Ruska federacija je na pragu recesije

Je li Rusija na pragu recesije kako tvrdi njezin ministar financija ili je već u recesiji kako tvrde zapadni ekonomski analitičari?

Autor: prof. dr. sc. Kristijan Krkač

U članku „Ruski ministar financija zatekao moćnike na gospodarskom forumu: ‘Na rubu smo recesije‘“ objavljenom u Jutarnjem listu (20/06/2025) (prenosi između ostalog izvor Business Insider) piše sljedeće:

„Ruski ministar gospodarstva Maksim Rešetnjikov upozorio je kako se rusko gospodarstvo nalazi “na rubu” recesije, istaknuvši znakove značajnog usporavanja ekonomske aktivnosti. Izjava je dana tijekom Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, jednog od najvažnijih gospodarskih događaja u Rusiji, prenosi Business Insider. “Na temelju dostupnih podataka, čini se da smo na pragu recesije”, rekao je Rešetnjikov prema izvješću agencije Interfax, dodavši da konačan ishod ovisi o budućim političkim odlukama. Iako nije dao čvrstu prognozu, izjavu je ublažio pojasnivši kako se gospodarstvo nalazi na ključnoj prekretnici. Već ranije, u svibnju, Rešetnjikov je pred zastupnicima Dume upozorio da gospodarstvo ulazi u stanje naglog usporavanja.“ (1) Uz to V. Putin je komentirao tu izjavu i rekao (20/06/2025) „da se recesija ne smije dogoditi ni pod kakvim okolnostima“. (2)

Ruski državni službenici i mediji načelno su skloni ne samo laganju (3) nego i izmišljanju podataka za koje nemaju nikakvo uporište u činjenicama, tj. ono što je H. G. Frankfurt nazvao „preseravanjem“ (engl. bullshit). (4) Oko toga nema spora i o tome postoji ogromna količina dokaznog materijala. Ovdje se postavljaju dva pitanja: Što je istina o recesiji Ruske federacije i govore li službenici istinu ili lažu? Prvo pojasnimo što je recesija.

Recesija nema službenu i međunarodno prihvaćenu definiciju. U praksi se pod recesijom drži uglavnom negativan ekonomski rast najmanje dva kvartala u slijedu, tj. najmanje pola godine. Pod negativnim ekonomskim rastom podrazumijevaju se ponovno razne stvari, ali redovito sljedeće: realni BDP (bruto domaći proizvod), zapošljavanje, industrijska proizvodnja i prodaja. Uzroci negativnog ekonomskog rasta mogu biti prirodni i neprirodni; primjerice velike prirodne nepogode, epidemije i pandemije, negativan prirodni prirast, ratovi, nesreće i nepogode uzrokovane ljudskim nemarom, financijske krize, tržišne krize, krize ponude itd. (5)

Sad, je li Rusija u recesiji? Ovdje treba razlikovati podatke od procjena. Podaci sugeriraju da su za početak nekoliko vjerojatnih uzroka početka ili trajanja recesije u Rusiji zadovoljeni već najmanje dva kvartala, a vjerojatno i puno duže.

Prvo, zbog invazije na Ukrajinu Rusija ima prije svega demografski problem kojem je uzrok vojna strategija koja proizvodi ogroman broj ljudskih žrtava na ruskoj strani. Prema procjenama Ukrajine, a koje su vrlo konzervativne, Rusija je do 21/06/2026 izgubila najmanje 1.010.390 vojnika, dočasnika i časnika (6). To su dominantno radno sposobni muškarci (tome se može pridodati općepoznat podatak da Rusija ima jednu od većih stopa negativnog prirodnog prirasta, pobačaja kao i broja djece u obitelji).

Drugo, zbog neuspješnog prijelaza na ratnu industriju, sankcija Zapada, ogromnog pada prihoda od industrije plina, nafte i ugljena, uništavanja primarne i sekundarne ratne industrije Rusije od strane Ukrajine (rafinerije nafte i plinska postrojenja), ali i zbog rasprostranjene korupcije itd. Rusija ima značaja godišnji pad BDP-a za 2025., a predviđa se i za 2026. Vidi Ilustraciju 1. (7)

Treće, dijelom zbog gubitka ljudstva u Ukrajini, dijelom zbog negativnog prirodnog prirasta i iseljavanja Rusa iz Rusije od početka invazije na Ukrajinu (procjene govore o 900.000 do 3.000.000 Rusa koji su emigrirali) (8) dolazi do manjka radne snage koja je presudna prije svega za održavanje ratne industrije i energetskog sektora.

Četvrto, postoji cijeli niz pokazatelja poput stope inflacije, pada vrijednosti ruske Rublje, krize na određenim sektorima tržišta poput financijskog itd., manjka određenih vrsta roba, porasta troškova života (tj. povećanja siromaštva mjerenjem kupovne moći, stvarne kupovine, zaduživanjem za tekuće mjesečne potrebe stanovništva itd.), niza havarija infrastrukture (ceste, mostovi, civilna zrakoplovna flota) itd. Rusija ima ozbiljnih gospodarskih problema na državnoj razini i razini građana. (9)

Ilustracija 1: Trenutačno stanje za 2025. i predviđanje za 2026. pod vidom BDP-a Rusije. (Izvor: Fleck, A. (2025) „IMF: Russia’s Economic Growth Expected to Slow“, Statista, URL: https://www.statista.com/chart/34186/real-gdp-year-over-year-growth-estimates-projections-in-russia/, Pristupljeno 21/06/2025).

Iz svega rečenog može se sa sigurnošću reći da rusko gospodarstvo pada i da će vjerojatno nastaviti padati u idućim godinama. Problem s podacima je taj što je zapadnim analitičarima teško doći do stvarnih podataka, a mnogi slute da su podaci puno gori od onih koje službena Rusija prikazuje. (10), (11) Ukratko, velika većina zapadnih izvora koleba se oko toga je li Rusija već neko vrijeme u recesiji ili će uskoro biti. Ruski izvor već neko vrijeme javno govore o tome. (12) Primjerice, stopa inflacije je u konstantnom porastu (vidi Ilustraciju 2).

Ilustracija 2: Inflacija u Rusiji, 2025. Izvor: Trading Economics, URL: https://tradingeconomics.com/russia/inflation-cpi, Pristupljeno: 21/06/2025).

Dakako, prema nekoliko ruskih izvora, a i nagađanja sa zapadne strane, postoji konsenzus oko toga da je stopa inflacije u Rusiji ne 10% nego najmanje 30%. (13) Pitanje je zašto bi ruski državni službenici lagali po pitanju recesije ruskog gospodarstva? Naime, moguće je da Rusija uopće nije u recesiji i da ne ide prema recesiji. No, prema svim dostupnim pokazateljima i modelima to je vrlo malo vjerojatno. Vjerojatnije je da jest u recesiji ili da joj je vrlo blizu. Pojedinačni pokazatelji kolapsa određenih sektora gospodarstva bez naznaka brzog oporavka (primjerice plin, nafta, ugljen, vojna industrija koja ne prati gubitke, inflacija, porast troškova života, visine zaduživanja građana i kompanija itd.) sugeriraju ukupnu procjenu. Ta procjena zasad je takva da je Rusija zaista na pragu recesije.

No, kako državni službenici u pravilu umanjuju nedostatke, a preuveličavaju prednosti, nije nemoguće da ako se uopće javno govori o tome da je „Rusija na pragu recesije“ kako je već neko vrijeme u recesiji. Moguće je da je to standardna „priča“ samim građanima Rusije o tome kako kriza još uvijek nije počela čime ih se obmanjuje poznatom ruskom propagandom taktikom Potemkinovih sela, tj. pružanjem slike koja je puno bolja od stvarnosti i želi potaknuti na djelovanje. (14)

Izvori:

(1) URL: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ruski-ministar-financija-zaledio-mocnika-na-gospodarskom-forumu-na-rubu-smo-recesije-15596378?cx_linkref=jl_home_g2_g3 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(2) URL: https://www.aljazeera.com/news/2025/6/20/putin-says-russian-recession-must-not-happen-under-any-circumstances (Pristupljeno: 21/06/2025).

(3) URL: https://sciendo.com/article/10.2478/ppsr-2023-0015 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(4) URL: https://hrcak.srce.hr/file/6618 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(5) URL: https://www.imf.org/external/pubs/ft/fandd/2009/03/pdf/basics.pdf (Pristupljeno: 21/06/2025).

(6) URL: https://x.com/GeneralStaffUA/status/1936274860650479806 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(7) URL: https://www.statista.com/chart/34186/real-gdp-year-over-year-growth-estimates-projections-in-russia/ (Pristupljeno: 21/06/2025).

(8) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Russian_emigration_during_the_Russian_invasion_of_Ukraine (Pristupljeno: 21/06/2025).

(9) URL: https://ine.org.pl/en/what-lies-ahead-for-russia-in-2025/ (Pristupljeno: 21/06/2025).

(10) URL: https://www.thedrinksbusiness.com/2024/07/russia-expected-to-see-severe-recession-within-a-year/ (Pristupljeno: 21/06/2025).

(11) URL: https://cepa.org/article/how-russias-economic-retreat-could-become-a-rout/ (Pristupljeno: 21/06/2025).

(12) URL: https://www.dailysabah.com/business/economy/russian-govt-central-bank-spar-over-painful-economic-downturn (Pristupljeno: 21/06/2025).

(13) URL: https://www.themoscowtimes.com/2025/03/12/russian-inflation-hit-2-year-high-in-february-a88337 (Pristupljeno: 21/06/2025).

(14) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Potemkin_village (Pristupljeno: 21/06/2025).

Troši li EU više na rusku energiju nego na pomoć Ukrajini? Analiza tvrdnje

Usporedni prikaz izdataka EU za ruske fosilne izvore i financijsku podršku Ukrajini.

Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.

Područje analize

Vanjska politika koju Europska unija (u nastavku teksta EU) provodi, u kontekstu invazije Rusije na Ukrajinu, u bliskom je međuodnosu i s politikom sankcija, energetskom neovisnošću Europe i financijskim pomoćima. Sve ove sastavnice utječu na gospodarska kretanja, što na jedinstvenoj razini EU, što na razini svake države članice. Ova analiza usmjerava se na onaj dio vanjske politike EU koja se odnosi na konzumaciju i nabavu fosilnih goriva od Rusije. S obzirom da fosilna goriva imaju značajan udio u ruskom proračunu, te ujedno predstavljaju strateški geopolitički alat, a istovremeno za EU predstavljaju značajan trošak zbog primoranosti uvoza, istraživanje veze između energetske potrošnje i pomoći koju Ukrajina dobiva od EU posjeduje stratešku, ali i simboličku vrijednost.

Tvrdnja iz članka

Kako je portal 24 sata prenio u svojem članku (1), The Guardian je naveo da je EU tijekom 2024. godine sveukupno potrošila 21,9 milijardi eura na uvoz ruskih fosilnih goriva, dok je za isti period dodijelila Ukrajini potporu u iznosi od 19 milijardi eura. Autor članka, Filip Sulimanec, u nastavku članka navodi da „…EU cijelo vrijeme kupuje rusku naftu i plin, te djelomično financira rat u Ukrajini.“ Uzevši u obzir i naslov članka koji je portal objavio, „EU troši više na rusku naftu i plin nego na pomoć Ukrajini“, članak implicira da EU, usprkos službeno donesenoj politici o smanjivanju ovisnosti o uvozu ruskih fosilnih goriva, i dalje više financira rusku blagajnu nego što pomaže Ukrajini.

Uvoz ruskih fosilnih goriva (EU, 2024.)

Prema službenim podacima Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA) (2) , EU je u 2024. godini doista uvezla ruskih fosilnih goriva u vrijednosti od 21,9 milijardi eura. Najviše je uvezeno u obliku LNG-a i ostalih oblika sirove nafte koju pojedine članice EU još uvijek uvoze kroz određene iznimke u sankcijama.

Međutim, dugoročni trend pokazuje kontinuirano smanjenje uvoza od 2022. godine. Podaci CREA ukazuju da su uvozi fosilnih goriva iz Rusije u EU smanjeni od ožujka 2022. godine, a danas su prepolovljeni više u odnosu na brojke prije ruske invazije na Ukrajinu. Iako EU ostaje i dalje pojedinačno najveći uvoznik ruske energije, bilježi se marginalna razlika u odnosu na Kinu. (3)

Unatoč tome što EU kontinuirano umanjuje uvoz, podaci ukazuju da su u trećoj godini invazije ukupne isporuke ruskih energenata prema EU iznosile 21,9 milijardi eura, što je 6% manje u vrijednosti i 1% manje u volumenu u odnosu na prethodnu godinu. (4)

Grafikon 1 prikazuje pad EU uvoza od početka invazije 2022. godine. Iako su uvozi značajno pali prvih godinu dana, podaci za 2024. godinu ukazuju na stabilizaciju isporuka koje su sada na nižoj razini. To upućuje na zaključak da EU još uvijek nije energetski neovisna po pitanju uvoza ruskih fosilnih goriva, ali da postoji trend smanjenja koji je vidljiv i ustrajan.

Grafikon 1. EU uvoz ruskih fosilnih goriva (5)

EU pomoć Ukrajini

EU je od početka ruske invazije na Ukrajinu započela s raznoraznim oblicima pomoći. Prema podacima Europske komisije (6) EU je tijekom 2023. godine omogućila 19,5 milijardi eura, iz EU proračuna, kratkoročne pomoći što uključuje 18 milijardi eura povoljnih zajmova. U listopadu 2024. godine usvojen je novi paket financijske pomoći u koji su uključeni izvanredni makrofinancijski zajam (MFA), u iznosi od 18 milijardi eura, te mehanizam za otplatu zajmova, u iznosi od 45 milijardi eura. Potonji je financiran prihodima iz zamrznute ruske državne imovine.

EU je odlučila uvesti i program Ukraine Facility, za period od 2024. do 2027. godine, koji osigurava pomoć Ukrajini u iznosu do 50 milijardi eura. Do sada je mobilizirano 21,9 milijardi, a 16,4 milijardi eura je isplaćeno. EU također kontinuirano produžuje ukidanje carina, kvota i trgovinskih zaštitnih mjera na ukrajinske proizvode usmjerene na izvoz, za sada do 5. lipnja 2025. godine. Unija također pruža podršku kroz jamstva financijskih institucija, npr. Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), čime ukrajinska vlada može osigurati kredite i omogućiti poduzećima da se bave, odnosno da pružaju ključne usluge (7).

Troši li EU doista manje na Ukrajinu?

Analizom navedenih činjenica može se zaključiti da je tvrdnja da EU troši više na ruske energente (naftu i plin) nego na pomoć Ukrajini djelomično netočna. Iako je vrijednost uvoza ruskih fosilnih goriva tijekom 2024. godine iznosila 21,9 milijardi eura, što korespondira navodima iz članka objavljenom u 24 sata, ovaj podatak u sebi ne sadrži puni opseg pomoći financijske prirode koji EU daje Ukrajini.

Novi paketi, poput makrofinancijske potpore, instrumenta Ukraine Facility, i mehanizmi kao što je zamrzavanje ruske imovine, ukupno nadmašuju vrijednost uvoza. Također, uočen je i kontinuirani pad uvoza i napori da EU postane manje ovisna o ruskim energentima, no to još nije u potpunosti ostvareno.

Autor se u članku služi selektivnim prikazom podataka, a istovremeno se zanemaruje širi kontekst EU pomoći Ukrajini i zabilježeno smanjenje ovisnosti o uvozu ruskih fosilnih goriva.

 

Reference:

1.     Vidi: https://www.24sata.hr/news/eu-trosi-vise-na-rusku-naftu-i-plin-nego-na-pomoc-ukrajini-1034848

2.     Vidi: https://energyandcleanair.org/publication/eu-imports-of-russian-fossil-fuels-in-third-year-of-invasion-surpass-financial-aid-sent-to-ukraine/

3.     Vidi: https://www.russiafossiltracker.com/

4.     Vidi: https://energyandcleanair.org/publication/eu-imports-of-russian-fossil-fuels-in-third-year-of-invasion-surpass-financial-aid-sent-to-ukraine/

5.     Vidi: https://www.russiafossiltracker.com/

6.     Vidi: https://commission.europaeu/topics/eu-solidarity-ukraine/eu-assistance-ukraine/eu-financial-support-ukraine_en

7.     Vidi: https://commission.europa.eu/topics/eu-solidarity-ukraine/eu-assistance-ukraine/eu-financial-support-ukraine_en