metodologija: tko je pitao, koliko i koga?

Index se poziva na HUP-ov Fokus tjedna, ali jedini javno dostupan dokument s usporedivim sadržajem je HUP Kompas – Bijela knjiga 2025, u kojem su navedeni stavovi članica o tržištu rada i gospodarskim očekivanjima (3). Prethodne HUP-ove ankete bile su interne, s ograničenim brojem ispitanika — najčešće srednjih i velikih članica HUP-a — te nisu reprezentativne za ukupno hrvatsko gospodarstvo, gdje većinu čine mikro i male tvrtke (4).

Tvrdnja „svaka šesta tvrtka predviđa gašenje radnih mjesta“ stoga se vjerojatno temelji na nepoznatom i malom uzorku, a ne na sustavnom istraživanju. Ako bi anketa, primjerice, obuhvatila stotinjak ispitanika, riječ bi bila o dvadesetak subjekata koji izražavaju zabrinutost — što nije statistički opravdano za zaključak o svim tvrtkama u zemlji. To predstavlja metodološku pogrešku ekstrapolacije — generalizaciju ograničenog uzorka na cijelu populaciju, čime se stvara dojam većeg razmjera problema nego što podaci dopuštaju. Ekstrapolacija u društvenim istraživanjima znači proširivanje rezultata malog, nereprezentativnog uzorka na širu populaciju bez statističke opravdanosti. Takva se pogreška često javlja u anketama s malim brojem ispitanika ili bez poznate strukture uzorka, čime se stvara dojam univerzalnog trenda koji zapravo nije dokazan. (5)

2. Ekonomska logika i empirijski pokazatelji

Minimalna plaća u Hrvatskoj u 2025. iznosi 970 eura bruto, što je oko 54 % prosječne bruto plaće (6).  Prema preporukama Europske komisije i OECD-a, povećanja minimalne plaće do 55–60 % prosječne obično nemaju značajnije negativne učinke na zaposlenost. (7) (8) Empirijske analize za Hrvatsku pokazuju da nakon povećanja minimalne plaće od 10–12 % godišnje u razdoblju 2019.–2024. nije došlo do masovnih otpuštanja. Zaposlenost je rasla, a udio radnika koji primaju minimalac ostao je stabilan, oko 6–8 % ukupno zaposlenih. (6) (9) Drugim riječima, iako povećanje minimalne plaće može izazvati pritisak u niskoprofitnim sektorima (ugostiteljstvo, prerada, tekstil), makroekonomski učinak ostaje ograničen. Tvrdnja o linearnom uzroku „veća plaća = gubitak poslova“ pojednostavljuje kompleksnu stvarnost u kojoj važnu ulogu imaju i produktivnost, elastičnost potražnje za radom te mjere fiskalne politike. (10)

3. Retorika i emocionalni okvir

Izraz „svaka šesta tvrtka“ ima snažan emocionalni naboj. Takva formulacija konkretno kvantificira opasnost i stvara osjećaj hitnosti — klasičan primjer kvantifikacijskog zastrašivanja (scaremongering by ratio). Formulacija „predviđa gašenje radnih mjesta“ također je bitna: predviđanje nije isto što i plan. To je procjena, često temeljena na osjećaju nesigurnosti, ne na čvrstim namjerama. Pretvaranje takve subjektivne izjave u objektivnu činjenicu predstavlja logičku pogrešku reifikacije — mišljenje se prikazuje kao realnost. Reifikacija (od lat. res, stvar) označava logičku pogrešku u kojoj se apstraktni pojam, osjećaj ili mišljenje prikazuje kao činjenična stvarnost. U ovom slučaju, predviđanja poslodavaca – koja su izraz percepcije – interpretirana su kao objektivno stanje gospodarstva, čime se stvara privid većeg ekonomskog rizika nego što empirijski podaci pokazuju.

Sličnu ulogu ima i tvrdnja o „81 % tvrtki koje ne mogu prenijeti trošak rada“. Takva izjava implicira neizbježan pad profitabilnosti, ali ignorira mogućnosti prilagodbe: povećanje produktivnosti, smanjenje neefikasnosti, ulaganje u tehnologiju ili promjenu poslovnog modela. Retorika kombinira apel na strah („gašenje radnih mjesta“) s apelom na razum („nema prostora za rast cijena“), čime se gradi narativ o nadolazećoj ekonomskoj prijetnji.

4. Tvrdnja o profitabilnosti: „upola niži profit od EU prosjeka“

Izraz „bruto profit“ nije standardna makroekonomska kategorija. Eurostat i OECD koriste bruto dodanu vrijednost po zaposlenom kao mjeru produktivnosti (11). Prema tim pokazateljima, Hrvatska se u 2024. nalazila na oko 55–60 % prosjeka EU-a — niže, ali ne „upola“. Tvrdnja iz Indexova članka stoga miješa produktivnost i profitabilnost te preuveličava razliku. Uz to, korištenje izraza “bruto profit” u ovom kontekstu pogrešno je i pojmovno neusklađeno s međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (Eurostat, OECD, IFRS). U službenim analizama koristi se termin bruto dodana vrijednost po zaposlenom ili produktivnost rada, dok “bruto profit” nije priznata makroekonomska kategorija. Profitabilnost ovisi i o poreznom opterećenju, troškovima kapitala i strukturi tržišta, a ne isključivo o plaćama (12).

5. Argument o „ograničavanju cijena“ i uvozu

U članku se navodi i da „limitiranje cijena potiče uvoz jeftinije i manje kvalitetne hrane“. No dostupni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je uvoz prehrambenih proizvoda rastao i prije uvođenja mjera ograničenja cijena 2022.–2023., što znači da ne postoji jasan uzročno-posljedični odnos (13). Bez dodatne analize strukture uvoza i cijena, ova tvrdnja ostaje nepotvrđena pretpostavka.

6. Empirijski i međunarodni kontekst

Iskustva iz država EU potvrđuju da umjereni rast minimalne plaće ne uzrokuje masovna otpuštanja. Njemačka je 2022. povećala minimalnu plaću s 10,45 na 12 eura (+15 %), a zaposlenost se nastavila povećavati (14). Poljska i Mađarska, slične po strukturi gospodarstva, bilježe slične trendove — bez značajnog pada zaposlenosti, iako su pojedini sektori (ugostiteljstvo, poljoprivreda) prijavili pritisak na marže (11). Ekonomisti to objašnjavaju kao “pogrešku u procjeni” (perceptual bias) — sklonost poslodavaca da precjenjuju negativne posljedice regulatornih promjena zbog subjektivnog osjećaja nesigurnosti, a ne stvarnih ekonomskih pokazatelja.

Zaključak

Tvrdnja da „svaka šesta tvrtka u Hrvatskoj predviđa gašenje radnih mjesta zbog povećanja minimalne plaće“ nije potkrijepljena transparentnim podacima. Riječ je o internom anketnom rezultatu HUP-a nepoznate metodologije, čiji se zaključci pogrešno prikazuju kao opća činjenica. Ne postoje dokazi da takav udio tvrtki doista planira otpuštanja, niti da će rast minimalne plaće izazvati sustavan gubitak radnih mjesta. Sekundarne tvrdnje o „nemogućnosti prenošenja troškova“ i „upola manjem profitu“ također su metodološki i pojmovno manjkave, s elementima retoričkog pretjerivanja.

Na temelju dostupnih empirijskih dokaza iz Hrvatske i EU, učinci povećanja minimalne plaće na zaposlenost su ograničeni i sektorski specifični, ali ne dramatični. Članak prenosi interpretacije HUP-a bez kritičkog konteksta, čime stvara pretjerano alarmantan dojam o posljedicama. Time ovom članku možemo dati ocjenu ,,većinski netočno”.

Izvori:

  1. Index.hr. Udruga poslodavaca: Zbog većeg minimalca svaka šesta tvrtka gasi radna mjesta. Objavljeno 10. listopada 2025. https://www.index.hr/vijesti/clanak/udruga-poslodavaca-zbog-veceg-minimalca-svaka-6-tvrtka-gasi-radna-mjesta/2718690.aspx
  2. Eurofound. Minimum wages in 2024: Annual review. Luxembourg: Publications Office of the EU; 2024. https://www.eurofound.europa.eu/en/publications/all/minimum-wages-2024-annual-review
  3. Hrvatska udruga poslodavaca. HUP Kompas – Bijela knjiga 2025. Zagreb: HUP; 2024. https://www.hup.hr/EasyEdit/UserFiles/2024/dan-poduzetnika-2024/hup-kompas-bijela-knjiga-2025.pdf
  4. Državni zavod za statistiku. Plaće i zaposlenost po vrsti poslodavca 2024. Zagreb: DZS; 2025.https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/GPP%202024.pdf
  5. Krkač K. Metodologija istraživanja i proces ocjenjivanja. Zagreb: Lažna uzbuna; 2024. https://lazna-uzbuna.hr/wp-content/uploads/2024/11/Procedura-i-metodologija-provjere-informacija.pdf
  6. DZS. Mjesečni statistički pokazatelji: Plaće i zaposlenost 2025. Zagreb: DZS; 2025. https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97039
  7. OECD. Employment Outlook 2024. Paris: OECD Publishing; 2024., https://www.oecd.org/en/publications/oecd-employment-outlook-2024_ac8b3538-en.html
  8. Europska komisija. Directive on Adequate Minimum Wages in the European Union. Brussels: EC; 2022. https://employment-social-affairs.ec.europa.eu/policies-and-activities/rights-work/labour-law/working-conditions/adequate-minimum-wages-eu_en
  9.  Jukić I. Utjecaj povećanja minimalne plaće na zaposlenost u Republici Hrvatskoj [diplomski rad]. Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera; 2023. Dostupno na: https://repozitorij.efos.hr/islandora/object/efos:5852/datastream/PDF/view
  10. Hrvatska narodna banka. Odluke o monetarnoj politici 2024.: HNB; 2024. https://www.hnb.hr/-/odluke-o-monetarnoj-politici-15
  11. OECD. Productivity Outlook 2023. Paris: OECD Publishing; 2023. https://oecdstatistics.blog/2024/03/05/labour-productivity-amidst-global-uncertainties-insights-from-2022-23/
  12. Eurostat. Labour productivity and unit labour costs. Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat
  13. Eurostat. National accounts and GDP per hour worked. Brussels: EC; 2024. https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=National_accounts_and_GDP
  14. DZS. Robna razmjena s inozemstvom  2022–2024. Zagreb: DZS; 2025. https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/robna-razmjena-s-inozemstvom/

Zastupa li Matija Štahan teoriju zavjere zamjene stanovništva?

Koliko teorija zavjere o „zamjeni stanovništva“ šteti percepciji demografskog i gospodarskog stanja RH?

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Demografija i gospodarstvo

Demografski podaci usko su vezani za makroekonomske podatke i učinke na više nego jedan način, tj. prosječnom starošću stanovništva i radno sposobnih građana, udjelom djece i adolescenata, migracijama itd. Demografski podaci su središnja odrednica gospodarskog potencijala države. (1), (2), (3) Hrvatska ima negativan prirodni prirast. (4), (5), (6) Hrvatska ima problem nedostatka radne snage. (7) Hrvatska ima značajno manji priljev imigranata u odnosu na prosjek država članica EU. (8) Hrvatska ima jedan od najnižih nominalnih BDP i BDP po glavi stanovnika u EU. (9) Dodatno, velik broj stanovnika se konstantno iseljava iz RH. (10)

„Zamjena stanovništva“ kao teorija zavjere

Zamisao „zamjene stanovništva“ obično se naziva teorijom „Velike zamjene“ (ili sličnim nazivima). To nije znanstveni ili činjenični demografski koncept; to je teorija zavjere. (11) Ta teorija zavjere najčešće tvrdi da se domaće ili većinsko stanovništvo u zemljama (na primjer, bijeli Europljani u Europi) namjerno zamjenjuje imigrantima ili manjinama putem migracija ili političkih shema. Ta je teorija lažna jer se demografske promjene događaju tijekom vremena zbog društvenih, ekonomskih i kulturnih čimbenika: niže stope nataliteta u bogatijim zemljama, migracije radne snage, urbanizacije, obrazovanja i globalizacije, a ti čimbenici prisutni su u RH. To su prirodni trendovi – a ne dokazi koordinirane „zamjene“.

Ta teorija zavjere ima dva elementa: prvi su demografske promjene, tj. niži prirodni prirast, emigracija i imigracija (dovoljno različitog stanovništva), a drugi su razne vrste zamisli o tome kako se to ne zbiva prirodno nego planski pri čemu te planove imaju i provode elite, vlade ili druge skupine kako bi zamijenile određene skupine u populacijama država ili kontinenata. Za tako nešto nema dokaznog materijala. Ta se teorija koristi za i može uzrokovati zastrašivanje, širenje panike, ksenofobiju, rasizam i nasilje (npr. masovna ubojstva). Ukratko, osoba koja tako nešto tvrdi je zastupnik teorije zavjere „zamjene stanovništva“.

Samom pojavom ove teorije zavjere već su se bavili fact-check portali u RH. (12) (13) No, čini se da se nitko nije bavio konkretno M. Štahanom i njegovim izjavama na tu temu. Ovdje treba razlikovati teoretičare zavjere i demografe. Demografi govore o migracijama, npr. prof. D. Šterc, tj. o imigraciji i emigraciji u RH, ali rijetko ili nikad ne koriste izraz „zamjena stanovništva“, a još manje da su migracije planirane i organizirane iz centara moći s ciljem „zamjene stanovništva“. (14) Također, stručnjaci za gospodarstvo često govore o demografiji i gospodarskom stanju RH, ali niti oni se koriste pojam „zamjene stanovništva“ (15), ali ovdje ima iznimaka (16) koje nisu previše medijski vidljive pa niti utjecajne.

Što izjavljuje Matija Štahan?

M. Štahan (r. 1992.), barem koliko smo uspjeli doznati, nije stručnjak, a niti iskusnik, u pitanjima demografije i ekonomike (stručnjak je za književnost). Za razliku od ostalih zastupnika teorije zavjere „zamjene stanovništva“ M. Štahan je nazočan u privatnim i javnim medijima (tiskanim, online i televizijskim). Navest ćemo nekoliko mjesta i citirati što je rekao.

U Podcastu Inkubator 2022. M. Štahan rekao je sljedeće: „Kada govorimo o nekakvim eventualnim zavjerama, iako je već sama riječ gotovo proskribirana ako želimo da nas se shvati ozbiljno, ne moramo nužno misliti na jednu skupinu ljudi pod kukuljicama, a koja u sjenci povlači figurice po šahovskim i inim pločama nego možemo misliti na složenu mrežu kojekakvih većih i manjih zavjera, više ili manje sofisticiranih, unutar koje se odvijaju događaji koji onda ne u skladu s nekim velikim nacrtom nego s međuigrom njihovih sposobnosti i slučajnosti ispadnu tako kako ispadnu. Dakle, zavjera je, opet po rječničkoj definiciji, tajni dogovor dviju ili više osoba o nekom zajedničkom cilju. Kao što si rekao i mi svakodnevno kujemo vrlo mnogobrojne mini zavjere i čitav svijet se sastoji od zavjera takvoga tipa.“ (…) „Naravno da se na globalnoj razini suočavamo s htijenjima kojekakvih lobija, interesnih, političkih i drugih skupina, koje žele ostvariti neke svoje ciljeve. (…) „I čini mi se da su mnoge teorije zavjere danas, s jedne strane, nerijetko lucidnije od te takozvane medijske službene istine jer dobro uočavaju nelogičnosti u službenom narativu (…) ali u osnovi često znaju biti točne. (…), a s druge strane, ne možemo imati nikakav koherentan pogled na svijet ako u njemu nemamo teorije zavjere.“ (…) „Kao što sam rekao u Petom danu, teorija zavjere je sveprisutna, ona je prisutna od kršćanstva.“ (17)

U epizodi „Imigracija: Virtualna ljepota“ emisije Peti dan HRT-a 2024. rekao je sljedeće: „(…) da se slika Zagreba ili cijele Hrvatske gotovo preko noći promijenila u smislu ogromnog priljeva migranata od 2021. godine do danas zahvaljujući političkoj odluci HDZ-a da ukine kvote. (18)

U epizodi „Domaći i strani radnici; kome vjerujemo?“ emisije Peti dan HRT-a 2025. rekao je sljedeće: Kad promišljamo o fenomenu stranih radnika vodeći se isključivo BDP-om, postotcima, brojkama kao nekim zlatnim teletom kojemu treba podrediti sve ostalo u društvu, a pritom zanemarujući neke od ovih stvari (…) i sigurnost na ulicama i očuvanje naše kulture i očuvanje kontinuiteta naše zajednice.“ (Voditeljica: Neki bi rekli zamjene stanovništva.) (…) „… sad, pitanje je što stoji iza toga. Zamjena stanovništva je upravo to, domaći odlaze, strani dolaze.“ (…) Trebaju se bojati. (…) Ja izbjegavam taj pojam zamjene stanovništva jer je kontaminiran tim naslagama teorijsko-zavjereničkoga, ali on nije neka netestirana hipoteza koju ne možemo potvrditi i ne implicira velike svjetske vođe koji povlače po karti svijeta figurice nego je to opis stanja stvari u kojem živimo.“ (19)

U epizodi „Poricanje znanosti; ja to ne gledam…“ emisije Peti dan HRT-a 2024. rekao je: „Ono što se predstavlja kao znanost često je pseudoznanost.“ (20)

Slične stavove M. Štahan je iznosio i u svojih kolumnama na raznim portalima i drugim izvorima, ali ovo se čini sasvim dovoljnim za analizu. Važno je napomenuti da on iznosi vrlo slične stavove i iznosi ih kontinuirano već neko vrijeme (ovdje 2021.-2025.).

Je li ono što tvrdi M. Štahan teorija zavjere o „zamjeni stanovništva“?

Na u podnaslovu postavljeno pitanje najbolje ćemo barem preliminarno odgovoriti ako usporedimo definiciju te teorije zavjere s onim što on izjavljuje. Iz drugog odjeljka izdvojit ćemo temeljne oznake te zavjere i vidjeti ima li ih u izjavama M. Štahana. U Tablici ćemo navesti oznake te teorije zavjere, zatim izraze i tvrdnje koje o njima koristi M. Štahan i ocjenu o tome potpada li izjavljeno pod oznaku te teorije zavjere pri čemu ćemo koristiti znakove „-“ za nema i „+“ za ima.

Iz navedenog u tablici možemo zaključiti da citirane, a i ostale izjave i tvrdnje M. Štahana o temi teorije zavjere „zamjene stanovništva“ potpadaju pod najopćenitiju i nadamo se nepristranu definiciju te teorije zavjere čije su oznake dane u tablici, tj. poklapaju se u 7 od 8 najčešćih središnjih karakteristika te teorije zavjere. Ako su prikazano u tablici, zatim citati M. Štahana i na koncu početne definicije i činjenice točne, onda se može reći da ono što tvrdi M. Štahan potpada pod teoriju zavjere „zamjene stanovništva“.

Uz navedeno može se spomenuti da M. Štahan iznosi i elemente teorija zavjere u drugim temama kao što su gospodarske, seksualne, medicinske, klimatske itd. U njegovu obranu može se reći da zaista izbjegava pojmove teorija zavjere, ovdje „zamjena stanovništva“, ali često sam sebe pobije u istom tekstu ili govoru rabeći taj isti pojam.

Dodatno, može se reći da relativizira pojam teorije zavjere proširujući ga toliko da sam tvrdi da se „čitav svijet sastoji od zavjera“ (vidi (17)). Vjerojatno bi tad samo mogli razlikovati veće i manje zavjere. Na koncu, on relativizira i razlikovanje znanosti od pseudoznanosti što mu omogućuje manipulaciju s činjenicama. Iako treba priznati da znanost ima poteškoća, poput poznatog problema replikacije ili ponavljanja istraživanja i rezultata, koji u nekim znanostima doseže i do 40 % i više ipak u prosjeku je taj postotak značajno niži i ne opravdava tvrdnju „da je ono što se predstavlja kao znanost često pseudoznanost“ ako u obzir uzmemo rječničku definiciju riječi često.

P.S.

Slučaj M. Štahana pod vidom ove teorije zavjere nismo uzeli u obzir jer je on najvažniji zastupnik te teorije u Hrvatskoj niti zato što ju najjasnije i najglasnije zastupa. Naime, zastupaju ju i drugi i to čak malo jasnije i glasnije od njega, no on ju zastupa podosta dugotrajno i često i njegovo zastupanje te teorije zavjere može se sresti na raznim privatnim i javnim podosta gledanim televizijskim emisijama pa ga se može držati najviđenijim eksponentom te teorije zavjere te je samo utoliko predmetom ove provjere.   

Izvori:

(1) Vidi: Bloom, D. E., Canning, D., Fink, G., & Finlay, J. E. (2007). “Does age structure forecast economic growth?”, International Journal of Forecasting, 23(4), 569-585, URL.

NBER

(2) Liu, W., & McKibbin, W. J. (2022). “Global macroeconomic impacts of demographic change.” The World Economy, 45(3), 914-942. https://doi.org/10.1111/twec.13166, URL.

(3) Österholm, P. (2004). “Estimating the relationship between age structure and GDP in the OECD using panel cointegration methods” (Working Paper No. 2004:13). Uppsala University, URL.

(4) Državni zavod za statistiku. (2024). „Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2023.“ Zagreb: DZS, URL.

(5) Državni zavod za statistiku. (2025). „Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2024.“ Zagreb: DZS, URL.

(6) Eurostat. (2024). “Population change – Demographic balance and crude rates at national level” (demo_gind). Luxembourg: European Commission, URL.

(7) HNB. (2024). “Nedostatak radne snage i dalje je hrvatski i europski problem“, URL.

(8) Armstrong, M. (2018) “The European countries home to the most migrants”, Statista, URL.

(9) Wikipedia, “List of sovereign states in Europe by GDP”, URL.

(10) Dimitrijević, A. (2024). “Od 2013. do 2023. godine iz Hrvatske je iselilo 389.197 ljudi, a sve skupa u drugim članicama Unije žive 553. 721 Hrvata”, Slobodna Dalmacija, URL.

(11) Wikipedia, URL. Za uvode u “zamjenu stanovništva” kao teorija zavjere vidi:  Bracke, S., & Hernández Aguilar, L. M. (Eds.). (2024). The politics of replacement: Demographic fears, conspiracy theories, and race wars. Routledge. Buchanan, P. J. (2001). The death of the West: How dying populations and immigrant invasions imperil our country and civilization. Thomas Dunne Books. Evans, G. (2024). White supremacy: From eugenics to great replacement. Icon Books. Feola, M. (2024). The rage of replacement: Far right politics and demographic fear. University of Minnesota Press. Kaufmann, E. (2018). Whiteshift: Populism, immigration and the future of white majorities. Penguin. Muslim Public Affairs Council. (2022). “The great enrichment of America: Debunking the great replacement theory”. MPAC. Social Psychological Bulletin.

(12) Faktograf. (2025). “Mit o “velikoj zamjeni stanovništva”, URL.

(13) Benačić, A. (2019). “Opasna teorija zavjere o velikoj zamjeni stanovništva širi se Hrvatskom”, Faktograf, URL.

(14) Benačić, A. (2023).“Velika zamjena stanovništva” u Hrvatskoj: Plan nije problem, plana nema, Faktograf, URL.

(15) Perković, B. (2024). „Ovo je strašna budućnost Europe. Hrvatska među najgorima“, URL.

(16) Pende, H. (2018). „Velika zamjena stanovništva kao posljedica europske demografske krize i imigrantske EU politike“. Narod.hr, URL.

(17) Štahan, M. (2022). „Mnoge teorije zavjere su danas lucidnije od službenog narativa!“ Podcast Inkubator, URL.

(18) Peti dan, (2024). „Imigracija: Virtualna ljepota“, HRT, URL.

(19) Peti dan, (2025). „Domaći i strani radnici; kome vjerujemo?“, HRT, URL.

(20) Peti dan, (2024). „Poricanje znanosti; ja to ne gledam…“, HRT, URL.

Koliko je stvarno narasla hrvatska minimalna plaća u razdoblju od 2016. do 2025. godine?

Analizirali smo izjavu predsjednika Sabora o rastu minimalne plaće od 130 %

Autorica: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Visina minimalne i prosječne plaće važan je indikator ekonomskog zdravlja države, ali i socijalne jednakosti u društvu. Promjene tih plaća odražavaju kretanja na tržištu rada, dinamiku i uspjeh vladinih gospodarskih politika i razinu zaštite najranjivijih skupina društva. Hrvatski kontekst posebno je zanimljiv u periodu od 2016. do 2025. godine jer uključuje ulazak Republike Hrvatske u eurozonu, niz poreznih reformi, pandemiju i anomalije zbog koronavirusa, ali i višegodišnju inflaciju. Upravo zbog toga, analiza tvrdnji o minimalnim plaćama iziskuje posebnu važnost u ispravnom tumačenju podataka i njihovih reperkusija.

Tvrdnja iz članka

Portal 24 sata je 1. svibnja prenio izjavu predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića (2). Jedna tvrdnja iz izjave prošla je neopaženo, a čini važan aspekt razumijevanja hrvatske ekonomije, ali i tržišta rada. Portal je prenio sljedeće: „Podsjetio je kako su od 2016. do danas, plaće jako narasle, minimalna 130 posto, da prosječna plaća danas iznosi preko 1.400 eura.“

Analiza podataka

Prema Uredbi o visini minimalne plaće za 2016. godinu, objavljenoj u Narodnim novinama 151/2015, minimalna bruto plaća za to razdoblje iznosila je 3.120,00 kuna (3). Neto iznos plaće za 2016. godinu (prema tadašnjim poreznim pravilima) iznosio je oko 2.620,00 kuna, što konverzijom po fiksnom tečaju daje iznos od 347,7 eura. Minimalna plaća u 2025. godini iznosi 970 eura bruto (4), a u neto iznosu je to 700 eura.

Na temelju navedenih podataka, moguće je izračunati rast minimalne plaće:((700 – 347,7) / 347,7) * 100 = 101,4

Na temelju ovog izračuna, stvarni rast minimalne plaće iznosi oko 101 %, a ne 130 % kao što je Gordan Jandroković izjavio.

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da je minimalna plaća od 2016. do 2025. godine narasla za 130 % nije točna. Službeni podaci potvrđuju da je minimalna bruto plaća 2016. godine iznosila 3.120 kuna, što prema tadašnjim poreznim pravilima odgovara neto iznosu od otprilike 347,7 eura. U 2025. godini, neto minimalna plaća iznosi 700 eura. To predstavlja stvarni rast od približno 101,4 %, što je manje od 130 %.

Zaključno, izjava predsjednika Sabora o rastu minimalne plaće je NETOČNA. Navedena odstupanja u izjavama mogu dovesti do pogrešne percepcije o stvarnom ekonomskom napretku.

Reference

1.     Vidi:https://chatgpt.com/

2.     Vidi:https://www.24sata.hr/news/jandrokovic-znamo-da-dio-ljudi-ne-osjeti-gospodarski-rast-o-njima-posebno-vodimo-brigu-1048730

3.     Vidi:https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_12_140_2606.html

4.     Vidi:https://mrosp.gov.hr/vijesti/sjednica-vlade-rh-minimalna-placa-za-2025-godinu-970-eura-bruto/13528

Milanović: “Potreba za stranim radnicima bila bi manja da je hrvatski radnik bolje plaćen za svoj rad”

Analiziramo tvrdnje predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića o tržištu rada u Hrvatskoj

Autor: Ema Tarabochia Veršić

Izvorni članci: (N1info.hr, Jutarnji.hr, Net.hr, Tportal.hr)

Tvrdnja iz članka

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović uputio je povodom Međunarodnog praznika rada poruku u kojoj izražava zabrinutost zbog smjera u kojem se razvija hrvatsko tržište rada. Milanović u poruci ističe kako u Hrvatskoj “nema domaćih ljudi koji žele raditi, pa imamo nikada veću potrebu za radnicima koji dolaze iz drugih zemalja”. Milanović tu pojavu djelomično objašnjava ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem tržišta rada, ali ističe da je ključno pitanje jesu li rad i radnik u Hrvatskoj dovoljno vrednovani i plaćeni, zbog čega zaključuje da bi potreba za stranim radnicima bila manja kada bi hrvatski radnici bili bolje plaćeni. Uz to, kritizira model dovođenja radnika koji pristaju raditi za minimalac, smatrajući ga štetnim i za strane i za domaće radnike – jer smanjuje vrijednost rada, narušava standarde i obeshrabruje dugoročno planiranje tržišta rada.

Stanje na tržištu rada u Hrvatskoj; obnova, sezona i javna ulaganja

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (1), Republika Hrvatska je u 2024. godini izdala ukupno 206.529 dozvola za boravak i rad. Najviše dozvola izdano je u sektoru graditeljstva (75.071), turizma i ugostiteljstva (56.228), industrije (28.486), prometa i veza (16.149), te trgovine (7.925). Ovaj broj predstavlja znatan porast u odnosu na prethodnu godinu, kada je izdano 172.499 dozvola (2), što jasno ukazuje na rastuću ovisnost hrvatskog gospodarstva o stranoj radnoj snazi, osobito u navedenim sektorima.

Jedan od glavnih razloga povećane potražnje za radnicima su velika ulaganja u obnovu nakon razornih potresa u Zagrebu i na Banovini. Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, do kraja 2023. u obnovu je do 31. prosinca 2023. godine sveukupno uloženo 2,34 milijardi eura – europskih i nacionalnih sredstava (3). Ta su sredstva usmjerena na obnovu privatnih i javnih zgrada te infrastrukture, što je stvorilo snažan poticaj za angažiranje radne snage u građevinskom sektoru.

Istovremeno, hrvatski turizam bilježi snažan rast nakon pandemije s više od 20 milijuna dolazaka turista u 2023. godini (4), i više od 21 milijun u 2024. godini (5), što je povećalo sezonsku potrebu za radnicima u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i prijevozu. Zbog sezonalnosti i radnih uvjeta, dio domaćih radnika nije zainteresiran za takve poslove, pa poslodavci sve češće angažiraju radnike iz trećih zemalja kako bi održali operativnost tijekom ljetne sezone, ali i osigurali povoljniju radnu snagu.

Rekordno niska nezaposlenost

S druge strane, službeni podaci govore da domaće rade snage nema dovoljno da bi zadovoljila trenutne potrebe tržišta. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u četvrtom tromjesečju 2024. godine broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj iznosio je 88.000, što je pad za 17.000 u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (6). Ova relativno niska stopa nezaposlenosti (5,1%) sugerira da domaća radna snaga, čak i kada bi se u cijelosti aktivirala – što u praksi nikad nije slučaj zbog fizičkih ograničenja, neusklađenosti vještina i lokacijske nepokretnosti – ne bi mogla pokriti trenutačnu potražnju za radom.

Izvor: Državni zavod za statistiku

Istovremeno, RH već godinama bilježi negativne demografske i migracijske trendove, osobito nakon potpunog otvaranja tržišta EU za državljane RH. Prema podacima DZS-a (7), u 2021. godini iz Republike Hrvatske u inozemstvo se odselilo 40.424 osoba, od čega je 64,2 % bilo hrvatskih državljana, što iznosi oko 25.945 osoba. Najveći udio odseljenih bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,9 %), što jasno upućuje na odljev radno sposobnog stanovništva. Najčešće odredište bila je Njemačka, s udjelom od 32,3 %. Ovi podaci potvrđuju da se smanjenje ponude domaće radne snage ne može pripisivati isključivo (ne)motiviranosti hrvatskih radnika, već i dugotrajnim demografskim i migracijskim trendovima.

Izvor: Državni zavod za statistiku

Visoke plaće i potreba za stranom radnom snagom u razvijeni(ji)m europskim zemljama

Još jedan dokaz da visoke plaće neće smanjiti priljev strane radne snage je situacija u “bogatim” europskim zemljama. Švicarska se često ističe kao primjer zemlje s visokim plaćama i životnim standardom. Prema podacima švicarskog Saveznog statističkog ureda, medijalna bruto mjesečna plaća u 2022. godini iznosila je 6.788 švicarskih franaka, odnosno oko 7.000 eura (8). Unatoč tome, u četvrtom kvartalu 2024. godine u Švicarskoj je bilo zaposleno 1,864 milijuna osoba stranog državljanstva, što čini oko 27 % ukupne radne snage (9). To jasno pokazuje da visoke plaće same po sebi ne znače manju potrebu za uvozom radne snage, već da tržište rada ovisi o nizu strukturnih faktora, poput demografije, obrazovanja i mobilnosti.

Slično je i u Norveškoj. Prosječna godišnja bruto plaća iznosi oko 65.675 eura (10), dok je stopa nezaposlenosti je relativno niska, oko 3,6 % (11). Unatoč tomu, Norveška ima značajan udio stranih radnika: 9,1 % dolazi iz drugih zemalja EU, a dodatnih 13 % iz trećih zemalja. Ovi podaci potvrđuju da čak i u zemljama s visoko razvijenim tržištem rada i plaćama postoji potreba za uvozom radne snage, osobito u sektorima s deficitarnim zanimanjima.

Ocjena točnosti i zaključak

Iako predsjednik Milanović ispravno prepoznaje neke loše trendove na hrvatskom tržištu rada, njegova teza da bi veće plaće značajno smanjile potrebu za uvozom radne snage ne može se potvrditi dostupnim službenim podacima. Tvrdnja je netočna, ali i štetna – zbog načina na koji je formulirana, a koji može doprinijeti razvijanju ozračja netolerancije prema radnicima, naročito onima koji dolaze iz zemalja trećeg svijeta.

Reference:

(1) Ministarstvo unutarnjih poslova: https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2025/1/Mjese%C4%8Dne%20statistike%20prosinac%202024.pdf
(2) Ministarstvo unutarnjih poslova: https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2024/1/Mjesečne%20statistike%20prosinac%202023.pdf
(3) Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine: https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Obnova/Izvjesce-o-obnovi-stanje-2023.pdf
(4) HTZ: https://www.htz.hr/hr-HR/press/objave-za-medije/hrvatska-2023-zabiljezila-rekordnih-204-milijuna-dolazaka
(5) HTZ: https://www.htz.hr/hr-HR/press/objave-za-medije/hrvatska-2024-zabiljezila-preko-21-milijuna-dolazaka
(6) DZS: https://podaci.dzs.hr/2024/hr/76778
(7) DZS: https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29030
(8) BFS: https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/work-income/wages-income-employment-labour-costs.html
(9) BFS: https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/work-income/employment-working-hours/economically-active-population/foreign-labour-force.html
(10) CountryEconomy: https://countryeconomy.com/labour/average-wage/norway
(11) EURES: https://eures.europa.eu/living-and-working/labour-market-information-europe/labour-market-information-norway_en

Je li točna izjava Marije Selak Raspudić da će Hrvatska uskoro imati pola milijuna stranih radnika za koje nemamo nikakav plan?

Foto: (Screenshot: N1)

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Radna i socijalna politika usko su povezane s gospodarskim kretanjima i tržištem rada. Shodno tome, direktno utječu na trendove u demografiji i na ekonomsku stabilnost. Zabilježeni kontinuirani porast broja stranih radnika u Republici Hrvatskoj neizbježno utječe na dinamiku domaćeg tržišta rada, a zakonodavni postupci, točnije izmjene i dopune, provode se u svrhu regulaciju tog segmenta gospodarstva.

 

Strani radnici i hrvatsko tržište rada

U razdoblju od 1. siječnja do 31. siječnja 2025. godine izdano je 17.168 dozvola za boravak i rad, od čega je:

  • 282 dozvola za novo zapošljavanje
  • 411 za produljenje dozvola
  • 475 za sezonske radnike (najviše u djelatnostima vezanim za turizam i ugostiteljstvo). (1)

Najveći broj dozvola u navedenom periodu izdano je državljanima slijedećih zemalja: Nepal (4309), Bosna i Hercegovina (2565), Filipina (2247), Indija (2112), Srbija (1284), Egipat (843), Bangladeš (617), Sjeverna Makedonija (602), Kosovo (486) i Uzbekistan (486). (1)

Ako se napravi usporedba s 2024. godinom, za identično razdoblje, u kojemu je ukupno izdano 14.219 dozvola za boravak i rad, bilježi se povećanje od 20,75% izdanih dozvola. (2) Porast je uočen i na godišnjoj razini što je prikazano na Slici 1. koja pokazuje broj izdanih dozvola za boravak i rad po godinama, od 2020. do 2024. godine. (3)

Slika 1. Dozvole za boravak i rad od 2020. do 2024. godine (3)

Kao što navedeni podaci pokazuju da je broj stranih radnika uistinu u kontinuiranom porastu, ključno je pitanje u kontekstu tržišta rada održivost ovakvog trenda i njegov utjecaj na ekonomiju.

U svom nedavnom istupu saborska zastupnica Marija Selak Raspudić izrazila je svoje mišljenje i izjavila: „Uskoro ćemo imati pola milijuna stranih radnika, a za koje nemamo nikakav plan. Ne znamo kako su kvalificirani, jesu li ovdje privremeno ili trajno, dok istodobno naše stanovništvo odlazi.” (4) Analizom činjenica utvrđeno je da ova izjava većinski netočna.

Broj stranih radnika

Hrvatska udruga poslodavaca procijenila je da će broj stranih radnika u Hrvatskoj potencijalno doseći pola milijuna do 2030. godine (5). Iako navedena projekcija ukazuje na značajan porast, izraz „uskoro“ koji je Zastupnica koristila može se smatrati nepreciznim jer sugerira skori porast na iznos od pola milijuna, dok navedena analiza predviđa da će se to dogoditi za nekoliko godina.

 

Izmjene zakona

Vlada Republike Hrvatske je 6. veljače donijela konačne izmjene i dopune Zakona o strancima, a premijer Plenković je na toj sjednici izjavio: „Bolje i sustavnije reguliranje pravnog okvira za strane radnike u Hrvatskoj cilj je konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o strancima koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor. Zakonom će se urediti status i zaštita stranih radnika, kao i nadzor agencija koje su posrednici i dovode ih u Hrvatsku.“ (6)

Nove izmjene Zakona donose promjene koje mijenjaju funkcioniranje samog tržišta rada, prava i obveze poslodavaca i regulaciju njihovog statusa. Neke od ključnih izmjena su:

  • produženje važenja plave karte Europske unije, što olakšava zapošljavanje visokokvalificiranih radnika
  • stroža regulacija obveza koje se odnose na poslodavce (osiguravanje smještaja, obveza prijave ukoliko dođe do prekida radnog odnosa)
  • zabrana zapošljavanja stranih radnika putem digitalnih platformi ukoliko poslodavac nije zakonito poslovao
  • jasnija definicija minimalnih plaća za strane radnike
  • MUP provodi pojačani nadzor i evidenciju stranih radnika (smanjenje zloporabe izdanih radnih dozvola). (7)

Nakon što je upućen na drugo čitanje u Hrvatskome saboru, 13. veljače je održana rasprava u Hrvatskome saboru. Na toj Sjednici predloženo je 0 amandmana (8), a Zakon je donesen na 5. sjednici, 21. veljače s 76 glasova „za“, 37 „protiv“ i 5 „suzdržanih“ (9). Marija Selak Raspudić glasala je protiv. (10)

 

Plan i tržište rada

Hrvatska enciklopedija (11) definira plan kao:

  1. Unaprijed utvrđeni tijek kakva djelovanja; nacrt, program, osnova, projekt.
  2. U ekonomiji, studija, dokument kojim se određuju ciljevi, sadržaj i način ostvarenja neke svrhovite akcije. Rezultat je aktivnosti planiranja. Može se odnositi na jednu ili više jednokratnih akcija s konačnim ciljem ili na održavanje dugotrajnih aktivnosti kojima se potiču i ostvaruju željene promjene.

Obzirom na navedenu definiciju, zakonodavne izmjene i strateške mjere koje Vlada donosi vezane uz zapošljavanje stranih radnika predstavljaju oblik planskog pristupa tržištu rada.

Scott J. Shapiro, profesor prava i filozofije na Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale te ravnatelj Yaleovog Centra za pravo i filozofiju i Yale CyberSecurity laboratorija, poznat je po svojoj teoriji planiranja u objašnjavanju pravnih institucija. Glavna teza ove teorije je da su pravne norme u nekoj jurisdikciji u određenom vremenu (ono što se često naziva zakonima) one norme koji su dio zajedničkog plana koji provode i nadziru pravne institucije. Te institucije, odnosno organizacije, za planiranje stvaraju, primjenjuju i provode planove. To sugerira da su mnoge pravne norme jednostavno planovi. Zakoni nisu samo pravila, već planovi koje pravne institucije stvaraju kako bi se riješili problemi u društvu. (12)

U ovome slučaju, izmjene i dopune Zakona o strancima donose „paket“ pravila koji služe za regulaciju tržište rada i zapošljavanje stranih radnika, što znači da postoji plan strateškog karaktera. Obzirom da navedeno, tvrdnja da Hrvatska „nema nikakav plan“ nije točna. Međutim, relevantna rasprava bi mogla biti vođena o tome je li predloženi plan dovoljno kvalitetan, aktualan i sveobuhvatan i odgovara li dugoročnim potrebama tržišta rada u Hrvatskoj.

Reference:

(1) Vidi: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019

(2) Vidi: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019

(3) Vidi: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2025/Veljaca/6_veljace/Izmjene_i_dopune_Zakona_o_strancima.pdf

(4) Vidi: https://n1info.hr/vijesti/selak-raspudic-uskoro-cemo-imati-pola-milijuna-stranih-radnika-za-koje-nemamo-nikakav-plan/

(5) Vidi: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hup-u-hrvatskoj-bi-do-2030-cetvrtina-radnika-mogli-biti-stranci/2539238.aspx

(6) Vidi: https://vlada.gov.hr/vijesti/sjednica-vlade-bolje-i-sustavnije-reguliranje-pravnog-okvira-za-strane-radnike-u-hrvatskoj/43785?lang=da

(7) Vidi: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2025/Veljaca/6_veljace/Izmjene_i_dopune_Zakona_o_strancima.pdf

(8) Vidi: https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/konacni-prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-strancima-drugo-citanje-1

(9) Vidi: https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/konacni-prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-strancima-drugo-citanje-1

(10) Vidi: https://parlametar.hr/zastupnica/846-marija-selak-raspudic/glasanja

(11) Vidi: https://www.enciklopedija.hr/clanak/plan#:~:text=1.,na%C4%8Din%20ostvarenja%20neke%20svrhovite%20akcije

(12) Vidi: https://www.plunkett.host.dartmouth.edu/planning-theory-of-law-ii.pdf