Zastupa li Matija Štahan teoriju zavjere zamjene stanovništva?

Koliko teorija zavjere o „zamjeni stanovništva“ šteti percepciji demografskog i gospodarskog stanja RH?

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Demografija i gospodarstvo

Demografski podaci usko su vezani za makroekonomske podatke i učinke na više nego jedan način, tj. prosječnom starošću stanovništva i radno sposobnih građana, udjelom djece i adolescenata, migracijama itd. Demografski podaci su središnja odrednica gospodarskog potencijala države. (1), (2), (3) Hrvatska ima negativan prirodni prirast. (4), (5), (6) Hrvatska ima problem nedostatka radne snage. (7) Hrvatska ima značajno manji priljev imigranata u odnosu na prosjek država članica EU. (8) Hrvatska ima jedan od najnižih nominalnih BDP i BDP po glavi stanovnika u EU. (9) Dodatno, velik broj stanovnika se konstantno iseljava iz RH. (10)

„Zamjena stanovništva“ kao teorija zavjere

Zamisao „zamjene stanovništva“ obično se naziva teorijom „Velike zamjene“ (ili sličnim nazivima). To nije znanstveni ili činjenični demografski koncept; to je teorija zavjere. (11) Ta teorija zavjere najčešće tvrdi da se domaće ili većinsko stanovništvo u zemljama (na primjer, bijeli Europljani u Europi) namjerno zamjenjuje imigrantima ili manjinama putem migracija ili političkih shema. Ta je teorija lažna jer se demografske promjene događaju tijekom vremena zbog društvenih, ekonomskih i kulturnih čimbenika: niže stope nataliteta u bogatijim zemljama, migracije radne snage, urbanizacije, obrazovanja i globalizacije, a ti čimbenici prisutni su u RH. To su prirodni trendovi – a ne dokazi koordinirane „zamjene“.

Ta teorija zavjere ima dva elementa: prvi su demografske promjene, tj. niži prirodni prirast, emigracija i imigracija (dovoljno različitog stanovništva), a drugi su razne vrste zamisli o tome kako se to ne zbiva prirodno nego planski pri čemu te planove imaju i provode elite, vlade ili druge skupine kako bi zamijenile određene skupine u populacijama država ili kontinenata. Za tako nešto nema dokaznog materijala. Ta se teorija koristi za i može uzrokovati zastrašivanje, širenje panike, ksenofobiju, rasizam i nasilje (npr. masovna ubojstva). Ukratko, osoba koja tako nešto tvrdi je zastupnik teorije zavjere „zamjene stanovništva“.

Samom pojavom ove teorije zavjere već su se bavili fact-check portali u RH. (12) (13) No, čini se da se nitko nije bavio konkretno M. Štahanom i njegovim izjavama na tu temu. Ovdje treba razlikovati teoretičare zavjere i demografe. Demografi govore o migracijama, npr. prof. D. Šterc, tj. o imigraciji i emigraciji u RH, ali rijetko ili nikad ne koriste izraz „zamjena stanovništva“, a još manje da su migracije planirane i organizirane iz centara moći s ciljem „zamjene stanovništva“. (14) Također, stručnjaci za gospodarstvo često govore o demografiji i gospodarskom stanju RH, ali niti oni se koriste pojam „zamjene stanovništva“ (15), ali ovdje ima iznimaka (16) koje nisu previše medijski vidljive pa niti utjecajne.

Što izjavljuje Matija Štahan?

M. Štahan (r. 1992.), barem koliko smo uspjeli doznati, nije stručnjak, a niti iskusnik, u pitanjima demografije i ekonomike (stručnjak je za književnost). Za razliku od ostalih zastupnika teorije zavjere „zamjene stanovništva“ M. Štahan je nazočan u privatnim i javnim medijima (tiskanim, online i televizijskim). Navest ćemo nekoliko mjesta i citirati što je rekao.

U Podcastu Inkubator 2022. M. Štahan rekao je sljedeće: „Kada govorimo o nekakvim eventualnim zavjerama, iako je već sama riječ gotovo proskribirana ako želimo da nas se shvati ozbiljno, ne moramo nužno misliti na jednu skupinu ljudi pod kukuljicama, a koja u sjenci povlači figurice po šahovskim i inim pločama nego možemo misliti na složenu mrežu kojekakvih većih i manjih zavjera, više ili manje sofisticiranih, unutar koje se odvijaju događaji koji onda ne u skladu s nekim velikim nacrtom nego s međuigrom njihovih sposobnosti i slučajnosti ispadnu tako kako ispadnu. Dakle, zavjera je, opet po rječničkoj definiciji, tajni dogovor dviju ili više osoba o nekom zajedničkom cilju. Kao što si rekao i mi svakodnevno kujemo vrlo mnogobrojne mini zavjere i čitav svijet se sastoji od zavjera takvoga tipa.“ (…) „Naravno da se na globalnoj razini suočavamo s htijenjima kojekakvih lobija, interesnih, političkih i drugih skupina, koje žele ostvariti neke svoje ciljeve. (…) „I čini mi se da su mnoge teorije zavjere danas, s jedne strane, nerijetko lucidnije od te takozvane medijske službene istine jer dobro uočavaju nelogičnosti u službenom narativu (…) ali u osnovi često znaju biti točne. (…), a s druge strane, ne možemo imati nikakav koherentan pogled na svijet ako u njemu nemamo teorije zavjere.“ (…) „Kao što sam rekao u Petom danu, teorija zavjere je sveprisutna, ona je prisutna od kršćanstva.“ (17)

U epizodi „Imigracija: Virtualna ljepota“ emisije Peti dan HRT-a 2024. rekao je sljedeće: „(…) da se slika Zagreba ili cijele Hrvatske gotovo preko noći promijenila u smislu ogromnog priljeva migranata od 2021. godine do danas zahvaljujući političkoj odluci HDZ-a da ukine kvote. (18)

U epizodi „Domaći i strani radnici; kome vjerujemo?“ emisije Peti dan HRT-a 2025. rekao je sljedeće: Kad promišljamo o fenomenu stranih radnika vodeći se isključivo BDP-om, postotcima, brojkama kao nekim zlatnim teletom kojemu treba podrediti sve ostalo u društvu, a pritom zanemarujući neke od ovih stvari (…) i sigurnost na ulicama i očuvanje naše kulture i očuvanje kontinuiteta naše zajednice.“ (Voditeljica: Neki bi rekli zamjene stanovništva.) (…) „… sad, pitanje je što stoji iza toga. Zamjena stanovništva je upravo to, domaći odlaze, strani dolaze.“ (…) Trebaju se bojati. (…) Ja izbjegavam taj pojam zamjene stanovništva jer je kontaminiran tim naslagama teorijsko-zavjereničkoga, ali on nije neka netestirana hipoteza koju ne možemo potvrditi i ne implicira velike svjetske vođe koji povlače po karti svijeta figurice nego je to opis stanja stvari u kojem živimo.“ (19)

U epizodi „Poricanje znanosti; ja to ne gledam…“ emisije Peti dan HRT-a 2024. rekao je: „Ono što se predstavlja kao znanost često je pseudoznanost.“ (20)

Slične stavove M. Štahan je iznosio i u svojih kolumnama na raznim portalima i drugim izvorima, ali ovo se čini sasvim dovoljnim za analizu. Važno je napomenuti da on iznosi vrlo slične stavove i iznosi ih kontinuirano već neko vrijeme (ovdje 2021.-2025.).

Je li ono što tvrdi M. Štahan teorija zavjere o „zamjeni stanovništva“?

Na u podnaslovu postavljeno pitanje najbolje ćemo barem preliminarno odgovoriti ako usporedimo definiciju te teorije zavjere s onim što on izjavljuje. Iz drugog odjeljka izdvojit ćemo temeljne oznake te zavjere i vidjeti ima li ih u izjavama M. Štahana. U Tablici ćemo navesti oznake te teorije zavjere, zatim izraze i tvrdnje koje o njima koristi M. Štahan i ocjenu o tome potpada li izjavljeno pod oznaku te teorije zavjere pri čemu ćemo koristiti znakove „-“ za nema i „+“ za ima.

Iz navedenog u tablici možemo zaključiti da citirane, a i ostale izjave i tvrdnje M. Štahana o temi teorije zavjere „zamjene stanovništva“ potpadaju pod najopćenitiju i nadamo se nepristranu definiciju te teorije zavjere čije su oznake dane u tablici, tj. poklapaju se u 7 od 8 najčešćih središnjih karakteristika te teorije zavjere. Ako su prikazano u tablici, zatim citati M. Štahana i na koncu početne definicije i činjenice točne, onda se može reći da ono što tvrdi M. Štahan potpada pod teoriju zavjere „zamjene stanovništva“.

Uz navedeno može se spomenuti da M. Štahan iznosi i elemente teorija zavjere u drugim temama kao što su gospodarske, seksualne, medicinske, klimatske itd. U njegovu obranu može se reći da zaista izbjegava pojmove teorija zavjere, ovdje „zamjena stanovništva“, ali često sam sebe pobije u istom tekstu ili govoru rabeći taj isti pojam.

Dodatno, može se reći da relativizira pojam teorije zavjere proširujući ga toliko da sam tvrdi da se „čitav svijet sastoji od zavjera“ (vidi (17)). Vjerojatno bi tad samo mogli razlikovati veće i manje zavjere. Na koncu, on relativizira i razlikovanje znanosti od pseudoznanosti što mu omogućuje manipulaciju s činjenicama. Iako treba priznati da znanost ima poteškoća, poput poznatog problema replikacije ili ponavljanja istraživanja i rezultata, koji u nekim znanostima doseže i do 40 % i više ipak u prosjeku je taj postotak značajno niži i ne opravdava tvrdnju „da je ono što se predstavlja kao znanost često pseudoznanost“ ako u obzir uzmemo rječničku definiciju riječi često.

P.S.

Slučaj M. Štahana pod vidom ove teorije zavjere nismo uzeli u obzir jer je on najvažniji zastupnik te teorije u Hrvatskoj niti zato što ju najjasnije i najglasnije zastupa. Naime, zastupaju ju i drugi i to čak malo jasnije i glasnije od njega, no on ju zastupa podosta dugotrajno i često i njegovo zastupanje te teorije zavjere može se sresti na raznim privatnim i javnim podosta gledanim televizijskim emisijama pa ga se može držati najviđenijim eksponentom te teorije zavjere te je samo utoliko predmetom ove provjere.   

Izvori:

(1) Vidi: Bloom, D. E., Canning, D., Fink, G., & Finlay, J. E. (2007). “Does age structure forecast economic growth?”, International Journal of Forecasting, 23(4), 569-585, URL.

NBER

(2) Liu, W., & McKibbin, W. J. (2022). “Global macroeconomic impacts of demographic change.” The World Economy, 45(3), 914-942. https://doi.org/10.1111/twec.13166, URL.

(3) Österholm, P. (2004). “Estimating the relationship between age structure and GDP in the OECD using panel cointegration methods” (Working Paper No. 2004:13). Uppsala University, URL.

(4) Državni zavod za statistiku. (2024). „Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2023.“ Zagreb: DZS, URL.

(5) Državni zavod za statistiku. (2025). „Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2024.“ Zagreb: DZS, URL.

(6) Eurostat. (2024). “Population change – Demographic balance and crude rates at national level” (demo_gind). Luxembourg: European Commission, URL.

(7) HNB. (2024). “Nedostatak radne snage i dalje je hrvatski i europski problem“, URL.

(8) Armstrong, M. (2018) “The European countries home to the most migrants”, Statista, URL.

(9) Wikipedia, “List of sovereign states in Europe by GDP”, URL.

(10) Dimitrijević, A. (2024). “Od 2013. do 2023. godine iz Hrvatske je iselilo 389.197 ljudi, a sve skupa u drugim članicama Unije žive 553. 721 Hrvata”, Slobodna Dalmacija, URL.

(11) Wikipedia, URL. Za uvode u “zamjenu stanovništva” kao teorija zavjere vidi:  Bracke, S., & Hernández Aguilar, L. M. (Eds.). (2024). The politics of replacement: Demographic fears, conspiracy theories, and race wars. Routledge. Buchanan, P. J. (2001). The death of the West: How dying populations and immigrant invasions imperil our country and civilization. Thomas Dunne Books. Evans, G. (2024). White supremacy: From eugenics to great replacement. Icon Books. Feola, M. (2024). The rage of replacement: Far right politics and demographic fear. University of Minnesota Press. Kaufmann, E. (2018). Whiteshift: Populism, immigration and the future of white majorities. Penguin. Muslim Public Affairs Council. (2022). “The great enrichment of America: Debunking the great replacement theory”. MPAC. Social Psychological Bulletin.

(12) Faktograf. (2025). “Mit o “velikoj zamjeni stanovništva”, URL.

(13) Benačić, A. (2019). “Opasna teorija zavjere o velikoj zamjeni stanovništva širi se Hrvatskom”, Faktograf, URL.

(14) Benačić, A. (2023).“Velika zamjena stanovništva” u Hrvatskoj: Plan nije problem, plana nema, Faktograf, URL.

(15) Perković, B. (2024). „Ovo je strašna budućnost Europe. Hrvatska među najgorima“, URL.

(16) Pende, H. (2018). „Velika zamjena stanovništva kao posljedica europske demografske krize i imigrantske EU politike“. Narod.hr, URL.

(17) Štahan, M. (2022). „Mnoge teorije zavjere su danas lucidnije od službenog narativa!“ Podcast Inkubator, URL.

(18) Peti dan, (2024). „Imigracija: Virtualna ljepota“, HRT, URL.

(19) Peti dan, (2025). „Domaći i strani radnici; kome vjerujemo?“, HRT, URL.

(20) Peti dan, (2024). „Poricanje znanosti; ja to ne gledam…“, HRT, URL.

Koliko je stvarno narasla hrvatska minimalna plaća u razdoblju od 2016. do 2025. godine?

Analizirali smo izjavu predsjednika Sabora o rastu minimalne plaće od 130 %

Autorica: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Visina minimalne i prosječne plaće važan je indikator ekonomskog zdravlja države, ali i socijalne jednakosti u društvu. Promjene tih plaća odražavaju kretanja na tržištu rada, dinamiku i uspjeh vladinih gospodarskih politika i razinu zaštite najranjivijih skupina društva. Hrvatski kontekst posebno je zanimljiv u periodu od 2016. do 2025. godine jer uključuje ulazak Republike Hrvatske u eurozonu, niz poreznih reformi, pandemiju i anomalije zbog koronavirusa, ali i višegodišnju inflaciju. Upravo zbog toga, analiza tvrdnji o minimalnim plaćama iziskuje posebnu važnost u ispravnom tumačenju podataka i njihovih reperkusija.

Tvrdnja iz članka

Portal 24 sata je 1. svibnja prenio izjavu predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića (2). Jedna tvrdnja iz izjave prošla je neopaženo, a čini važan aspekt razumijevanja hrvatske ekonomije, ali i tržišta rada. Portal je prenio sljedeće: „Podsjetio je kako su od 2016. do danas, plaće jako narasle, minimalna 130 posto, da prosječna plaća danas iznosi preko 1.400 eura.“

Analiza podataka

Prema Uredbi o visini minimalne plaće za 2016. godinu, objavljenoj u Narodnim novinama 151/2015, minimalna bruto plaća za to razdoblje iznosila je 3.120,00 kuna (3). Neto iznos plaće za 2016. godinu (prema tadašnjim poreznim pravilima) iznosio je oko 2.620,00 kuna, što konverzijom po fiksnom tečaju daje iznos od 347,7 eura. Minimalna plaća u 2025. godini iznosi 970 eura bruto (4), a u neto iznosu je to 700 eura.

Na temelju navedenih podataka, moguće je izračunati rast minimalne plaće:((700 – 347,7) / 347,7) * 100 = 101,4

Na temelju ovog izračuna, stvarni rast minimalne plaće iznosi oko 101 %, a ne 130 % kao što je Gordan Jandroković izjavio.

Ocjena točnosti i zaključak

Tvrdnja da je minimalna plaća od 2016. do 2025. godine narasla za 130 % nije točna. Službeni podaci potvrđuju da je minimalna bruto plaća 2016. godine iznosila 3.120 kuna, što prema tadašnjim poreznim pravilima odgovara neto iznosu od otprilike 347,7 eura. U 2025. godini, neto minimalna plaća iznosi 700 eura. To predstavlja stvarni rast od približno 101,4 %, što je manje od 130 %.

Zaključno, izjava predsjednika Sabora o rastu minimalne plaće je NETOČNA. Navedena odstupanja u izjavama mogu dovesti do pogrešne percepcije o stvarnom ekonomskom napretku.

Reference

1.     Vidi:https://chatgpt.com/

2.     Vidi:https://www.24sata.hr/news/jandrokovic-znamo-da-dio-ljudi-ne-osjeti-gospodarski-rast-o-njima-posebno-vodimo-brigu-1048730

3.     Vidi:https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_12_140_2606.html

4.     Vidi:https://mrosp.gov.hr/vijesti/sjednica-vlade-rh-minimalna-placa-za-2025-godinu-970-eura-bruto/13528

Jesu li migranti iz trećih zemalja u Hrvatskoj brojčano dominantni i u većem udjelu nego u Njemačkoj i Sloveniji?

Koliko stranih radnika zaista radi u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj? Analizirali smo izjavu politologa i demografa dr. sc. Tade Jurića

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Migracije stanovništva uobičajena su pojava u 21. stoljeću. Prema Hrvatskoj enciklopediji (2), migracija se u najširem smislu može definirati kao prostorna pokretljivost stanovništva, a u užem smislu trajnija promjena mjesta stalnog boravka pojedinaca ili društvenih skupina. Migracije mogu biti stalne ili privremene, a one su „uzrokovane takozvanim pushfaktorima, odnosno razlozima zbog kojih ljudi napuštaju zemlju i pull faktorima, odnosno razlozima zbog kojih se odlučuju preseliti u određenu zemlju…“ (3). Kako bi se precizno razumio kontekst rasprave o stranim radnicima, ključno je objasniti tko su uopće državljani trećih zemalja i kakav je hrvatski zakonodavni okvir po time pitanju.

Kako ih definira službena stranica Ministarstva unutarnjih poslova RH (4), državljani trećih zemalja su „stranci koji nisu državljani članica Europskog gospodarskog prostora (Europske unije, Kneževine Lihtenštajn, Kraljevine Norveške, Republike Island) ili Švicarske Konfederacije, a imaju državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva.“ Zakonom o strancima propisani uvjeti kretanja i boravka, rad stranaca koji su državljani trećih zemalja u RH, a sve u skladu s propisima Europske unije. Službena stranica navodi neke od najvažnijih podataka o različitim vrstama boravka (privremeni, autonomni i sl.), a najvažnije informacije su sljedeće:

„Državljani trećih zemalja u Republici Hrvatskoj mogu boraviti na:

1.     kratkotrajnom boravku (do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana)

2.     privremenom boravku (do godine dana)

3.     dugotrajnom boravku (neograničeno)

4.     stalnom boravku (neograničeno)“ (5).

Posljednjih godina, RH bilježi značajan porast broja stranih radnika, što se detaljno analizira i raspravlja u relevantnim studijama. U knjizi Instituta za razvoj i međunarodne odnose (izdane još 2022. godine), (6) navodi se porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, osobito od 2019. godine, kada su kvote zamijenjene sustavom dozvola za boravak i rad. U 2022. godini izdano je više od 124.000 dozvola, a najviše stranih radnika dolazilo je iz Nepala, Indije, Bangladeša i Filipina, potom iz susjedne Srbije i Bosne i Hercegovine. Veliki broj stranih radnika dolazi izvan Europe, što potvrđuje da treće zemlje čine značajan dio migrantske radne snage, a zaposleni su u građevinarstvu i turizmu, kao dominantnim industrijama u kojima se strani radnici zapošljavaju. Institut navodi da Hrvatska nema još razvijen integracijski sustav za strane radnike, kao što je učenje hrvatskog jezika i pravna pomoć, a radna eksploatacija i posrednička zloupotreba predstavljaju ključne i rastuće izazove u pojedinim sektorima (7). EURES Croatia 2025 navodi i da državljani trećih zemalja, bez obzira trebaju li vizu ili ne, mogu boraviti u schengenskom području do 90 dana unutar svakog razdoblja od 180 dana (8). Situacija se nastavlja razvijati, a nove zakonske izmjene dodatno oblikuju hrvatsku imigracijsku politiku. Danas, tri godine nakon objave ove knjige, Hrvatska bilježi porast stranih radnika, a uvedene su i Promjene zakona kao izravan odgovor na rastuću potražnju za radnom snagom na hrvatskom tržištu (o ovome smo pisali u ožujku 2025. godine, (9)). Također, novi zakon stupio je na snagu 14. ožujka 2025. godine, a „nakon što stupe na snagu, Izmjene će preoblikovati način na koji državljani trećih zemalja mogu ulaziti, boraviti i raditi u Hrvatskoj, označavajući značajan pomak u hrvatskoj imigracijskoj politici.“

Analizirana tvrdnja

U emisiji Briefing Jutarnjeg lista, objavljenoj 4. lipnja 2025. godine, hrvatski politolog i demograf dr. sc. Tado Jurić iznio je nekoliko tvrdnji koje su vezane uz migracijske trendove u RH i regiji. U članku se navodi:

„A prednjačimo i po broju stranih radnika s drugih kontinenata kojih po glavi stanovnika uvozimo 25 puta više nego od Njemačke. Slovenija, ističe on, ima ukupno 150.000 stranih radnika, od čega samo 3 posto s drugih kontinenata, dok ih je kod nas polovica.“ (10)

S obzirom na to da je tema iznimno aktualna i važna za ekonomska kretanja RH u nastavku se donosi detaljna provjera točnosti ovog navoda.

Analiza podataka

Hrvatska

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u četvrtom tromjesečju 2024. godine u Hrvatskoj je bilo 1.670.000 zaposlenih osoba, što predstavlja rast od 1,8% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. U istom razdoblju, stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15-64 godine je bila 67,8%, dok je stopa nezaposlenosti bila 5,1%. Ovi podaci temelje se na Anketi o radnoj snazi koja je usklađena s metodologijom Eurostata (11).

Nadalje, relevantni neovisni portali pružaju konkretne podatke o broju izdanih radnih dozvola. ETIAS.com (ETIAS – European Travel Information and Authorisation System) je neovisna informativna platforma koja je posvećena Europskom sustavu za informacije i odobravanje putovanja. Prema službenim podacima ETIAS.com portala (ETIAS – European Travel Information and Authorisation System) (12) u Hrvatskoj je tijekom 2024. godine izdano sveukupno 206.529 radnih dozvola za državljane trećih zemalja, što predstavlja porast od oko 20% u odnosu na 2023. godinu. Ako se u obzir uzme ukupan broj zaposlenih (odnosno radno aktivnog stanovništva) u RH, procjena je da radnici iz trećih zemalja čine otprilike 12,3% svih zaposlenih u RH, a izračun je prikazan u nastavku:

1.     Broj radnika iz trećih zemalja = 206.529

2.     Ukupan broj zaposlenih osoba u RH = 1.670.000

3.     Udio = (broj radnika iz trećih zemalja / ukupan broj zaposlenih) x 100

4.     Udio = 12,37%

Tvrdnja da radnici trećih zemalja čine „polovicu“ radne snage navedenim izračunom nije poduprta te se ne može statistički potkrijepiti.

Slovenija

Kako bi se stekla potpuna slika analizirane tvrdnje, potrebno je usporediti situaciju u Hrvatskoj sa situacijom u susjednim zemljama (Slovenije i Njemačke). Prema podacima EURES – Labour Market Information, u Sloveniji, u kolovozu 2024. godine, bilo je 15,8% zaposlenih osoba koji su bili strani radnici. Od navedenog postotka 87% dolazilo je iz trećih zemalja (13). Dodatni podaci Eurostata također pružaju širi kontekst o prisutnosti stranaca u Sloveniji. Podaci na stranici Trading Economics (na temelju podataka Eurostata) (14) navode da je krajem 2024. godine broj stranih – rođenih izvan EU – stanovnika Slovenije iznosio 319.914 osoba. Ovi podaci opovrgavaju tvrdnju da je u Sloveniji samo 150.000 stranih radnika, od kojih su 3% iz zemalja izvan EU. Stvarni broj radno aktivnih osoba premašuje 15% ukupne radne snage, a oni dolaze iz zemalja koje nisu članice EU.

Njemačka

Njemačka je još jedna od zemalja koja se spominje u navedenoj izjavi Tade Jurića. Prema Eurostatovom izvještaju EU population diversity by citizenship and country of birth (15), na dan 1. siječnja 2024. godine, Njemačka je imala 12,1 milijuna ne-EU državljana. Dodatno, podaci Trading Economicsa (16) navode da je stopa zaposlenosti ne-EU državljana u dobnoj skupini 20-64 iznosila 62,7% u prosincu 2024. godine. To jasno pokazuje da značajan dio tog stanovništva aktivno participira na njemačkom tržištu rada. Još jedan izvještaj Eurostata, Migration and asylum in Europe 2024 (17), također ističe da je Njemačka zemlja EU koja bilježi najveći apsolutni broj ne-EU državljana među svim EU zemljama.

Zaključak i ocjena točnosti

Analiza svih dostupnih podataka pokazuje da su tvrdnje dr.sc. Tade Jurića o udjelu radnika iz trećih zemalja u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj neutemeljene. Tvrdnja da u Hrvatskoj polovicu radne snage čine radnici trećih zemalja je netočna. Udio radnika iznosi oko 12,3%, što je četiri puta manje od prvotne izjave. Također, tvrdnja da Slovenija ima samo 3% radnika iz trećih zemalja je također netočna. Prema službenim podacima EURES-a i Eurostata, udio stranih radnika iz trećih zemalja u Sloveniji je iznad 13%. Naposljetku, tvrdnja da Hrvatska uvozi 25 puta više radnika iz trećih zemalja po glavi stanovnika od Njemačke je statistički neutemeljena. Njemačka ima oko 12,1 milijuna ne-EU državljana i višu apsolutnu i relativnu zastupljenost u radnoj snazi (preko 62%), što ovu tvrdnju opovrgava te je ona netočna. U cijelosti se daje sljedeća ocjena točnosti: NETOČNO.

Reference

1.     Vidi:https://industrialrelationsnews.ioe-emp.org/industrial-relations-and-labour-law-july-2024/news/article/european-union-corporate-sustainability-due-diligence-directive-csddd-approved

2.     Vidi:https://www.enciklopedija.hr/clanak/migracija

3.     Vidi:https://www.europarl.europa.eu/topics/hr/article/20200624STO81906/zasto-ljudi-migriraju

4.     Vidi:https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/drzavljani-trecih-zemalja/281820

5.     Vidi:https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/drzavljani-trecih-zemalja/281820

6.     Vidi: https://irmo.hr/wp-content/uploads/2022/03/Strani-radnici-u-Hrvatskoj.pdf

7.     Vidi: https://irmo.hr/wp-content/uploads/2022/03/Strani-radnici-u-Hrvatskoj.pdf

8.     Vidi: https://www.eures.ee/sites/eures.ee/files/2025-04/EURES%20Croatia%202025.pdf

9.     Vidi:https://www.tocnotako.hr/clanak/Je-li-tocna-izjava-Marije-Selak-Raspudic-da-ce-Hrvatska-uskoro-imati-pola-milijuna-stranih-radnika-za-koje-nemamo-nikakav-plan_LAZNA-UZBUNA/1450

10.  Vidi:https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nismo-svjesni-sto-se-dogada-studenti-mi-se-zale-da-su-izgurani-s-trzista-rada-a-nisu-svi-oni-budisti-i-hinduisti-15591289

11.  Vidi:https://podaci.dzs.hr/2024/hr/76778

12.  Vidi:https://etias.com/articles/croatia-introduces-stricter-employment-rules-for-foreign-workers

13.   Vidi:https://eures.europa.eu/living-and-working/labour-market-information-europe/labour-market-information-slovenia_en

14.  Vidi:https://tradingeconomics.com/slovenia/foreign-born-population-eurostat-data.html

15.  Vidi:https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=EU_population_diversity_by_citizenship_and_country_of_birth

16.   Vidi:https://tradingeconomics.com/germany/employment-rate-of-non-eu-nationals-age-group-20-64-eurostat-data.html

17.  Vidi:https://ec.europa.eu/eurostat/web/interactive-publications/migration-2024

Milanović: “Potreba za stranim radnicima bila bi manja da je hrvatski radnik bolje plaćen za svoj rad”

Analiziramo tvrdnje predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića o tržištu rada u Hrvatskoj

Autor: Ema Tarabochia Veršić

Izvorni članci: (N1info.hr, Jutarnji.hr, Net.hr, Tportal.hr)

Tvrdnja iz članka

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović uputio je povodom Međunarodnog praznika rada poruku u kojoj izražava zabrinutost zbog smjera u kojem se razvija hrvatsko tržište rada. Milanović u poruci ističe kako u Hrvatskoj “nema domaćih ljudi koji žele raditi, pa imamo nikada veću potrebu za radnicima koji dolaze iz drugih zemalja”. Milanović tu pojavu djelomično objašnjava ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem tržišta rada, ali ističe da je ključno pitanje jesu li rad i radnik u Hrvatskoj dovoljno vrednovani i plaćeni, zbog čega zaključuje da bi potreba za stranim radnicima bila manja kada bi hrvatski radnici bili bolje plaćeni. Uz to, kritizira model dovođenja radnika koji pristaju raditi za minimalac, smatrajući ga štetnim i za strane i za domaće radnike – jer smanjuje vrijednost rada, narušava standarde i obeshrabruje dugoročno planiranje tržišta rada.

Stanje na tržištu rada u Hrvatskoj; obnova, sezona i javna ulaganja

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (1), Republika Hrvatska je u 2024. godini izdala ukupno 206.529 dozvola za boravak i rad. Najviše dozvola izdano je u sektoru graditeljstva (75.071), turizma i ugostiteljstva (56.228), industrije (28.486), prometa i veza (16.149), te trgovine (7.925). Ovaj broj predstavlja znatan porast u odnosu na prethodnu godinu, kada je izdano 172.499 dozvola (2), što jasno ukazuje na rastuću ovisnost hrvatskog gospodarstva o stranoj radnoj snazi, osobito u navedenim sektorima.

Jedan od glavnih razloga povećane potražnje za radnicima su velika ulaganja u obnovu nakon razornih potresa u Zagrebu i na Banovini. Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, do kraja 2023. u obnovu je do 31. prosinca 2023. godine sveukupno uloženo 2,34 milijardi eura – europskih i nacionalnih sredstava (3). Ta su sredstva usmjerena na obnovu privatnih i javnih zgrada te infrastrukture, što je stvorilo snažan poticaj za angažiranje radne snage u građevinskom sektoru.

Istovremeno, hrvatski turizam bilježi snažan rast nakon pandemije s više od 20 milijuna dolazaka turista u 2023. godini (4), i više od 21 milijun u 2024. godini (5), što je povećalo sezonsku potrebu za radnicima u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i prijevozu. Zbog sezonalnosti i radnih uvjeta, dio domaćih radnika nije zainteresiran za takve poslove, pa poslodavci sve češće angažiraju radnike iz trećih zemalja kako bi održali operativnost tijekom ljetne sezone, ali i osigurali povoljniju radnu snagu.

Rekordno niska nezaposlenost

S druge strane, službeni podaci govore da domaće rade snage nema dovoljno da bi zadovoljila trenutne potrebe tržišta. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u četvrtom tromjesečju 2024. godine broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj iznosio je 88.000, što je pad za 17.000 u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (6). Ova relativno niska stopa nezaposlenosti (5,1%) sugerira da domaća radna snaga, čak i kada bi se u cijelosti aktivirala – što u praksi nikad nije slučaj zbog fizičkih ograničenja, neusklađenosti vještina i lokacijske nepokretnosti – ne bi mogla pokriti trenutačnu potražnju za radom.

Izvor: Državni zavod za statistiku

Istovremeno, RH već godinama bilježi negativne demografske i migracijske trendove, osobito nakon potpunog otvaranja tržišta EU za državljane RH. Prema podacima DZS-a (7), u 2021. godini iz Republike Hrvatske u inozemstvo se odselilo 40.424 osoba, od čega je 64,2 % bilo hrvatskih državljana, što iznosi oko 25.945 osoba. Najveći udio odseljenih bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,9 %), što jasno upućuje na odljev radno sposobnog stanovništva. Najčešće odredište bila je Njemačka, s udjelom od 32,3 %. Ovi podaci potvrđuju da se smanjenje ponude domaće radne snage ne može pripisivati isključivo (ne)motiviranosti hrvatskih radnika, već i dugotrajnim demografskim i migracijskim trendovima.

Izvor: Državni zavod za statistiku

Visoke plaće i potreba za stranom radnom snagom u razvijeni(ji)m europskim zemljama

Još jedan dokaz da visoke plaće neće smanjiti priljev strane radne snage je situacija u “bogatim” europskim zemljama. Švicarska se često ističe kao primjer zemlje s visokim plaćama i životnim standardom. Prema podacima švicarskog Saveznog statističkog ureda, medijalna bruto mjesečna plaća u 2022. godini iznosila je 6.788 švicarskih franaka, odnosno oko 7.000 eura (8). Unatoč tome, u četvrtom kvartalu 2024. godine u Švicarskoj je bilo zaposleno 1,864 milijuna osoba stranog državljanstva, što čini oko 27 % ukupne radne snage (9). To jasno pokazuje da visoke plaće same po sebi ne znače manju potrebu za uvozom radne snage, već da tržište rada ovisi o nizu strukturnih faktora, poput demografije, obrazovanja i mobilnosti.

Slično je i u Norveškoj. Prosječna godišnja bruto plaća iznosi oko 65.675 eura (10), dok je stopa nezaposlenosti je relativno niska, oko 3,6 % (11). Unatoč tomu, Norveška ima značajan udio stranih radnika: 9,1 % dolazi iz drugih zemalja EU, a dodatnih 13 % iz trećih zemalja. Ovi podaci potvrđuju da čak i u zemljama s visoko razvijenim tržištem rada i plaćama postoji potreba za uvozom radne snage, osobito u sektorima s deficitarnim zanimanjima.

Ocjena točnosti i zaključak

Iako predsjednik Milanović ispravno prepoznaje neke loše trendove na hrvatskom tržištu rada, njegova teza da bi veće plaće značajno smanjile potrebu za uvozom radne snage ne može se potvrditi dostupnim službenim podacima. Tvrdnja je netočna, ali i štetna – zbog načina na koji je formulirana, a koji može doprinijeti razvijanju ozračja netolerancije prema radnicima, naročito onima koji dolaze iz zemalja trećeg svijeta.

Reference:

(1) Ministarstvo unutarnjih poslova: https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2025/1/Mjese%C4%8Dne%20statistike%20prosinac%202024.pdf
(2) Ministarstvo unutarnjih poslova: https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2024/1/Mjesečne%20statistike%20prosinac%202023.pdf
(3) Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine: https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Obnova/Izvjesce-o-obnovi-stanje-2023.pdf
(4) HTZ: https://www.htz.hr/hr-HR/press/objave-za-medije/hrvatska-2023-zabiljezila-rekordnih-204-milijuna-dolazaka
(5) HTZ: https://www.htz.hr/hr-HR/press/objave-za-medije/hrvatska-2024-zabiljezila-preko-21-milijuna-dolazaka
(6) DZS: https://podaci.dzs.hr/2024/hr/76778
(7) DZS: https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29030
(8) BFS: https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/work-income/wages-income-employment-labour-costs.html
(9) BFS: https://www.bfs.admin.ch/bfs/en/home/statistics/work-income/employment-working-hours/economically-active-population/foreign-labour-force.html
(10) CountryEconomy: https://countryeconomy.com/labour/average-wage/norway
(11) EURES: https://eures.europa.eu/living-and-working/labour-market-information-europe/labour-market-information-norway_en

Je li točna izjava Marije Selak Raspudić da će Hrvatska uskoro imati pola milijuna stranih radnika za koje nemamo nikakav plan?

Foto: (Screenshot: N1)

Autor: Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Radna i socijalna politika usko su povezane s gospodarskim kretanjima i tržištem rada. Shodno tome, direktno utječu na trendove u demografiji i na ekonomsku stabilnost. Zabilježeni kontinuirani porast broja stranih radnika u Republici Hrvatskoj neizbježno utječe na dinamiku domaćeg tržišta rada, a zakonodavni postupci, točnije izmjene i dopune, provode se u svrhu regulaciju tog segmenta gospodarstva.

 

Strani radnici i hrvatsko tržište rada

U razdoblju od 1. siječnja do 31. siječnja 2025. godine izdano je 17.168 dozvola za boravak i rad, od čega je:

  • 282 dozvola za novo zapošljavanje
  • 411 za produljenje dozvola
  • 475 za sezonske radnike (najviše u djelatnostima vezanim za turizam i ugostiteljstvo). (1)

Najveći broj dozvola u navedenom periodu izdano je državljanima slijedećih zemalja: Nepal (4309), Bosna i Hercegovina (2565), Filipina (2247), Indija (2112), Srbija (1284), Egipat (843), Bangladeš (617), Sjeverna Makedonija (602), Kosovo (486) i Uzbekistan (486). (1)

Ako se napravi usporedba s 2024. godinom, za identično razdoblje, u kojemu je ukupno izdano 14.219 dozvola za boravak i rad, bilježi se povećanje od 20,75% izdanih dozvola. (2) Porast je uočen i na godišnjoj razini što je prikazano na Slici 1. koja pokazuje broj izdanih dozvola za boravak i rad po godinama, od 2020. do 2024. godine. (3)

Slika 1. Dozvole za boravak i rad od 2020. do 2024. godine (3)

Kao što navedeni podaci pokazuju da je broj stranih radnika uistinu u kontinuiranom porastu, ključno je pitanje u kontekstu tržišta rada održivost ovakvog trenda i njegov utjecaj na ekonomiju.

U svom nedavnom istupu saborska zastupnica Marija Selak Raspudić izrazila je svoje mišljenje i izjavila: „Uskoro ćemo imati pola milijuna stranih radnika, a za koje nemamo nikakav plan. Ne znamo kako su kvalificirani, jesu li ovdje privremeno ili trajno, dok istodobno naše stanovništvo odlazi.” (4) Analizom činjenica utvrđeno je da ova izjava većinski netočna.

Broj stranih radnika

Hrvatska udruga poslodavaca procijenila je da će broj stranih radnika u Hrvatskoj potencijalno doseći pola milijuna do 2030. godine (5). Iako navedena projekcija ukazuje na značajan porast, izraz „uskoro“ koji je Zastupnica koristila može se smatrati nepreciznim jer sugerira skori porast na iznos od pola milijuna, dok navedena analiza predviđa da će se to dogoditi za nekoliko godina.

 

Izmjene zakona

Vlada Republike Hrvatske je 6. veljače donijela konačne izmjene i dopune Zakona o strancima, a premijer Plenković je na toj sjednici izjavio: „Bolje i sustavnije reguliranje pravnog okvira za strane radnike u Hrvatskoj cilj je konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o strancima koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor. Zakonom će se urediti status i zaštita stranih radnika, kao i nadzor agencija koje su posrednici i dovode ih u Hrvatsku.“ (6)

Nove izmjene Zakona donose promjene koje mijenjaju funkcioniranje samog tržišta rada, prava i obveze poslodavaca i regulaciju njihovog statusa. Neke od ključnih izmjena su:

  • produženje važenja plave karte Europske unije, što olakšava zapošljavanje visokokvalificiranih radnika
  • stroža regulacija obveza koje se odnose na poslodavce (osiguravanje smještaja, obveza prijave ukoliko dođe do prekida radnog odnosa)
  • zabrana zapošljavanja stranih radnika putem digitalnih platformi ukoliko poslodavac nije zakonito poslovao
  • jasnija definicija minimalnih plaća za strane radnike
  • MUP provodi pojačani nadzor i evidenciju stranih radnika (smanjenje zloporabe izdanih radnih dozvola). (7)

Nakon što je upućen na drugo čitanje u Hrvatskome saboru, 13. veljače je održana rasprava u Hrvatskome saboru. Na toj Sjednici predloženo je 0 amandmana (8), a Zakon je donesen na 5. sjednici, 21. veljače s 76 glasova „za“, 37 „protiv“ i 5 „suzdržanih“ (9). Marija Selak Raspudić glasala je protiv. (10)

 

Plan i tržište rada

Hrvatska enciklopedija (11) definira plan kao:

  1. Unaprijed utvrđeni tijek kakva djelovanja; nacrt, program, osnova, projekt.
  2. U ekonomiji, studija, dokument kojim se određuju ciljevi, sadržaj i način ostvarenja neke svrhovite akcije. Rezultat je aktivnosti planiranja. Može se odnositi na jednu ili više jednokratnih akcija s konačnim ciljem ili na održavanje dugotrajnih aktivnosti kojima se potiču i ostvaruju željene promjene.

Obzirom na navedenu definiciju, zakonodavne izmjene i strateške mjere koje Vlada donosi vezane uz zapošljavanje stranih radnika predstavljaju oblik planskog pristupa tržištu rada.

Scott J. Shapiro, profesor prava i filozofije na Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale te ravnatelj Yaleovog Centra za pravo i filozofiju i Yale CyberSecurity laboratorija, poznat je po svojoj teoriji planiranja u objašnjavanju pravnih institucija. Glavna teza ove teorije je da su pravne norme u nekoj jurisdikciji u određenom vremenu (ono što se često naziva zakonima) one norme koji su dio zajedničkog plana koji provode i nadziru pravne institucije. Te institucije, odnosno organizacije, za planiranje stvaraju, primjenjuju i provode planove. To sugerira da su mnoge pravne norme jednostavno planovi. Zakoni nisu samo pravila, već planovi koje pravne institucije stvaraju kako bi se riješili problemi u društvu. (12)

U ovome slučaju, izmjene i dopune Zakona o strancima donose „paket“ pravila koji služe za regulaciju tržište rada i zapošljavanje stranih radnika, što znači da postoji plan strateškog karaktera. Obzirom da navedeno, tvrdnja da Hrvatska „nema nikakav plan“ nije točna. Međutim, relevantna rasprava bi mogla biti vođena o tome je li predloženi plan dovoljno kvalitetan, aktualan i sveobuhvatan i odgovara li dugoročnim potrebama tržišta rada u Hrvatskoj.

Reference:

(1) Vidi: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019

(2) Vidi: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019

(3) Vidi: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2025/Veljaca/6_veljace/Izmjene_i_dopune_Zakona_o_strancima.pdf

(4) Vidi: https://n1info.hr/vijesti/selak-raspudic-uskoro-cemo-imati-pola-milijuna-stranih-radnika-za-koje-nemamo-nikakav-plan/

(5) Vidi: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hup-u-hrvatskoj-bi-do-2030-cetvrtina-radnika-mogli-biti-stranci/2539238.aspx

(6) Vidi: https://vlada.gov.hr/vijesti/sjednica-vlade-bolje-i-sustavnije-reguliranje-pravnog-okvira-za-strane-radnike-u-hrvatskoj/43785?lang=da

(7) Vidi: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2025/Veljaca/6_veljace/Izmjene_i_dopune_Zakona_o_strancima.pdf

(8) Vidi: https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/konacni-prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-strancima-drugo-citanje-1

(9) Vidi: https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/konacni-prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-strancima-drugo-citanje-1

(10) Vidi: https://parlametar.hr/zastupnica/846-marija-selak-raspudic/glasanja

(11) Vidi: https://www.enciklopedija.hr/clanak/plan#:~:text=1.,na%C4%8Din%20ostvarenja%20neke%20svrhovite%20akcije

(12) Vidi: https://www.plunkett.host.dartmouth.edu/planning-theory-of-law-ii.pdf